Ir al contenido

Ir al índice

A kʼoatisʼin ʼyaa je kjoatéxomakixi josʼin be je Jeobá

A kʼoatisʼin ʼyaa je kjoatéxomakixi josʼin be je Jeobá

“Kuinchjaña je jaʼaínle Jeobá. [...] Niná xi tsín bʼéndiso, xi tsínle kjoatsʼen; ñaki kixiní je” (DEUTERONOMIO 32:3, 4).

KJOAJNDA 15, 2

1, 2. 1) Jméni xi tsín kixi tíjna koantʼain je Nabot kao xtile. 2) Jméni xi jao koya chótʼayajiaan i̱ kjoaʼmiya jebi.

SI̱KJAʼAITSJENLA je choa̱ jebi: Jao chjotatsʼen xi nʼio ai jée tsakáne jngo chjota. Ningalani to énndiso xi kisʼene je chjota jebi, kitsʼaile kjoañʼai kʼoa saʼnda kinikʼieen. Si̱kjaʼaitsjenla jókisatio kon je chjota xi kixi kʼianga la̱jao̱ kinikʼienni je chjota jebi kao xtile. Jebi ñaki kʼoakoan. Je xi kʼoakoantʼain jéní choʼndale Jeobá xi Nabot tsakʼin, xi kʼia tsakʼejna nga tsakatéxoma je rey Acab ya naxinandá Israel (1 Reyes 21:11-13; 2 Reyes 9:26).

2 I̱ kjoaʼmiya jebi, kui jchaa jmeni xi koantʼain je Nabot. Kʼoati jchaa nga tsín nda kisʼin jngo xi chjotajchínga sʼin tsakʼejna ya jtín xi títjon kisatio. Nga jao choa̱ jebi kui kuitsoyaná nga tjínnele nangitokon koaan kʼoa nga tjínnele si̱chatʼalee xíngiaa kʼiatsa mená nga kʼoatisʼin jchaa je kjoatéxomakixi josʼin be je Jeobá.

ALIKUI KIXI TÍJNA JMENI XI KOAN

3, 4. ʼYá chjotani koan je Nabot, kʼoa ánni nga tsín koanjyonile nga tsakaténale rey Acab je nangi xka̱totseele.

3 Je Nabot kixi kitʼale je Jeobá kʼianga me tongatsʼi je chjota israelita nga chʼao kisʼin, xi je choa̱le rey Acab kao reina Jezabel kitjenngi. Je chjota jebi, jé tsakʼétsʼoale niná ndiso xi Baal tsakʼin kʼoa alikui tsabexkón je Jeobá kao kjoatéxomale. Tonga je Nabot ngisaa chjí tsabe je kjoamiyo xi kisʼele kao Jeobá tikʼoajinni je kjoabijnachonle.

4 (Tʼexkiai 1 Reyes 21:1-3). * Je Acab kui koanmele je nangile Nabot. Kuinga kʼoakitsonile je Nabot nga koatsele je nangi xka̱totseele kʼoa tsa maije̱ xin tsjoángajaonile jñani ngisa nda chon. Tonga je Nabot koankaile, kʼoa kao kjoaxkóntokon nga i̱ kitsole je Acab: “Tojosʼin tjínni ngixko̱n Jeobá, likuijin kuitso tokoan nga tsjoale jmeni xi kitsjoana je chjotajchíngana”. Ánni nga tsín koanjyonile Nabot jmeni xi kitsole je Acab. Kuinga je kjoatéxoma xi kitsjoale Jeobá je chjota israelita kʼoatso nga tsín koa̱n tondiaa sa̱téna je nangi xi bʼaile (Levítico 25:23; Números 36:7). Tojosʼin tiʼyaa, je Nabot kisitjosonle je Jeobá.

5. Jméni xi kisʼin je reina Jezabel tojoni nga kitjoéle je nangile Nabot.

5 Kʼianga koankaile je Nabot nga tsakaténa je nangile, je rey Acab kao je reina Jezabel alikui kixi tíjna jmeni xi kisʼin tojoni nga tjoéle je nangile Nabot. Je reina Jezabel jao chjota tsakʼéxále nga jée katabáne je Nabot. Kʼoa nga kʼoakitso, kinikʼieen je Nabot kao xtile. Jméni xi kisʼin je Jeobá nga tsín kixi tíjna jmeni xi koan.

JE KJOATÉXOMAKIXILE NINÁ

6, 7. 1) Jósʼin tsakakó je Jeobá nga tsjoake je kjoatéxomakixi. 2) Jméni xi kitsjoanganʼiole je xínkjín Nabot kʼoa kao miyole.

6 Je Jeobá kjitʼanangi kisikasén je profeta Elías nga katafikjákao je Acab. Je Elías kʼoakitsole je Acab nga tjín xi kisikʼien kʼoa nga kisiché, kʼoa kʼoakitsole jmeni xi kitso je Jeobá nga sikao. Jméni xi kitso je Jeobá. Kʼoakitso nga kʼoati ni̱kʼien je Acab, chjoónle kʼoa kao xtile, tojosʼin kinikʼien je Nabot kao xtile (1 Reyes 21:17-25).

7 Je xínkjín Nabot kʼoa kao miyole tsee kjoañʼai tsakjaʼá kʼianga kʼoakisʼin je Acab. Tonga kitsjoanganʼiojinle nga tsabe je Jeobá jmeni xi koan kʼoa nga tokjoan tsakʼéndajin kjoa jebi. Tsakui nichxin jmeni xi koan nga koanskanni, kui kiskotʼayakao tsa tjínle kjoanangitokon kʼoa tsa je Jeobá sínʼiotʼa.

Je Jeobá kʼoakitsole je Elías nga tsín kjoañʼai tsjoále je Acab nga̱ nangitokon koan

8. Jókisʼin je Acab kʼianga kisʼejinle jmeni xi kitso je Jeobá nga sikao, kʼoa jósʼin kichomani nga kʼoakisʼin.

8 Kʼianga kisʼejinle je Acab jmeni xi kitso je Jeobá nga sikao, “tsakʼéjndaa najñole kʼoa najñoxijtsa tsakʼakjá, kʼoa tsakʼejnanchjaan kʼoa tojo najñoxijtsa tsakʼakjá kʼianga tsakajna kʼoa nʼio ba kisʼele”. Je Acab nangitokon koan. Jósʼin kichomani nga kʼoakisʼin. Je Jeobá kʼoakitsole je Elías nga ijngo én katafikaole. Nga kʼoakatatsole nga tsínni kjoañʼai tsjoále je familiale kʼianga sʼasa tíjnakon, nga̱ nangitokon koan (1 Reyes 21:27-29; 2 Reyes 10:10, 11, 17). Je Jeobá tsakakóle kjoamatokon je Acab, nga̱ jé Jeobá xi male kotʼajin ni̱ma̱le chjota kʼoa be jokjoanni kjoaan (Proverbios 17:3).

BASENKAONÁ JE KJOANANGITOKON

9. Tsakui nichxin, ánni kui kjoanangitokon tsakinyakaoni je xínkjín kʼoa kao miyole Nabot.

9 Jókisatio kon je xínkjín kʼoa kao miyole Nabot kʼianga kisʼejinle nga tsínni kjoañʼai kʼoaile je familiale Acab kʼianga sʼasa tíjnakon. Tsakui nichxin kui jebi xi kiskotʼayakao tsa tjínle kjoamakjain xi kao Niná kʼoa tsa mai. Tsa kʼoalani, je xi tsakinyakao kui kjoanangitokon. Ánni. Nga̱ kuijin xokisikao nga tosi tonda kisixále je Jeobá kʼoa nga ñaki kʼoatsakatío kon nga ñaki kixi jmeni xi sʼín je Jeobá (tʼexkiai Deuteronomio 32:3, 4). * Nichxin xi nroaján, je xínkjín Nabot kui kjoanda sʼe̱le nga skoe̱ ijngokʼa xínkjín kʼianga jekjoaʼáyanile. Kʼoa kʼoasʼin sa̱kónile kjoatéxomakixi je Nabot kʼoa kao xtile (Job 14:14, 15; Juan 5:28, 29). Je chjota xi tjínle kjoanangitokon be nga “je Niná xi kixi kuenta sijéle tojmeni xi tjíosʼín chjota, ninga kui jmeni xi ʼma tíjna, tsa ndatjín kʼoa tsa chʼaotjín” (Eclesiastés 12:14). Je Jeobá be jmeni xi tsín ʼyaa ñá. Kʼiatsa tjínná kjoanangitokon koasenkaoná nga tosi tonda sʼe̱ná kjoamakjain tʼatsʼe Jeobá.

Je kjoanangitokon basenkaoná nga tosi tonda sʼená kjoamakjain

10, 11. 1) Jmé kjoani xi skótʼayakaoná tsa kʼoatisʼin ʼyaa je kjoatéxomakixi josʼin be je Jeobá. 2) Jósʼin koasenkaoná je kjoanangitokon.

10 Jósʼiaan kʼiatsa tsín nanda koa̱njinná jmeni xi kʼoendajin je xi chjotajchínga sʼin tjío kʼoa tsa tsín sa̱sénnáje̱. Tobʼelañá, jméni xi sʼiaan kʼiatsa si̱chaa je xá xi tjínná ya jinjtín kʼoa tsa jngo xíngiaa xi kʼoakoa̱n. Jméni xi sʼiaan kʼiatsa je chjoónná kʼoa tsa xʼinná kuichonsjejin naxinandále Niná, tsa xtiná kʼoa tsa jngo xi nʼio miyoná mani xi kʼoakoa̱n, kʼoa tsa tsín tjínjngo tokoán josʼin tsakʼéndajin je xi chjotajchínga sʼin tjío. Kʼoa jméni xi sʼiaan kʼiatsa kʼoasʼin nikjaʼaitsjeen nga tsín nda kisʼin je xi chjotajchínga sʼin tjío nga tsakakóle kjoamatokon jngo xi tsakajngijée. Tsakui nichxin kui kjoa jebi xi skótʼayakao je kjoamakjainná xi kao Jeobá kʼoa josʼin bándiaale je jtín nichxin xi tiyoaa ndʼaibi. Kʼiatsa kui kjoa jebi tibitjatojiaan, jósʼin koasenkaoná je kjoanangitokon. Jaola koya kataʼyaa.

Jósʼiaan tsa tsín sa̱sénná jmeni xi kuitso je xi chjotajchínga sʼin tjío (Chótsenlai párrafo 10 kao 11)

11 Xi títjon, kʼiatsa nangitokon maa, majinná nga tsín ñá ʼyaa jokjoantjínni je kjoa. Ningalani kʼoasʼin nikjaʼaitsjeen nga ʼyaa, xi kʼoati kuenta sʼiaan kuinga toje Jeobá xi be jótjín ni̱ma̱le jngo chjota (1 Samuel 16:7). Kʼiatsa majinná jebi, kao kjoanangitokon kʼoakuixoán nga tsín toñá ʼyaa ngayeje kʼoa nga tjínnele si̱kʼantjaiyaa josʼin nikjaʼaitsjeen. Xi majaoni, kʼiatsa tsín kixi tíjna jmeni xi kjima kʼoa tsa ñá xi kʼoakjimatʼeen, je kjoanangitokon koasenkaoná nga si̱tjosoán kʼoa nga tsejta koaan nga chóyaa nga je Jeobá katabʼéndajin je kjoa. Je Biblia kʼoatso nga ndasʼin koatio je xi tsokjónke je Niná, tonga kʼoatso nga tsín ndasʼin koatio je chjotatsʼen kʼoa nga tsín tse koatio (Eclesiastés 8:12, 13). Je kjoanangitokon koasenkaoná kʼiatsa jngo kjoa xi tsín kixi tíjna tibitjatojiaan (tʼexkiai 1 Pedro 5:5). *

KJOAJAONKJAÍN XI KISʼE YA JINJTÍN

12. Jméni xi chótʼayajiaan, kʼoa ánni.

12 Kʼianga siglo 1, je chjotale Cristo xi Antioquía tsʼe, jngo kjoa jaʼatojin xi kiskotʼayakao tsa tjínle kjoanangitokon kʼoa tsa male síchatʼale xínkjín. Nga kui chótʼayajiaan jebi, koasenkaoná nga jchaa jósʼin nichatʼalee xíngiaa. Xi ijngosani, koasenkaoná nga koa̱njinná nga je Jeobá kui kjoatéxomakixile fitjenngi ninga chjotajée síchjén.

13, 14. 1) Jmé xi kisʼenele nga sʼin je pastro Pedro. 2) Jósʼin tsakakó kjoanʼiojin.

13 Je pastro Pedro chjotajchínga sʼin tsakʼejna kʼoa nʼio nda tsabexkon je chjotale Cristo kʼianga siglo 1. Nʼio miyole koanni je Jesús kʼoa tsee xá kisʼenele (Mateo 16:19). Tobʼelañá, kʼianga nó 36 kui xá kisʼenele nga je koaikakóyale Cornelio kao ngatsʼi xi tjío ya niʼyale. Ánni nga tseni kjoanda nga kui kisʼenele. Kuinga tsín chjota judío kitjenni je Cornelio. Xin naxinandále kʼoa tsínle kjoacircuncisión. Kʼianga je Cornelio kʼoa kao xi tjío ya niʼyale kitsʼaile nganʼiotsje, je Pedro koanjinle nga koa̱n koaisʼenngindá kʼoa nga chjotale Cristo koa̱n. Je Pedro kʼoakitso nga tsín koa̱n ʼya xi kʼoechjoale nga koaisʼenngindá nga̱ jetsakʼaile je nganʼiotsje (Hechos 10:47TNM).

14 Kʼianga nó 49, je pastro kʼoa kao je xi chjotajchínga sʼin tjío ya Jerusalén, tsakatioxkó nga tsakjáoyani tsa tjínnele sʼe̱le kjoacircuncisión je xi tsín chjota judío kitjenni. Je Pedro kʼoati ya tíjna nga kisʼejna kjoajtín jebi. Kʼoa kao kjoanʼiojin kʼoakitso nga tsabe jósʼin kitsʼaile nganʼiotsje je xi tsín chjota judío kitjenni kʼoa xi tsínle kjoacircuncisión. Jmeni xi tsabe je Pedro kui xi tsakinyakao je cuerpo gobernante nga tsakʼéndajin jmeni xi sʼin (Hechos 15:6-11, 13, 14, 28, 29). Je chjotale Cristo xi chjota judío kitjenni kʼoa kao xi xin naxinandále, nʼiojin kisasenle kʼianga kʼoakitso je Pedro. Je chjotale Cristo xi títjon tsakatio alikuijin ñʼai koanle nga kisinʼiotʼa je Pedro, nga kixi koan kʼoa nga kisʼele kjoafaʼaitsjen (Hebreos 13:7).

15. Jméni xi tsín ndatjín kisʼin je Pedro kʼianga tsakʼejna ya Antioquía (chótsenlai sén xi fitsʼiani kjoaʼmiya jebi).

15 Xi koanskanni, kʼianga jetsakatioxkó je pastro ya Jerusalén, je Pedro yaa Antioquía ki. Jokjitse nga ya tsakʼejna, yaa tsakʼejnakao je chjotale Cristo xi tsín chjota judío kitjenni. Nʼiojin tsakinyakao je kjoachjine kʼoa kao kjoafaʼaitsjen xi tjínle je Pedro. Tonga je Pedro toxijña likui tiya tsakjenkaoni. Tokʼoajin koanle kʼoa tsínjin nda kisatio kon je chjotale Cristo xi tsín chjota judío kitjenni. Nga kʼoakisʼin je Pedro, tjínkʼa chjotale Cristo xi je kiskenngile. Saʼnda je Bernabé kʼoati kisʼin. Je Pedro chjotajchínga sʼin tsakʼejna kʼoa nʼio kisʼele kjoafaʼaitsjen, tonga jmeni xi kisʼin me kisijaoya je chjotale Cristo. Jméni xokisikao nga tsín nda kisʼinni. Kʼoa ñá, jósʼin koasenkaoná choa̱ jebi kʼiatsa tsín ndatjín jmeni xi sʼin kʼoa jokuitso jngo xi chjotajchínga sʼin tíjna.

Jósʼin kisikjaʼaitsjen je chjotale Cristo xi chʼao kisikao je Pedro

16. 1) Jósʼin tsakichakjáyale je Pedro. 2) Jméni xi chjonangiaa tʼatsʼe jmeni xi koan.

16 (Tʼexkiai Gálatas 2:11-14). * Je Pedro chjota kitsokjonle (Proverbios 29:25). Ningalani be josʼin síkjaʼaitsjen Jeobá tʼatsʼe chjota xi tsín judío kitjenni, kui kitsokjonle josʼin sikjaʼaitsjen je chjotale Cristo xi tjínle kjoacircuncisión xi ya Jerusalén kichoni. Je Pedro kui kitsokjonle tsa chʼaosʼin sikjaʼaitsjen xi tʼatsʼe nga ya tíjnakao je chjotale Cristo xi tsín chjota judío kitjenni. Je pastro Pablo kʼoakitsole je Pedro nga jaonkjaín kjima. Ánni nga kʼoakitsonile. Kuinga kinrʼoéle je Pedro nga kisitoánntjai je chjotale Cristo xi tsín chjota judío kitjenni ya Jerusalén kʼianga nó 49 (Hechos 15:12; Gálatas 2:13). Kʼoa je chjotale Cristo xi chʼao kisikao je Pedro, jósʼin kisikjaʼaitsjen. A kitsjoaʼnde nga kui kisikaténgi jmeni xi kisʼin je Pedro. Kʼoa je Pedro, a kisichaa jme xá xi tjínle xi totʼatsʼe nga kʼoakisʼin.

SI̱CHATʼALEE XÍNGIAA

17. Jósʼin tsakasenkao je Pedro nga tjínle kjoanichatʼa je Jeobá.

17 Je Pedro nangitokon koan kʼoa tsakʼaʼén nga tsakatekjáyale je Pablo. Kʼoa ya Biblia alikui kʼoatso tsa kisicha je xá xi kisʼele Pedro ya jinnaxinandále Niná. Jé Jeobá xokisʼin nga jao karta kiski je Pedro xi ya Biblia nroatʼa. Kʼoa je xi majaoni karta xi kiski, je “ndsʼee Pablo xi tjaochaa” kitso kʼianga kisikʼaxki je Pablo (2 Pedro 3:15). Nga tsín nda kisʼin je Pedro, tsínjin nda kisatio kon je chjotale Cristo xi tsín chjota judío kitjenni. Tonga je Jesús, xi jko̱ tíjnale je jtín, tosi tonda kisichjén je Pedro (Efesios 1:22). Je ndsʼee kui kitjenngi je choa̱le Jesús kao Jeobá kʼianga kisichatʼale je Pedro. Alikui jao tjínná nga tsínkui kisikaténgi jmeni xi kisʼin jngo chjotajée.

18. Jósʼin koakoá nga kʼoatisʼin ʼyaa je kjoatéxomakixi josʼin be je Jeobá.

18 Kʼianga siglo 1, je jtín xi kisatio alikui tsa chjotatsjejin koan je xi chjotajchínga sʼin tsakatio. Kʼoati tsín chjotatsje xi tjío ndʼaibi. Je Biblia kʼoatso nga saténgiñá ngatsʼiaa (Santiago 3:2). Ngatsʼiñá nga ʼyaa jebi. Tonga jósʼiaan kʼiatsa ñá bʼakaotʼaná jmeni xi tísʼín jngo ndsʼee. A kʼoatisʼin jchaa je kjoatéxomakixi josʼin be je Jeobá. Tobʼelañá, jósʼin si̱kjaʼaitsjeen kʼiatsa je xi chjotajchínga sʼin tíjna chjota kʼoasjengi. A kʼoaiʼndeñá nga kui sikaténginá tsa tsín skósonnile jmeni xi kuitso kʼoa tsa sikiʼaon kjoafaʼaitsjenná. A tokjoan kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga tsín tjínnele chjotajchínga sʼin kʼoéjna, axo tsejtaa koaan, kʼoa a ñaki kʼoakʼoé tokoán nga je Jesús xi jko̱ tíjnale je jtín. A kui ngisa kuenta sʼiaan jñani chʼao kasʼín je ndsʼee, axo kui si̱kjaʼaitsjeen nga jenʼio nkjín nó nga kixi tífitʼale je Jeobá. A tsjoa sʼe̱ tokoán kʼiatsa jngo ndsʼee xi kasíkiʼaon kjoafaʼaitsjenná tosi tonda chjotajchínga sʼin kʼoéjna kʼoa tsa ngisasa tse xá kʼoaileje̱. Tsa maná nichatʼaa, koakoñá nga kʼoatisʼin ʼyaa je kjoatéxomakixi josʼin be je Jeobá (tʼexkiai Mateo 6:14, 15). *

19. Jméni xi machjén nga sʼiaan.

19 Nga tsjoachaa je kjoatéxomakixi, jemená nga katafaʼai nichxin kʼianga kjoaʼaxin Jeobá ngayeje kjoa xi tjín xi totʼatsʼe je Na̱i kao sonʼnde tsʼenle (Isaías 65:17). Tonga nga kjesa kʼoamajin, kʼianga jngo kjoa xi tsín kixi tíjna kuitjátojiaan, si̱kjaʼaitsjeen nga tsín ʼyaa jokjoantjínni je kjoa kʼoa si̱chatʼalee ninga je xi síkiʼaon kjoafaʼaitsjenná. Tsa kʼoasʼiaan, koakoñá nga kʼoatisʼin ʼyaa je kjoatéxomakixi josʼin be je Jeobá.

^ párr. 4 1 Reyes 21:1-3: “Xijekoan, jngo kjoa kisʼe xi tʼatsʼe je nangi xka̱totseele Nabot xi chjota jezreelita, nangi jebi yaa kijna ya Jezreel, yaa kijnatʼale niʼyale Acab je rey xi tsʼe Samaria. Je Acab i kitsole je Nabot: Tʼainái je nangi xka̱totseeli, ánni nga ya kʼoentjesíña tsojmintje, nga̱ yaa chrian niʼyana kijna. Kʼoa kjaʼaí nangi xka̱totsee tsjoangajaonile jñani ngisa nda chon. Kʼoa tsa ji xi melije̱ koaan kʼoechjíle jotjín chjíle. Tonga je Nabot i kitsole je Acab: Tojosʼin tjínni ngixko̱n Jeobá, likuijin kuitso tokoan nga tsjoale jmeni xi kitsjoana je chjotajchíngana”.

^ párr. 9 Deuteronomio 32:3, 4: “Nga̱ an kuinchjaña je jaʼaínle Jeobá. Kʼoatixón nga nʼio jeya tíjna je Nináná. Je Na̱xi̱, ñaki nda tíjna je xále, nga̱ ñaki kixi je ndiaale. Niná xi tsín bʼéndiso, xi tsínle kjoatsʼen; ñaki kixiní je”.

^ párr. 11 1 Pedro 5:5: “Kʼoati jon xi nangi tiyo, titjosonlao chjotajchínga. Katama indajintakonlao xíngio ngatsʼio, katafaʼajenno, nga̱ Niná bʼejnatajale xi ngʼakon. Tsjoále kjoanda je xi indajintakon”.

^ párr. 16 Gálatas 2:11-14: “Tonga kʼia nga jaʼai Pedro ya Antioquía, tsakatejnatajale nga̱ kichobaʼaijin, nga je tjínle jée. Kʼia nga kje faʼaijin kʼa xi jinroatʼanile Jacobo, Pedro tsakjenkao chjota xi li judíojin, tonga koanskanni nga jaʼai, kisikʼófayajtonle, totsakasenxinni, nga̱ kitsakjónle chjota xi tsʼe kjoacircuncisión. Kʼoati xikʼasa chjota judíos chjotajaonkjaín koan kao je. Kʼoatisʼin nda tsa Bernabé kitʼale kjoajaonkjaínle. Tonga kʼia nga tsaʼbe nga tsínni tsa kao kjoakixi xi tjíomani xi tʼatsʼe je énnda xi tʼatsʼe Cristo, kʼuikixinle Pedro ngixko̱n ngatsʼi: Tsa ji, nga chjota judío ʼmili, kʼoatisʼin ʼmikoai yaoli joni chjota xi li judíojin, alikui kʼoasʼin joni chjota judío, jósʼinni nga kjoanʼio nʼianilai chjota xi li judíojin, nga kʼoéyo joni chjota judío”.

^ párr. 18 Mateo 6:14, 15: “Kʼia tsa jon si̱chatʼalao jéele chjota, je Nʼaino xi tíjna ngʼajmi kʼoatisʼin sichatʼano. Tonga tsa tsín si̱chatʼalao chjota jéele, kʼoati je Nʼaino likui sichatʼano jéeno”.