Ir al contenido

Ir al índice

Ali koa̱n nga tokjaʼaíla kjoa si̱sinlee nga tinixálee Jeobá

Ali koa̱n nga tokjaʼaíla kjoa si̱sinlee nga tinixálee Jeobá

“María [...] tsakʼejnangi tʼandso̱ko̱ Jesús, nga tínrʼoéle énle. Tonga Marta nga i̱ nga ján tse xá síkájonle yaole.” (LUCAS 10:39, 40)

KJOAJNDA 40, 55

1, 2. 1) Ánni tsjoake koansíni Jesús je Marta. 2) Jméni xi tsín nda kisʼin je Marta.

JÓKOANKJOAN je Marta je ndichja Lázaro. Je Biblia kʼoatso nga je Marta nʼio miyole koanni je Jesús kʼoa tsjoake koan. Tonga je Jesús kʼoati tsjoake koan xi kjaʼaí yánchjín kʼoa tsabexkón. Tobʼelañá, kʼoati tsjoake koan je María je xi ijngo ndichja Lázaro. Je Jesús kʼoati nʼio tsjoake koa̱n je na̱le (Juan 11:5; 19:25-27). Tonga ánni nga tsjoake koansíni je Marta.

2 Je Jesús kuinga tsjoake koanni je Marta nga nʼio kisʼele kjoamakjain kʼoa nga ndʼé koan kʼoa chjoónsíxá koan. Likui jao kisʼele kʼianga Mesías ma je Jesús kʼoa koankjainle jmeni xi kitsoya (Juan 11:21-27). Tonga sakʼoaa kisatengi nga̱ kʼoati chjotajée koan. Tobʼelañá, ñandia kʼianga ya ki Jesús ya niʼyale Marta kao María. Tonga je Marta koanjtile nga tsín tsakasenkao je María kʼoa kitsole Jesús: “Señor, a tsí kʼoamali nga je tichja síkʼéjnana nga sixá nga tojngo an. Kʼoatʼinlaiʼni nga katasenkaona” (tʼexkiai Lucas 10:38-42). Ánni koanjtisínile Marta. Kʼoa jméni xi bakóyaná jokitsole Jesús.

MARTA TOKJAʼAÍLA KJOA KISISINLE

3, 4. 1) Ánni nga kʼoakitsosínile Jesús je María nga nda kisʼin. 2) Jméni xi koanchoyanile je Marta. (Chótsenlai sén xi fitsʼiani kjoaʼmiya jebi.)

3 Je Jesús kitsjoale kjoanda je Marta kao María nga kinchja̱le ya niʼyale, kʼoa nkjín koya kitsoyale jmeni xi nʼio chjíle. Je María kui xi mele nga skoe̱ ngayeje jmeni xi kitsoya je Jesús kʼoa kuinga kjoan tsakʼejnasíni kʼoa kinrʼoésínile. Tonga jméni xi kisʼin je Marta. Kʼoajin tikoan kisikʼéjnala xále tsakai kʼoa kinrʼoéle je Jesús. Kʼoa tsjoajin koanle Jesús kʼiatsa kʼoalani kisʼin je Marta.

4 Tonga ʼndele nga je Jesús kjuinrʼoéle tosa kjaʼaíla kjoa kisisinle. Je Marta totsojmila tíbʼénda nga mele nga nda sʼe̱le Jesús. Kʼianga tsabe nga tsín tíbasenkao je ndichja, koanjtile kʼoa kʼoakitsole Jesús. Je Jesús tsabe nga nʼio tse xá tísʼín je Marta. Kuinga ngasin nganda i̱ kitsosínile: “Marta, Marta, nijtilai yaoli, kjaínga nkjín kjoa sa̱tétʼai”. Xi ijngosani, kʼoakitsole nga koa̱nni nga tochoa tsojmi kʼoenda. Kʼoa kʼoakitsole je María nga nda kisʼin kʼianga tsakasénñole. Kʼoakitso nga kui xi ndatjín kiskoejin kʼoa nga tsín ʼya xi kjoaʼale. Nga jeki nichxin, kichajinjinnile je María je tsojmi xi kiskine nga kʼia, tonga xi likui kichajinle kuijin jmeni xi kitsoyale je Jesús. Nga jekoanni tsʼato jankan nó je pastro Juan i kitso: “Jesús kjaínga tjaoke Marta kao ndichja” (Juan 11:5). Koanchoyajinnile je Marta jmeni xi kitsole Jesús kʼoa kixi kisixále Jeobá jokji tse tsakʼejna.

5. 1) Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, ánni nga ñʼai masíniná josʼin tinixálee Jeobá. 2) Jméni xi chótʼayá i̱ kjoaʼmiya jebi.

5 Tojosʼin tiʼyaa, nichxin kjoatse kʼoati kisʼe je kjoa xi tokuila kuenta kisʼin je choʼndale Niná. Tonga nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, ngisa nʼio tse kjoa tjín, kʼiatsa tokuila si̱sinlee tochale likui tinda si̱xánilee je Niná. Je rebista La Atalaya xi tsʼe 1 de abril de 1959 kʼoakitso nga tjínnele sikuindale yaole je chjotale Cristo jmeni xi tosʼa tjíobʼatsen nga tsín tokuila sisin. Kʼianga kui nichxin sa kjaʼaí sa kjaʼaí kjoan tsojmi faʼatsen, jolani, rebista, radio, cine kao telebisión. Je rebista kʼoakitso kʼianga jemachrianle nichxin fetʼa tochale ngisasa nkjín tsojmi koa̱ntsen xi tokuila si̱sinlee. Kʼoa kʼoakjima. Ngisa nʼio nkjín tsojmi tjín ndʼaibi xi tokuila nisinlee tsa tsín si̱kuindaa yaoná. Jméni xi sʼiaan nga kjuintjenngiaa choa̱le María nga tsín tokjaʼaíla kjoa si̱sinlee nga tinixálee Jeobá.

ALIKUI KOA̱N NʼIO KUI KJUINTʼALEE XI TJÍN SONʼNDE

6. Jósʼin tinichjén ndʼaibi xi choʼndale Jeobá maa jmeni xi sʼa tjíobʼatsen.

6 Ñá xi choʼndale Jeobá maa, kʼoati tinichjén jmeni xi sʼa tjíobʼatsen nga tiʼmiyasoán. Tobʼelañá, kʼianga kjesa sʼejnajin kao nga kisʼejna Kjoajchántse xi títjon kui kinichjén nga tsakʼinyasoán je pelíkula xi “Foto-Drama de la Creación” ʼmi. Pelíkula jebi ñaki colorní, ñaki kinoʼyale. Miyón koanni chjota xi tsabe nga je Jesús kjoaʼaíkao kjoanyʼán i̱ Sonʼnde. Kʼoa nkjín naxinandá jñani kiskotsenle chjota. Kʼoati kinichjén je radio nga nkjín miyón chjota tsakʼinyasonlee jngo tjíjtsa Sonʼnde. Kʼoa nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, kui Internet tinichjén nga tiʼmiyasonlee chjota, ninga nʼio kjintʼa tjío.

Alikui kʼoaiʼndee nga tokjaʼaíla kjoa si̱sinlee nga tinixálee Jeobá (Chótsenlai párrafo 7)

7. 1) Ánni nga tsín nʼio kui kjuintʼasínilee xi tjín sonʼnde. 2) Jméni xi si̱kuindalee yaoná. (Chótsenlai nota.)

7 Je pastro Pablo kʼoakitso nga tsín nʼio kui kjuintʼalee xi tjín sonʼnde (tʼexkiai 1 Corintios 7:29-31). Kuinga machjénsíni nga si̱kuindaa yaoná nga tsínkui nʼio si̱kʼayalee nichxinná jmeni xi tjín sonʼnde. Ali tsa tongayejejin nga chʼaotjín. Tonga tsa tsín kjuintjenngiaa kjoafaʼaitsjen xi kitsjoa Pablo, tsakui nichxin tokjaʼaí xála si̱kʼayalee nichxinná. Tsa kʼoasʼiaan, tochale likui tije Jeobá si̱xánilee (tʼexkiai Efesios 5:15-17). Jméni xi nʼio fáʼaná nichxin. Kuiní tsa tokʼoétsaojinla, tsa to libro kʼoéxkiaa, tsa telebisión chótsenlee, tsa xin ʼnde kjuinkimaa, tsa tsojmi kjuinkindá, tsa to mensajela si̱kasén, tsa noticia chótsenlee, kʼoa tsa josʼin kabatio je chjota xi síská, kʼoa tsakui kjoásjee aparato xi nʼio sʼa chjotse kʼoa tsakuije̱ tsojmi xi naskásʼin matsen. Tjínkʼa chjota xi ñaki tokui tjíotso tjíonchja̱le jebi (Eclesiastés 3:1, 6). *

8. Ánni nga nʼio machjénsíni nga tsínkui koa̱ntsjoachaa jmeni xi tjín sonʼnde, nga tosa je Jeobá koa̱ntsjoachaa.

8 Je Na̱i kui xi mele nga tokjaʼaíla kjoa si̱sinlee kʼoa nga tsín tije Jeobá si̱xánilee. Kʼoakisikao je chjotale Cristo xi tsakatio nga siglo 1, kʼoa kʼoati tísíkaoná tsanda ñá (2 Timoteo 4:10). Tonga ya Biblia kʼoatso nga tsínkui koa̱ntsjoachaa jmeni xi tjín sonʼnde, nga tosa je Jeobá koa̱ntsjoachaa. Tsa kʼoasʼiaan, si̱tjosonlee je Jeobá kʼoa miyoná koanni (1 Juan 2:15-17). Machjénní nga si̱kuindaa yaoná ngantsjai ánni nga jchasíñá tsakui kjimatsjoachaa jmeni xi tjín sonʼnde. Kʼiatsa kʼoakjimaa, kjitʼanangi xin si̱kʼéjnaa kjoa jebi.

KUI TÍTJON SI̱KʼÉJNAA JMENI XI NGISA NʼIO CHJÍLE

9. 1) Jókitsole chjotale Jesús, jméni xi ngisa títjon katasíkatío. 2) Jmé choa̱ tsakʼéjnale Jesús je chjotale.

9 Tojosʼin tiʼyaa, je Jesús kʼoakitsole Marta nga tsín tokjaʼaíla xá katasʼín nga̱ tsínkjoan nʼio machjén. Kʼoa kʼoati kui kitsoyale je chjotale. Kʼoakitsole nga kui títjon katasíkʼéjna tʼatsʼe Chjotaxále Niná kʼoa nga Jeobá katasíxále (tʼexkiai Mateo 6:22, 33). Kʼoa nʼio nda choa̱ tsakʼéjnale je Jesús. Alikui nʼio nkjín tsojmi kisʼele. Saʼnda tsín kisʼele niʼya kʼoa ni nangijinla kisʼele (Lucas 9:58; 19:33-35).

10. Jmé choa̱ xi nʼio nda tsakʼéjnaná je Jesús.

10 Kʼianga kitsoyason je Jesús, alikui kitsjoaʼndele yaole nga tokjaʼaíla xá kisʼin. Tobʼelañá, ñandia kʼianga ya títsoyason ya naxinandá Capernaum. Kʼianga jejetʼale, nkjín koanni xi kʼoakitsole nga tsesa ya katabʼejna. Tonga jméni xi kisʼin je Jesús. ʼNdele nga kʼoasʼin, tosa kʼoakitsole nga xinsa naxinandá tífitsoyason je énnda chjotse (Lucas 4:42-44). Kʼoa kʼoakisʼin. Je Jesús nʼio kjin tsakʼamje nga kitsoyasonle tojo tjín chjota kʼoakoanle. Ninga chjotatsje koan, nʼio kisixá kʼoa koanchjénle nga kisikjáya (Lucas 8:23; Juan 4:6).

11. 1) Jókisʼin Jesús kʼianga jngo chjota kʼoakitsole nga je katabʼéndajinle je kjoa xi tjínle. 2) Jméni xi kitsoyale Jesús je chjotale.

11 Ñandia kʼianga nʼio tjínle kjoandosin jmeni xi títsoyale Jesús je chjotale, toʼikoan jngo chjota kicho kʼoa kʼoakitsole nga je katabʼéndajinle je kjoa xi tjínle. Kitsole: “Maestro, kʼoatʼinlai ndsʼe nga katasíjaoya je kjoatjao xi sʼe̱najin”. Tonga je Jesús alikui tsakasenkao chjota jebi. Ánni. Kuinga chjotale títsoyale kʼoa ali tokjaʼaíla kjoa kisisin. Tosa kui kitsoyale chjotale kʼiatsa kui nʼio sikjáojin tsojmi xi tjín sonʼnde, tokuijin sisinle kʼoa alikuijin ti Niná sixánile (Lucas 12:13-15).

12, 13. 1) Jméni xi kisʼin Jesús ya yo̱ngo̱ Jerusalén. 2) Jókisʼin Jesús kʼianga kʼoakitsole je Felipe nga tjíokʼa chjota xi mele skoe̱xkon.

12 Kʼianga tojeme si̱kʼien je Jesús nʼio ñʼai koanle (Mateo 26:38; Juan 12:27). Bení nga tse kjoañʼai kjoaʼa kʼoa nga si̱kʼien. Tonga kʼoati be nga koa̱nsa jmeni xi sʼin kʼianga kjesa nikʼienjin. Tobʼelañá, kʼianga aonsa nichxin chale nga si̱kʼien, jngo búrró tíjnasonle nga jaʼasʼen ya Jerusalén. Nʼio nkjín chjota xi kʼoakitso nga reyle mani (Lucas 19:38). Kʼianga koannyaonni, je Jesús alikui kitsokjonle je chjota xi ya tjíobaténa ya yo̱ngo̱. Tsakʼaonsjee nga kʼoasʼin tjíobʼanachale je chjota nga tao̱n nʼio tjíosíkinjeson (Lucas 19:45, 46).

13 Tjíokʼa chjota griego xi kicho ya Jerusalén kʼianga kʼoati tsakʼéjna je sʼuí Paxko. Kʼianga tsabe jmeni xi kisʼin je Jesús ya yo̱ngo̱ ñaki tokʼoakoanle. Kʼoa kʼoakitsole je pastro Felipe tsa koa̱n kjoakaonajmí je Jesús. Tonga je Jesús koankaile. Kui kʼoakisʼinni nga̱ tsín mele nga je skoe̱xkon chjota xi koa̱n tsjoánganʼiole kʼoa xi je sitoánntjai. Je xi ngisa nʼio kini Jesús kuinga sitjoson jme xá xi tsakánele je Jeobá, nga kuiyántjainá. Kʼoakitsole je chjotale nga kuiyá, kʼoa nga je xi chjotatjenngile koa̱nni kʼoati tsín yaole katafini ninga si̱kʼien. Kʼiatsa tjíonda nga tsjoá kjoabijnachonle, je Jeobá nda sʼe̱le kʼoa tsjoále kjoabijnachon xi tsínkʼia fetʼa. Kʼoa je Felipe kuijin én jebi kichokao ijngokʼale je chjota griego nga kitsjoanganʼiole (Juan 12:20-26).

14. Ninga kui nʼio kuenta kisʼin Jesús nga kitsoyason, jmésani xi kisʼin nga tsakʼejna i̱ Sonʼnde.

14 Ninga kui ngisa kini je Jesús nga kuitsoyason, ali tsa tokuijin xi kisʼin kʼianga tsakʼejna i̱ Sonʼnde. Tobʼelañá, ya Biblia ñandia síkʼaxki̱ nga ki jñani nga tjín xi chixan, kʼoa nga ya tíjna ñaki kui bino xi ngisa nda kisikʼóya je nandá (Juan 2:2, 6-10). Kʼoati kikjen ya niʼyale miyole kʼoa kao ya niʼyale chjota xi koanndosinle jmeni xi kitsoya (Lucas 5:29; Juan 12:2). Ninga kʼoalani, je Jesús tsakʼasjeʼaa nichxin nga tsakʼétsʼoa, nga kisikjaʼaitsjenjin kʼoa nga kisikjáya (Mateo 14:23; Marcos 1:35; 6:31, 32).

ALI KOA̱N NGA TOKJAʼAÍLA XÁ SʼIAAN

15. 1) Tojo kitso je pastro Pablo, jméni xi tjínnele sʼiaan xi chjotale Cristo maa. 2) Jmé choa̱ xi tsakʼéjnaná je Pablo.

15 Je pastro Pablo kʼoakitsole je chjotale Cristo nga ya mangóson je chjota xi tokanacha. Kʼiatsa mená tjoéná je kjoanda xi timangíntjenngiaa, machjénní nga chja̱ʼaxinlee yaoná jmeni xi batéchjoaná (tʼexkiai Hebreos 12:1). Kʼoa je Pablo jngo choa̱ xi nʼio nda tsakʼéjnaná. Kʼiatsa je xi koanmele koanjin nga je tsakasentítjonle relijión nga nʼio nyiná koan kʼoa nga nʼio tsʼaxki̱. Tonga likui kini jebi, tosa kui kisikʼéjna títjon je “xi ndatjín”, xi tsonile, jmeni xi ngisa nʼio chjíle. Tosa nʼio kitsoyason kʼoa nkjín ʼnde tsakʼamje jolani tsa Siria, Asia Menor, Macedonia kao Judea. Ñaki kʼoatsakʼé kon nga mele ya kʼoéjna ngʼajmi. Kuinga i̱ kitsosíni: “Ñaki tisichajian je xi jejaʼato, tonga bʼasjenía nganʼio, jméni nga kjuicho nrʼoesínia xi sʼa nroa. Sʼinle kjoanʼio yaona, jméni nga kjuicho nrʼoesínia choa̱ nga tjoéna chjína” (Filipenses 1:10; 3:8, 13, 14). Kʼoa nga tsínle chjoón, ngisa kisʼele nichxin nga kisixále Niná (1 Corintios 7:32-35).

16, 17. 1) Ninga toñá tiyoaa kʼoa ninga jechixán, jósʼin koa̱n kjuintjenngiaa choa̱le Pablo. 2) Jósʼin kitjenngi choa̱le Pablo jngo ndsʼee kao chjoónle xi ya naxinandá Gales tsʼe.

16 Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, tjínkʼa je choʼndale Jeobá xi tsín tjíobixan nga mele nga tsesa sixále Niná (Mateo 19:11, 12). Je xi sʼa tjíotoje ngisa choa xá kjinele tikʼoajinni jngo xi jechixan. Tonga ninga toñá tijnaa kʼoa ninga jechixan, machjénní nga tsín tokjaʼaíla kjoa si̱sinlee nga tinixálee Jeobá. Tobʼelañá, tsakui nichxin si̱kʼéjnaa jmeni xi jenganá kʼoanʼia nga tsín nichxinná si̱chaa kʼoa ngisa nda si̱xálee Jeobá.

17 Kataʼyala choa̱le je Mark kao chjoónle xi Claire ʼmi, xi ya tsʼe ya naxinandá Gales (Reino Unido). Nga jao precursor koan kʼianga jejele xo̱nle kʼianga sʼa tjíotoje. Kʼianga jechixan, tojo precursor koan. Tonga mesale nga tse sixá, kʼoa kuinga tokoanjngosíni kon jmeni xi kisʼele. Je Mark kʼoatso nga kisikʼéjna niʼyale xi jan kuarto tjínle kʼoa kao xále jñani nga síxá bʼajnda nichxin. Kʼoa nga kʼoakisʼin, jekoan kikʼénda Ndʼia jña chotʼayá jñani xin naxinandá. Jekan nó tjínle ndʼaibi nga kʼoasʼin tjíosíxá kʼoa jenʼio nkjín Ndʼia jña chotʼayá tsakʼénda ya naxinandá xi tjín ya África. Kʼoa sakʼoaa matsín tsjetsjele je tao̱n, tonga jé Jeobá tjíosíkuinda ngantsjai. Je Claire kʼoatso nga tsínsa jmeni xi tsjoa koaya kon nga nyaon nyaon nga kʼoasʼin Jeobá tjíosíxále. Jotjín nó nga kʼoasʼin tjíosíxá tjíosʼele miyo kʼoa alijme xi tjíochale. Kʼoa kʼoati tso nga tsín mangóson jmeni xi kisikatío jokji tsjoa tjíole nga toje Jeobá tjíosíxále. Nʼio nkjín ndsʼee xi kʼoati tjío kon, joni tsa Mark kao Claire, xi kʼoatisʼin toje Jeobá tjíosíxále. * (Tʼexkiai nota.)

18. Jméni xi koa̱n chjónangilee yaoná.

18 Ngatsʼiñá nga chjónangilee yaoná jebi: “A machjén nga ngisasa kao kjoatsjoa sixále je Jeobá. A xin tisikʼéjna jmeni xi ngisa nʼio chjíle nga tokjaʼaíla kjoa tisisinle. Kʼiatsa kʼoakjima, jméni xi koa̱n sʼian”. Tsakui nichxin machjén nga kʼoéxkiaa Biblia kʼoa nga nda chótʼayajiaan. Yaa kjoaʼmiya xi ijngo kʼoakuitso jokoa̱n sʼiaan.

^ párr. 7 Chótʼai kjoaʼmiya xi faʼaitʼa rebista jebi, je xi “Toʼyani xi tsín nkjín kon tomakjainyejele tojme énni” tso.

^ párr. 17 Tobʼelañá, je Hadyn kao Melody Sanderson nʼio nda negosio tjínle ya Australia, tonga kisikʼéjnaa je negosiole nga to xále Niná kisʼin. Kʼianga misionero sʼin tjíosíxá ya India, koantsín tsjetsjeele tao̱n. A meli jchai jmeni xi kisʼin. Tʼexkiai je rebista La Atalaya xi tsʼe 1 de marzo de 2006.