Ir al contenido

Ir al índice

Nda si̱chjén je nijeen nga̱ tse nganʼio tjínle

Nda si̱chjén je nijeen nga̱ tse nganʼio tjínle

“Je én xi bitjoni ndsoʼba [...] katasasénli ji Jeobá” (SALMO 19:14).

KJOAJNDA 21, 35

1, 2. Ánni kʼoatsosíni je Biblia nga je nijeen yaa mangóson je lʼí.

KʼIANGA nó 1871 jngo jñájchá kitingi ya Estados Unidos. Ngotjo kini je lʼí kʼoa jao jmi miyón yá kisikje kʼoa tsʼato jngo jmi kaoni jao siento chjota kisikʼien. Jñá kinroani je lʼí. Tochale kui xokisikao je tjatseʼí xi bʼasje je tren xi ya faʼajin jñájchá. Jebi kui síkjaʼaitsjenjinná jotso Santiago 3:5: “Koeni nda tsa toʼi̱tsé lʼí, ali tokʼoakji jñájchá baká”. Ánni nga kʼoakitsosíni je Santiago.

2 Je Santiago i kitsosa: “Je nijeen jo lʼíní” (Santiago 3:6). Joma je lʼí nga nʼio tse kjoa bajngi, kʼoati ma jmeni xi bixoán, koaan sikiʼaon xi kjaʼaí. A kui xi tsonile nga tsínkʼia koa̱n jokuixoán. Mai. Tobʼelañá, je lʼí nichjénñá ninga xkón tíjna. Koaan si̱chjén tsa tsojmi kʼoéndaa, tsakui kʼoétsee nga katamasoná kʼoa tsakuije̱ nga siʼisenná. Tikʼoasʼinni je nijeen, je Biblia kʼoatso nga koa̱n sikiʼaon xi kjaʼaí jmeni xi bixoán kʼoa tsa maije̱ koaan koasenkao (Proverbios 18:21). Kuinga nda chósonsínilee jmeni xi kuixoán. Tobʼelañá, koaan kʼoasʼin si̱chjén je nijeen nga chʼa̱sjengʼaa je Jeobá kʼoa nga kuinyakoaa xi kjaʼaí (Salmo 19:14).

3. Jméni xi tjínnele jchaa tsa mená nga kuinyakoaa xi kjaʼaí.

3 Toxá kʼoasʼin tsakʼéndaniná je Jeobá nga kʼoabixoán jmeni xi nikjaʼaitsjeen kʼoa jotjío tokoán, tsa ñaki kuinókjoaa kʼoa tsa to kao én seña kʼoakuixoán. Jósʼin koa̱n si̱chjén nijeen nga kuinyakoaa xi kjaʼaí (tʼexkiai Santiago 3:9, 10). Machjén nga jchaa kʼiáni koa̱n kuinókjoaa, jméni xi kuixoán kʼoa jókuixoán.

KʼIÁNI KOA̱N KUINÓKJOAA

4. Kʼiáni nga tsín koa̱n kuinókjoaa.

4 Je Biblia kʼoatso nga tjín “nichxin nga jyó biyoaa” (Eclesiastés 3:7). Kui xi tsonile nga machjén sakʼoa nga tsín kuinókjoaa. Tobʼelañá, tsa ʼyani xi tínchja̱, machjén nga jyó kuiyoaa, kʼoasʼin koakonilee kjoaxkóntokon (Job 6:24). Kʼianga kui sʼejinná xi tsín koa̱n nga tjín xi sʼe̱jinle, alikui koa̱n ʼya xi jokʼuínlee (Proverbios 20:19). Kʼoa nga ʼya xi kui kʼoatsoná jmeni xi tsín sasénná, tjínnele nga tojyó kuiyoaa kʼoa tosa likui jokuixoán (Salmo 4:4).

5. Jósʼin bakonilee Jeobá nga bʼailee kjoanda nga maná nokjoa.

5 Kʼoati tjín nichxin nga ma nokjoaa (Eclesiastés 3:7). Tobʼelañá, kʼianga chʼasjengʼaa je Jeobá, nga bʼainganʼiolee xi kjaʼaí kʼoa tsa kʼiaje̱ nga kʼoabixoán jotjín tokoán kʼoa tsa jme xi machjénná (Salmo 51:15). Kʼoasʼin bakonilee je Jeobá nga tibʼailee kjoanda nga maná nokjoa. Kʼianga tjín xi tsjoákjoatjaoná je miyoná mená kʼianga ñaki nda si̱chjén je tsojmi xi katsjoáná.

6. Ánni nga nʼio machjénsíni nga chósonnilee kʼiani kuinókjoaa.

6 Ánni nga nʼio machjénsíni nga chósonnilee kʼiani kuinókjoaa. Proverbios 25:11 kʼoatso nga “joni tsa manzana xi tao̱nsine koanndani xi ya tjíoya jngo xjoa̱ xi tao̱nchxoa koanndani kʼoasʼin mangóson jngo én xi kʼiakjoan nokjoa nga machjén”. Jósʼin tsoyanile én jebi. Je manzana xi tao̱nsine koanndani nʼio naskánakjoan. Tonga tsakui si̱katíoya je xjoa̱ xi tao̱nchxoa koanndani ngisa tinaskásʼin koa̱ntsenngáni. Tikʼoasʼinni je én xi nokjoaa, tsa kʼiakjoan kuinókjoaa nga machjén ngisa nda kuichotsjoá. Jngola choa̱ kataʼyaa.

7, 8. Jósʼin kitjenngi je ndsʼee xi ya tsʼe Japón je choa̱le Jesús.

7 Kʼoa tsa kʼia kuinókjoaa nga tsín tjínnele, tsakui nichxin likui koa̱njinle chjota jmeni xi kuixoán kʼoa tsa maije̱ likui sa̱sénle (tʼexkiai Proverbios 15:23). * Tobʼelañá, kʼianga sá marzo nó 2011, ya Japón nʼio nkjín naxinandá xi jngo cháonnʼio kʼoa jngo tsunami kichone. Tsʼato 15,000 chjota kʼien. Nʼio nkjín testigole Jeobá xi kʼien je familiale kao miyole, tonga kʼoati mele kuitsoyale jmeni xi tso je Biblia je chjotandaindʼiale. Kʼianga kui nichxin, tosa likui kui tsakjákaoni xi tʼatsʼe kjoafaʼáya. Ánni. Nga̱ je chjota xi ya tjín budistaní kʼoa me likui be jmeni xi tso je Biblia. Je ndsʼee tosa kui tsakjákaoni ánni nga kui kjoa xi chʼaotjín bitjatojinñá kʼoa kisinʼiojin kon.

8 Je Jesús kʼoati kiskosonnile kʼiani nga kinchja̱ kʼoa kʼiani nga jyó tsakʼejna (Juan 18:33-37; 19:8-11). Tobʼelañá, kiskoyakao kʼiani nga kitsoyale je chjotale jmeni xi tjínnele nga kuitsoyale (Juan 16:12). Je ndsʼee xi ya Japón tsʼe kui choa̱le Jesús kitjenngi, kiskoyakao kʼiani nga kitsoyale je chjota xi tʼatsʼe kjoafaʼáya. Kʼianga jekoanni jao nó basen nga kicho je tsunami, kʼiaa kisikʼabíson je tratado “A kjoaʼáyanile je kʼien”. Nʼio nkjín xi kiskoé tratado jebi kʼoa ñaki nda kisʼele je én xi faʼaitʼa. Ñá kʼoati kuenta sʼiaan jme kostumbre xi tjínle chjota kʼoa jme xi makjainle ya jñani tsaan. Kui xi koasenkaoná nga jchaa kʼiani chja̱kaonajmiá.

9. Kʼiáni machjén nga tsín tokjoan kuinókjoaa.

9 Kʼiáni machjén nga tsín tokjoan kuinókjoaa. Kʼianí nga ʼya xi síjtiná. Kʼiatsa tokjoan kuinókjoaa, tsakui nichxin kui kʼoakuixoán xi skanni kʼoakoa̱nná. Kuinga machjénsíni nga títjon kjoanla chjónangilee yaoná: “A ñaki nʼiokjoan machjén nga jme xi xián”. Tsa tsín nʼio tjínle kjoandosin tosa nda nga tsín jokuixoán. Tonga tsa machjén nga kuinókjoakoaa je chjota xi kasíjtiná tongisa nda nga kʼia kuinókjoakoaa nga tsín jtiná (tʼexkiai Proverbios 15:28). * Kʼiani nga kʼoati machjén nga tsín tokjoan kuinókjoaa kʼianí tsa mená kʼoakʼuínlee nga katakotʼaya xi tʼatsʼe Jeobá je familianá xi tsín kotʼaya. Tsejta katamaa, nda si̱kjaʼaitsjeen jme xi kuixoán kʼoa kʼia kuinókjoakoaa nga bele tokoán nga kjuinrʼoéná.

JMÉNI XI KUIXOÁN

10. 1) Ánni nga nda si̱kjaʼaitsjensíñá jmeni xi kuixoán. 2) Jméni én xi tsín nichjén.

10 Jmeni xi kuixoán koaan koasenkao je chjota kʼoa koaan sikiʼaon. Kuinga machjénsíni nga nda si̱kjaʼaitsjeen jmeni xi kuixoán (tʼexkiai Proverbios 12:18). * Nʼio nkjín chjota xi tsʼen kʼoa tokui én xi síkiʼaon chjota nchja̱, kʼoama énle joni tsa jngo espada kʼoa joni tsa jngo flecha (Salmo 64:3). Kʼoa je én jebi yaa manile jotso je pelíkula xi kotsenle kʼoa kao xi faʼa ya telebisión. Tonga ñá xi chjotale Cristo maa alikʼia nga kui én xi chʼao tso nichjén ninga to énská. Alikui chʼaotjín nga kui kʼoabixoán én xi tosíkijnoná. Tonga alikʼia nga kui kʼoakuixoán jme én xi tokuijnochani xíngiaa kʼoa chʼaosʼin sikʼéjna. Je Biblia itso: “Nitojngojin én xi chʼao tso nʼósjenio ndsoʼbao, tojé én xi nda tjín xi kuinyakao, xi machjénle, jméni nga kʼoasʼin tsjoásínile kjoanda je xi nrʼoé” (Efesios 4:29, 31).

11. Jméni xi koasenkaoná nga kui én xi nda tso kʼoa xi tsjoánganʼiole xíngiaa kuinókjoaa ngantsjai.

11 Je Jesús i kitso: “Je xi nʼio tjínle ni̱ma̱ná, kui xi nchja̱ni ndsoʼbaa” (Mateo 12:34). Kui xi tsonile én jebi nga ya nroajinni ni̱ma̱ná jmeni xi bixoán. Kʼiatsa ñaki ni̱ma̱ná nroajinni nga tsjoachaa je chjota, kui én xi nda tso kʼoa xi tsjoánganʼiole kuinókjoaa ngantsjai.

12. Jmésani xi koasenkaoná nga jchaa jotso én xi kuinókjoaa.

12 Je rey Salomón nʼio chjine koan, tonga kʼoati nʼio nda kisikjaʼaitsjen nga ñaki nda tso én xi kiski kʼoa nga kui kisichjén je én xi ñaki nda sʼená (Eclesiastés 12:9, 10). Jebi kui xi bakóyaná nga tsín choa ñʼai tíjna nga masjainá je én xi nichjén kʼianga nokjoaa. Jmé xi koasenkaoná nga koa̱nsjainá én xi nda tso. Yaa koa̱nsjainá kʼianga kʼoéxkiaa je Biblia kao xo̱n xi bʼasje naxinandále Niná. Kʼoa tsakui koa̱nsjainá jngo én xi tsín ʼyaa josʼin tsoyanile koaan kjoásjaiyaa. Kʼoati koa̱n chjénngilee je Jesús. Kʼoakitso nga je Jeobá kitsoyale jotso én xi kisichjén nga kitsjoanganʼiole kʼoa nga kisinʼio kon je chjota xi kjoañʼai tjíofaʼá (Isaías 50:4). Kʼoati machjén nga kuenta sʼiaan xíngiaa josikao je én xi kuinókjoaa (Santiago 1:19). Koaan i̱ kuixoán: “Kʼiatsa i̱ xián, jméni xi koaiya jko̱ je xíngiaa. Jósʼe̱ kon”.

13. Ánni nga nʼio chjínile nga kui si̱chjén je én xi choa ñʼai tíjna.

13 Nʼio chjíle nga koa̱njinle xi kjaʼaí jmeni xi kuixoán. Jngola choa̱ kataʼyaa. Je chjota israelita xjao kisichjén nga kinchja̱le xínkjín. Tobʼelañá, tsen kisʼele josʼin kisikjane nga kʼoakitsole je naxinandá nga katamaña. Kʼoati tsen kisʼele josʼin kisikjane nga kʼoakitsole je sondado nga koaikján kao chjotakontrale. Tsa tsín ñaki ndasʼin kjoane je xjao, alikuijin skoe̱ josʼin je sondado. Kʼoati ma josʼin nokjoaa. Je Biblia kʼoatso nga choa ñʼai sʼin kuinókjoaa ánni nga koa̱njinsínile chjota. Xi si̱kuindaa nga kuinókjoaa, kuinga tsínkui én xi ai tíjna si̱chjén kʼoa xi tsín kjoaxkóntokon tjenkao (tʼexkiai 1 Corintios 14:8, 9).

14. Jmé choa̱ tíjna nga nʼio choa ñʼai sʼin kitsoya ngantsjai je Jesús.

14 Je Jesús kui kisichjén ngantsjai je én xi choa ñʼai tjío. Si̱kjaʼaitsjenjinla jotso kapítulo 5 saʼnda 7 xi tsʼe Mateo. Nga kitsoya alikui kui kisichjén je én xi ñʼai tjío tojoni nga nʼio ngʼa kʼoasje yaole. Kʼoa alikui kui kisichjén je én xi sikiʼaon kjoafaʼaitsjenle chjota. Nʼio chjíle jmeni xi kitsoya, tonga nʼio choa ñʼai sʼin kitsoya ngantsjai. Tobʼelañá, kitsoyale je chjotale nga tsínkui katasíkjáojin jmeni xi ski̱ne nga nyaon nyaon. Kʼianga kjoaʼaítsjenle je chjotale xi tʼatsʼe jebi, kʼoakitsole nga tsjoále Jeobá jme xi kjine je nise. Kʼoa xijekoan i kitsole: “Jon ngisasa chjíno kaoni tsa je [nise]” (Mateo 6:26). Kʼoa nga kʼoakitsole kitsjoanganʼiole je chjotale kʼoa nʼio chjíle jmeni xi kitsoyale.

JÓKUIXOÁN

15. Ánni nga énsin énnda si̱chjénsíñá kʼianga kuinókjoaa.

15 Tojosʼin tiʼyaa, tjínnele nga nda si̱kjaʼaitsjeen jmeni xi kuixoán kʼoa kʼoati tjínnele si̱kjaʼaitsjeen josʼin kuinókjoaa. Je Jesús ngasin nganda kinchja̱ kuinga kinrʼoénile chjota (Lucas 4:22). Tsa kʼoatisʼin kuinókjoaa tsanda ñá, je chjota kʼoati kjuinrʼoéná kʼoa sa̱sénle jmeni xi kʼuínlee (Proverbios 25:15). Jméni xi koasenkaoná nga énsin énnda kuinókjoaa. Kui nga koakolee kjoaxkóntokon je chjota kʼoa nga kuenta sʼiaan jotjío kon. Kʼoakisʼin je Jesús. Tobʼelañá, kʼianga jngo jtín chjota tsabe je Jesús xi nʼio tsakʼéngikjoama̱ nga kichokonle, kao kjoatsjoa kisikʼayale nichxinle kʼoa nʼio nkjín koya jme xi kitsoyale (Marcos 6:34). Kʼoa nga toxkia kitsole je chjota, je Jesús alikui kʼoakitsongajaoni (1 Pedro 2:23).

16, 17. 1) Jósʼin chjénngilee je Jesús nga chja̱koaa je familianá kʼoa kao miyoná (chótsenlai sén xi fitsʼiani kjoaʼmiya jebi). 2) Jósʼin kichomani nga nda tso én kisichjén jngo tichjaa.

16 Ngatsʼiñá nga tsjoachaa je familianá kʼoa kao miyoná. Nga jenda ʼyaxkoaan tsakui nichxin kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga tsín machjén nga chósonnilee jokʼuínlee. Tsakui nichxin saʼnda kui kʼoaʼmilee jmeni xi síkiʼaon. Si̱kjaʼaitsjenla jokisʼin je Jesús. Tsakakóle kjoaxkóntokon je chjotale ngantsjai. Kʼianga kui tsakjáotiyani ʼyáni xi ngisa ngʼa tíjna, je Jesús ngasin nganda kisikixiya. Kʼoa kʼoakitsole nga kʼoakatamakjoan jokjoan xtiʼndí (Marcos 9:33-37). Kʼoati machjén nga kui choa̱le Jesús koaitjenngi je xi chjotajchínga sʼin tjío ya jinjtín kʼoa nga kao kjoanda tsjoá kjoafaʼaitsjen (Gálatas 6:1).

17 Jósʼiaan kʼiatsa ʼya xi kui kʼoakuitsoná xi tsín sa̱sénná. Xi ngisa ndatjín kuinga kao kjoanda chja̱koaa (Proverbios 15:1). Kataʼyala jokoan jngo tichjaa xi tojé tísíjchá je tile. Je tile toʼma kʼoatísʼín xi chʼaotjín. Kʼoa jngo tichjaa xi kisʼejinle i kitsole je na̱le ti jebi: “¡Alikuila koanli josʼin kinijchái!”. Nga kʼoatsakʼinle na̱le ti jebi, títjon kjoanla kisikjaʼaitsjen jokitso. Kao kjoanda tsakjákao kʼoa kʼoakitsole nga tsín tísíkinroajen kon kʼoa nga tojo tíbʼénele yaole nga tíbakóyale je tile. Nga koanle jokitso tichjaa tojo miyo koanle xínkjín. Kʼoati kinrʼoé ti jebi jmeni xi kitso je na̱le kʼoa alikui tikui kʼoakisʼinni xi chʼaotjín, xijekoan kisʼenngindá kʼoa yaa Betel kisixá nga koanskanni. Jmé xi tsoyaná jebi. Kui tsoyaná nga kao kjoaxkóntokon chja̱koaa toʼya chjotani, ninga je ndsʼee, familianá kʼoa tsa jeje̱ chjota xi tsín ʼyaxkoaan (Colosenses 4:6).

18. Jósʼin chjénngiaa choa̱le Jesús.

18 Jngo kjoatjao títsjoáná je Jeobá nga maná ʼmiyalee xi kjaʼaí jmeni xi nikjaʼaitsjeen kʼoa jotjío tokoán. Kuinga kui choa̱le Jesús kjuintjenngisíñá kʼoa nda si̱kjaʼaitsjeen kʼiáni kuinókjoaa, jméni xi kuixoán kʼoa jókuixoán. Énsin énnda kuinókjoaa ngantsjai nga kʼoainganʼiolee xíngiaa kʼoa nga tsjoa kʼoé kon je Jeobá.

^ párr. 7 Proverbios 15:23: “Jngo chjota tsjoa tjínle nga kʼoatjín je én xi nchja̱, kʼoa jngo én xi kʼiakjoan nokjoaa nga machjén, ¡kjaínga nda síkao je xi nrʼoé!”.

^ párr. 9 Proverbios 15:28: “Je ni̱ma̱le chjota xi kixi títjon kjoanla síkjaʼaitsjenjin kʼoa kʼiaa nchja̱, tonga je tsʼoa chjotatsʼen toxkia nchjaa én xi chʼaotjín”.

^ párr. 10 Proverbios 12:18: “Je énle chjota xi tsín síkjaʼaitsjen josʼin nchja̱ kʼoama joni tsa ki̱cha̱ tíbʼésʼenjin yaoná. Tonga je ni̱je̱n chjota xi chjine síndayaná”.