Ir al contenido

Ir al índice

KJOAʼMIYA XI CHOTʼAYA 17

Jé Jeobá koasenkaoná nga kuixkantʼakoaa je espíritu xi chʼao kjoan

Jé Jeobá koasenkaoná nga kuixkantʼakoaa je espíritu xi chʼao kjoan

“Likui chjotasonʼnde xi njín xi yao tjínle xi kuixkankoaa. Tojé xi kontraná [...] ngatsʼi ntjao̱ xi chʼao sʼín xi tsʼe jangʼá” (EFES. 6:12).

KJOAJNDA 55 Ali nokjonjin

XI TÍNCHJA̱NI *

1. Tojo tso Efesios 6:10-13, jósʼin bakóná je Jeobá nga tsjoakená kʼoa nga mandosinle xi tʼatsaan.

JNGO koya josʼin bakóná je Jeobá nga tsjoakená kʼoa nga mandosinle xi tʼatsaan kʼiaa nga basenkaoná josʼin kuixkantʼakoaa je kontraná. Kʼoa je xi kontra tjíoná, jé Na̱i kao na̱i xi ndajin. Tonga je Jeobá bájinkonná tʼatsʼe jmeni xi sʼín je Na̱i kao na̱i xi ndajin kʼoa kʼoatsoná jmeni xi koa̱n sʼiaan nga tsín je katabʼanachaná (tʼexkiai Efesios 6:10-13). * Tsa je Jeobá si̱nʼiotʼaa kʼoa tsa kʼoaiʼndee nga je koasenkaoná, koaan taja kuiyolee je Na̱i. Kʼoati sa̱tío tokoán jokisʼe kon je pastro Pablo kʼianga kitso: “Kʼia tsa Niná tíjna tʼatsaan, ʼyá xi kontraná koa̱nʼni” (Rom. 8:31).

2. Jméni xi jchaa i̱ kjoaʼmiya jebi.

2 Ñá xi chjotale Cristo maa, alikui kui nʼio nindosiaan tʼatsʼe je Na̱i kao na̱i xi ndajin. Tosaa kui xi nʼio mandosinná nga jchasaa xi tʼatsʼe Jeobá kʼoa nga je si̱xálee (Sal. 25:5). Ninga kʼoalani, machjén nga jchaa jósʼin bʼanacha je Na̱i ánni nga tsín ya jtsaoyañá che̱nle (2 Cor. 2:11). I̱ kjoaʼmiya jebi, kui jchaa jméni xi ngisa síchjén je Na̱i kao na̱i xi ndajin nga bʼanachale je chjota. Kʼoati jchaa jméni xi sʼiaan nga koa̱n si̱kinjelee.

JÓSʼIN BʼANACHALE CHJOTA JE ESPÍRITU XI CHʼAO KJOAN

3, 4. 1) Jméni je xi kjoabʼenda ʼmi. 2) Jókji tse tíbangabason je kjoabʼenda.

3 Kui kjoabʼenda xi ngisasa síchjén je Na̱i kao na̱i xi ndajin kʼianga bʼanachale je chjota. Je xi kui xá sʼín kʼoatso nga be kʼoa nga male kui kʼoasʼín jmeni xi tsín male xi kjaʼaí. Tobʼelañá, tjínkʼa xi kʼoatso nga tongini be jmeni xi koa̱n nga tʼatsʼe astrología kotʼayason. Tjínkʼa xi kʼoatso nga male fákao je kʼien. Kʼoa tjínkʼa xi kjoabʼenda sʼín kʼoa xi majia sʼín, tsakui nichxin síkaotaon xi kjaʼaí. *

4 Jngo tjíjtsa Sonʼnde nʼio sísin kjoabʼenda je chjota. Tobʼelañá, nga kichjonangile je chjota xi tʼatsʼe jebi, xi 18 naxinandá tjínni ya Latinoamérica kao ya Caribe, nga jan chjota jngoo mani xi kʼoakitso nga kui makjainle tʼatsʼe majia kao tʼatsʼe kjoabʼenda, kʼoa me kʼoati tjín mani xi kʼoakitso nga ma chjakaonajmiá je kʼien. Kʼoa nga kichjonangile je chjota ya África, xi kʼoati 18 naxinandá tjínni, tsʼato basen mani xi kʼoakitso nga makjainle tʼatsʼe kjoabʼenda. Tojñani tsaan, alikui koa̱n nga tokʼoéjngoaa tokoán, nga̱ je Na̱i tíbʼanachale je chjota ngakjijnda Sonʼnde (Apoc. 12:9).

5. Jósʼin bekon Jeobá je kjoabʼenda.

5 “Niná xi ñaki kixi” je Jeobá (Sal. 31:5). Kuinga jtikeni jotjín koya kjoabʼenda tjín. I kitsole je chjota israelita: “Nijngojinla chjota katabʼejnajinli xi lʼí síkʼatjenjin je tile kʼoa tsa tsotile, nijngojinla xi je síchjén chjota xi tongini kʼoatso jme xi koa̱n, xi majia sʼín, nijngojinla xi kui básjai josʼin tsoyanile tsa jmeni xi ma, chjinebʼenda, nijngojinla xi síkaotaon xínkjín, nijngojinla xi chjinebʼenda fikonle kʼoa tsa je fikonle xi tongini kʼoatso jmeni xi koa̱n kʼoa tsa je xi kʼien fákao. Nga̱ toʼyani xi kui kʼoasʼín kjoa jebi nʼio chʼao be je Jeobá” (Deut. 18:10-12). Ningalani tsín kjoanʼio tjínle nga si̱tjosoán je kjoatéxoma xi tsakʼaile je chjota israelita, ʼyañá nga je Jeobá nʼio chʼaosʼin be je kjoabʼenda (Mal. 3:6).

6. 1) Jósʼin síchjén Na̱i je kjoabʼenda nga síkiʼaon je chjota. 2) Tojo tso Eclesiastés 9:5, jósʼin tjío je kʼien.

6 Je Jeobá kʼoatsoná nga tjínnele chʼa̱sjengiaa je kjoabʼenda, nga̱ be nga kui síchjén je Na̱i nga síkiʼaon je chjota. Tobʼelañá, kui síchjén nga énndiso kaníbason, jolani je énndiso xi kʼoatso nga tojo bʼejnakon je ni̱ma̱le kʼianga jngo chjota mʼe (tʼexkiai Eclesiastés 9:5). * Kʼoati kui kjoabʼenda síchjén nga binyáxkónle je chjota nga katasíkjinle Niná. Je Na̱i kui xi mele nga je espíritu xi chʼao kjoan katasínʼiotʼa yaole je chjota, alikui mele nga je Jeobá sinʼiotʼa.

JÓSʼIN KUIXKANTʼAKOAA JE ESPÍRITU XI CHʼAO KJOAN

7. Jmé xi tsoná je Jeobá.

7 Tojosʼin tiʼyaa, je Jeobá kʼoatsoná jmeni xi machjén nga sʼiaan nga tsín katabʼanachaná je Na̱i kao na̱i xi ndajin. Kataʼyala kʼaa jmeni xi koa̱n sʼiaan nga kuixkantʼakoaa.

8. 1) Jméni xi ngisa nʼio nda basenkaoná nga bixkantʼakoaa je espíritu xi chʼao kjoan. 2) Jmé xi tsoya Salmo 146:4 tʼatsʼe je kʼien.

8 Kʼoéxkiaa je Énle Niná kʼoa si̱kjaʼaitsjenjiaan jme xi tso. Kui xi ngisa nʼio nda basenkaoná nga tsínkui bʼanachaná je énndiso xi kaníbason je espíritu xi chʼao kjoan. Je Énle Niná yaa mangóson joni jngo espada xi nʼio yao, xi basenkaoná nga bixkantʼakoaa je énndisole Na̱i (Efes. 6:17). Tobʼelañá, je Énle Niná tsoya kixi nga je kʼien alikui ma fákao xi tjíokon (tʼexkiai Salmo 146:4). * Kʼoati tsoyaná nga tojé Jeobá xi be jmeni xi koa̱n nichxin xi nroaján (Is. 45:21; 46:10). Tsa kjitʼa kʼoéxkiaa je Énle Niná kʼoa si̱kjaʼaitsjenjiaan jmeni xi tso, koasenkaoná nga chʼa̱sjengiaa kʼoa nga jticha koaan je énndiso xi kaníbason je espíritu xi chʼao kjoan.

9. Jméni xi tsín ya nojiaan yaoná xi tʼatsʼe kjoabʼenda nroani.

9 Alikui kui kʼoasʼiaan jmeni xi kjoabʼenda tjenkao. Ñá xi chjotatjenngile Cristo maa alikui ya mangínchonlee je chjinebʼenda kʼoa nikuijinla fasjee jósʼin koa̱n chja̱koaa je kʼien. Tojosʼin tsaʼyaa ya kjoaʼmiya xi jaʼato, alikui kui costumbre mangíntjenngiaa nga kʼoasʼin makjainle je chjota nga xin ʼnde fi je kʼien. Kʼoa alikui kui nisiaan tʼatsʼe astrología kʼoa nijejinla mangínchonlee je chjota xi kui kotʼayason tʼatsʼe jmeni xi koa̱n nichxin xi nroaján (Is. 8:19). Alikui mená nga ya kuinójiaan yaoná kjoa jebi. ʼYañá nga nʼio xkón sʼin tíjna, nga̱ jéni Na̱i kao na̱i xi ndajin tinisinlee tsa kʼoasʼiaan.

Tojo kisʼin je chjotale Cristo xi tsakatio nga siglo 1, chja̱ʼaxinlee yaoná ngayeje jmeni xi kjoabʼenda yʼangini kʼoa alikui kui kʼoétsaojinkoaa xi tʼatsʼe na̱i xi ndajin nroani (Chótsenlai párrafo 10-12)

10, 11. 1) Jméni xi kisʼin kʼa je chjota xi Éfeso tsʼe kʼianga siglo 1 nga jetsabe je Énle Niná. 2) Tojo tso 1 Corintios 10:21, ánni nga ndatjínsíni nga chjénngiaa je choa̱le, kʼoa jméni xi sʼiaan.

10 Chja̱ʼaxinlee yaoná tojmeni xi kjoabʼenda yʼangini. Kʼianga siglo 1, tjínkʼa je chjota xi ya Éfeso tsʼe xi kjoabʼenda kisʼin. Tonga kʼianga tsabe je Énle Niná, kisikʼantjaiyaa yaole. Je Biblia itso: “Nkjín xi kʼoasʼin koanle je kjoachʼanacha jaʼaikao librole tjíobaká ngixko̱n ngatsʼi” (Hech. 19:19). Tojo tso je Biblia, koanjinle nga nʼio xkón tíjna jebi kʼoa tsakaká je librole xi kui nchja̱ni tʼatsʼe je espíritu xi chʼao kjoan. Ningalani nʼio chjí je libro jebi, ʼndele nga tsjoákjoatjao kʼoa tsa koatena, tosaa tsakaká. Nga̱ kui xi ngisa koanmele nga tsjoa tsakáya kon Jeobá tikʼoajinni jokji chjíle je libro.

11 Jósʼin koa̱n kjuintjenngiaa je choa̱le. Tsa jmeni xi tjíoná xi kjoabʼenda kitjenkao, tjínnele nga chja̱ʼaxinlee yaoná ngayeje jebi, jolani tsa amuleto, talismán kʼoa tsa jmesani xi kjaʼaínile xi síchjén je chjota nga kʼoasʼin makjainle nga tsín jokatasíkao je espíritu xi chʼao kjoan (tʼexkiai 1 Corintios 10:21). *

12. Jméni xi tjínnele chjónangilee yaoná.

12 Nda chósonnilee josʼin kʼoétsaojiaan. Koaan chjónangilee yaoná jebi: A kui bʼexkia je libro, revista, kʼoa tsa jmeni xi faʼaitʼa ya Internet xi kui tínchja̱ni tʼatsʼe kjoabʼenda. A kui nchja̱ni je música xi nrʼoele, je película kʼoa je programa xi kotsenle ya televisión, kʼoa tsakuije̱ videojuego xi siskákoa. A kui kjoabʼenda nchja̱ni jmeni xi bʼetsaojinkoa. Tobʼelañá, tʼatsʼe vampiro, zombi kʼoa xi kjaʼaísanile. A tsín chʼaosʼin síkʼaxki̱ je majia, kjoabʼenda kʼoa nga kjoataon sʼín je chjota. Kjoaixi nga tsín tongayeje je cuento kao historia nga kjoabʼenda nchja̱ni. Nga si̱kjaʼaitsjenjiaan xi tʼatsʼe jebi, nʼio nda chósonnilee jmeni xi kʼoétsaojinkoaa kʼoa tsínkui si̱siaan jmeni xi jtike Niná. Kui xi mená nga ndasʼin kuiyoaa ngixko̱n Jeobá (Hech. 24:16). *

13. Jméni xi tsín kʼoasʼiaan.

13 Alikui tʼatsʼe na̱i xi ndajin cho̱bayañá. Kui choa̱le Jesús kjuintjenngiaa nga tsín kʼoakisʼin (1 Ped. 2:21). Nga kjesa faʼaijin i̱ Sonʼnde, nkjín koya xi tsabe tʼatsʼe Na̱i kao na̱i xi ndajin. Tonga nga tsakʼejna i̱ Sonʼnde, ali tsakuijin kinchja̱ni. Kui nʼio kitsoya xi tʼatsʼe Jeobá, ali tsa jejin Na̱i nʼio kisikʼaxki̱. Tojo kisʼin je Jesús, kʼoati tsínkui nokjoañá tʼatsʼe je na̱i xi ndajin. Tosaa kui chobayañá tʼatsʼe je xi kixi, nga̱ kui xi nʼio tsjoa báya je ni̱ma̱ná (Sal. 45:1).

Alikui kuijkónlee je espíritu xi chʼao kjoan. Ngisaa tse nganʼio tjínle je Jeobá, Jesús kao ánkje (Chótsenlai párrafo 14, 15) *

14, 15. 1) Ánni nga tsín koa̱n kuijkónnilee je espíritu xi chʼao kjoan. 2) Jméni xi bakóná nga tísíkuinda Jeobá je naxinandále nichxin xi tiyoaa ndʼaibi.

14 Alikui kuijkónlee je espíritu xi chʼao kjoan. Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, ngatsʼiñá nga kjoa bitjatojiaan. Tobʼelañá, tsa toxijña jme xi koa̱nná, tsa tjóchʼinná kʼoa tsa saʼnda kuiyá. Alikui koa̱n kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga je na̱i xi ndajin xosíkaoná. Je Biblia kʼoatso nga toxijña faʼaine sakʼoaná je kjoa (Ecl. 9:11). Xi ijngosani, je Jeobá ngisaa tse nganʼio tjínle tikʼoajinni je na̱i xi ndajin. Tobʼelañá, alikui kitsjoaʼndele Na̱i nga kisikʼien je Job (Job 2:6). Kʼoa kʼianga nichxinle Moisés, tsakakó nga ngisa tse nganʼio tjínle tikʼoajinni je naʼmi xi majia koanle ya Egipto (Éx. 8:18; 9:11). Nga koanskanni, je Jeobá kitsjoale nganʼio je Jesús nga tsakʼaonjenngi i̱ tʼanangi je Na̱i kao na̱i xi ndajin. Kʼoa tochoasa chale nga ndi̱tja̱n nikʼatsaoya, kʼoa nga jekʼoanikao alikui tijme xi koa̱nnile sʼin (Apoc. 12:9; 20:2, 3).

15 Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, nkjín koya tiʼyaa xi bakóná nga síkuinda Jeobá je naxinandále. Tobʼelañá, tiʼmiyasonñá je Énle Niná jngo tjíjtsa Sonʼnde (Mat. 28:19, 20). Kʼoa nga kʼoasʼin tíʼmiyason, tísʼejnatsen nga tsín kixi tíjna jmeni xi sʼín je Na̱i. Tsa koa̱nlanile, koatechjoajinle je xále Niná. Tonga alikui koa̱nle kʼoasʼin. Kuinga tsín koa̱n kuijkónnilee je espíritu xi chʼao kjoan. ʼYañá nga “je xko̱n Jeobá tíkotseen jngo tjíjtsa sonʼnde nga koako je nganʼiole xi tʼatsʼe je xi tjíojngo ni̱ma̱le xi kao je” (2 Crón. 16:9). Tsa kixi kjuintʼalee je Niná, je na̱i xi ndajin alikui koa̱nle nga tondiaa sikiʼaonná.

JE JEOBÁ SÍCHIKONTʼAIN XI TSJOÁʼNDE NGA BASENKAO

16, 17. Jngo choa̱ tʼeyanajmí xi bakó jokji kjoanʼiojin machjén nga bixkantʼakoaa je espíritu xi chʼao kjoan.

16 Machjén nga nʼiojin koaan nga kuixkantʼakoaa je espíritu xi chʼao kjoan, ngisaa kʼianga je miyoná kʼoa tsa je xíngiaa kʼoatsoná nga costumbre kjuintjenngiaa. Tonga je Jeobá síchikontʼain je xi bakó kjoanʼiojin. Kataʼyala jokoan je tichjaa xi Erica ʼmi, xi Ghana tsʼe. Kʼiaa nga 21 nóle kiskotʼaya je Biblia. Nga chjinebʼenda je nʼaile, kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen ngatsʼi xínkjín nga kʼoati kui xá sʼin tsanda je, kʼoa nga kui ski̱ne je yao xi bʼaitʼale je niná xi bʼétsʼoale je nʼaile. Kʼianga tsín kʼoakisʼin, je xínkjín kʼoakitso nga tsín jme kjoaxkóntokon tíbakóle je ninále. Kʼoa kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga chʼin kjoaʼaíkaone kʼoa nga koa̱nskáyale.

17 Je xínkjín Erica tsakʼénele nga kui costumbre katafitjenngi. Kʼoa nga tsín kʼoakisʼin, alikui tiya ndʼiale tsakʼejnani. Tonga nkjín ndsʼee xi kʼoakitsole nga koa̱n ya ndʼiale kʼoéjnani. Kʼoasʼin kisichikontʼain je Jeobá nga jo familiale koanni je ndsʼee (Mar. 10:29, 30). Ninga nʼio koanjtike je xínkjín kʼoa tsakaká jmeni xi tjínle, je tichjaa jebi kixi kitʼale Jeobá, kʼoa ndʼaibi jekisʼenngindá kʼoa precursora regular sʼin tísíxá. Alikui tsokjónle je na̱i xi ndajin. Kʼoa itso xi tʼatsʼe je xínkjín: “Nyaon nyaon kʼoaxinle je Jeobá kʼianga bʼetsʼoale nga katabe je xíngia xi tʼatsʼe, kʼoa nga kʼoati tsjoa katasatío kon nga je katasíxále”.

18. Jmé kjoanichikontʼain xi sʼe̱ná tsa je Jeobá si̱nʼiotʼaa.

18 Alikui tongatsʼiaa nga nʼio tse kjoa kuitjátojiaan nga chótʼayakao je kjoamakjainná. Tonga ngatsʼiñá nga tjínnele kuixkantʼakoaa je espíritu xi chʼao kjoan kʼoa machjén nga je Jeobá si̱nʼiotʼaa. Tsa kʼoasʼiaan, tsee kjoanichikontʼain sʼe̱ná. Tobʼelañá, tsínkui je énndiso xi kaníbason je Na̱i kʼoanachaná. Xi ijngosani, alikui je na̱i xi ndajin kuijkónlee nga je kʼoechjoaná nga tosi tonda je Niná si̱xálee. Kʼoa ngisaa nʼio sʼe̱jna je kjoamiyo xi tjínná kao Jeobá. Itso xi kiski je Santiago: “Titjosonlao Niná. Tiyotajalao je na̱i, kʼoasʼin koa̱nga tʼaxinnino. Tichriantʼalao Niná, kʼia kʼoati je sichriantʼano nga jon” (Sant. 4:7, 8).

KJOAJNDA 150 Jé Jeobá kʼoasjentjaili

^ párr. 5 Je Nináná Jeobá, bájinkonná tʼatsʼe je kjoa xi bajngi je espíritu xi chʼao kjoan. Jósʼin bʼanachale je chjota. Jméni xi sʼiaan nga kuixkantʼakoaa. Je kjoaʼmiya jebi kui kuinchja̱ni jósʼin basenkaoná Jeobá nga tsín je espíritu xi chʼao kjoan kʼoanachaná.

^ párr. 1 Efesios 6:10-13: “Xi fetʼa, ʼndíndsʼe, katasʼeno nganʼio nga tiyokao Nainá kao ngayije nganʼio xi tse tjínle. 11 Joni tsa sondado tingajon yaono ngayije ki̱cha̱ xi tsʼe Niná, jméni nga koa̱nsíni nga kuiyotajalao kjoamañale je na̱i. 12 Likui chjotasonʼnde xi njín xi yao tjínle xi kuixkankoaa. Tojé xi kontraná xi xátítjon tjínle, xi kjoatéxoma tjínle, xi na̱itítjon xi ngakijnda batéxoma jña njio, xi je ngatsʼi ntjao̱ xi chʼao sʼín xi tsʼe jangʼá. 13 Kui nga kʼoasʼin chjoénio ngayije ki̱cha̱ xi tsʼe Niná, jméni nga kuiyotajasínilao je nichxin xi ñʼai tjín. Kʼoasʼin tojo kuiyotajao, nga jekʼoasʼin kinijngo ngayije”.

^ párr. 3 JÓSʼIN TSOYANILE: Je xi kjoabʼenda ʼmile kui josʼin makjainle je chjota kʼoa jmeni xi sʼín xi ya nroani tʼatsʼe na̱i xi ndajin. Tobʼelañá, nga kʼoatso je chjota nga tojo bʼejnakon je espíritule kʼianga jngo chjota biya kʼoa nga ma fákaonajmí je xi tjíokon, kʼoa jé síchjén jngo chjota xi kjoabʼenda sʼín. Je kjoabʼenda kʼoati ya tíjnajin nga kjoataon sʼín je chjota kʼoa nga tongini kotʼason jmeni xi koa̱n. Kʼianga majia nikʼaxkiaa, kui nokjoañá jmeni xi tʼatsʼe na̱i xi ndajin nroani, jolani nga kjoataon síkao xínkjín je chjota. Ali tsakuijin tínchja̱ni jmeni xi sʼín je chjota nga tobʼétsaojinná.

^ párr. 6 Eclesiastés 9:5: “Nga̱ je xi tjíokon bení kʼianga kuiyá, tonga je xi jekʼien nijmejin xi tibeni kʼoa likui tichjíle síkinjeni, nga̱ jekichajin”.

^ párr. 8 Salmo 146:4: “Bitjoo je nganʼiole, machao ijngokʼani; kʼianga kui nichxin ñaki cha je kjoafaʼaitsjenle”.

^ párr. 11 1 Corintios 10:21: “Likui koa̱n sʼioyao cho̱tsín xi tsʼe Nainá kao cho̱tsín xi tsʼe na̱i xi ndajin. Likui koa̱n kuiyotʼao yámixa̱ xi tsʼe Nainá kao yámixa̱ xi tsʼe na̱i xi ndajin”.

^ párr. 12 Alikui je xi chjotajchínga sʼin tjío kjinele nga kʼoakuitsoná jmeni xi chjoéjiaan kʼianga kʼoétsaojiaan. Nga jngó jngóñá nga si̱kjaʼaitsjeen jotso je Biblia kʼoa ñá xi kuixónñá jme xi chótsenlee, jme xi kʼoéxkiaa, kʼoa jmeni xi si̱skákoaa. Jé xi jko̱ tjíole yaniʼya kjinele nga kʼoakuitsole je familiale nga katafitjenngi je kjoafaʼaitsjen xi tsjoá je Biblia (chótʼai jñani “A tjíokʼa película kʼoa tsa canción xi bʼéchjoa je testigole Jeobá” tso, xi faʼaitʼa ya jw.org®, ya XI TʼATSAINJIN > XI NʼIO KJONANGI CHJOTA).

^ párr. 58 XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA.: Je Jesús, Rey xi nʼio tse nganʼio tjínle, matseen nga je séjnatítjonle je ánkje kʼoa je yáxilele Jeobá yaa tʼainni tíjna.