Ir al contenido

Ir al índice

KJOAʼMIYA XI CHOTʼAYA 16

Jótjínni xi tʼatsʼe kjoabiya

Jótjínni xi tʼatsʼe kjoabiya

“Kui kjoa nga ʼyanía je espíritu xi kjoakixi kʼoa je espíritu xi ndiso” (1 JUAN 4:6).

KJOAJNDA 73 Tʼaináijin nganʼio kao kjoanʼiojin

XI TÍNCHJA̱NI *

Kʼianga ʼya xi mʼená, si̱nʼioá kon je xíngiaa ʼndele nga kui kjuintjenngiaa je costumbre xi tsín sasénle Niná (Chótsenlai párrafo 1, 2) *

1, 2. 1) Jósʼin tíbʼanachale chjota je Na̱i. 2) Jmé xi chótʼayajiaan i̱ kjoaʼmiya jebi.

JE Na̱i, je “nʼaile kjoandiso”, tíbʼanachale je chjota saʼnda nichxinle Adán kao Eva (Juan 8:44). Je énndiso xi bakóya kui tʼatsʼe josʼin tjío xi jekʼien kʼoa jmeni xi ma kʼianga jebiyaa. Kʼoa yaa nroani je costumbre xi tjín kʼoa josʼin makjainle je chjota. Kuinga ñʼai ma kʼanile je ndsʼee nga sítoánntjai je kjoamakjainle kʼiatsa xínkjín biya kʼoa tsa kjaʼaí chjota (Jud. 3).

2 Tsa ʼyani xi kʼoenená nga kui costumbre xi tsín sasénle Niná kjuintjenngiaa, jméni xi koasenkaoná nga kui kʼoasʼiaan jmeni xi tso je Biblia tʼatsʼe kjoabiya (Efes. 6:11). Kʼoa tsa jngo ndsʼee xi kui kjoa tífaʼatojin, jósʼin koa̱n si̱nʼioá kon kʼoa jósʼin kʼoainganʼiolee. Je kjoaʼmiya jebi kui kuitsoyaná je kjoafaʼaitsjen xi tsjoáná je Jeobá. Tonga títjonkjoanla kui kataʼyaa jmeni xi tso je Biblia tʼatsʼe kjoabiya.

JÓTJÍNNI XI TʼATSʼE KJOABIYA

3. Jósʼin kichomani nga tsakʼéndiso je Na̱i.

3 Je Niná alikui kʼoasʼin koanmele nga kuiyá je chjota, tosaa kui xi koanmele nga koatio ngantsjai nichxin. Tonga nga koa̱n kʼoasʼin kuiyoaa tsakai, je Adán kao Eva tjínnele kisitjosonle je Jeobá, kʼianga i̱ kitsole: “Je tole yá xi tsʼe kjoankjíntokon xi ndatjín kao xi chʼaotjín, alikui koa̱n chi̱nai, nga̱ nichxin nga kui chi̱nai, kuiyání” (Gén. 2:16, 17). Tonga je Na̱i jngoo ye̱ kisichjén nga i̱ kitsole je Eva: “Likui kuiyáo”. Je Eva koankjainle kʼoa kiskine je tole yá xi kisʼechjoale. Kʼoa kʼoati kisʼin je Adán (Gén. 3:4, 6). Kʼoa kʼoakoanni nga kisʼe je jée kao kjoabiya i̱ Sonʼnde (Rom. 5:12).

4, 5. Jótísʼín je Na̱i nga tosi tonda tíbʼanachale je chjota.

4 Tojo kitso je Niná, je Adán kao Eva kʼienní. Tonga je Na̱i tosi tonda tsakʼéndiso xi tʼatsʼe kjoabiya. Tobʼelañá, je énndiso xi kʼoati kiskanibason kuinga kʼoasʼin makjainle je chjota nga xin fikatio je ʼndíkʼien kʼianga jebiya. Kʼoa nga kui énndiso jebi síchjén nʼio nkjín chjota tíbʼanachale saʼnda nichxin xi tiyoaa ndʼaibi (1 Tim. 4:1).

5 Jósʼínnile je Na̱i nga kʼoasikji chjota makjainle je énndiso xi kaníbason. Kuinga be josʼe tokoán kʼianga xíngiaa biya kʼoa yaa bʼangini nga bʼanachaná. Alikui mená nga kuiyá, nga̱ kʼoasʼin koanndaa nga koa̱n kuiyoaa ngantsjai nichxin (Ecl. 3:11). Je kjoabiya kontra sʼin tíjnaná (1 Cor. 15:26).

6, 7. 1) Tʼeyanajmí, a kjimale je Na̱i tíbʼéʼma jokjoantjínni xi tʼatsʼe kjoabiya. 2) Jósʼin basenkaoná jme xi bakóya je Biblia nga tsín nokjonlee xi jekʼien.

6 Ninga nʼio tíbásjaile jotísʼín je Na̱i, alikui kʼoakjimale nga tíbʼéʼma jokjoantjínni xi tʼatsʼe kjoabiya. Kʼoa nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, nʼio nkjín chjota tjíobe kʼoa tjíotsoyason jmeni xi tso je Biblia tʼatsʼe kjoabiya kao kjoachoya xi tjín tʼatsʼe xi jekʼien (Ecl. 9:5, 10; Hech. 24:15). Nga ʼyaa jebi, sínʼio tokoán kʼoa alikui nokjonlee nga̱ majinná josʼin tjío xi jekʼien. Tobʼelañá, alikui nokjoaan tsa josikaoná kʼoa ʼyañá nga tsín jme kjoañʼai faʼá. ʼYañá nga tsín tjíokon kʼoa tsín tijme xi koa̱nnile sʼin. Joxi tokjiofení (Juan 11:11-14). Kʼoa ʼyañá nga tsín tibeni nga faʼato je nichxin. Je xi kjoaʼáyanile, ninga jesiento nó tjínle nga kʼien joxi tosʼaa kamʼe koaanle nga jekjoaʼáyanile.

7 Choa ñʼai tíjna nga majinná jokjoantjínni xi tʼatsʼe kjoabiya. Alikui mangóson kao je énndiso xi kaníbason je Na̱i. Ali tsa tokuijin xi sʼín nga bʼanachale je chjota, kʼoati énndiso báne je Niná. Kʼianga ngisa nda koa̱njinná jokjitse kjoa tíbajngi je Na̱i, janla koya kataʼyaa josʼin tíbichómani nga énndiso síchjén. Xi títjon, chʼaosʼin síkʼéjna je jaʼaínle Jeobá. Xi majaoni, kui xosíkao je chjota nga tsín katamakjainle tʼatsʼe kjoabʼechjíntjaile Cristo. Kʼoa xi majanni, sa tse sa tsee kjoañʼai tjíofaʼá je chjota.

TSEE KJOA TÍBICHÓMANI JE ÉNNDISO XI KANÍBASON JE NA̱I

8. Tojo tso Jeremías 19:5, ánni nga chʼaosʼin síkʼéjnani jaʼaínle Jeobá je énndiso xi kaníbason je Na̱i tʼatsʼe xi jekʼien.

8 Je énndiso xi kaníbason je Na̱i tʼatsʼe xi jekʼien chʼaosʼin síkʼéjna je jaʼaínle Jeobá. Tobʼelañá, je énndiso xi tso nga kjoañʼai nikjaʼá je ʼndíkʼien ya jñani lʼí títi. Ánni nga chʼaosʼin síkʼéjnani Niná je énndiso jebi. Nga̱ joxi kuini xi tso nga je Jeobá, Niná xi tjínle kjoatsjoacha, kʼoati kjoan jokjoan je Na̱i (1 Juan 4:8). Jósatío tokoán xi tʼatsʼe jebi. Kʼoa xi ijngosani, jósʼe kon je Jeobá. Alikui si̱chajiaan nga nʼio jtike je kjoatsʼen (tʼexkiai Jeremías 19:5). *

9. Jósʼin tíbichómani je énndiso xi kaníbason je Na̱i nga kʼoatso nga tsín josʼin basenkaoná je kjoabʼechjíntjaile Cristo, xi nchja̱ni Juan 3:16 kao 15:13.

9 Je énndiso xi kaníbason je Na̱i tʼatsʼe xi jekʼien kui xosíkao je chjota nga tsín katamakjainle tʼatsʼe kjoabʼechjíntjaile Cristo (Mat. 20:28). Xi ijngo énndiso kaníbason je Na̱i, kuinga kʼoatso nga tojo bʼejnakon je ni̱ma̱ná nga jebiyaa. Tsa kjoaixilani nga kʼoama, koatiojin ngantsjai nichxin je chjota. Kʼoa alikuijin josʼin machjén nga tsakʼéchjíntjainá je Cristo nga koa̱n sʼe̱ná kjoabijnachon xi tsínkʼia fetʼa. Tonga kʼianga kʼienntjainá kʼoasʼin tsakakóni nga nʼio tsjoakená (tʼexkiai Juan 3:16; * 15:13 *). Jósatío kon je Jeobá kao ʼNdíle tʼatsʼe kjoandiso xi kaníbason je Na̱i nga kʼoatso nga toxitsjoani nga kʼienntjainá je Cristo.

10. Jósʼin nga ngisa tse kjoañʼai batiojin je chjota xi totʼatsʼe je énndiso xi kaníbason je Na̱i tʼatsʼe kjoabiya.

10 Nga énndiso kaníbason je Na̱i sa tse sa tsee kjoañʼai tjíofaʼá je chjota. Tobʼelañá, je xijchá xi ʼndíle biya tsakui nichxin kʼoaʼmile nga jngo ánkje machjénle Niná ya ngʼajmi. Je kjoandiso jebi alikui faʼáxinle je kjoaʼaon xi batiojin, tosaa tiʼaon satíongáni kon. Kʼoa xi ijngosani, je kjoandiso xi kʼoatso nga tíjna jngo ʼnde jñani lʼí títi, yaa bʼangini je chjota nga kjoañʼai síkjaʼá xínkjín, jolani nga kisaka je chjota xi tsín kʼoasʼin koankjainle jme xi kitsoya je Yo̱ngo̱. Jngo libro xi tʼatsʼe Inquisición española nchja̱ni kʼoatso nga je chjota xi kjoañʼai kitsjoa kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga tongini kui kjoañʼai tsjoále je chjota joni̱kao kʼianga jekuiyá, kʼoa kui xi koanmele nga kʼoakoa̱nnile je jéele nga kjesa nikʼienjin ánni nga tsín ya koaini jñani lʼí títi. Kʼoa tjínkʼa ʼnde jñani kʼoasʼin síkjaʼaitsjen je chjota nga tjínnele kʼoetsʼoale je ʼndíkʼienle, nga skoe̱xkón kʼoa tsakuije̱ nga kjoanichikontʼain síjéle. Kʼoa tjínkʼa xi bʼéchjoaʼa je ʼndíkʼienle nga tsín jokatasíkao. Tonga je énndiso xi kaníbason je Na̱i alikui josʼin tsjoánganʼioná. Tosaa tse kjoaba kao kjoajkon síkatíojinná.

JÓSʼIN SI̱TOÁNNTJÉ JMENI XI BAKÓYA JE BIBLIA

11. Jótso kʼaná je xíngiaa kʼoa kao miyoná.

11 Nga tsjoachaa je Niná kao Énle kui xi basenkaoná nga nitjosonlee je Jeobá kʼianga kʼoatsoná je xíngiaa kʼoa tsa miyoná nga kui costumbre xi tsín ya Biblia yʼangini kjuintjenngiaa. Tsakui nichxin kʼoakuitsoná nga tsín tsjoachaa kʼoa tsín ʼyaxkoán je ʼndíkʼienná. Kʼoa tsakui kʼoakuitsonáje̱ nga totʼatsaan nga kjoa koa̱njngíle xi sʼa tjíokon. Jósʼin si̱toánntjé jmeni xi bakóya je Biblia. Chótʼayajinla kʼaa je kjoafaʼaitsjen xi tsjoá je Biblia kʼoa jósʼin koa̱n kjuintjenngiaa.

12. Jósʼin makjainle je chjota kʼoa jmé costumbre xi tjín tʼatsʼe kʼien xi tsín ya Biblia yʼangini.

12 Ñaki kʼoakʼoé tokoán nga tsín ya kuinójiaan yaoná je kjoamakjain kao costumbre xi tsín Biblia yʼangini (2 Cor. 6:17). Jngo ʼnde jñani kʼoasʼin makjainle je chjota nga je espíritule xi kamʼe yaa bʼejnajinle je xi sʼa tjíokon nga kjoañʼai síkjaʼá je xi totaon tsabe nga sʼasa tíjnakon. Kʼoa jngo libro xi kʼoatso nga je espíritu jebi koaanle nga tse kjoa koa̱njngí ya ʼnde jñani tsakʼejna. Kʼoa tjínkʼa ʼnde ya África jñani kui costumbre tjín nga bʼéʼma je cho̱tsín xi tjío ya ndʼiale xi kamʼe kʼoa yaa síkʼófayatʼa tʼaxjáo je fotole, nga̱ kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga tsín koa̱n tije skóʼani yaole xi jekamʼe. Ñá xi choʼndale Jeobá maa, alikui kui kʼoanʼia jmeni xi ya bʼangini je kjoandiso xi kaníbason je Na̱i (1 Cor. 10:21, 22).

Ngisaa choa ñʼai koa̱nná tsa kjoásjaiyaa ya Biblia kʼoa tsa nda chja̱kaonajmiá xíngiaa xi tsín testigole Jeobá ma (Chótsenlai párrafo 13, 14) *

13. Tojo tso Santiago 1:5, jméni xi sʼiaan tsa to jao tjínná tsa sasénle Jeobá kʼoa tsa mai tʼatsʼe jngo costumbre.

13 Tsa to jao tjínná tsa sasénle Jeobá kʼoa tsa mai tʼatsʼe jngo costumbre, si̱jélee nga katatsjoáná je kjoachjine (tʼexkiai Santiago 1:5). * Kʼoa xijekoa̱n, kjoásjaiyaa ya xo̱n xi Énle Niná yʼangini jmeni xi tso. Kʼoa nga jekʼoakanʼia, tsa machjénsaná nganʼio koaan je xi chjotajchínga sʼin tjío chjónangilee. Ningalani tsín je kʼoakuitsoná jmeni xi tjínnele sʼiaan, koaanle tsjoáná kjoafaʼaitsjen xi ya Biblia yʼangini xi kuinyakaoná, jolani je xi faʼaitʼa i̱ kjoaʼmiya jebi. Tsa kʼoasʼiaan, kui xi koasenkaoná nga si̱chjinee je kjoafaʼaitsjenná ánni nga jchañá jmeni xi ndatjín kʼoa jmeni xi chʼaotjín (Heb. 5:14).

14. Jósʼiaan nga tsín kjoafaʼaitsjenle xíngiaa si̱katéngiaa.

14 “Kʼoatʼiaon ngayije xi tʼatsʼe kjoajeyale Niná. Ali chʼaojinsʼin maíkao chjota” (1 Cor. 10:31, 32). Kʼianga si̱kjaʼaitsjenjiaan tsa kʼoasʼiaan jotjínni je costumbre kʼoa josʼin ngale je chjota, kʼoati machjén nga kuenta sʼiaan josʼin síkjaʼaitsjen xi ngikʼa, ngisaa josʼin síkjaʼaitsjen je ndsʼee. Alikui mená nga ʼya xi si̱katéngiaa je kjoafaʼaitsjenle (Mar. 9:42). Xi ijngosani, alikui mená nga chʼao sa̱tío kon je xi tsín testigole Jeobá mani. Jé kjoatsjoacha xosikaoná nga kao kjoaxkóntokon kuinókjoakoaa, nga̱ kʼoasʼin chʼa̱sjengʼañá je Jeobá. Alikui koa̱n kʼoékjaoʼakoaa kʼoa tsín chʼaosʼin si̱kʼaxkiaa je costumbre xi tjínle. Si̱kjaʼaitsjeen nga je kjoatsjoacha nʼio tse nganʼio tjínle. Tsa koakolee kjoaxkóntokon kʼoa tsa kuenta sʼiaan josʼin síkjaʼaitsjen je chjota, tsakui nichxin saʼnda koa̱nndosinnile Énle Niná je xi batiochjoa tsakai.

15, 16. 1) Ánni nga ndatjínsíni nga kʼoéyanajmílee je xíngiaa josʼin makjainná. Jngo choa̱ tʼejnai. 2) Jméni xi bakóyaná jokitso je Pablo tojosʼin faʼaitʼa ya Romanos 1:16.

15 Kʼoéyanajmílee je xíngiaa kʼoa kao chjotandaindʼianá nga testigole Jeobá maa (Is. 43:10). Tsa tongini kʼoasʼiaan, ngisajin choa ñʼai koa̱nná kʼianga jngo kjoa kuitjátojiaan. Je Francisco, xi ya Mozambique tsʼe, itso: “Kʼianga tsaʼyaijin je Énle Niná kao Carolina, je chjoónna, kʼoatsakʼinlaijin je xíngijin nga tsín tikʼien kʼoétsʼoanilaijin. Kʼiaa kichotʼayakao je kjoamakjainnajin nga kʼien je ndichja Carolina. Jñani tsainjin kʼoasʼin ngale je chjota nga síkangóya je ʼndíkʼienle. Kʼoa jngo xi xínkjín mani tjínnele nga jan nitje̱n ya bajna jñani xijten je nandá xi nikangóyani je ʼndíkʼien. Nga kui costumbre tjínle kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga kʼoasʼin bʼéchjoaʼani je ʼndíkʼienle. Kʼoa jé Carolina kʼoatsakʼinle nga je xi tjínnele ya koájna”.

16 Jméni xi kisʼin je Francisco kao chjoónle. Itso: “Nga tsjoachaa je Jeobá kʼoa nga mená nda sʼe̱ kon, alikui kui kʼoanʼia josʼin ngale je chjota. Je xínkjín Carolina nʼio koanjtile kʼoa kʼoakitsonajin nga tsín tsakakolaijin kjoaxkóntokon je ʼndíkʼien ndichja Carolina, kʼoa kʼoakitsonajin nga tsín tisixatʼaninajin kʼoa tsínkʼia tikuinyakaoninajin. Nga jesa kʼoatsakʼinlaijin jme xi makjainnajin, likui tikui kichobayanijin kʼianga jtile. Tjínkʼa je xíngijin xi kinchja̱ntjainajin kʼoa kʼoakitso nga jekʼoatsakixuínjin josʼin makjainnajin. Nga jeki nichxin, je xínkjín Carolina likui tijokitsoni kʼoa ndasʼin kichobá ngindianijin. Saʼnda tjínkʼa xi faʼaisíjénajin je xo̱n xi Énle Niná yʼangini”. Alikui katamasoaná nga kʼuínyaa jokjoantjínni xi tʼatsʼe kjoabiya (tʼexkiai Romanos 1:16). *

KʼOAINGANʼIOLEE KʼOA SI̱NʼIOÁ KON JE XI KJOABA TJÍOJIN

Je xi ñaki miyo sínʼio kon kʼoa tsjoánganʼiole je xi tjín xi kamʼele (Chótsenlai párrafo 17-19) *

17. Kʼianga mʼe jngo xi xínkjín mani je ndsʼee, jméni xi koasenkaoná nga kʼoainganʼiolee.

17 Kʼianga mʼe jngo xi xínkjín mani je ndsʼee, koaan kʼoainganʼiolee. Nga̱ “jngo xi ñaki miyo tsjoakená tokʼiani, kʼoa jngoyale ndsʼeñá kʼianga kjoaba tijnajiaan” (Prov. 17:17). Jméni xi koasenkaoná nga kʼoainganʼiolee je ndsʼee, ngisaa kʼiatsa nʼio tísʼenele nga kui costumbre xi tsín ya Biblia yʼangini katafitjenngi. Jaola koya kjoafaʼaitsjen xi tsjoá je Biblia kataʼyaa.

18. 1) Ánni kiskiʼndáni je Jesús. 2) Jmé xi bakóyaná je choa̱le Jesús.

18 “Chjíʼndákao ʼya xi kjiʼndá” (Rom. 12:15). Tsakui nichxin likui ʼyaa jokʼuínlee je xi kjoaba tíjnajin. Tonga kʼoasʼin koakonilee nga nijinlee yaoná jotjín kon kʼiatsa kʼoati kjuinroajen ndáxkoaan tsanda ñá. Tobʼelañá, kʼianga kʼien je Lázaro kiskiʼndá je María kao Marta kʼoa kao je chjota xi ya tjío. Kʼianga kicho je Jesús tokʼoa jeñole nichxin kijnakʼien je Lázaro kʼoa kʼoati kiskiʼndá tsanda je ningalani be nga sikjaʼáyanile (Juan 11:17, 33-35). Nga kiskiʼndá je Jesús kʼoasʼin tsakakóni jokisʼe kon je Jeobá kʼianga kʼien je Lázaro. Kʼoati kui tsakakó kʼianga nʼio tsjoake koan je xínkjín Lázaro, kʼoa kui xi kitsjoanganʼiole je María kao Marta. Tikʼoasʼinni, kʼianga be je ndsʼee nga tsjoachaa kʼoa nga mandosinná xi tʼatsʼe, majinle nga tsín toje tjío kʼoa nda sʼe kon.

19. Jósʼin basenkaoná jmeni xi tso Eclesiastés 3:7 nga bʼainganʼiolee je ndsʼee.

19 Tjín “nichxin nga jyó biyoaa kʼoa nichxin nga nokjoaa” (Ecl. 3:7). Ijngo koya josʼin bʼainganʼiolee je ndsʼee, kʼiaa nga noʼyalee jmeni xi tso. Kʼoaiʼndelee nga katanchja̱, kʼoa alikui chʼaosʼin si̱kjaʼaitsjeen ninga tsín kixi tíjna jmeni xi kuitsoná (Job 6:2, 3). Tsakui nichxin likui nda satío kon tʼatsʼe jme xi tsole je xínkjín xi tsín testigole Jeobá ma. Kuinga ndatjínni nga kʼoétsʼoaa kao je ndsʼee, nga kʼoakʼuínlee Jeobá nga katatsjoále nganʼio kʼoa nga nda katasʼe ijngokʼani kon (Sal. 65:2). Tsa kʼoakoa̱nná koaan kʼoéxkiaa je Biblia kao je ndsʼee kʼoa tsakuije̱ jmeni xi faʼaitʼa je xo̱n xi Énle Niná yʼangini, jolani je xi faʼaitʼa ya jñani “Xi tʼatsʼe jngo chjota” tso, xi tsjoánganʼiole nga kjoa tífaʼatojin.

20. Jméni xi chótʼayajiaan ya kjoaʼmiya xi ijngo.

20 Nʼio tsjoa satío tokoán nga ʼyaa jókjoantjínni xi tʼatsʼe kjoabiya, kʼoa nga kjoaʼáyanile je “xi tjío ya nyʼoákʼen” (Juan 5:28, 29). Kao jmeni xi kuixoán kʼoa kao josʼiaan si̱toánntjé jmeni xi bakóya je Biblia. Ya kjoaʼmiya xi ijngo kui jchaa nga kʼoati kui kjoabʼenda síchjén je Na̱i nga bʼanachale chjota nga tsín katabe jokjoantjínni xi tʼatsʼe Niná. Jchañá ánni nga tsín ndatjínni nga kui kʼoasʼiaan kʼoa nga kui kʼoétsaojinkoaa je che̱n jebi, xi tʼatsʼe Na̱i nroani.

KJOAJNDA 24 Tangínmiaa ya nindole Jeobá

^ párr. 5 Je Na̱i kao na̱i xi ndajin tjíobʼanachale je chjota nga énndiso kaníbason tʼatsʼe je kʼien. Kʼoa yaa tínroani nga nkjín costumbre tjín xi tsín Biblia yʼangini. Je kjoaʼmiya jebi koasenkaoná nga kixi kjuintʼalee je Jeobá kʼiatsa ʼya xi kjoanʼio kʼoakuitsoná nga costumbre kjuintjenngiaa.

^ párr. 8 Jeremías 19:5: “Tsakʼéndale ʼnde je Baal jñani sonngʼa chon nga ya tsjoátʼale je ʼndíxtile nga koaká, kui kʼoakisʼin jmeni xi tsín an tsakʼenele kʼoa jmeni xi tsín an kʼoakixinle, kʼoa xi tsínkʼia ni̱ma̱ná kinroajinni”.

^ párr. 9 Juan 3:16: “Nga̱ Niná kʼoasʼin koantsjoake sonʼnde nga kitsjoa je xi tojngo ʼndíle, jméni nga ngatsʼisíni xi makjainle tʼatsʼe, likui cha̱, tonga tjínle kjoabijnachon ngantsjai”.

^ párr. 9 Juan 15:13: “Liʼyasa xi ngisa tsjoake joni jngo xi tsjoántjai ni̱ma̱le xi tʼatsʼe miyole”.

^ párr. 13 Santiago 1:5: “Tsa jngo xi jon xi chale kjoaʼisentakon, katasíjéle Niná, je xi kjaínga tse tsjoákjoatjaole ngatsʼi, kʼoa likui taon be. Kʼoasʼin kʼoaile”.

^ párr. 16 Romanos 1:16: “Nga̱ likui masoana xi tʼatsʼe je énnda xi tʼatsʼe Cristo, nga̱ kui xi nganʼiole Niná, xi bʼasjentjai ngatsʼi xi makjainle, títjon chjota judío kʼoati chjota griego”.

^ párr. 60 XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA.: Jngo ndsʼee kao chjoónle tísínʼio kon je xi xínkjín mani nga tjín xi kamʼele.

^ párr. 62 XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA.: Jngo ndsʼee xi bʼejnatsʼinya josʼin beni je chjota kʼianga tjín xi biya, kʼoa xijema, kao kjoaxkóntokon tsoyale je xínkjín josʼin makjainle.

^ párr. 64 XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA.: Jao xi chjotajchínga sʼín tjío ya jinjtín tísínʼio kon kʼoa títsjoánganʼiole jngo ndsʼee xi xínkjín kisicha.