Ir al contenido

Ir al índice

KJOAʼMIYA XI CHOTʼAYA 33

Kjuintjenngiaa choa̱ xi tsakʼéjna Daniel

Kjuintjenngiaa choa̱ xi tsakʼéjna Daniel

“Nʼio chjí ʼyatokonli” (DAN. 9:23).

KJOAJNDA 73 Tʼaináijin nganʼio kao kjoanʼiojin

XI TÍNCHJA̱NI a

1. Ánni nga kuenta kisʼinni chjota babilonio je Daniel.

 KʼIANGA sʼa xti je Daniel, jé chjota babilonio kikao ya ʼndele kʼoa choʼnda kisikao. Ninga sʼalani xti je Daniel, kuenta koan nga tsín jme chʼin tjínle, nga ndasʼin matsen kʼoa nga ya kitjenni je chjota xi xá kisʼele ya ʼndele (1 Sam. 16:7). Je chjota babilonio kitsoyale Daniel nga ya katabʼejnajinle je chjota xi xángʼa tjínle ya Babilonia (Dan. 1:3, 4, 6).

2. Jósʼin kisikjaʼaitsjen Jeobá xi tʼatsʼe Daniel (Ezequiel 14:14).

2 Je Jeobá tsjoake koan je Daniel. Kuinga tsjoake koanni nga je kisixále, ali tsakuijin nga ndasʼin tsakʼejna kʼoa nga nda koantsen. Jómani ʼyaa jebi. Kʼiala 20 nóle Daniel, je Jeobá kʼoakitso nga kʼoati kji kixi joni Noé kao Job (Gén. 5:32; 6:9, 10; Job 42:16, 17; tʼexkiai Ezequiel 14:14 b). Je Jeobá tsjoake koan Daniel jokjitse tsakʼejna (Dan. 10:11, 19).

3. Jmé xi chótʼayajiaan i̱ kjoaʼmiya jebi.

3 I̱ kjoaʼmiya jebi jao koya tjínni xi chótʼayajiaan jokoankjoan je Daniel nga nda tsakʼejna ngixko̱n Jeobá. Kui jchaa jósʼin tíjna nga nʼiojin maa kʼoa nga kixi mangíntʼalee Niná. Kʼoati jchaa josʼin tsakakó Daniel nga jao koya jebi kʼianga kjoa jaʼatojin. Xijekoa̱n, kui jchaa jméni xi tsakasenkao nga kixi koan kʼoa nga nʼiojin koan nga kisixále Niná, kʼoa jchañá jósʼin chjénngiaa je choa̱le. Ningalani je xi sʼa xti kichjile kjoaʼmiya jebi kʼoati koasenkaoná ngatsʼiaa nga chjénngiaa choa̱le Daniel.

NʼIOJIN KATAMAA JONI DANIEL

4. Jósʼin tsakakó Daniel nga nʼiojin koan.

4 Ningalani nʼiojin jngo chjota sakʼoa tsokjón, tonga tojo kui xi kixi kʼoasʼín. Jaola koya kataʼyaa josʼin tsakakó Daniel nga nʼiojin koan. Tobʼelañá, kʼianga jejao nó jaʼato nga kinikje Jerusalén, jngo nijñá tsakʼaile je rey Nabucodonosor jñani jngo xkóson xi nʼioje kji kisinijñále. Kʼoakitsole ngatsʼi chjotachjine xi tjín ya Babilonia nga katatsoyale josʼin tsoyanile je nijñá xi tsakʼaile. Kʼoati kitsole nga sikʼien ngatsʼi tsa tsín kʼoasʼin (Dan. 2:3-5). Je Daniel kisijékjoale je rey nga katatsjoá jngo jao nichxinle nga koa̱n kʼoakuitsole josʼin tsoyanile je nijñá xi tsakʼaile ánni nga tsín ʼya xi kuiyásíni (Dan. 2:16). Nga kʼoakisʼin tsakakó nga nʼiojin koan kʼoa nga kisʼele kjoamakjain, nga̱ tsín kʼoatso je Biblia tsa sa jekitsoya josʼin tsoyanile nijñá. Je Daniel kjitʼanangi kikonle je Sadrac, Mesac kao Abednego, c nga kʼoati katabʼétsʼoale Niná ánni nga kʼoakatatsonile josʼin tsoyanile je nijñá xi tsakʼaile je rey (Dan. 2:18). Je Jeobá kinrʼoéle Daniel kʼoa tsakasenkao nga kitsoyale rey je nijñá xi tsakʼaile. Je Daniel kao nga jan miyole alikuini kinikʼien.

5. Kʼiásani tsakakó Daniel nga nʼiojin koan.

5 Nga koanskanni nga jekitsoya josʼin tsoyanile je nijñá xi tsakʼaile je rey tʼatsʼe je xkóson xi kisinijñále, ijngo kjoa tijaʼatojinngáni je Daniel. Ijngo nijñá tsakʼaingánile je rey Nabucodonosor jñani jngo yá xi nʼio ngʼa kji kisinijñále. Je Daniel nʼiojin koan kʼoa kitsoyale je rey josʼin tsoyanile je nijñá xi tsakʼaile. Kʼoakitsole nga koa̱nskáyale kʼoa nga tsín tije koatexoma choatseni (Dan. 4:25). Kʼianga kinrʼoé én jebi je rey Nabucodonosor tsakui nichxin kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga kontra tíbʼejnale je Daniel kʼoa nga tosa katanikʼien. Tonga je Daniel alikui kitsokjon, kitsoyaa josʼin tsoyanile je nijñá xi tsakʼaile je rey.

6. Jmé xi tsakasenkao je Daniel nga nʼiojin koan.

6 Jmé xi tsakasenkao je Daniel nga nʼiojin koan jokjitse tsakʼejna. Je xi tsakasenkao kuinga nda tsakʼinyale Énle Niná nga sʼa xti. Je xijchále kisitjoson je kjoatéxoma xi tsakʼaile je chjota israelita nga tjínnele kuitsoyale Énle Niná je xtile (Deut. 6:6-9). Je Daniel nʼio nda tsabe jotso je xi te kjoatéxoma kʼoa kʼoati tsabe jmeni xi tsín koa̱n ski̱ne je chjota israelita (Lev. 11:4-8; Dan. 1:8, 11-13). d Kʼoati kisʼejinle je kjoa xi tsakatiojin je chjota xi tsín kisitjoson je kjoatéxomale Niná (Dan. 9:10, 11). Ñaki tsakʼéjngo kon Daniel nga je Jeobá tsakasenkao kʼoa nga kisikasén je ánkjele nga kitsjoanganʼiole kʼianga tse kjoa jaʼatojin (Dan. 2:19-24; 10:12, 18, 19).

Je xi tsakasenkao Daniel nga nʼiojin koan kuinga kiskotʼaya, nga tsakʼétsʼoa kʼoa nga je Jeobá kisinʼiotʼa (Chótsenlai párrafo 7)

7. Jmésa xi tsakasenkao Daniel nga nʼiojin koan (kʼoati chótsenlai sén xi faʼaitʼa).

7 Je Daniel nda kiskotʼayajin jme xi kiski je profeta, jolani xi kiski Jeremías. Kui xi tsakasenkao nga koanjinnile nga jeme koationdái je chjota judío nga ya Babilonia tjíonʼio (Dan. 9:2). Ngisajin kisinʼiotʼa Jeobá nga koanjinle josʼin kitjoson je én xi tongini kinokjoa. Kʼoa jngo chjota xi je Jeobá sínʼiotʼa ngisaa nʼiojin ma (tingósonkoai Romanos 8:31, 32, 37-39). Je xi nʼio nda tsakasenkao Daniel kuinga ntsjaintsjai tsakʼétsʼoale Jeobá (Dan. 6:10). Kʼoakitsole jñani tsín nda kisʼin, tsakʼéyanajmíle jotjín kon kʼoa kisijéle nganʼio (Dan. 9:4, 5, 19). Ali tsa toxá yʼajinni je Daniel nga nʼiojin koan, je xi tsakasenkao kuinga kiskotʼaya je Énle Niná, nga tsakʼétsʼoa kʼoa nga je Jeobá kisinʼiotʼa.

8. Jméni xi koasenkaoná nga nʼiojin koaan.

8 Ningalani nʼiojin je xijcháná alikui xi tsonile tsa kʼoati nʼiojiaan tsanda ñá. Kʼianga nʼiojin maa, yaa mangóson tsa jmeni xi mená koa̱nná. Kʼianga koa̱nná tsa jmeni xi mená sʼiaan tjínnele nda chótsenlee je xi tíbakóyaná kʼoa chjénngilee. Tikʼoasʼinni, kʼianga nʼiojin koaan tjínnele chjénngilee je xi nʼiojin kʼoa kʼoati sʼiaan josʼín. Tobʼelañá, jméni xi bakóyaná je choa̱le Daniel. Kui bakóyaná nga tjínnele nda chótʼayá je Énle Niná, nga miyole Jeobá koaan, nga ñaki ni̱ma̱ná kjuinroajinni nga kʼoétsʼoalee kʼoa nga ñaki kʼoéjngoaa tokoán nga je koasenkaoná. Kʼiatsa kʼoasʼiaan, nʼiojin koaan nga chótʼayakao kjoamakjainná.

9. Jósʼin bichómani nga nʼiojin maa.

9 Nda bichómani nga nʼiojin maa. Si̱kjaʼaitsjenla jokoan je Ben, e xi Alemania tsʼe. Ngatsʼi xtiskuela xínkjín tʼatsʼe evolución makjainle. Kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga to kuento jmeni xi tso je Biblia nga je Niná kisinda jmeni xi tjín. Ñandia nga kʼoatsakʼinle Ben nga katatsoya ánni nga kʼoasʼin makjainnile nga Niná kisinda jmeni xi tjín. Nʼiojin koan ndsʼee jebi kʼoa kitsoyaa ánni nga kʼoasʼin makjainnile. Jósʼin kichomani nga kʼoakisʼin. Itso: “Je maestrona nʼio nda kinrʼoéna, kʼoa jngó jngó copia kitsjoale je xti xi ngikʼa je xo̱n xi tjítʼana jmeni xi kixinya”. Je Ben itsosa: “Je xti xi ñatjen fia skuela nʼio nda kinrʼoéna kʼoa kʼoakitsona nga nʼio ndatjín nga kʼoasʼin makjainna”. Tojo koan ndsʼee jebi, nga nʼiojin maa nda bichómani. Kʼoati binyakao chjota nga mamesale be jotjínni xi tʼatsʼe Jeobá. Kuinga nʼio chjínile nga nʼiojin koaan.

KIXI KJUINTʼALEE NINÁ TOJO KISʼIN DANIEL

10. Jósʼin tíjna nga kixi mangíntʼalee Niná.

10 Je én xi “kixi” sʼin faʼatoya ya Biblia kʼianga én hebreo, kui nchja̱ni je kjoatsjoacha xi bakóle Niná je choʼndale. Kʼoati kui tínchja̱ni jokji tsjoake je xínkjín choʼndale Niná (2 Sam. 9:6, 7). Je Jeobá kui xi mele nga kʼoati kixi kjuintʼalee. Kʼoa nga jefi nichxin sa nda sa nda bakoá nga kixi mangíntʼalee tojo kisʼin je Daniel.

Je Jeobá kisichikontʼain Daniel nga kixi kitʼale, jngo ánkje kisikasén xi tsakʼéchjoaʼa tsʼoa xá nga tsín jokisikao (Chótsenlai párrafo 11)

11. Kʼianga jetsʼato 90 nóle Daniel, jósʼin tsakakó nga kixi kitʼale Niná (chótsenlai sén xi faʼaitʼa ya portada).

11 Jokjitse tsakʼejna Daniel kixi kitʼale Niná, kʼoa kʼianga jetsʼato 90 nóle tsee kjoa jaʼatojin. Nga kui nichxin, je naxinandá Babilonia jé chjota medo kao chjota persa kjinentsja kʼoa jé rey Darío tíbatéxoma. Tjínkʼa chjota xi xá kisʼele xi jtike koan Daniel kʼoa tsín tsabexkón je Jeobá. Kui xi koanmele nga sikʼien Daniel kʼoa tsakjáoyani jmeni xi sʼin. Jngo kjoatéxoma tsakʼasje kʼoa jé rey kisʼin firma kjoatéxoma jebi. Je Daniel tjínnele kiskoéjin ʼyáni xi kixi koaitʼale, a jé Niná axo jé rey. To 30 nichxin nga tsín tije Jeobá kʼoetsʼoanile tsakai kʼianga kixi koaitʼale je rey. Tonga jé Jeobá xi kixi kitʼale, kʼoa nga kʼoakisʼin yaa jñani tjío xa kinikʼatjenya. Tonga jé Jeobá tsakʼasjentjai kʼoa kisichikontʼain (Dan. 6:12-15, 20-22). Jmé xi koasenkaoná nga kʼoatisʼin kixi kjuintʼalee Niná tojo kisʼin Daniel.

12. Jmé xi tsakasenkao Daniel nga kixi kitʼale Jeobá.

12 Kʼianga kixi kjuintʼalee Jeobá tjínnele nʼio tsjoacha koaan. Kuinga kixi kitʼanile Jeobá je Daniel nga̱ nʼio tsjoake koan. Tsakui nichxin kui kisikjaʼaitsjenjin jokjoan je Jeobá (Dan. 9:4). Kʼoajinti kisikjaʼaitsjenjin josʼin tsakasenkao Jeobá kʼoa josʼin kisichikontʼain naxinandále (Dan. 2:20-23; 9:15, 16).

Tojo kisʼin je Daniel kʼoati koa̱n kixi kjuintʼalee je Jeobá tsa ni̱ma̱ná kjuinroajinni nga tsjoacha koaan (Chótsenlai párrafo 13)

13. 1) Jósʼin chotʼayakao je xi sʼa xti tsa kixi tjíofitʼale Niná. Jngo choa̱ tʼejnai (kʼoati chótsenlai sén xi faʼaitʼa). 2) Jókʼuínlee tsa ʼya xi kui skónanginá tsa bʼainganʼiolee je xi tixʼin xínkjín kʼoa xi tiyánchjín xínkjín matsjoakeni (chótsenlai ya jw.org je video xi ʼmi: Je kjoatéxomakixi kjoanyʼán kuichotsjoá).

13 Je xi sʼa xti kʼoati kui kjoa faʼatojin jokoan je Daniel nga̱ nʼio nkjín chjota tsaojin xi tsín Énle Niná kotʼaya. Tsakui nichxin tsín nda bekon chjota jebi xi Énle Niná kotʼaya, kʼoa tsa kʼoakuitsole je xi sʼa xti nga tsín tije Jeobá katasíxánile. Kʼoakoan je Gabriel, xi Australia tíjna. Kʼianga sʼa xti tsee kjoa jaʼatojin ya ndʼiaskuelale. Je maestrale kʼoakitsole jósʼin kʼiatsa jngo xtiskuela xínkjín kʼoakuitso nga tixʼin xínkjín matsjoakeni. Je maestra kʼoakitso nga tsen katabinya je xti xi ya tsjoánganʼiole je ti xi tixʼin xínkjín matsjoakeni kʼoa nga tʼaxin katabinya je xti xi tsín ya tsjoánganʼiole. Je Gabriel itso: “Ngatsʼi xti yaa kitsjoanganʼiole. Toʼanña kʼoa kao ijngo ti xi kʼoati testigole Jeobá ma xi tsín ya tsakʼainganʼiolaijin”. Tsee kjoa jaʼatojin je Gabriel nga kui nichxin. Itso: “Je maestra kao xti xi ngikʼa chʼaosʼin kisikʼaxki̱najin kʼoa tsabesinnajin. Alikui yaona kisijtile kʼoa kixinyaña josʼin makjainna, tonga tsín kinrʼoéna”. Jókisʼe kon je Gabriel nga kʼoakoan. Itsosa: “Ningalani tsín kisasenna nga tsaʼyasinna, tonga tsjoa kisʼe tokoan nga kixi kitʼale Jeobá kʼoa nga kisitoánntje kjoamakjainna”.

14. Jméni xi sʼiaan nga kixi kjuintʼantsjailee Jeobá.

14 Tojo kisʼin je Daniel kʼoati koa̱n kixi kjuintʼalee je Jeobá ngantsjai kʼiatsa ñaki ni̱ma̱ná kjuinroajinni nga tsjoacha koaan. Kʼianga ngisa tsjoacha koaan je Niná tjínnele nda jchaa jokjoan. Je xi koasenkaoná kuinga si̱kjaʼaitsjenjiaan jme xi kisinda (Rom. 1:20). Xi sʼa xtio, jméni xi koasenkaono nga ngisa tsjoacha koa̱on Jeobá. Ya jñani “A tjín xi kisinda” tso, faʼaitʼa video xi koa̱n chótsenlai kʼoa tsa jmesani xi koa̱n kʼoéxkiai. Kʼoati koa̱n chótʼayajin je folleto ¿Es la vida obra de un Creador? kao El origen de la vida. Je Esther, jngo tichjaa xi sʼa, xti xi Dinamarca tsʼe, i kitso xi tʼatsʼe jebi: “Nʼio tsjoake̱ folleto jebi. Alikui kui kʼoatso josʼin tjínnele koa̱nkjainná. Kui tsoya jmeni xi basenkaoná kʼoa xi bʼéjngo tokoán”. Je Ben xi kabʼaxki̱ná ya párrafo 9, itso: “Je folleto jebi kao xi faʼaitʼa ya jw.org nʼio tsakasenkaona. Kui kitsoyana nga je Niná kisindaná”. Kʼianga chótʼayajin jmeni xi jekanikʼaxkiaa ngisajin sʼe̱jngo tokuin nga ñaki kʼoatjín jmeni xi tso Apocalipsis 4:11, jñani tso: “Señor, bakinli nga ji katjitjojeyai, kʼoa nga xkón kataʼyatakonli, kʼoa katasʼeli nganʼio, nga ji kinindai ngayije tsojmi”. f

15. Jmésa xi koa̱n sʼiaan nga ngisa koa̱nmiyoaa je Jeobá.

15 Kʼianga chótʼayajiaan tʼatsʼe Jesús kʼoati koasenkaoná nga ngisa tsjoacha koaan je Jeobá. Kʼoakisʼin jngo tichjaa xi sʼa xti xi Alemania tsʼe, xi Samira ʼmi. Itso: “Kʼianga kiskotʼayajian xi tʼatsʼe Jesús ngisaa nda tsaʼbexkoan je Jeobá”. Kʼianga sʼa ʼndí je Samira alikui koanjinle tsa tsjoake kjoaixiná je Jeobá. Tonga alikui kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen xi tʼatsʼe Jesús. Itso: “Nda kisʼe tokoan nga koanjinna jokisʼin je Jesús, nga̱ tsjoake koan xtiʼndí kʼoa kisimiyo chjota”. Nga ngisa nda tsabexkon Jesús je Samira ngisaa kisimiyo je Jeobá. Itsosa: “Koanjinna nga kʼoati kjoan Jesús jokjoan je Nʼaile. Kuikjoán kjenngile josʼín je Jeobá. Kʼoati koanjinna nga kui xá kisikasénni Jeobá je Jesús i̱ Sonʼnde nga jchaa xi tʼatsʼe” (Juan 14:9). Xi sʼa xtio, tsa meno nga ngisa koa̱nmiyo je Jeobá chótʼayajion xi tʼatsʼe Jesús. Tsa kʼoasʼiaon, kixi koanngíntʼalao kʼoa ngisaa tsjoacha koa̱on je Jeobá.

16. Jósʼin basenkaoná nga kixi maa (Salmo 18:25; Miqueas 6:8).

16 Je chjota xi kixi tsjoake ngantsjai je miyole kʼoa alikuikʼia tsjionkon (Rut 1:14-17). Kʼianga kixi mangíntʼalee Jeobá nda satío tokoán, nga̱ ʼyañá nga tsínkʼia tsjiónkonná (tʼexkiai Salmo 18:25; g Miqueas 6:8 h). Nda satío tokoán nga kʼoatsoná je Jeobá nga miyoná koa̱n ngantsjai. Alikui ʼya xi koa̱nle kʼoechjoaná nga miyoná mani je Jeobá, nijejinla kjoa xi bitjatojiaan, nijejinla kontraná kʼoa nijejinla kjoabiya (Dan. 12:13; Luc. 20:37, 38; Rom. 8:38, 39). Kuinga nʼio chjínile nga kjuintjenngiaa je choa̱le Daniel kʼoa kixi kjuintʼalee je Jeobá.

TOSI TONDA KJUINTJENNGIAA JE CHOA̱LE DANIEL

17, 18. Jmésa xi bakóyaná je choa̱le Daniel.

17 I̱ kjoaʼmiya jebi kui kaʼyaa nga nʼiojin koan je Daniel kʼoa nga kixi kitʼale Niná. Tonga tsesa xi koa̱n jchaa xi tʼatsʼe Daniel. Tobʼelañá, jé Jeobá xokisʼin nga nijñá tsakʼaile, nga sén tsabe kʼoa nga koanle kitsoya je én xi tongini kinokjoa. Jenkjín én xi tongini kinokjoa kitjoson kʼoa tjín je xi kui tsoyaná jmeni xi koa̱n nichxin xi sʼa nroa xi kʼoakaotʼale ngatsʼi chjota.

18 Ya kjoaʼmiya xi ijngo jao koya én xi tongini kinokjoa chótʼayajiaan xi faʼaitʼa libro xi tsʼe Daniel. Nga koa̱njinná je én jebi koasenkaoná nga kui chjoéjiaan xi ndatjín ninga sʼa xtiaa kʼoa ninga jekoanjchíngaa. Kʼoati koasenkaoná nga nʼiojin koaan kʼoa nga kixi kjuintʼalee Niná. Tsa kʼoasʼiaan, chókjoajinná je kjoa xi jeme kuitjátojiaan.

KJOAJNDA 119 Machjénná kjoamakjain xi nʼio tíjna

a Je xti xi choʼndale Jeobá ma tsee kjoa faʼatojin nga chotʼayakao tsa nʼiojin kʼoa tsa kixi fitʼale Niná. Tsakui nichxin je xti xi ñatjen fi skuela kʼoakuitsole nga toje chjota xi chini xi makjainle nga Niná kisinda jmeni xi tjín, nga Niná bexkón kʼoa nga fitjenngi kjoatéxomale. I̱ kjoaʼmiya jebi kui chótʼayajiaan nga ngisa chjine je xi fitjenngi choa̱le Daniel, xi kixi fitʼale Jeobá kʼoa xi nʼiojin ma.

b Ezequiel 14:14: “Ningalani ya tjío nga jan chjota jebi: Noé, Daniel kao Job, tojé kuinje̱ngile yaole nga̱ chjotakixiní, kui xi tso je Jeobá xi batéxomale ngayeje”.

c Kʼoasʼin tsakʼaijaʼaínle ya Babilonia.

d Janla koya si̱kʼaxkiaa ánni nga tsín kiskineni Daniel je tsojmi xi tsakʼaile ya Babilonia. Xi títjon, tsakui nichxin kui yao tsakʼaile je xi kʼoatso kjoatéxoma nga tsín koa̱n chi̱ne (Deut. 14:7, 8). Xi majaoni, tsakui nichxin tsín nda kitjongi njínle je yao xi tsakʼaile (Lev. 17:10-12). Kʼoa xi majanni, tsakui nichxin kui tsoyanile nga niná ndiso tíbexkón tsakui ski̱ne yao jebi (tingósonkoai Levítico 7:15 kao 1 Corintios 10:18, 21, 22).

e Alikui tsa ñaki kʼoaʼmi kʼa chjota xi bʼaxki̱ i̱bi.

f Kʼoati koa̱n chótʼayajin je libro Acerquémonos a Jehová. Libro jebi ngisaa nda tsoya jokjoan je Jeobá kʼoa koasenkaoli nga ngisa tsjoacha koai̱n.

g Salmo 18:25: “Kixi koai̱n kao je chjota xi kixi; kʼoa xi tsín jme jée tíbajngi kʼoati tsín jme jée kjoánai”.

h Miqueas 6:8: “Je kʼoatítsoli je xi ndatjín. Kʼoa jméni xi mele Jeobá nga sʼiain. Tokuiní nga kixi koai̱n, nga koakui kjoatsjoacha kʼoa nga nangitokon koai̱n nga kuitómjekoai je Nináli”.