Ir al contenido

Ir al índice

“Kʼiatsa énli kʼoai, kʼoatʼiain jokasi”

“Kʼiatsa énli kʼoai, kʼoatʼiain jokasi”

“Je Nainá [Jeobá] kʼoéchjílai je kjoa xi énli bʼai” (MATEO 5:33).

KJOAJNDA 18, 7

1. 1) Jméni xi koanngóson jokisʼin je Jefté kao Ana (chótsenlai sén xi faʼaitʼa ibi). 2) Jméni xi chótʼayajiaan i̱ kjoaʼmiya jebi.

JE Jefté nʼio ndasʼin tsakasentítjonle naxinandá kʼoa nʼio nda chjotakjoajchán koan. Kʼoa je Ana nangitokon koan kʼoa ndasʼin kisikuinda je xʼinle kao niʼyale. Je Jefté kao Ana jé Jeobá tsabexkón, tonga kʼoati tjínsa jmeni xi ngóson kisʼin. Nga jao énle kitsjoale je Jeobá kʼoa kisitjoson jmeni xi kitso. Nʼio nda choa̱ bʼéjnale ngatsʼi je xi xʼin kao xi yánchjín xi énle tsjoále je Jeobá. I̱ kjoaʼmiya jebi, kui chótʼayajiaan nga jan kjoachjonangi jebi: Jósʼin tsoyanile nga énná bʼé. Ánni nga tsín tokjoaská tjenkaoni kʼianga énná bʼailee je Niná. Kʼoa jméni xi tsoyaná je choa̱le Jefté kao Ana.

2, 3. 1) Jósʼin tsoyanile nga énná bʼé. 2) Jótso je Biblia tʼatsʼe nga énná bʼailee je Niná.

2 Je Biblia kʼoatso nga tsín tokjoaská tjenkao kʼianga énná bʼailee je Niná. Tobʼelañá, koaan kʼoakʼuínlee je Niná nga tjín xi sʼiaan, nga jngo kjoatjao kʼoailee, nga ngisasa nda si̱xálee kʼoa tsakuije̱ nga tsínkui xi chʼaotjín kʼoasʼiaan. Kʼianga kʼoanʼia yaa ni̱ma̱ná nroajinni, alikui ʼya xi bʼénená. Tonga tsa énná kʼoee, xi kuenta sʼiaan kuinga tsín tokjoaská tjenkao kʼoa tjínnele si̱tjosoán jmeni xi kuixoán. Xi kao Niná nʼio chjíle kʼianga énná bʼailee. Kʼoati kji chjíle jokji chjíle nga juramento tsjoá jngo chjota. Je xi juramento ʼmi kʼiaa nga kʼoatso jngo chjota nga sitjoson kjoaixi jmeni xi katso (Génesis 14:22, 23; Hebreos 6:16, 17). Tojo tso je Biblia, jókji chjí jchaa kʼianga énná bʼailee je Niná.

3 Je Kjoatéxomale Moisés kʼoatso kʼiatsa jngo chjota xi énle tsjoále je Jeobá tjínnele sitjoson. Itso: “Alikui koa̱n koase̱nne je énle. Tjínnele sitjoson ngayeje jmeni xi katso nga sʼin” (Números 30:2). Xijekoan, je rey Salomón itso xi kiski: “Kʼiatsa énli kʼoailai Niná, ali tijijin bisenneni énli, nga̱ je alikui sasénle je chjotachini. Kʼiatsa énli kʼoai, kʼoatʼiain jokasi” (Eclesiastés 5:4). Kʼoa je Jesús kʼoakitso nga tsín tokjoaská tjenkao kʼianga énná bʼailee je Niná. I kitso: “Ali énndisojin bʼai. Je Nainá kʼoéchjílai je kjoa xi énli bʼai” (Mateo 5:33).

4. 1) Ánni nga tsín tokjoaská katamaniná kʼianga jme xi ʼmilee je Jeobá. 2) Jméni xi tsoyaná je choa̱le Jefté kao Ana.

4 Tjínnele nga tsín tokjoaská katamaná kʼianga jmeni xi ʼmilee je Jeobá. Tsa si̱tjosoán jmeni xi kʼuínlee je Niná yaa kjuinroani tsa nda kuiyoaa kʼoa tsa mai xi kao je. Kui kinchja̱ni je David tʼatsʼe jebi kʼianga i̱ kitso: “ʼYáni xi koa̱n koaimijon ya nindole Jeobá, kʼoa ʼyáni xi koa̱n koasenndo ya ʼndetsjele”. Kʼoa kʼoakitso nga je Jeobá nda sasénkon je “xi tsín énndiso tínchja̱” (Salmo 24:3, 4). Jméni xi kitsole Niná je Jefté kao Ana. A ñʼai koanle nga kisitjoson jmeni xi kitso.

KISITJOSON JMENI XI KITSOLE NINÁ

5. Jméni xi kitso je Jefté, kʼoa jósʼin kichomani.

5 Je Jefté énle kitsjoale je Jeobá kʼianga kikján kao chjota ammonita, xi jtike koan je naxinandále Niná (Jueces 10:7-9). Kʼianga kisijéle nganʼio Niná nga katabasenkao nga kuinje̱le kjoajchán, je Jefté i kitso: “Kʼiatsa yandsa̱ kʼoaiyai je chjota ammonita, je xi títjon kuitjo ya xo̱ntjoa niʼyana nga skoéyana kʼianga jekjoeʼe̱ña nga sikjesoan je chjota ammonita, tsʼee Jeobá koa̱n”. Je Niná kinrʼoéle je Jefté kʼoa tsakasenkao nga kinjele je kjoajchán. Kʼianga jekichoni ya niʼyale, jé tsotile kiskoeya. Kʼoa jéní xi je Jeobá tsjoátʼale (Jueces 11:30-34). Kʼoa jótjínnele kisʼin je tsotile Jefté.

Je Jefté kao tsotile kixi koan. Kuinga kisitjosonni je énle

6. 1) Ánni nga tsín choa ñʼai koannile je Jefté kao tsotile nga kisitjoson jmeni xi kitsole je Jeobá. 2) Jméni xi tsoyaná Deuteronomio 23:21, 23 kʼoa kao Salmo 15:4 tʼatsʼe nga énná bʼé.

6 Kʼianga sitjoson jme xi kitso je nʼaile, je tsotile Jefté tjínnele ya kikʼejna ya ndʼianajñole Jeobá nga ñaki toje jesixále. Je Jefté ndakjoanla kisikjaʼaitsjen tongini nga kjesa tsjoájin je énle. Tsakui nichxin kiya jko̱ nga je tsotile títjon kuitjo nga skoéya. Ninga kʼoalani, nga kisitjoson jmeni xi kitso alikui choa ñʼai koanle je Jefté kao tsotile. Kʼianga tsabe nga je tsotile títjon kiskoeya, kʼoakitso nga kjoaba kisʼejnajin ni̱ma̱le. Kʼoa je Biblia kʼoatso nga je tsotile Jefté ki choatse kʼianga kiskiʼndá nga tsín koa̱n kuixan kʼoa tsín koa̱n sʼe̱le xti. Kʼoa nga tojngo koanni je tsotile Jefté alikui tiʼya ntje̱ sʼe̱nile xi jaʼaínle kʼoa̱. Tonga je Jefté kao tsotile koanjinle nga tjín jmeni xi ngisa chjíle tikʼoajinni jotjío kon. Je tsotile Jefté i kitso: “Tsa jekʼoatsakʼinlai je Jeobá, kʼoatikaonái jotsakʼinlai” (Jueces 11:35-39). Je Jefté kao tsotile kixi kitʼale je Jeobá. Kuinga tsín yátsʼi̱n ki ijngokʼani kʼoa kisitjoson jmeni xi kitso, ninga tsín choa ñʼai koanle nga kʼoakisʼin (tʼexkiai Deuteronomio 23:21, 23; * Salmo 15:4 *).

7. 1) Jméni xi kitso je Ana kʼianga kitsjoa je énle, kʼoa ánni. 2) Jméni xi tjínnele kisʼin je Samuel (chótsenlai nota).

7 Je Ana kʼoati énle kitsjoale je Jeobá kʼianga tse kjoa tífaʼatojin. Nʼio tse kjoaba tsakʼejnajin nga tsín kisʼele xti. Kʼoa nga tsín kisʼele xti, tsaʼyasin kʼoa kichʼasjengi (1 Samuel 1:4-7, 10, 16). Je Ana kʼoakitsole je Jeobá jotjín kon kʼoa i kitso: “Ji Jeobá xi tsʼe chjotakjoajchán, tsa chótsenlai je kjoañʼai xi tifaʼa, an xi choʼndali ma, kʼoa tsa kjoaʼaítsjenli xi tʼatsʼan, kʼoa tsín si̱chajinnái kʼoa kʼoai jngonái je ʼndíxʼin, ji tsjoatʼale Jeobá jokjitse kʼoéjnakon kʼoa likui sʼe̱jonle” (1 Samuel 1:11). * Je Jeobá kinrʼoé nga tsakʼétsʼoale je Ana, kʼoa nga jekoanni jngo nó kisʼele ʼndí kʼoa Samuel kitsole. Nʼio tsjoa kisʼe kon, tonga tsín kisichajin nga énle kitsjoale je Niná. Kʼianga kitsin je ʼndíle, kʼoakitso nga je Jeobá kisijéle (1 Samuel 1:20).

Ningalani nʼio koanmele nga ya kʼoéjnakao je tiʼndíle, je Ana kisitjoson jmeni xi kitsole je Jeobá

8. 1) Ánni nga tsín choa ñʼai koannile je Ana nga kisitjoson je énle. 2) Ánni nga kui choa̱le Ana síkjaʼaitsjenjinniná Salmo 61.

8 Kʼianga jan nóle Samuel, je Ana kisitjoson je énle. Yaa kikao je Samuel ya ndʼianajñole Jeobá xi tíjna ya Siló. Yaa kikaole jñani tíjna je Elí, xi naʼmi sʼin tíjna. Je Ana i kitsole je Elí: “Tʼatsʼe tiʼndí jebi nga tsakʼetsʼoa, kʼoa je Jeobá kitsjoana jmeni xi kisijéle. Kʼoa an, jé titsjoatʼale Jeobá. Jokjitse kʼoéjnakon tsʼee Jeobá” (1 Samuel 1:24-28). Saʼnda nga kʼia, je Samuel yaa tsakʼejna ya ndʼianajñole Jeobá. Je Biblia kʼoatso nga je “Samuel tosi tonda ya koanjchínga ngixko̱n Jeobá” (1 Samuel 2:21). Tsínjin choa ñʼai koanle je Ana nga kisitjoson je énle. Ánni. Nga̱ tsín ya kʼoéjnakao je tiʼndíle kʼoa tsín skoe̱ nga koa̱njchínga. Ninga kʼoalani, je Ana kisitjoson jmeni xi kitsole Jeobá. Kitsjoatʼale Jeobá je tiʼndíle nga kisitjoson jmeni xi kitsole (1 Samuel 2:1, 2; tʼexkiai Salmo 61:1, 5, 8 *).

A tinitjosonñá jmeni xi tsakʼinlee je Jeobá

9. Jméni xi kuitsoyaná je xi fisani.

9 Tojosʼin tiʼyaa, kʼianga énná bʼailee je Jeobá alikui tokjoaská tjenkao. Je xi fisani, kui kuitsoyaná jmé tʼatsʼeni xi koa̱n kʼoee je énná nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, kʼoa ánni nga tjínnenile si̱tjosoán.

KʼIANGA BʼAITʼALEE YAONÁ JE JEOBÁ

Nga bʼaitʼalee yaoná Niná (Chótsenlai párrafo 10)

10. Jmé énni xi nʼio chjíle xi bʼailee je Niná ñá xi chjotale Cristo maa, kʼoa jmé xi kitjenkao nga kʼoanʼia.

10 Ñá xi chjotale Cristo maa, je én xi ngisasa chjíle nga bʼé, kʼiaa nga bʼaitʼalee yaoná je Jeobá. Kʼianga bʼaitʼalee yaoná je Niná, jngoo kjoabʼetsʼoa bʼejnalee jñani kʼoaʼmilee nga ñaki toje si̱xále ngantsjai. Kʼoaʼmilee nga je títjon si̱kʼéjnaa kʼoa nga tsín to yaoná kjuinñá. Je Jesús kʼoakitso nga likui tiñá si̱tjosonnilee yaoná josʼin mená (Mateo 16:24TNM). Nichxin nga tsakʼaitʼalee yaoná je Jeobá jetsʼe koan (Romanos 14:8). Alikui tokjoaská tjenkao nga tsakʼaitʼalee yaoná je Jeobá. Kʼoati tjío tokoán jokitso je xi kiski jngo salmo, kʼianga kitso: “Jósʼin kʼoechjínile je Jeobá ngayeje kjoanda xi tíbakóna. Sitjosonña je én xi kitsjoale Jeobá, yaa kʼoasʼian ngixko̱n naxinandále” (Salmo 116:12, 14).

11. Jméni xi tsakakoá nga tsangínsʼenngindá.

11 A jetsakʼaitʼalee yaoná je Jeobá kʼoa a jetsangínsʼenngindá. Tsa jaon, nʼio ndatjín nga kʼoakinʼia. A faʼaitsjenná je kjoanokjoaya xi tsakʼainá. Je ndsʼee xi kitsjoa kjoanokjoaya kui kiskonanginá tsa jetsakʼaitʼalee yaoná je Jeobá kʼoa tsa majinná nga kʼoasʼin bakoñá nga jetestigole Jeobá maa kʼianga bʼaitʼalee yaoná je Jeobá kʼoa nga mangínsʼenngindá. Kʼianga jaon tsakixoán, ngatsʼi xi ya tjío kinrʼoé nga jetsakʼaitʼalee yaoná je Niná kʼoa nga jetinitjosoán jmeni xi síjé je Énle Niná kʼianga koa̱n koanngínsʼenngindá kʼoa nga choʼndale Jeobá koaan. Nʼiojin tsjoa kisʼe kon je Jeobá kʼianga kʼoakinʼia.

12. 1) Jméni xi tosi tonda chjónangilee yaoná. 2) Tojo kitso je Pedro, jméni xi tjínnele sʼiaan.

12 Kʼianga tsangínsʼenngindá, kʼoatsakʼinlee je Jeobá nga kʼoasʼin nichjén je kjoabijnachonná nga si̱xálee kʼoa nga kʼoénelee yaoná nga si̱tjosonlee. Tonga nga mangínsʼenngindá tokʼiaa bʼetsʼiakoaa nga nixálee Niná. Ngatsʼiaa tjínnele nga chjónangilee yaoná jebi: “A sa nda sa nda tisimiyoa je Jeobá saʼnda nga kisʼe̱nngindá. A tojo ñaki kao ni̱ma̱na tisixánile” (Colosenses 3:23). “A kjitʼaa bʼetsʼoale je Jeobá. A nyaon nyaon bʼexkia je Biblia. A fiña ngayeje je kjoajtín xi satíoná. A bʼenele yaona nga kʼoakji xinyasoan jokji bichó nganʼiona. Axo jetsín titsjoa tjínnina nga kʼoasʼian je xále Niná”. Je pastro Pedro kʼoakitso nga chan tsín tisi̱sinñá tʼatsʼe Niná kʼiatsa tsín tikʼoénenilee yaoná nga sʼe̱ná kjoamakjain, kjoankjíntokon, kjoaka kʼoa tsa tsín titsjoacha koa̱nñá je Niná (tʼexkiai 2 Pedro 1:5-8). *

13. Jméni xi kuenta sʼin jngo chjotale Cristo xi jekitsjoatʼale yaole Jeobá kʼoa xi jekisʼenngindá.

13 Kʼianga jekʼoakaʼmilee je Jeobá nga si̱xálee alikui koa̱n nga yándsʼiaan kjuin ijngokʼañá. Jngo chjota xi bijtajinle nga síxále je Jeobá kʼoa nga tsín tikʼoasʼin fikaoni yaole josʼín jngo chjotale Cristo, alikui koa̱n kʼoakuitso nga tsínkʼia kitsjoatʼa kjoaixile yaole je Jeobá kʼoa nga tsín chjíle ninga kisʼenngindá. * Tsa nʼio ai jée koa̱njngí chjota jebi, tjínnele kuenta tsjoále je Jeobá kʼoa kao je jtín (Romanos 14:12). Ñandia kʼianga kui kinchja̱ni je Jesús tʼatsʼe chjotale Cristo xi tsín titsjoake koanni je Jeobá jokji tsjoake koan tsakai nga títjon. Alikui mená nga kʼoati koaan tsanda ñá. Tosaa kui xi mená nga i̱ kuitsoná je Jesús: “An ʼbenía xáno, kʼoa kjoatjaochano, kʼoa josʼin nga makjainno, kʼoa josʼin nixáo, kʼoa je kjoatsejtano. ʼBenía nga je xáno xi jetʼani ngisa tse kaoni xi títjon” (Apocalipsis 2:4, 19). Kui xi mená nga tsjoa katasʼele Jeobá nga ñaki kao kjoatsjoa si̱tjosoán je énná nga jetsakʼaitʼalee yaoná.

NGA TSJOÁLE ÉN XÍNKJÍN XI BIXAN

Kʼianga tsjoále én xínkjín xi bixan (Chótsenlai párrafo 14)

14. Jñánile xi majaoni xi kʼoati nʼio chjíle kʼianga énná bʼé, kʼoa ánni nga nʼio chjínile.

14 Je xi majaoni xi kʼoati nʼio chjíle kʼianga énná bʼé, kʼiaa nga bixaan. Je kjoabixan nʼio xkón tíjna ngixko̱n Niná, kuinga tsín tokjoaská tjenkaoni. Kʼianga je xi tjíobixan tsjoá je énle, yaa ngixko̱n Jeobá kʼoatsole xínkjín kao ngixko̱n xi ya tjíobasen. Kʼoatso nga tsjoake koa̱n xínkjín, nga sikuinda xínkjín kʼoa nga koakole kjoaxkóntokon xínkjín jokji tse koatio nga jao i̱ Sonʼnde, tojosʼin tjínndajinle Niná je kjoabixan. Ningalani tjínkʼa je xi tsínkjoan ñaki kui én jebi kʼoakuitso, tojo énle tsjoá ngixko̱n Niná. Kʼianga jetsjoá je énle xi tjíobixan, jejngo chjoón jngo xʼin mani. Je xi bixan tjínnele koatiokao xínkjín jokjitse koatio (Génesis 2:24; 1 Corintios 7:39). Je Jesús i kitso: “Je xi Niná tsakʼékjao, ali bʼasjexinjin chjota”. Je xi kuixan alikui koa̱n nga kʼoasʼin sikjaʼaitsjen nga koa̱n tsjión xínkjín kʼiatsa tsínni kʼoasʼin koatio josʼin kisikjaʼaitsjen nga títjon (Marcos 10:9).

15. Ánni nga tsín kʼoasʼin skoe̱konsíni kjoabixan je chjotale Cristo josʼin bekon chjota xi kjaʼaí.

15 Nga chjotajée maa ngatsʼiaa, je Biblia kʼoatso nga je xi bixan sakʼoaa “sʼe̱le kjoañʼai”, xi tsonile nga sakʼoa sʼe̱le kjoa (1 Corintios 7:28). Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, nʼio nkjín chjota xi tsín chjí be je kjoabixan. Kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga koa̱n tsjión xínkjín kʼiatsa tsínni kʼoasʼin koatio josʼin kisikjaʼaitsjen nga títjon. Tonga ñá xi chjotale Cristo maa alikui kʼoasʼin nikjaʼaitsjeen. Je chjotale Cristo xi jechixan be nga jekitsjoa énle ngixko̱n Niná. Tsa tsín sitjoson je énle, joxi jéní Niná xi tjíobʼéndisole. Tonga je Niná jtikee je xi ndiso (Levítico 19:12; Proverbios 6:16-19). Je chjotale Cristo xi jechixan tjínnele nga kuenta sʼin jokitso je Pablo nga kitso: “A jechixankoai chjoón. Ali masjaijinli nga kuinjiuín” (1 Corintios 7:27). Kuinga kʼoakitsoni je Pablo nga̱ be nga je Jeobá jtikee jngo chjota xi bʼanachale je chjoónle kʼoa tsa xʼinle tojoni nga tsjión xínkjín (Malaquías 2:13-16).

16. Jótso je Biblia tʼatsʼe nga tsjion xínkjín chjota kʼoa nga binyatʼaxinle xínkjín.

16 Je Jesús kʼoakitso nga je Énle Niná tokʼiaa nga tsjoáʼnde nga koa̱n tsjión xínkjín xi jechixan tsa jngo xi kasíchajngi kʼoa likui sichatʼale je xi ijngo (Mateo 19:9; Hebreos 13:4). Kʼoa jótso je Énle Niná tʼatsʼe nga binyatʼaxinle xínkjín xi jechixan (tʼexkiai 1 Corintios 7:10, 11). * Alikui jña nroatʼa Biblia tsa kʼoatso nga koa̱n tsjión xínkjín xi jechixan. Tonga tsakui nichxin tjín jmeni xi koa̱n kʼoangini jngo chjotale Cristo kʼianga koase̱ntʼaxinle tsa chjoónle kʼoa tsa xʼinle. Tobʼelañá, tsakui nichxin kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga nʼio xkón jetíbʼejna kjoabijnachonle kʼoa tsakuije̱ je kjoamiyo xi tjínle kao Jeobá, kʼiatsa tosi tonda je kʼoéjnakao je xi totaon tíbe kʼoa tsa xi yátsʼi̱n tsakasénle je Jeobá. *

17. Jméni xi tjínnele sʼin je chjotale Cristo xi jechixan nga ndasʼin koatio.

17 Jméni xi sʼin je xi chjotajchínga sʼin tjío kʼiatsa kjoafaʼaitsjen sijéle xi jechixan jósʼin nga ngisasa nda koatio. Je xi chjotajchínga sʼin tjío koaan skónangile tsa jekiskotsenle je video xi ¿Cómo sabes si es amor? ʼmi kʼoa tsa jekiskotʼaya je foyeto xi Koaan ndasʼin kuiyo ya yaniʼyali ʼmi. Je video kʼoa kao foyeto jebi tsoya je kjoafaʼaitsjen xi tsjoá je Biblia kʼoa koaan kuinyakao xi jechixan nga ngisa nda koatio. Jngo chjoón kao xʼinle i kitso: “Saʼnda nga kichotʼayaijin je foyeto jebi, ngisaa nʼio tsjoa tjío tokuinjin”. Kʼianga jekanjao nó tjínle nga chixan jngo tichjaa, kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga tosa nda nga tsjión xínkjín. Tonga kʼianga jekiskotsenle je video xi saje kanikʼaxkiaa, kitso: “Jetsangínsʼenngindáijin nga joaijin, tonga tsín titsakakonilaijin kjoatsjoacha xíngijin. Je video ñaki kʼiakjoán kitjo nga machjénnajin. Kʼoa jengisa nda tiyuijin ndʼaibi”. Kʼiatsa koaitjenngi jotso je kjoafaʼaitsjen xi tsjoá je Biblia xi jechixan, ngisaa ndasʼin koatio kʼoa ngisaa tsjoa sa̱tío kon.

NGA KʼOABIXOÁN NGA JETO XÁLE NINÁ SʼIAAN

18, 19. 1) Jméni xi tjíosʼín kʼa je chjotale Cristo xi xijchá ma. 2) Jósʼin sítjoson énle je ndsʼee xi ñaki to xále Niná tjíosʼín.

18 Nga títjon kui kanokjoañá tʼatsʼe je Jefté kao Ana. Nga énle kitsjoale Niná, je tsotile Jefté kao je tile Ana kui kjoanda kisʼele nga ñaki toje Jeobá kisixále jokjitse tsakatio. Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, nʼio nkjín xijchá xi binyakao je ʼndíxtile nga ñaki to xále Niná katasʼín. Ngatsʼiaa koaan kuinyakoaa je xti xi jekʼoasʼin tjíosíxále Niná (Jueces 11:40; Salmo 110:3).

Je xi kʼoatso nga jeto xále Niná sʼin (Chótsenlai párrafo 19)

19 Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi 67,000 mani Je testigole Jeobá xi tjío jngo tjíjtsa Sonʼnde xi to xále Niná tjíosʼín. Tjínkʼa xi ya Betel tjíosíxá, xi ya tsjoánganʼio nga sʼenda niʼya xi machjén nga ʼyaxkón Jeobá kʼoa tjínkʼa xi superintendente xi tsʼe circuito ma. Kʼoa tjín xi je tsoya skuela xi satío jinnaxinandále Niná, xi precursor especial ma, xi misionero ma, xi síkuinda Ndʼia jña satío kjoajtíntse kʼoa tsa jeje̱ xi sísinle ndʼia jñani satío je skuela. Ngatsʼi je choʼndale Niná jebi tsjoá je énle nga sitjoson kʼoa nga tokoa̱nnile josʼin koatio. Kʼoatso nga sitjoson je xá xi sʼe̱nele nga sixále Jeobá jokji tjen kuicho nganʼiole. Kʼoati tso nga tokoa̱nnile josʼin koatio kʼoa nga tsín kjaʼaí xá sʼin nga tao̱n kuinje̱le, tokʼiakjoán nga koa̱n kjaʼaí xá sʼin tsa toxá tjóʼndenile. Je choʼndale Niná jebi ali tsa ngisajin chjíle tikʼoajinni xi ngikʼa, tonga je xá xi sʼín nʼio chjíle. Je ndsʼee jebi nangitokon ma kʼoa tjíondaa nga sitjoson je énle jokjitse nga ñaki to xále Niná sʼin.

20. Jósʼin tjínnele jchatokoán kʼianga énná bʼailee je Niná, kʼoa ánni.

20 I̱ kjoaʼmiya jebi, jan koya kaʼyaa tʼatsʼe kʼianga énná bʼailee je Niná. Tsakui nichxin jekʼoatsakixón kʼaa. Si̱kjaʼaitsjenjiaan nga tsín tokjoaská tjenkao kʼianga énná bʼé kʼoa nga tjínnele kʼoénelee yaoná nga si̱tjosoán (Proverbios 20:25). Tsa tsín si̱tjosoán nga jetsakʼailee énná je Jeobá tsakui nichxin likui ndasʼin kuichomani (Eclesiastés 5:6). Kʼoati kuixoán jokitso je salmista kʼianga i̱ kitsole Jeobá: “Seña ngantsjai nga kʼoasjengʼa jaʼaínli, nga sitjosoan je énna nga nyaon nyaon” (Salmo 61:8).

^ párr. 6 Deuteronomio 23:21, 23: “Kʼiatsa énli kʼoailai je Jeobá Nináli, ali nikʼachxinjin nga kʼoéchjílai. Nga̱ je Jeobá Nináli kuenta sijéli, kʼoa tsa tsín kʼoasʼiain, jée tibijnyi. Tjínnele si̱tjosuin je én xi kanokjoai, kʼoa tjínnele kʼoasʼiain je én xi kabʼailai Jeobá Nináli joni kjoatjao xi bʼaitʼale Niná”.

^ párr. 6 Salmo 15:4: “Bʼasjengi toʼyani xi chʼao kjoan, tonga bʼasjengʼaa je xi tsokjónke je Jeobá. Alikui tije basenneni énle, ninga ñʼaini koa̱nle”.

^ párr. 7 Je Ana kʼoakitsole je Jeobá kʼiatsa jngo ʼndí tsjoále, nga nazareo koa̱n jokjitse kʼoéjna. Xi tsonile nga ñaki toje Jeobá sixále ngantsjai (Números 6:2, 5, 8).

^ párr. 8 Salmo 61:1, 5, 8: “Tinóʼyai, Niná, nga nganʼio tisijé. Tinóʼyalai je kjoabʼetsʼoana. Nga̱ ji, Niná, tinoʼyaní nga énna titsjoa. Tibʼainái je kjoatjao xi bakinle je xi tsokjónke jaʼaínli. Seña ngantsjai nga kʼoasjengʼa jaʼaínli, nga sitjosoan je énna nga nyaon nyaon”.

^ párr. 12 2 Pedro 1:5-8: “Kʼoati jon nʼio tisinlao ngayije je kjoabi. Xi makjainno katasʼele nganʼio. Je nganʼiono katasʼele kjoachjine. Je kjoachjineno katasʼele kjoandʼé. Je kjoandʼéno katasʼele kjoatsejta. Je kjoatsejtano katasʼele kjoaxkóntakon tʼatsʼe Niná. Je kjoaxkóntakonno tʼatsʼe Niná katasʼele kjoatjaocha tʼatsʼe ndsʼao. Je kjoatjaocha tʼatsʼe ndsʼao katasʼele kjoatjaocha tʼatsʼe ngatsʼi. Tsa tjínno je kjoabi, tsa mankjínyajin ni̱ma̱no je kjoabi, likui tsjoáʼndeno nga kuiyotsʼao, nga nijmejin xi sʼiaon. Kʼoasʼin kuimasonkao je xi machoyano tʼatsʼe je Nainá Jesucristo”.

^ párr. 13 Nkjín koya jmeni xi títjonkjoanla kuenta sʼín je xi chjotajchínga sʼin tjío nga kjesa kʼoatsojin tsa koa̱n koaisʼenngindá jngo chjota kʼoa tsa mai, kuinga tsín koa̱n kʼoakuitsoni tsa ʼyani nga tsín chjíle nga kisʼenngindá.

^ párr. 16 1 Corintios 7:10, 11: “Tonga an bʼenele je xi tojngo tjío nga jechixan, ali anjian tonga jé Nainá: Je chjoón ali basentʼaxinjinle xʼinle. Tsa koase̱ntʼaxin, kʼoasʼin katʼejna nga tsín tsa kuixan, axo katafáondani ngijngokʼa kao xʼinle. Kʼoa je xi xʼin ali tsjiónjin je chjoónle”.

^ párr. 16 Chótsenlai je libro “Tosi tonda katasʼeno kjoatsjoachale Niná”, ya kjoaʼmiya xi majngokao jñani: “Jótso Biblia nga tsjion xínkjín chjota kʼoa nga binyaxinle xínkjín” tso.