Ir al contenido

Ir al índice

KJOAʼMIYA XI CHOTʼAYA 34

Tsee xi bakóyaná je én xi tongini kinokjoa

Tsee xi bakóyaná je én xi tongini kinokjoa

“Je xi tjínle kjoankjíntokon koa̱njinle” (DAN. 12:10).

KJOAJNDA 98 Ngayeje xi tjítʼa Biblia tʼatsʼe Niná jaʼaini

XI TÍNCHJA̱NI a

1. Jméni xi sʼiaan nga tsjoacha koaan nga chótʼayajiaan je én xi tongini kinokjoa.

 JNGO ndsʼee xi sʼa xti xi Ben ʼmi, itso: “Nʼio tsjoake̱ nga kui kotʼayajian je én xi tongini kinokjoa xi faʼaitʼa Biblia”. A kʼoatisʼin nikjaʼaitsjain tsanda ji. Axo kʼoasʼin nikjaʼaitsjain nga nʼio ñʼai tjín kʼoa nga tsín ndi̱to̱n majinná. Tsakui nichxin ngisa tsjoacha koai̱n nga kʼoéxkiai kʼiatsa koa̱njinli ánni nga ya Biblia tsakʼétʼasíni Jeobá je én xi tongini kinokjoa.

2. Jmé xi chótʼayajiaan i̱ kjoaʼmiya jebi.

2 I̱ kjoaʼmiya jebi kui chótʼayajiaan ánni machjénsíni nga nda koa̱njinná je én xi tongini kinokjoa kʼoa jméni xi machjén nga sʼiaan nga ngisa nda chótʼayajiaan. Kʼoati jao koya je én xi tongini kinokjoa xi faʼaitʼa libro xi tsʼe Daniel chótʼayajiaan kʼoa jchañá jósʼin basenkaoná ndʼaibi nga majinná jmeni xi tso.

ÁNNI MACHJÉNNI NGA CHÓTʼAYAJIAAN JE ÉN XI TONGINI KINOKJOA

3. Jméni xi sʼiaan nga koa̱njinná je én xi tongini kinokjoa.

3 Machjén nga tjín xi koasenkaoná nga koa̱njinná je én xi tongini kinokjoa. Jngola choa̱ kataʼyaa. Si̱kjaʼaitsjenjinla tsa ya kabichoaa jngo naxinandá jñani tsín ʼyaxkoaan, tonga tsa ya tjenkoaa jngo miyoná xi nʼio nda bexkon ʼnde jebi, kʼoajin kuitsoná jñani tiyoaa kʼoa jñáni bichókaoná nga jngó jngó ndiaa. Nʼiojin tsjoa sa̱tío tokoán nga ya tjenkaoná xi nda bexkon ʼnde jebi. Tikʼoasʼinni, je Jeobá nda be josʼin tiyoaa ndʼaibi kʼoa jméni xi koa̱n nichxin xi sʼa nroa. Nga koa̱njinná je én xi tongini kinokjoa machjén nga je Jeobá kʼoakʼuínlee nga katabasenkaoná (Dan. 2:28; 2 Ped. 1:19, 20).

Kʼianga chotʼayajiaan je én xi tongini kinokjoa basenkaoná nga ʼyaa jmeni xi koa̱n nichxin xi sʼa nroa (Chótsenlai párrafo 4)

4. Ánni koanmenile Jeobá nga ya Biblia kisʼetʼa je én xi tongini kinokjoa (Jeremías 29:11; kʼoati chótsenlai sén xi faʼaitʼa).

4 Tojo sʼín jngo nʼai xi tsjoake ʼndíxtile, je Jeobá kui xi mele nga nda kuiyoaa nichxin xi sʼa nroa (tʼexkiai Jeremías 29:11). b Je Jeobá nʼio nda be jmeni xi koa̱n nichxin xi sʼa nroa, kuinga koanmenile nga ya Biblia kisʼetʼa je én xi tongini kinokjoa ánni nga jchasíñá jmeni xi koa̱n nichxin xi sʼa nroa (Is. 46:10). Nga nʼio tsjoakená je Jeobá, kuinga ya Biblia tsakʼétʼani je én xi tongini kinokjoa. Tonga jósʼin jchañá tsa ñaki kuitjoson kjoaixi je én jebi.

5. Jméni xi bakóyale xi sʼa xti je choa̱le Max.

5 Ya ndʼiaskuela nkjín xti tjín xi tsín testigole Jeobá ma kʼoa xi tsín bexkón jotso Biblia. Kʼoa jmeni xi tso kui bʼetʼale je xti xi testigole Jeobá ma kʼoa kui xosíkao nga sakʼoa jao sʼeni kon tʼatsʼe jmeni xi makjainle. Kataʼyala jokoan jngo ndsʼee xi Max ʼmi. Itso: “Kʼianga sʼa xtia to jao kisʼe tokoan tsa ñaki kixi je religión xi kitsoyana xijchána kʼoa tsa tʼatsʼe Niná jaʼaini je Biblia”. Jósʼin tsakinyakao xijchále ti jebi. Itso: “ʼBeña nga koankjáojinle je xijchána tonga alikui yaole kisijtile”. Biblia kisichjén je xijchále nga tsakinyakao. Tonga je Max tjínsa xi kisʼin. Itso: “Kui kiskotʼaya je én xi tongini kinokjoa xi faʼaitʼa ya Biblia, kʼoa tsakʼeyanajmíle je xti xi tjío ya jinjtín jmeni xi koanjinna”. Jósʼin kichomani nga kʼoakisʼin. Itso: “Nga kʼoakisʼian tsaʼbeña nga ñaki tʼatsʼe Niná jaʼaini je Biblia”.

6. Jméni xi sʼiaan tsa to jao sʼe tokoán, kʼoa ánni.

6 Jmé xi sʼiain tsa tsín tjínjngo tokuin tsa kʼoatjín jmeni xi tso Biblia tojo koan je Max. Kʼianga jao sʼe tokoán yaa mangóson joni ntsjáo. Kʼiatsa tsín si̱tsjee je ki̱cha̱ xi kjioná kʼianga mantsjáo ngotjo bitsonni. Jméni xi sʼiaan kʼianga to jao sʼe tokoán. Si̱kjaʼaitsjenjiaan jebi: “A makjainna jmeni xi tso Biblia tʼatsʼe nichxin xi sʼa nroa”. Tsa tsín ñaki tjínjngo tokuin chótʼayajin je én xi tongini kinokjoa xi jekitjoson. Jmé xi koasenkaoli nga kʼoasʼiain.

JMÉNI XI KOASENKAONÁ NGA CHÓTʼAYÁ JE ÉN XI TONGINI KINOKJOA

Kʼianga kʼoatisʼin si̱nʼiotʼaa je Jeobá jokisʼin je Daniel tjínnele nga nangitokon koaan nga chótʼayá je én xi tongini kinokjoa, nga ndakjoan chótʼayajiaan kʼoa nga kui xá chótʼayañá nga mená koa̱njinná (Chótsenlai párrafo 7)

7. Jmé xi tsakasenkao Daniel nga kiskotʼaya je én xi tongini kinokjoa (Daniel 12:10; kʼoati chótsenlai sén xi faʼaitʼa).

7 Kʼianga chótʼayá je én xi tongini kinokjoa kuenta sʼiaan jmeni xi kisʼin Daniel. Kui xá kiskotʼayani nga koa̱njinle jotjínni je Énle Niná. Xi kʼoati tsakasenkao kuinga nangitokon koan. Je Daniel koanjinle nga toje basenkao Jeobá je chjota xi je bexkón kʼoa xi sítjosonle nga majinle jotso je Énle (Dan. 2:27, 28; tʼexkiai Daniel 12:10 c). Nangitokon koan Daniel nga je Niná kisijéle nganʼio nga tsakasenkao (Dan. 2:18). Kʼoati nda kiskotʼayajin je Énle Niná. Tsakásjaiya jmeni xi tso je xo̱n xi jekjio nichxin nga tsakʼejna (Jer. 25:11, 12; Dan. 9:2). Jósʼin kjuintjenngiaa je choa̱le Daniel.

8. Jmé xá kotʼaya kʼani chjota je én xi tongini kinokjoa, tonga jmé xá chotʼayañá ñá.

8 Jmé xá chotʼayañá je én xi tongini kinokjoa. A kuinga mená jchaa jókjoantjínni xi tʼatsʼe Énle Niná. Tsa jaon, jé Niná koasenkaoná nga koa̱njinná (Juan 4:23, 24; 14:16, 17). Tjínkʼa chjota xi kui xá kotʼayani Biblia nga básjaiya jña kʼoangini nga kʼoakuitso nga tsín tʼatsʼe Niná jaʼaini je Biblia. Kui básjai jmeni xi kjenndiaale kʼoa totsʼee kjoafaʼaitsjen síchjén nga kʼoatso jmeni xi ndatjín kʼoa jmeni xi chʼaotjín. Tonga ñá alikui kʼoanʼia nga chotʼayá je Biblia. Jmésa xi koasenkaoná nga koa̱njinná je én xi tongini kinokjoa.

9. Jótjínnele koa̱nkjoaan nga koa̱njinná je én xi tongini kinokjoa, kʼoa ánni.

9 Nangitokon katamaa. Je Jeobá kʼoatso nga koasenkao je xi nangitokon (Sant. 4:6). Nga koa̱njinná je én xi tongini kinokjoa machjén nga je Niná si̱jélee nganʼio. Tsa nangitokon maa kʼoati chʼa̱ʼén jotso je choʼnda “xi nʼiotʼakon, xi nda be xá” nga̱ je tísíchjén Jeobá nga tíbakóyaná (Luc. 12:42). Nga nʼio nda tjínndajinle Niná jmeni xi sʼín, kuinga toje síchjénni choʼnda “xi nʼiotʼakon, xi nda be xá” nga bándiaaná kʼoa nga bakóyaná jokjoantjínni je Énle (1 Cor. 14:33; Efes. 4:4-6).

10. Jmé xi bakóyaná je choa̱le Esther.

10 Ndakjoán chótʼayajin je Énle Niná. Jngo koya én xi tongini kinokjoa chjoéjin xi ngisa mandosinli kʼoa kui chótʼayajin. Kʼoakisʼin jngo tichjaa xi Esther ʼmi. Kui ngisa koanndosinle je én xi tongini kinokjoa xi kʼoatso nga kjoaʼaí je Mesías. Itso: “Kʼianga 15 nóna kui xi koanmena tsaʼbe tsa ñaki kʼiakjoan kichji én jebi nga kjesa faʼaijin je Jesús i̱ Sonʼnde”. Kui kiskotʼaya tʼatsʼe Rollos del mar Muerto, kʼoa nga kʼoakisʼin ñaki kisʼejngo kon. Je Esther itso: “Tjínkʼa rollo jebi xi kʼia kichji nga kjesa faʼaijin je Jesús i̱ Sonʼnde, kui xi tsonile nga tʼatsʼe Niná jaʼaini je én xi faʼaitʼa”. Je tichjaa itsosa: “Tjínkʼa xi nkjín kʼa kiskotʼayajian nga koanjinna”. Kʼoatso nga nʼio tsakasenkao nga kʼoakisʼin. Kʼoatso jokisʼe kon kʼianga jenkjín koya én xi tongini kinokjoa kiskotʼayajin. Itso: “Ñaki kisʼejngo tokoan nga ñaki kʼoatjín jmeni xi tso Biblia nga ansoa kiskotʼayajian”.

11. Jósʼin basenkaoná kʼianga ʼyaa nga kʼoatjín jotso je Biblia.

11 Kʼianga ʼyaa nga bitjoson je én xi tongini kinokjoa ngisaa manʼiotʼaa je Jeobá kʼoa ngisaa makjainná jmeni xi tso. Xi ijngosani, kʼoati basenkaoná nga sʼená kjoachoya kʼoa nga tsín si̱kʼajenlee tokoán ninga tse kjoa kuitjátojiaan. Jaola koya kataʼyaa én xi tongini kinokjoa xi faʼaitʼa ya libro xi tsʼe Daniel xi tíbitjoson ndʼaibi. Kʼianga koa̱njinná én jebi kui xi koasenkaoná nga nda chjoéjiaan jmeni xi sʼiaan.

JME XI TÍNCHJA̱NI NDSO̱KO̱ XKÓSON KʼOA JOSʼIN BʼAKAOTʼANÁ

12. Jmé xi tsoyanile je ndási kao ki̱cha̱ xi títsʼónjin ndso̱ko̱ je xkóson (Daniel 2:41-43).

12 (Tʼexkiai Daniel 2:41-43). d Je rey Nabucodonosor jngo nijñá tsakʼaile kʼoa kui tsabe jngo xkóson xi ndási kao ki̱cha̱ títsʼónjin ndso̱ko̱. Kʼianga kui ningósonkoaa jmeni xi tso je libro xi tsʼe Daniel kao libro xi tsʼe Apocalipsis majinná nga je ndso̱ko̱ xkóson, xi ki̱cha̱ kao ndási títsʼónjin jé tínchja̱ni Estados Unidos kao Reino Unido. Kui naxinandá jebi xi ngisa tse nganʼio tjínle nichxin xi tiyoaa ndʼaibi. Kʼianga kʼoakitsole Daniel je Nabucodonosor josʼin tsoyanile nijñá xi tsakʼaile, i kitso xi tʼatsʼe naxinandá jebi: “Je chjotaxá jebi kʼoakji sʼe̱le nganʼio kʼoa kʼoakji mai”. Kʼianga kʼoatso én jebi kui tsoyanile nga je chjota xi batéxomasonle, xi ndási tsoyanile, tsín tsjoáʼndele nga tse nganʼio sʼele. e

13. Jméni xi nʼio tjínle kjoandosin bakóyaná én jebi.

13 Jmeni xi kitso je Daniel tʼatsʼe ndso̱ko̱ xkóson tsee xi tsoyaná. Xi títjon, je Estados Unidos kao Reino Unido tjíobakó nga tse nganʼio tjínle. Tobʼelañá, jé tsakjayojin nga kisʼejna Kjoajchántse xi títjon kao xi majaoni kʼoa kinjele. Tonga tjíonroajen nganʼiole chjotaxá jebi nga̱ je chjotale xkoa̱ya sʼin tjío. Xi majaoni, tojo jesa chjotaxá jebi xi tjío kʼianga kjoaʼaísíkjeson Chjotaxále Niná ngatsʼi je chjotaxá xi tjín i̱ Sonʼnde. Ninga kʼoetʼale xi kjaʼaí naxinandá alikui je koationgajaole. Kuinga ʼyañá jebi nga̱ je én xi tongini kinokjoa kʼoatso nga jngo la̱jao̱ kʼoengi ndso̱ko̱ xkóson, kʼoa jebi kui xi tsonile nga je Chjotaxále Niná sikjeson chjotaxá jebi (Dan. 2:34, 35, 44, 45).

14. Jósʼin basenkaoná nga nda chjoejiaan jmeni xi nʼia nga majinná josʼin tsoyanile je ndási kao ki̱cha̱ xi títsʼónjin ndso̱ko̱ je xkóson.

14 Tsa makjainli jmeni xi kitso Daniel josʼin tsoyanile je ndso̱ko̱ xkóson yaa koakoni jonʼiai. Tobʼelañá, alikuijin kui kʼuíntjenngi nga ndasʼin kuijnai nga̱ ʼyaní nga to jekjoetʼa jme xi chon sonʼnde (Luc. 12:16-21; 1 Juan 2:15-17). Kʼoati basenkaoná nga kui ngisa títjon nikʼéjnaa nga ʼmiyasoán kʼoa nga bakoyalee Biblia je chjota (Mat. 6:33; 28:18-20). Nga jekachotʼayajiaan je én xi tongini kinokjoa xi kiski Daniel si̱kjaʼaitsjenjiaan jebi: “Jmeni xi sʼian, a bakoña nga makjainna nga jeme kjoaʼaísíkjeson Chjotaxále Niná je chjotaxá xi tjín sonʼnde”.

CHJOTAXÁ XI KONTRA TJÍOLE XÍNKJÍN KʼOA JOSʼIN BʼAKAOTʼANÁ

15. ʼYáni “rey xi norte tsʼe” kʼoa “rey xi sur tsʼe” nichxin xi tiyoaa ndʼaibi (Daniel 11:40).

15 (Tʼexkiai Daniel 11:40). f Ya capítulo 11 xi tsʼe Daniel jao rey síkʼaxki̱, je xi kjántʼa nga mele je koanentsja sonʼnde. Kʼianga ningósonkoaa texto jebi kao xi kjaʼaísa texto ʼyañá nga je “rey xi norte tsʼe” jé Rusia kao xi ya tsjoánganʼiole. Kʼoa je “rey xi sur tsʼe” jé tínchja̱ni Estados Unidos kao Reino Unido. g

Tsa kʼoasʼin nikjaʼaitsjeen nga kui tíbitjoson je én xi tongini kinokjoa kʼianga kʼoasʼin tjíofitjenngikená je “rey xi norte tsʼe” kao “rey xi sur tsʼe”, ngisaa nʼio sʼe̱jna kjoamakjainná kʼoa tsín kuijkoán (Chótsenlai párrafo 16-18)

16. Jmé kjoa xi tjíofaʼatojin je ndsʼee xi ya tjío ya naxinandá jñani kjinentsja je “rey xi norte tsʼe”.

16 Je “rey xi norte tsʼe” tífitjenngike je choʼndale Niná xi ya tjío ya naxinandá jñani kjinentsja. Tjínkʼa xi totaon tjíoʼya kʼoa xi ndoyá tjíonikatíoʼya xi totʼatsʼe kjoamakjainle. Tonga je ndsʼee alikui tjíotsokjónle je “rey xi norte tsʼe”. To ngisaa nʼio tjíosatío je kjoamakjainle nga kʼoakjimatʼain, nga̱ be nga toxá kʼoakoa̱nni nga̱ kʼoatso je én xi tongini kiski je Daniel (Dan. 11:41). h Kʼianga ʼyaa nga tíbitjoson én jebi kui xi basenkaoná nga tosi tonda kixi mangíntʼalee Niná kʼoa nga tsín nichajiaan je kjoachoya xi tjínná.

17. Jmé kjoa xi tjíofaʼatojin je ndsʼee xi ya tjío ya naxinandá jñani kjinentsja je “rey xi sur tsʼe”.

17 Nichxin kjoatse, je “rey xi sur tsʼe” kʼoati tsakʼetʼale je choʼndale Niná. Tobʼelañá, kʼianga kisʼejna je Kjoajchántse xi títjon kao xi majaoni, nkjín ndsʼee xi ndoyá kinikatíoʼya nga tsín ki kjoajchán kʼoa kʼoati tsakichonsje ya ndʼiaskuela je xti kʼianga tsín kisʼin saludar je bandera. Tonga nichxin xi tiyoaa ndʼaibi nkjín koya josʼin tíchotʼayakao je ndsʼee tsa kixi tjíofitʼale je Chjotaxále Niná. Tobʼelañá, kʼianga tosʼa bʼetsoma je chjota xi xá mele tjoé, tsakui nichxin jngo xi koa̱nmená kʼoainganʼiolee. Ninga tsínkjoan koanngín sʼiaan votar tonga tsakui nichxin kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga je katanjele je xi sasénná. Kʼianga ñaki kixi kjuintʼalee je Niná machjén nga si̱kuindaa yaoná jmeni xi nʼia, josʼin nikjaʼaitsjeen kʼoa jotjío je tokoán (Juan 15:18, 19; 18:36).

18. Jósʼin nikjaʼaitsjeen nga tjíokjántʼa je “rey xi norte tsʼe” kao “rey xi sur tsʼe” (kʼoati chótsenlai sén xi faʼaitʼa).

18 Je xi tsín makjainle jmeni xi tso je én xi tongini kinokjoa tsakui nichxin nʼio síkjáojin nga kʼoasʼin tjíokjántʼa je “rey xi norte tsʼe” kao “rey xi sur tsʼe” (Dan. 11:40, nota). Nga kui tjínle nga jao rey jebi bomba xi nʼio tse nganʼio tjínle, tsakui sikʼatsao sikjeson ngayeje jmeni xi tjín Sonʼnde. Tonga ʼyañá nga tsín tsjoáʼnde je Jeobá nga kʼoasʼin (Is. 45:18). Kuinga tsín nikjáojinñá kʼoa tsín nokjonñá. Kʼianga ʼyaa nga tjíokján je “rey xi norte tsʼe” kao “rey xi sur tsʼe” ngisaa nʼio sʼejna kjoamakjainná nga̱ ʼyañá nga tojeme kjoetʼa jme xi chon sonʼnde.

KUENTA SʼIAAN JOSʼIN TÍBITJOSON JE ÉN XI TONGINI KINOKJOA

19. Jósʼin tjínnele si̱kjaʼaitsjeen tʼatsʼe je én xi tongini kinokjoa.

19 Alikui ʼyaa josʼin kuitjoson kʼa je én xi tongini kinokjoa. Saʼnda tsín koanjinle je Daniel josʼin kuitjoson kʼa je én xi kiski (Dan. 12:8, 9). Ninga tsín majinná jokjoansʼin kuitjoson je én xi tongini kinokjoa alikui xi tsonile tsa tsín kʼoakoa̱n. ʼYañá nga kʼiakjoan kʼoejnatsen je Jeobá josʼin tsoyanile je én xi tongini kinokjoa kʼianga kuicho choa̱le tojo kisʼin nichxin kjoatse (Amós 3:7).

20. Jñánile je én xi tongini kinokjoa xi jeme kuitjoson, kʼoa jméni xi machjén nga tosi tonda kʼoasʼiaan.

20 Je naxinandá i kuitso: “Jo nda nyʼán tiyoaa. Nijmejin xi koa̱nná” (1 Tes. 5:3). Kʼoa je chjotaxá kʼiaa kʼoetʼale je religión ndiso kʼoa sikjeson ngatsʼi (Apoc. 17:16, 17). Xijekoa̱n, sajé naxinandále Niná kʼoetʼangále (Ezeq. 38:18, 19). Kʼoa kʼiaa koaitsʼia je Armagedón (Apoc. 16:14, 16). Ñaki tjínjngoo tokoán nga jeme kuitjoson jebi. Kʼianga kjesa kʼoamajin, kuenta sʼiaan josʼin tíbitjoson je én xi tongini kinokjoa kʼoa kʼuínyalee xi kjaʼaí nga kʼoati katasʼín. Tsa kʼoasʼiaan, kʼoasʼin kʼoainilee kjoanda je Jeobá.

KJOAJNDA 95 Sa kjimaʼisen sa kjimaʼiseen

a Ningalani sa chʼao sa chʼao kjimachon ndʼaibi ʼyañá nga ndasʼin kuiyoaa nichxin xi nroaján. Yaa ʼyañá xi tʼatsʼe jebi nga chotʼayajiaan je én xi tongini kinokjoa. I̱ kjoaʼmiya jebi kui jchaa ánni nga nʼio chjínile nga chótʼayajiaan je én xi tongini kinokjoa xi faʼaitʼa Biblia. Jao koya je én xi tongini kinokjoa xi faʼaitʼa libro xi tsʼe Daniel chótʼayajiaan, kʼoa jchañá jósʼin basenkaoná ndʼaibi nga majinná jmeni xi tso.

b Jeremías 29:11: “Nga̱ nda ʼbe jmeni xi tisikjaʼaitsjen xi tʼatsaon, kui xi tso je Jeobá, kui xi mena nga nyʼán sʼin kuiyo kʼoa nga tsín kjoañʼai chja̱ʼao. Kui xi mena nga ndasʼin kuiyo nichxin xi sʼa nroa”.

c Daniel 12:10: “Nʼio nkjín xi koa̱ntsje, xi koa̱nchxoa kʼoa xi koa̱nndaya. Kʼoa je chjotatsʼen kui kʼoasʼin xi chʼaotjín, kʼoa nijngojinla chjotatsʼen xi koa̱njinle; tonga je xi tjínle kjoankjíntokon koa̱njinle”.

d Daniel 2:41-43: “Kʼoa nga kʼoasʼin tsaʼyai nga kui ndási xi tii mandani kao ki̱cha̱ títsʼónjin je ndso̱ko̱ kao najmándso̱ko̱, je chjotaxá jebi xkoa̱ya sʼin koatio, tonga sʼee kaonile nganʼio joni tsa ki̱cha̱, tojo ma je ndási tsa ki̱cha̱ títsʼónjin. 42 Kʼoa nga ki̱cha̱ kao ndási títsʼónjin je najmándso̱ko̱, je chjotaxá jebi kʼoakji sʼe̱le nganʼio kʼoa kʼoakji mai. 43 Josʼin nga ki̱cha̱ títsʼónjin je ndási xi tsaʼyai, je yaa sikʼónjin yaole je naxinandá. Tonga alikui jtín koatio, tojo ma je ki̱cha̱ kao ndási nga tsín tsoanʼiole xínkjín”.

e Chótʼai je revista La Atalaya xi tsʼe 15 de junio de 2012 ya párrafo 7 saʼnda 9 jñani tso: “Jehová revela ‘las cosas que tienen que suceder dentro de poco’”.

f Daniel 11:40: “Kʼianga kuichokjetʼa nichxin, je rey xi sur tsʼe skaan kao je rey xi norte tsʼe. Kʼoa je rey xi norte tsʼe nkjín carreta sichjén nga kjuinroane, sichjén naxín kao chitso. Nkjín naxinandá skoé kʼoa kjuinroane joma nga tsendá”.

g Chótʼai Xo̱n xi Bájinkonná xi tsʼe sá mayo nó 2020, párrafo 3 kao 4 jñani tso: “ʼYáni je rey xi norte tsʼe ndʼaibi”.

h Chótʼai Xo̱n xi Bájinkonná xi tsʼe sá mayo nó 2020, párrafo 7 saʼnda 9 jñani tso: “ʼYáni je rey xi norte tsʼe ndʼaibi”.