Ir al contenido

Ir al índice

XI TʼATSʼE JNGO CHJOTA

Kisokonajin je xi nʼio chjíle

Kisokonajin je xi nʼio chjíle

JE Winston kao Pamela (Pam) Payne yaa tjíosíxá ya sucursal xi tíjna ya Australasia. Ningalani tsjoa tjío kon nga tjíosíxále Niná, kʼoati sakʼoa kjoa tjíofaʼatojin, jolani nga xinxin ʼnde kikatio kʼoa nga kʼien je ʼndíleele. Ninga kʼoalani, tsjoakee je Jeobá kao je ndsʼee kʼoa kao kjoatsjoa tsoyason. I kʼoeyanajmí kʼaná jme kjoa xi jaʼatojin.

Winston, tʼeyanajmínáijin jósʼin tsaʼyani xi tʼatsʼe Niná.

Yaa koanjchínga ya Queensland (Australia). Je familiana alikui koanndosinle xi tʼatsʼe Niná. Nga kjintʼa tsakiyuijin, alikui nanda tsaʼbexkoan xi kjaʼaí chjota. Kʼiaa nga 12 nóna koanmena tsaʼbe xi tʼatsʼe Niná. Kisijéle nga katabasenkaona nga skoe xi tʼatsʼe. Nga jeki nichxin, likui tiya tsakatejnaña kʼoa kisokoxána ya Adelaida (Australia Meridional). Kʼianga 21 nóna, nga ya Sydney tijna, kʼiaa tsaʼbexkoan je Pam. Kui tsakjákaonajmínina tʼatsʼe je religión xi israelismo británico ʼmi, kʼoatso nga ya kitjenni je xi te ntje̱le Israel xi tsakatio nichxin kjoatse kʼoa xi xin ʼnde kichani kʼianga siglo 8 tongini nga nó 1. Kʼianga jekicho ijngokʼaña ya Adelaida, kui tsakjakaonajmíña tʼatsʼe jebi jngo chjota xi ñatjen nixáijin xi kao testigole Jeobá tíkotʼaya je Biblia. Kʼianga jejaʼato hora nga tichobaijin tʼatsʼe josʼin makjainle je testigole Jeobá, koanjinna nga kinrʼoé Niná nga tsakʼetsʼoale nga sʼa ʼndí kjiʼe̱. Koanjinna jokjoantjínni xi tʼatsʼe Niná kao Chjotaxále. Nʼio chjíle je xi kisokona (Mat. 13:45, 46).

Ji Pam, kʼoati kʼia nga sʼa ʼndí tisui tsakjasjai xi tʼatsʼe Niná. Jméni xi kinʼiai nga koansjaili.

Je familiana nʼio kisisin xi tʼatsʼe religión kʼoa yaa tsakiyuijin ya naxinandá Coffs Harbour (Nueva Gales del Sur). Je xijchána kao pajchána kui koankjainle jmeni xi tsoya je israelismo británico. Je ndichja xi majchínga kao je ndsʼe xi maʼndí, kʼoa kao je primona, kʼoasʼin tsakʼinyanajin nga ngisa ndasʼin be Niná je chjota británico. Tonga likui ñaki kisʼejngo tokoan kʼoa tsín tsen koanna tsa koanchriantʼale Niná. Kʼianga 14 nóna nkjín yo̱ngo̱ kia xi tjío jñani tijna, jolani tsʼe chjota anglicano, tsʼe bautista, kʼoa kao tsʼe adventista del séptimo día. Tonga likui tsakinyakaona nga tsaʼbe xi tʼatsʼe Niná.

Nga jeki nichxin, je familiana yaa kikatio ya naxinandá Sydney, kʼoa yaa tsaʼbexkoan je Winston, xi vacación kicho nga kui nichxin. Tojoná katso je Winston nga títjon, nga tʼatsʼe religión kichobayanijin kʼoasʼin kiskotʼayani je Biblia kao testigole Jeobá. Xijekoanni, je carta xi kiskina nʼio nkjín textole Biblia faʼaitʼa. Nga títjon koankjáojinna kʼoa saʼnda koanjtina. Tonga channi koanjinna nga ñaki kʼoatjín kjoaixi jmeni xi tso.

Kʼianga nó 1962 yaa kikatejna ya Adelaida, ʼnde jñani tíjna je Winston. Jé tsakajngiʼndena nga ya tsakatejnakaoña je ndsʼee Thomas kao chjoónle, xi Janice Sloman ʼmi. Xi misionero koan ya Papúa Nueva Guinea. Nga kʼia tosʼaa 18 nóna kʼoa nʼio tjao tsabena, nʼio tsakinyakaona nga koanchriantʼasale je Jeobá. Kʼoati kiskotʼaya je Énle Niná kʼoa kʼoasʼin tsaʼbeña je xi kixi. Xi jechixainjin, je Winston kao an, nʼio tsjoa kisatio tokuinjin nga kinixálaijin je Jeobá. Kʼoa ningalani kjoa tibitjatojin sakʼoaijin, nʼio chjí tiʼyaijin je Énle Niná.

Winston, tʼeyanajmínáijin jméni xi koan nga tosʼa kinixálao je Jeobá.

A. Je mapa xi bakó jñani tsakitsomaijin nga superintendente xi tsʼe circuito koainjin

B. Sello xi machjén ʼnde xi tjíojin ndáchikon. Ya Kiribati kao Tuvalu, islas Gilbert kao Ellice sʼin ʼyale ngasʼa

C. ʼNde jñani nʼio tjín je coral xi Funafuti ʼmi, xi nchja̱ni Tuvalu. Yaa tsangínnixatʼaijin nga kjesa bichójin misionero

Nga tochriankʼia chixainjin, je Jeobá jngo xá xi nʼio chjíle kitsjoanajin (1 Cor. 16:9). Jé ndsʼee Jack Porter tsakasenkaonajin, je superintendente xi tsʼe circuito xi kichosíxatʼa je jtín. Je Jack kao an, ñatjen tinixáníjin nga ya tiyojinlaijin je comité xi tsʼe sucursal xi tíjna ya Australasia. Nga kui nichxin, je ndsʼee kao chjoónle, xi Roslyn ʼmi, tsakinyakaonajin nga precursor regular sʼin kinixáijin, nʼio tsjoa kisatio tokuinjin kʼoa aon nó nga kʼoasʼin kinixáijin. Nga 29 nóna kʼoatsakʼinnajin nga superintendente xi tsʼe circuito sʼin koanngínni̱xatʼaijin je jtín xi tjío ya ʼnde xi tjíojin ndáchikon ya Pacífico sur, xi kjinentsja je sucursal xi tíjna Fiyi. Kinixatʼaníjin ya Kiribati, Nauru, Niue, Samoa, Samoa Norteamericana, Tokelau, Tonga, Tuvalu kao Vanuatu.

Nga kui nichxin, je chjota xi ya tsʼe, tjínkʼa xi tsín kisasenle je testigole Jeobá, kuinga nʼio nda kichosonnilaijin jokinʼiaijin (Mat. 10:16). To choaa mani xi batiojtín nga jngó jngó jtín, kʼoa alikui tongatsʼi nga koan ya kisikatíonajin ya niʼyale. Kuinga je kʼoatsakʼinnilaijin je chjota xi ya tsʼe tsa koa̱n nga ya ndʼiale kuiyonijin. Kitsjoaʼndenajin kʼoa nʼio tsakakónajin kjoanda.

Winston, jókoanni nga nʼio koanndosinli nga faʼatoya je xo̱n xi Énle Niná yʼangini.

Ya Samoa nga kisʼejnale skuela xi chjotajchínga sʼin tjío

Nga kui nichxin, je ndsʼee xi Tonga tsʼe tojngo jao tratado kao folleto kjiole nga én tongano, én xi nokjoa ya Polinesia. Kʼianga tsoyale Biblia je chjota, kui síchjén je libro La verdad que lleva a vida eterna nga én inglés. Je xi ño xomana kisʼejnale skuela je xi chjotajchínga sʼin tjío, jan ndsʼee xi chjotajchínga sʼin tjío xi majin choale je én inglés kisikʼatoya je libro jebi kʼianga én tongano. Kʼoa je Pam máquina kiskini jmeni xi jaʼatoya, kʼoa kʼiaa kinikasáinjin ya sucursal xi tíjna ya Estados Unidos nga kitjo libro jebi. Jinla xomana kichomani nga koanjngo je xá jebi. Ningalani tsínkjoan ñaki ndasʼin jaʼatoya, nkjín chjota tsakinyakao xi én tongano male. Je Pam kao an alikui tsa traductor maijin, tonga jmeni xi koan nga kui nichxin kui xokisikaonajin nga ngisa koanndosinnajin tʼatsʼe josʼin faʼatoya je Énle Niná.

Pam, jméni xi tsín mangóson ya Australia kao josʼin tsakiyo ya ʼnde xi tjíojin ndáchikon.

Jñani tsakiyonijin nga superintendente sʼin kinixáijin

Nʼio kjaʼaí chon je ʼnde xi tjíojin ndáchikon, nʼio nkjín na̱tse̱ tjín, nʼio sjeya kʼoa nʼio tjondá, kʼoati tjín nisen, chʼin kʼoa sakʼoaa tochoa kisokonajin jmeni xi kichinaijin. Tonga nga jemaxon, nikjáya ngotjuijin kʼoa yaa biyongijin ya ndʼianajin xi fale ʼmile nga én samoano, ndʼia jebi to tixʼa̱ngiyá kʼoa paja kjijtsa. Kʼianga jemanjio, nga ndásá, matseen ngʼiánle je yáxka̱jén kʼoa matsenjin je sá ya jinndáchikon. Nga kʼia, nikjaʼaitsjenjinníjin kʼoa bʼetsʼoaníjin, kʼoa kui xi tsakinyakaonajin nga nda kisʼe tokuinjin.

Nʼio tsjoachaijin je ʼndíxti. Naskánasʼín kʼoa tomaxkónle kʼianga jngo chjota xi xin tsʼe be, xi chxoa sʼin tsen yaole. Nga ya tiyuijin ya Niue, jngo tiʼndí kisikao je ntsja̱xa̱le ntsja je Winston, kʼoa i kitso: “Naskánakjoan je ntsja̱le ndsai”. Kuinga kʼoakitsoni je tiʼndí jebi nga̱ kjesa bejin jngo xjale chjota xi ntsja̱jon kjoan.

Nʼio ba koannajin nga tsaʼyaijin nga ma̱ tjíosíjchá yaole je chjota xi ya tsʼe. Nʼio naskánachon, tonga likui ñaki nda maxkiná kʼoa alikui nanda sokóná je ndátsje xi ʼyoa. Ninga kʼoalani, alikui kui jebi kisikjáojin je ndsʼee. Tsjoa tjío kon nga ya tjíokao je familiale, nga tjínle ndʼia jñani bexkón je Jeobá kʼoa nga bʼasjengʼa. Je choa̱le ndsʼee jebi tsakinyakaonajin nga kui ngisa kuenta kinʼiaijin xi ngisa chjíle kʼoa nga tokoanninajin josʼin tsakiyuijin.

Pam, jmé xi kinʼiai nga ñʼai koanli nga kisokoli nandá kʼoa josʼin tsakʼendai comida.

Je Pam nga tíbané je najño ya Tonga

Tsjoale kjoanda je nʼaina nga kitsoyana josʼin tsakʼenda comida nga lʼí kisichjén kʼoa nga chja̱ʼa̱ kisikoa je tsojmi xi kisʼenajin. Kʼianga tsangínnixatʼaijin ya Kiribati, yaa tsakiyonijin ya ndʼia xi paja kjijtsa, kʼoa ya jinʼnde kui xjoa̱le coral nyando kʼoa kui je yána̱xo̱ bambú tjínnyʼoáni. Jngoo nga̱jao̱ tsakaʼngia jña tsakʼetseya je lʼí nga tsakʼenda je comida, kʼoa xjoa̱le coco kisichjén xi tsakaka. Kʼoa je nandá yaa kikʼa jñani tíjna jngo nga̱jao̱ nandá kʼoa yaa tsakasenndiaa jñani nya je yánchjín xi nandá kichokʼá. Nga bʼasje nandá, jngoo yá síchjén xi me jao metro (6 pies) ndo kʼoa jngoo nʼó bʼétʼa ya jko̱ yá, jokjoan xi síchjén jngo chjota xi jti̱ bʼasjengindá. Je yá jebi lata tjíjko. Nga bʼasje nandá nga jngó jngó yánchjín, nʼio be josʼin síkjan ntsja nga ngotjo tjoénile nandá. Kʼoa nga tsʼakaona kisikʼatjenngindá je lata alikui kitjoéna nandá, nkjín kʼa kʼoakisikoa, tonga likui kisʼeya nandá, kʼoa totsakijnokena ngatsʼi, tonga kʼianga jetsakatiojyo kʼiaa tsakasenkao jngona. Je chjota xi tjín ya ʼnde jebi nʼio nda chjota kʼoa tsakinyakaonajin ngantsjai.

Nga nʼio tsjoacha koaon nga jao nga ya kinixáo. Tʼeyanajmínáijin jméni xi ngisa faʼaitsjenno.

Winston: Tsee kichomani nga koanjinnajin josʼin ngale chjota. Tobʼelañá, kʼianga kisikjennajin je ndsʼee, kitsjoanajin ngayeje jmeni xi tsakʼénda. Nga títjon, likui koanjinnajin nga tjínnele si̱kinjengi choalaijin xi ski̱ne. Kuinga kichinenijin ngayeje jmeni xi kitsjoanajin. Tonga nga jekoanjinnajin nga tjínnele si̱kinjengilaijin, kʼoakinʼiaijin. Ningalani kichinaijin ngayeje nga títjon, alikui jokitsonajin je ndsʼee. Nʼio tsjoa kisatio kon nga xki̱ jaon sá kichochonnilaijin nga superintendente xi tsʼe circuito sʼin tiyuijin nga kʼia. Nga kui nichxin, tojinníjin xi ngisa tsakiyokoaijin je ndsʼee.

Jngo jtín mani je ndsʼee xi Niue tsʼe xi jetjíonda nga koaitsoyason

Nga ya kichuijin kʼoati nʼio nda kisasenle je chjota xi ya tsʼe. Nʼio nkjín chjota xi kʼoasʼin makjainle tsakai nga toje ndsʼee kisikʼatsen je religiónle. Tonga kʼianga tsabe nga jngo ndsʼee kao chjoónle xi xin tsʼe kichosíxatʼa je ndsʼee, koanjinle nga tiyoaa jngo tjíjtsa Sonʼnde kʼoa tokʼoakoanle.

Pam: Je xi nʼio faʼaitsjenna kui jmeni xi koan ya Kiribati, jñani nʼio choa mani xi batiojtín. Je ndsʼee Itinikai Matera, tojé xi chjotajchínga sʼin tíjna kʼoa nʼio tsakʼénele yaole nga nda kisisinnajin. Ñandia kʼianga jngo chjao kijnayale ya ni̱si̱nyá nga kichokonnajin, i kitsonajin: “Jon yʼano”. Kʼianga chjao bichiñá nga kʼia, jenʼio nda bichaa. Nga kʼoakisʼin je ndsʼee ñaki kiskajin ni̱ma̱najin.

Pam, nga jejaʼato je nó nga kiskachjiʼndé je ʼndíleeli, jmé xi kitsjoanganʼioli.

Kʼianga nó 1973 kʼiaa kisʼejinna nga ʼndí yʼa, nga tiyuijin ya Pacífico sur. Kuinga ya Australia tsangín ijngokʼanijin, kʼoa kʼiaa nga jekoanni ño sá kiskachjiʼndé ʼndíleena. Nʼio aon kisʼe kon je Winston nga kʼoakoan. Alikui tokjoan nda kisʼe tokoan, kʼiaa saʼnda nda kisʼe ngindia tokoan kʼianga tsakʼexkiaijin je revista La Atalaya xi tsʼe 15 de abril de 2009. Je “Preguntas de los lectores” xi jaʼaitʼa itso: “Si una criatura muere en el vientre materno, ¿volverá a la vida en la resurrección?”. Je artículo jebi kʼoatso kʼianga toje Jeobá xi be jmeni xi koa̱n, kʼoa ʼyañá nga kui xi kixi tjín kʼoasʼínntsjai. Jé kjoaʼaxin ngayeje je kjoaʼaon xi tiyojiaan ndʼaibi, kʼoa jé Jesús tsakánele nga sikixoya “xále na̱i” (1 Juan 3:8). Je artículo jebi kʼoati nʼio tsakinyakaonajin nga ngisa tsaʼyachjíjin je kjoanda xi tjínná nga choʼndale Jeobá maa. Tojé Chjotaxále Niná xi tsjoáná kjoachoya.

Nga jekʼien ʼndíleenajin, ijngokʼa ñaki to xále Niná kinʼiaijin. Nkjín sá nga ya Betel xi tíjna ya Australia kinixáijin, kʼoa xijekoanni, ijngokʼa superintendente xi tsʼe circuito sʼin kinixáijin. Kʼianga nó 1981, nga jeño nó ya tiyuijin jngo ʼnde xi tíjna ya Nueva Gales del Sur kao ya Sydney, kʼoatsakʼinnajin nga ya sucursal xi tíjna Australia si̱xáijin, kʼoaʼmi tsakai je sucursal jebi, kʼoa ndʼaibi tojo yaa tinixáijin.

Winston, josʼin tsakijnai ya ʼnde xi tjíojin ndáchikon ya Pacífico sur, a basenkaoli nga ya tijnajinlai ndʼaibi je comité xi tsʼe sucursal xi tíjna ya Australasia.

Jaon, nʼio tíbasenkaona. Jé sucursal xi tíjna ya Australia kjinentsja tsakai josʼin kjimaxá ya Samoa kao Samoa Norteamericana. Xijekoan, je sucursal xi tíjna ya Nueva Zelanda yaa koanjngokao je xi tíjna ya Australia. Kʼoa ndʼaibi, je sucursal xi tíjna ya Australasia jé kjinentsja josʼin kjimaxá ya Australia, ya ʼnde xi tjíojin ndáchikon xi Cook ʼmi, Niue, Nueva Zelanda, Samoa, Samoa Norteamericana, Timor Oriental, Tokelau kao Tonga. Kui kjoanda tísʼena nga fisixatʼa je ʼnde jebi nga je sucursal síkasénna. Nga ñatjen kisixá kao ndsʼee jebi, xi kixi tjíofitʼale Jeobá, nʼio tíbasenkaona nga ya Betel tisixá.

Je Winston kao Pam nga tjío ya sucursal xi tíjna ya Australasia

Xi tofetʼani, jmeni xi koannajin je Pam kao an, kui tsoyanajin nga tsín toje xi jejchínga xi básjai Niná. Je xi sʼa xti kʼoati mele nga so̱kole je kjoanda jebi, ningalani tsín mandosinle je xínkjín (2 Rey. 5:2, 3; 2 Crón. 34:1-3). Alikui jao tjínná nga tsjoakená je Jeobá, kʼoa kui xi mele nga kuitjontjai ngatsʼi chjota, ni xi sʼa xti kʼoa ni xi jejchínga.

Kʼianga tsakjasjaijin je Niná, je Pam kao an, xi jetsʼato 50 nó jaʼato, alikuikʼia kiya jkuijin jokji kjoanda so̱konajin. Alikui jao tjínná nga je Énle Niná nʼio chjíle. Kʼoa ñaki kʼoatjín tokuinjin nga nʼio si̱kuindaijin.