Ir al contenido

Ir al índice

Chjénngilee Jeobá, je Niná xi sínʼio tokoán

Chjénngilee Jeobá, je Niná xi sínʼio tokoán

“Kjoanda katabʼaile je Niná[...] xi síjekonná ngayije kjoañʼainá” (2 COR. 1:3, 4).

KJOAJNDA 7, 3

1. Jókisʼin je Jeobá nga kisinʼio kon kʼoa kitsjoale kjoachoya je ntje̱le Adán.

JE Jeobá tibakó nga je xi male sínʼio tokoán saʼnda nichxin nga tsakajngijée je Adán kao Eva ya Edén. Saʼnda nga kʼia, kisinʼio kon kʼoa kitsjoale kjoachoya je ntje̱le Adán, tojo tso Génesis 3:15. Je Jeobá kʼoakitso nga kjoaʼaxin je Na̱i kao ngayeje jmeni xi tísʼín (1 Juan 3:8; Apoc. 12:9).

JE JEOBÁ KISINʼIO KON JE CHOʼNDALE NICHXIN KJOATSE

2. Jósʼin kisinʼio kon Jeobá je Noé.

2 Kʼianga tsakʼejna je Noé, toje kao familiale xi Jeobá tsakʼétsʼoale. Ñaki to kjoatsʼen kao kjoachajngi kisʼe ngakjijnda. Nga kʼoakoan tsakui nichxin kisikinroajen kon Noé (Gén. 6:4, 5, 11; Jud. 6). Tonga je Jeobá kitsjoale nganʼio xi koanchjénle nga tosi tonda kixi koan (Gén. 6:9). Kʼoakitsole nga si̱kjeson ngatsʼi je chjotatsʼen kʼoa kʼoati kitsole jmeni xi tjínnele sʼin nga kuitjontjaile yaole kao yaniʼyale (Gén. 6:13-18). Nʼiojin kisinʼiojin én jebi.

3. Jósʼin kisinʼio kon Jeobá je Josué (chótsenlai sén xi fitsʼiani kjoaʼmiya jebi).

3 Nga jenkjín nó jaʼato, jé Josué kisʼenele nga koandiaale je chjota israelita nga kjoaʼasʼen je ʼNde jña tsakʼinle nga kʼoaile. Je Jeobá koanjinle nga nʼio kisikjáojin je Josué. Nga koa̱n tjoéle ʼnde jebi tjínnele nga títjonkjoanla sikinjele je chjotakjoajchán xi ya tjío xi nʼio tse nganʼio tjínle. Je Jeobá, jé Moisés kisichjén nga kisinʼiojin Josué. I kitsole: “Je Josué tjanelai kʼoa tʼainganʼiolai kʼoa titajajin, nga̱ jéní xi kjoaʼasʼenkao je naxinandá kʼoa jéní xi tsjoále je naxinandá je ʼnde xi jchai” (Deut. 3:28). Kʼoa Jeobá i kitsosale je Josué: “A tsí tsa an xi kʼoasʼin tibʼenele: Nʼiojin katamai kʼoa tajajin katamai. Ali yaolijin binyaxkónlai kʼoa ali nokjonjin, nga̱ yaa tjen tíjnakaoli je Jeobá Nináli tojñani nga kʼuín” (Jos. 1:1, 9).

4, 5. 1) Jósʼin kisinʼiojin Jeobá je naxinandále nichxin kjoatse. 2) Jósʼin kisinʼio kon Jeobá je ʼNdíle.

4 Ali tsa tokʼajin je choʼndale Jeobá xi kisinʼio kon, kʼoati kisinʼio kon nga jngo naxinandá mani. Tobʼelañá, je chjota judío koanchjénle kjoanʼiojin kʼianga tsakationʼio ya Babilonia, kuinga tongini i̱ kitsole je Jeobá: “Ali tsa nokjonjin, nga̱ an tijnakaole. Ali tsa nikjáojinjin, nga̱ anña Nináli. An tsjoanganʼiole, an koasenkaole. Kʼoa ñaki kao kjoatéxomakixina tsoanile” (Is. 41:10). Je chjotale Cristo xi tsakatio nga siglo 1 kʼoati kisatio kon, kʼoa ñá kʼoati tjío tokoán (tʼexkiai 2 Corintios 1:3, 4). *

5 Je Jeobá kʼoati kisinʼio kon je Jesús. Kʼianga jekisʼenngindá, jngo jta̱ kinrʼoé xi ya ngʼajmi kinroani xi i̱ kitso: “Jébi ʼndína xi tsjoake̱, jo nda sʼekoan xi tʼatsʼe” (Mat. 3:17). Nʼiojin kitsjoanganʼiole je Jesús én jebi kʼianga kisitjoson xá xi kisʼenele.

JE CHOA̱ XI TSAKʼÉJNA JE JESÚS

6. Jmé xi tsoyaná je choa̱ xi tsʼe talento.

6 Je Jesús jé choa̱le Nʼaile kitjenngi. Tobʼelañá, nga kisikʼaxki̱ je choa̱ xi tsʼe tao̱n xi talento ʼmi, kʼoasʼin kisinʼiojin je chjotatjenngile nga tosi tonda kixi katasíxále Jeobá. Kʼianga kitsoya choa̱ jebi, je xi nai ma i kitsole je choʼndale xi nda kisixá: “Kjaínga nda kinikitjosuin kjoa xi tochoa tjín. Ndʼai kʼoejnatʼale xi ngisa tse tjín. Titjásʼenjin kjoatsjoale naili” (Mat. 25:21, 23).

7. 1) Jmé xi kitsole Jesús je pastrole. 2) Jósʼin kisinʼio kon Jesús je Pedro.

7 Nkjín kʼa nga kui tsakjáotiyani je pastrole Jesús tʼatsʼe ʼyáni xi ngisa ngʼa tíjna. Tonga je Jesús tsejta koan xi kao je, kʼoa kʼoakitsole nga tjínnele nangitokon koa̱n ʼndele nga kui koasjai nga kuinyatítjonle xínkjín (Luc. 22:24-26). Je Pedro nʼio nkjín kʼa nga kui kʼoakisʼin jmeni xi tsín kisasenle je Jesús (Mat. 16:21-23; 26:31-35, 75). Tonga je Jesús alikui kitsjionkon, tosaa kisinʼiojin kʼoa saʼnda kʼoakitsole nga kʼoati katasínʼio kon je ndsʼe̱ (Juan 21:16).

JE CHOA̱ XI TSAKATÍO CHOʼNDALE NINÁ NICHXIN KJOATSE

8. Jméni xi kitso je Ezequías kʼianga kisinʼiojin je chjotakjoajchánle kao naxinandá.

8 Kʼianga kjesa faʼaijin je Jesús i̱ Sonʼnde, je choʼndale Niná tokʼoa jemajinle nga nʼio tjínle kjoandosin nga ninʼiojiaan xíngiaa. Tobʼelañá, kʼianga kʼoakitso je chjota asirio nga sikjeson je naxinandá Judá, je Ezequías kisikatíojtín je chjotakjoajchánle kao je naxinandá kʼoa kisinʼiojin (tʼexkiai 2 Crónicas 32:7, 8). *

9. Jméni xi bakóyaná tʼatsʼe Job josʼin koa̱n si̱nʼioá kon xíngiaa.

9 Kuila kataʼyaa ndʼaibi xi tʼatsʼe Job. Nʼio ba kisʼe kon tʼatsʼe je kjoa xi jaʼatojin kʼoa ʼndele nga sinʼio kon je chjota xi kichokonle, tosaa tokisikiʼaon kon jmeni xi kitsole. Ningalani kʼoakoantʼain, je Job kitsoyale nga machjén nga si̱nʼiojiaan je xíngiaa. Kʼoakitsole tsa jelani miyole xi kui kjoa tjíofaʼatojin, kuijin én xi sinʼiojin kjoakao (Job 16:1-5). Xi koanskanni, jé Jeobá kao Elihú xi kisinʼiojin je Job (Job 33:24, 25; 36:1, 11; 42:7, 10).

10, 11. 1) Ánni koanchjénnile nga kininʼio kon je tsotile Jefté. 2) Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, ʼyáni xi kʼoati machjénle nga si̱nʼioá kon.

10 Je tsotile Jefté kʼoati koanchjénle nga kininʼio kon. Je Jefté kʼoakitso nga ya ndʼianajñole Jeobá sixá ngantsjai je xi skoéya kʼiatsa kuinjele je kjoajchán nga skaan kao chjota ammonita. Kʼoa jé tsotile Jefté je xi títjon kitjo nga kichoni kʼianga jekinjele kjoajchán. Nʼio ba kisʼe kon Jefté nga̱ tojngoo koanni je tsotile, kʼoa tsínsale xti xi kjaʼaí. Tonga kisitjoson jmeni xi kitso kʼoa yaa kisikasén tsotile ya Siló nga ya kisíxá ya ndʼianajñole Jeobá (Juec. 11:30-35).

11 Ñʼaijin koanle je Jefté nga kʼoakisʼin, tonga ngisajin ñʼai koanle je tsotile. Ninga kʼoalani, kisitjoson jmeni xi kitso je nʼaile (Juec. 11:36, 37). Kʼoa nga tojngo koanni je tsotile Jefté alikui tiʼya ntje̱ sʼe̱nile xi jaʼaínle kʼoa̱, tsín koa̱n kuixan kʼoa tsín koa̱n sʼe̱le xti. Nʼiojin koanchjénle nga ʼya xi kisinʼiojin. Je Biblia itso: “Kʼoa kostumbre koan ya naxinandá Israel: Nga xki̱ nó xki̱ nó je xtiyánchjín israelita kisíxatʼa nga kisinʼiojin je tsotile Jefté je galaadita, ño nichxin nga xki̱ nó” (Juec. 11:39, 40). Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, je chjotale Cristo xi tjíotoje kʼoa xi ngisa tse nichxin síkʼayale je xále Niná, kʼoati machjén nga kʼoakuínlee nga nda tjíosʼín kʼoa si̱nʼioá kon (1 Cor. 7:32-35).

JE CHOA̱ XI TSAKATÍO JE PASTRO

12, 13. Jósʼin kisinʼio kon Pedro je ndsʼe̱.

12 Nitje̱n nga tojeme ni̱kʼien je Jesús, i kitsole je pastro Pedro: “Simón, Simón, koeni, Satanás kisijéno nga sitsjeno joni tsa trigo xi sʼe̱tsaojnengi. Tonga an tsakʼetsʼoantjaile, jméni nga tsín tsa ndiaa cha̱ xi makjainli, kʼoa ji, kʼia nga kjoekʼófayani, tinʼiuikon ndsʼai” (Luc. 22:31, 32).

Je karta xi kiski je pastro nʼio kitsjoanganʼiole je jtín xi kisatio nga siglo 1 kʼoa kʼoati tsjoánganʼioná ndʼaibi (Chótsenlai párrafo 12 saʼnda 17)

13 Je Pedro xjáoja̱ma̱le koan je jtínle Cristo kʼianga siglo 1 (Gál. 2:9). Je kjoanʼiojin xi tsakakó Pedro kʼianga sʼuí Pentecostés kʼoa jmesani xi kisʼin nga koanskanni nʼio kisinʼiojin je ndsʼe̱. Kʼianga tojeme kuiyá, i kitsole je ndsʼe̱ nga kisinʼio kon: “Tibʼeneno, tisikixiyano nga ñaki kjoandale Niná jebi xi tiyojinlao” (1 Ped. 5:12). Jokji nga tífaʼa nó, nʼio tjíotsjoánganʼiole chjotale Cristo je karta xi kiski Pedro. Kʼoati basenkaoná tsanda ñá nga̱ kui tichoyalee nga kuitjoson jmeni xi tjínndajinle Jeobá (2 Ped. 3:13).

14, 15. Ánni nga sínʼiosíni kon je chjotale Cristo je libro xi kiski je pastro Juan.

14 Je xi kʼoati xjáoja̱ma̱le koan ya jtínle Cristo kʼianga siglo 1 jé pastro Juan. Jmeni xi tsakʼétʼaxo̱n tʼatsʼe josʼin kitsoyason je Jesús, nʼio tjíosínʼio kon je chjotale Cristo jokji nga tífaʼa nó, kʼoati tíbinyakaoná nichxin xi tiyoaa ndʼaibi. Tobʼelañá, toyaa je Evangelio xi tsʼe Juan jñani faʼaitʼa nga kʼoakitso je Jesús nga kui kjoatsjoacha koako ʼyáni xi ñaki chjotale Cristo ma (tʼexkiai Juan 13:34, 35). *

15 Nʼio basenkaoná nga jan karta xi kiski. Tobʼelañá, kʼianga tokui nʼio nikjaʼaitsjeen jmeni xi chʼao nʼia, nʼio tsjoánganʼioná kʼianga bʼexkiaa nga je njínle Jesús “sítsjeyaná ngayije jéená” (1 Juan 1:7). Kʼoa tsa kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga tsínkʼia sichatʼaná Niná, basenkaoná kʼianga bʼexkiaa nga “ngisa ngʼa tíjna Niná kaoni tsa ni̱ma̱ná” (1 Juan 3:20). Tojé pastro Juan xi kʼoakitso nga “kjoatjaocha” je Niná (1 Juan 4:8, 16). Kʼoa je karta xi majaoni kao xi majanni xi kiski, kʼoatsole je chjotale Cristo nga nda tjíosʼín nga tosi tonda ya “tjíomajin xi kjoakixi” (2 Juan 4; 3 Juan 3, 4).

16, 17. Jósʼin kisinʼio kon Pablo je chjotale Cristo xi tsakatio nga siglo 1.

16 Tsakui nichxin je pastro Pablo xi ngisasa nʼio kisinʼiojin je ndsʼe̱. Kʼianga sʼa kitsʼia je jtínle chjotale Cristo, me tongatsʼi je pastro nga ya tsakatio ya Jerusalén jñani tsakʼejna je cuerpo gobernante (Hech. 8:14; 15:2). Je chjotale Cristo kui tsakjákaoni xi tʼatsʼe Cristo je chjota xi ya Judea tsʼe, xi kʼoasʼin koankjainle nga tojngo mani Niná. Tonga je nganʼiotsjele Niná yaa kisikasén je pastro Pablo nga kikakóyasonle je chjota xi tsín judío, xi nʼio nkjín niná tsakʼétsʼoale (Gál. 2:7-9; 1 Tim. 2:7).

17 Je Pablo yaa kitsoyason jña Turquía sʼin ʼyale ndʼaibi, kao ya Italia kʼoa kao Grecia. Kisikatío je jtín kao chjota xi tsín judío. Je chjotale Cristo xi ya tsʼe nʼio koanchjénle nga ʼya xi kisinʼiojin nga̱ tijé kitjenngikeni je chjota xi ya tsʼe (1 Tes. 2:14). Je karta xi kiskile je jtín xi kisʼejna ya Tesalónica je Pablo kʼianga nó 50, i kitsole: “Kʼoasʼin bʼailaijin kjoanda ngantsjai Niná xi tʼatsaon ngatsʼio. Nikjaʼaitsjenlaijin nga jon kʼia nga bʼetsʼoaijin. Ali kʼia nichajinjin nga nikjaʼaitsjenlaijin ngixko̱n Niná Nʼainá, jo nʼiao nga makjainno, josʼin nixáo nga tsjoachao, josʼin tjínno kjoatsejta” (1 Tes. 1:2, 3). Kʼoa kitsosale: “Kʼoasʼin ngaʼi̱ ngaján tijetakon xíngio tʼaisalao nganʼio xíngio” (1 Tes. 5:11).

JE CHOA̱ XI BʼÉJNA JE CUERPO GOBERNANTE

18. Jósʼin kitsjoanganʼiole cuerpo gobernante je Felipe.

18 Jé cuerpo gobernante kisichjén Jeobá kʼianga siglo 1 nga kitsjoanganʼiole je chjotale Cristo kao je xi bándiaale jtín. Kʼianga kitsoyale Felipe je chjota samaritano xi tʼatsʼe Cristo, je cuerpo gobernante kitsjoanganʼiole. Jé Pedro kao Juan kisikasén nga katasíjéle je Jeobá nga katabʼaile nganʼiotsje je chjota xi tosʼa chjotale Cristo koan (Hech. 8:5, 14-17). Nʼiojin tsakasenkao Felipe jebi kʼoa kao je xi tosʼa chjotale Cristo koan.

19. Jósʼin tsakasenkao je chjotale Cristo je karta xi kisikasén je cuerpo gobernante.

19 Xi koanskanni, je cuerpo gobernante kui kichjonangile tʼatsʼe tsa tjínnele nga sitjoson je kjoacircuncisión je chjota xi tsín judío, tojo tso je kjoatéxomale Moisés (Hech. 15:1, 2). Je cuerpo gobernante kisijéle nganʼiotsjele Jeobá, kiskotʼayajin je xo̱n Escrituras kʼoa kʼoasʼin tsakʼéndajin nga tsín timachjénni je kjoacircuncisión. Karta kisikasén nga tsakájinkon je jtín tʼatsʼe jebi. Kʼianga jetsakʼéxkia je chjotale Cristo nʼio tsjoa kisatio kon kʼoa kisinʼio kon (Hech. 15:27-32).

20. 1) Jósʼin sínʼio tokoán ndʼaibi je Cuerpo Gobernante. 2) Jméni xi chótʼaya ya kjoaʼmiya xi ijngo.

20 Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi je Cuerpo Gobernante xi tsʼe testigole Jeobá sínʼio kon je xi ya síxá Betel, ngatsʼi xi to xále Niná tjíosʼín kʼoa kao ngatsʼi chjotale Cristo xi tjío jngo tjíjtsa Sonʼnde. Tojo koan nga siglo 1 kʼoati tsjoa sʼená nga sínʼio tokoán je Cuerpo Gobernante. Kʼianga nó 2015 jngo foyeto tsakʼasje xi Jehová desea que vuelva ʼmi, je foyeto jebi kui xá kitjoni nga kuinyakao je chjota nga je Jeobá katasíxá ijngokʼanile. Tonga, a tojéní ndsʼee jebi xi tjínnele skénngile Jeobá kʼoa nga sinʼio kon xi ngikʼa. Kui chótʼaya jebi ya kjoaʼmiya xi ijngo.

^ párr. 4 2 Corintios 1:3, 4: “Kjoanda katabʼaile je Ninále kʼoa Nʼaile Nainá Jesucristo, je Nʼai xi tsʼe kjoamatakon, kʼoa Niná xi tsʼe ngayije kjoanijetakon, xi síjekonná ngayije kjoañʼainá, jméni nga kʼoati ñá koa̱nsíniná si̱jetakoán je xi tjíojin tojñale kjoañʼaini kao xi tikuini kjoanijetakon, josʼin síjekonná Niná nga ñá”.

^ párr. 8 2 Crónicas 32:7, 8: “Nʼiojin katamao kʼoa tajajin katamao. Ali nokjonjion kʼoa ali yaonojin binyaxkónlao xi tʼatsʼe reyle Asiria kʼoa ni tʼatsʼejinla ngatsʼi je chjotankjín xi tjíokao; nga̱ ngisaa nkjín mani xi tjíokaoná ñá tikʼoajinni je. Je xi tjíokao to chjotaní, tonga ñá jé tíjnakaoná je Jeobá Nináná nga koasenkaoná kʼoa nga sitoánntjainá nga sʼe̱ná kjoajchán. Kʼoa je naxinandá kiskoé kjoanʼiojin tʼatsʼe én xi kitso je Ezequías xi rey tíjna Judá”.

^ párr. 14 Juan 13:34, 35: “Jngo kjoatéxoma chjotse xi tsjoano: Katamatsjoachao xíngio. Josʼin nga an koantsjoake̱no, kʼoasʼin katamatsjoachao xíngio. Kʼuisʼin skoe̱ ngatsʼi nga jon nío chjotana, tsa kʼoasʼin matsjoachao xíngio”.