Ir al contenido

Ir al índice

KJOAʼMIYA XI CHOTʼAYA 14

Kʼoasʼin kuitsomaa josʼin tsakʼamje Jesús

Kʼoasʼin kuitsomaa josʼin tsakʼamje Jesús

“Je Cristo kʼoati tsakjaʼá kjoañʼai xi tʼatsaan. Tsakʼéjnachoyaná ndiaa xi tsʼe, jméni nga kʼoati jon kuimasínio josʼin tsakʼamje nga je” (1 PED. 2:21).

KJOAJNDA 13 Choa̱ xi tsakʼéjnaná Cristo

XI TÍNCHJA̱NI *

Koaan kjuintjenngiaa je choa̱le Jesús (Chótsenlai párrafo 1, 2)

1, 2. Jméni xi sʼiaan nga kʼoatisʼin kuitsomaa josʼin tsakʼamje je Jesús. Jngo choa̱ tʼejnai.

SI̱KJAʼAITSJENLA tsa ya titsomaa jñani tsomí kijna kʼoa tsa xkón chon jñani bichoaa. Tsa jngo chjota tjenkaoná xi tíbándiaaná kʼoa tíbatío choa̱ ndso̱ko̱ josʼin tífi. Tonga toxijña jchaxkoaan chjota jebi, ninga kʼoalani, alikui nokjoaan nga̱ kui choa̱ ndso̱ko̱ mangínyaa ngatsʼiaa.

2 Kʼoatisʼinni ñá xi chjotale Cristo maa, xkón chon jñani titsomaa nga̱ chʼao chon sonʼnde ndʼaibi. Tonga nʼio bʼailee kjoanda Jeobá nga kitsjoa je Jesús nga tíbándiaaná nga kʼoasʼin kuitsomaa “josʼin tsakʼamje nga je” (1 Ped. 2:21). Jngo xo̱n xi tʼatsʼe Biblia nchja̱ni kʼoatso nga je Pedro kui kisingósonkao je Jesús josʼín jngo chjota xi bándiaa. Tojo sʼín jngo chjota xi fikʼamje pasia nga ya bʼamjetjenngile je chjota xi tíbándiaale, ñá kʼoati koa̱n kʼoasʼin kuitsomaa josʼin tsakʼamje je Jesús. Jósʼin tsakʼamje, ánni machjénni nga kʼoatisʼin kuitsomaa kʼoa jméni xi koa̱n sʼiaan.

JMÉ XI TSOYANILE NGA KʼOASʼIN KUITSOMAA JOSʼIN TSAKʼAMJE JE JESÚS

3. Jmé xi tsoyanile nga kʼoasʼin bitsomaa josʼin bʼamje jngo chjota.

3 Jmé xi tsoyanile nga kʼoasʼin mangíntjenngilee josʼin bʼamje jngo chjota. Kʼianga kui síkʼaxki̱ Biblia je én xi kuitsomaa kao xi ndso̱koaa tso sakʼoaa kui xotsole jmeni xi sʼín jngo chjota (Gén. 6:9; Prov. 4:26). Je choa̱ xi bʼéjna jngo chjota yaa mangóson je choa̱ ndso̱ko̱ xi batío nga bʼamje. Kʼianga kʼoasʼin bitsomaa josʼin bʼamje jngo chjota kui xi tsonile nga chjenngiá je choa̱ xi bʼéjna.

4. Jmé xi tsoyanile nga mangíntjenngiaa josʼin tsakʼamje je Jesús.

4 Jmé xi tsoyanile nga mangíntjenngiaa josʼin tsakʼamje je Jesús. Kui tsoyanile nga chjenngiá je choa̱le. Tojo tso je texto xi yʼangini kjoaʼmiya jebi, je pastro Pedro kʼoakitso nga nʼio nda choa̱ tsakʼéjnaná je Jesús nga kichokjoajinle je kjoa xi jaʼatojin. Tonga nkjínsa koya xi koa̱n chjénngilee jokisʼin je Jesús (1 Ped. 2:18-25TNM). Nʼio nda choa̱ tsakʼéjnaná jmeni xi kisʼin kʼoa jmeni xi kitso nga tsakʼejna i̱ Sonʼnde.

5. Tʼeyanajmí ánni kʼoabixónsíñá nga koa̱n kjuintjenngiaa je choa̱le Jesús ninga chjotajée maa.

5 Nga chjotajée maa, a koaan chjénngiaa je choa̱le Jesús. Jaon. Je Pedro ali tsakuijin xi kitsonile nga ñaki kʼoakjoansʼin kuitjosonná jokisʼin je Jesús. Kui xi kitsonile nga chjénngilee jokji tjen kʼoakoa̱nná. Tsa kjuintjenngiaa je choa̱le Jesús jokji tjen kʼoakoa̱nná, tinitjosonñá jokitso je pastro Juan nga kʼoakitso nga kʼoasʼin kuitsomaa josʼin tsakʼamje je Jesús (1 Juan 2:6).

ÁNNI MACHJÉNSÍNI NGA KJUINTJENNGIAA JE CHOA̱LE JESÚS

6, 7. Ánni nga koa̱nchriantʼanilee je Jeobá tsa kjuintjenngiaa je choa̱le Jesús.

6 Tsa kjuintjenngiaa je choa̱le Jesús ngisaa koa̱nchriantʼalee je Jeobá. Ánni. Xi títjon, je Jesús tsakʼéjnachoaná josʼin kjuinkoaa yaoná nga sa̱sénle Niná (Juan 8:29). Tsjoa sʼe̱ kon je Jeobá tsa kjuintjenngiaa je choa̱le Jesús. Xi ijngosani, alikui jao tjínná nga je Jeobá síchriantʼale je xi bʼénele yaole nga símiyo (Sant. 4:8).

7 Xi majaoni, je Jesús nʼio nda kiskenngile je Nʼaile. Kuinga i̱ kitsoni: “Je xi tsabena nga an, tsabe Nʼainá” (Juan 14:9). Chjenngilee je Jeobá kʼianga chjenngiá jokoankjoan je Jesús kʼoa josʼin tsabekon xi kjaʼaí. Tobʼelañá, koanmake jngo chjota xi tífiʼndojon yaole, kisindaya jngo chjoón xi nʼio táo chʼin tjínle nga̱ kisijinle yaole jotjín kon, kʼoa koanmake je xi xínkjín kisicha (Mar. 1:40, 41; 5:25-34; Juan 11:33-35). Kʼianga sa nda sa nda chjenngilee jokjoan je Jeobá ngisaa machriantʼalee.

8. Tʼeyanajmí ánni tosi tonda kixi kjuintʼanilee Niná tsa kjuintjenngiaa je choa̱le Jesús.

8 Tsa kjuintjenngiaa je choa̱le Jesús alikui kui kʼoechjoaná jme xi chon sonʼnde nga je Jeobá si̱xálee. Nitje̱n nga tokʼoatjínsa tsakʼejna i̱ Sonʼnde, je Jesús i kitso: “An jekisikinjele sonʼnde” (Juan 16:33). Kui xi kitsonile nga tsín kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen kʼoa tsín kʼoakisʼin josʼín je chjota xi tsín je Jeobá síxále. Je Jesús alikui kisichajin nga kui xá jaʼaini i̱ Sonʼnde nga kʼoasjetsje je jaʼaínle Jeobá. Jméni xi sʼiaan ñá. Nkjín koya xi kʼoechjoaná nga tsín tikui nʼio kʼoainilee kjoandosin josʼin tinixálee je Jeobá. Tojo kisʼin je Jesús, tsakui ngisa kʼoailee kjoandosin nga si̱tjosoán jmeni xi mele je Jeobá kʼoati si̱kinjelee je sonʼnde (1 Juan 5:5).

9. Jméni xi sʼiaan nga tosi tonda ya kuitsomayaa je ndiaa xi kuichokaoná nga sʼe̱ná kjoabijnachon xi tsínkʼia fetʼa.

9 Tsa kjuintjenngiaa je choa̱le Jesús sʼeená kjoabijnachon xi tsínkʼia fetʼa. Kʼianga kui kiskonangile Jesús jngo ti xi nyiná jméni xi sʼin nga so̱kole kjoabijnachon xi tsínkʼia fetʼa, kʼoakitsole nga chjotatjenngile katama (Mat. 19:16-21). Je Jesús i kitsole je chjota judío xi tsín koankjainle nga je xi Cristo ma: “Je barréna [...] fitjenngina. An tsjoale kjoabijnachon ngantsjai” (Juan 10:24-29). Kʼoa je Nicodemo, xi ya tíjnajinle Sanedrín, koanmele tsabe jme xi bakóya je Jesús. Kʼoa je Jesús kʼoakitsole nga je xi makjainle tʼatsʼe so̱kole kjoabijnachon xi tsínkʼia fetʼa (Juan 3:16). Makjainná xi tʼatsʼe Jesús kʼianga nitjosoán jmeni xi kitso kʼoa nga chjenngiá jmeni xi kisʼin. Tsa kʼoasʼiaan, tosi tonda ya kuitsomayaa je ndiaa xi kuichokaoná nga sʼe̱ná kjoabijnachon xi tsínkʼia fetʼa (Mat. 7:14).

JÓSʼIN KJUINTJENNGIAA JE CHOA̱LE JESÚS

10. Jmé xi machjén nga sʼiaan nga ndasa jchaxkoaan je Jesús (Juan 17:3).

10 Nga koa̱n kjuintjenngiaa je choa̱le Jesús machjén nga títjonkjoanla kataʼyaxkoaan (tʼexkiai Juan 17:3). * Kʼiatsa mená nga jchaxkoaan je Jesús machjén nga tosi tonda jchaa xi tʼatsʼe. Machjén nga sa nda sa nda jchaa jokjoan, josʼin síkjaʼaitsjen kʼoa jotso kjoatéxomale. Ni jekjoatse kʼoa ni chriansʼa tichotʼayá je Énle Niná, machjén nga tosi tonda jchaxkoaan je Jeobá kao ʼNdíle.

11. Jméni xi tsoya nga ño Evangelio.

11 Kui xi mele Jeobá nga jchaxkoaan je Jesús, kui xá tsakʼétʼaxo̱nni ya Biblia nga ño Evangelio. Yaa faʼaitʼa jme xi kisʼin je Jesús nga jaʼai i̱ Sonʼnde kʼoa josʼin kitsoyason. Yaa tsoyaná jme xi kitso, jme xi kisʼin kʼoa jokisʼe kon. Nga ño Evangelio jebi basenkaoná nga nikjaʼaitsjenjiaan je choa̱le Jesús (Heb. 12:3). Yaa faʼaitʼa je choa̱ xi tsakʼéjnaná xi koa̱n kjuintjenngiaa. Tsa chótʼayajiaan nga ño Evangelio, ngisaa nda jchaxkoaan je Jesús kʼoa ngisaa nda kjuintjenngiaa je choa̱le.

12. Jméni xi sʼiaan nga ngisa nda koa̱njinná jme xi tso je Evangelio.

12 Kʼiatsa mená nda koa̱njinná jme xi tso je Evangelio, ali tokuijin xi machjén nga kʼoéxkiaa, machjén nga si̱kʼayaa nichxin nga chótʼayajiaan kʼoa si̱kjaʼaitsjenjiaan jmeni xi tso (tingósonkoai Josué 1:8). Jaola koya kataʼyaa xi koasenkaoná nga si̱kjaʼaitsjenjiaan kʼianga kʼoéxkiaa je Evangelio kʼoa josʼin kjuintjenngiaa jmeni xi tso.

13. Jméni xi koasenkaoná nga ngisa nda koa̱njinná jmeni xi tso je Evangelio.

13 Xi títjon, cha̱niyaa jkoaa jme xi tínchja̱ni je Evangelio. Cha̱niyaa jkoaa jokoan nga kui nichxin. Koaan kjoásjaiyaa jmeni xi tso je xo̱n xi síkasénná je naxinandále Jeobá. Kʼianga tibʼexkiaa, chótʼayajiaan jmeni xi tso nga tongini kʼoa nga maskanni. Kʼianga jme xi tibʼexkiaa kjoásjaiyaa tʼatsʼe chjota xi síkʼaxki̱, ʼnde xi bʼaxki̱, jmeni xi koan nga tongini kʼoa nga koanskanni. Tsa kʼoati faʼaitʼa jmeni xi tibʼexkiaa ya Evangelio xi ngikʼa, koaan si̱ngósonkoaa jmeni xi tso, tsakui nichxin koa̱nsjaisaná jme xi tsín faʼaitʼa xi ijngo Evangelio.

14, 15. Jméni xi sʼiaan nga kjuintjenngiaa je choa̱le Jesús xi faʼaitʼa ya Evangelio.

14 Xi majaoni, si̱tjosoán jme xi bakóya je Evangelio (Juan 13:17). Kʼianga jenda kachotʼayajiaan jmeni xi tso je Evangelio jñani tibʼexkiaa, si̱kjaʼaitsjenjiaan jebi: “Jméni xi bakóyana xi kabʼexkia. Jósʼin sichjén nga koasenkoa xi kjaʼaí”. Si̱kjaʼaitsjenjiaan je ndsʼee xi koa̱n kuisenkoaa. Kʼianga bele tokoán ngasin nganda kʼoéyanajmílee jme xi kamajinná nga kachotʼayá je Evangelio.

15 Jngola choa̱ kataʼyaa jósʼin kjuintjenngiaa nga jao koya xi kachotʼayajiaan. Chótʼayajinla tʼatsʼe ʼndíchjoónkʼan xi tsabe je Jesús ya yo̱ngo̱.

JE ʼNDÍCHJOÓNKʼAN XI KICHO YA YO̱NGO̱

16. Tʼeyanajmí jme xi nchja̱ni Marcos 12:41.

16 Cha̱niyaa jkoaa jmeni xi tibʼexkiaa (tʼexkiai Marcos 12:41). * Cha̱niyala jkoaa jmeni xi koan. Kʼianga 11 sá nisán nó 33, jeto ijngo jaosa nichxin cha nga ni̱kʼien je Jesús, kʼoa me toya títsoya bʼajnda nichxin ya yo̱ngo̱. Je chjotatítjonle religión batiochjoale je Jesús kʼoa tjínkʼa xi kʼoatsole nga tsínle kjoatéxoma nga je kuitsoya. Kʼoa tjínkʼa xi to che̱n bʼéjnale nga tjín xi kjonangile (Mar. 11:27-33, TNM; 12:13-34). Je Jesús yaa fi ya chrian jña tíjna je nditsin xi nditsinle yánchjín ʼmi. Jña tíjna je Jesús matseen je kaxa̱ jña satíoya tao̱n. Kotsenle je chjota xi bʼétsaoya tao̱n ya kaxa̱ kʼoa nkjín chjotanyiná bichókʼétsaoya tao̱n, tsakui nichxin saʼnda nrʼoéle nga tsaoya tao̱n ya kaxa̱.

17. Jmé xi kisʼin je ʼndíchjoónkʼan xi bʼaxki̱ ya Marcos 12:42.

17 (Tʼexkiai Marcos 12:42). * Xijema, kuenta sʼín je ʼndíchjoónkʼan xi bichó, xi ma̱ tísíjchá yaole (Luc. 21:2). Nʼio ma̱ tísíjchá yaole kʼoa saʼnda tsínjinle tao̱n xi batseni je tsojmi xi machjénle. Ninga kʼoalani, yaa bichókasentʼa kaxa̱ jña sʼetsaoya tao̱n, chéché jao tao̱n síkʼatsaoya kʼoa saʼnda tsín fane nga tsaoya ya kaxa̱. Tonga je Jesús be nga jao tao̱n leptón síkʼatsaoya xi nʼio tochoa chjíle nga kui nichxin. Saʼnda tsínjin kuinjele jngo nise xi ngisasa choa chjíle xi kiskine chjota.

18. Tojo tso Marcos 12:43, 44, jókitso je Jesús tʼatsʼe tao̱n xi kisikʼatsaoya kaxa̱ je ʼndíchjoónkʼan.

18 (Tʼexkiai Marcos 12:43, 44). * Tokʼoakoanle Jesús jmeni xi kisʼin ʼndíchjoónkʼan jebi. Nchjaale je chjotatjenngile kʼoa kʼoatsole nga kuenta katasʼín je ʼndíchjoónkʼan jebi. Itsole: “Xi kjoakixi xi xinno nga je chjoónkʼan xi jekʼen xʼinle, kʼoa xi yo̱ma̱, ngisa tse tsakinyá kaoni tsa ngatsʼi xi tsakinyá kaxa̱”. Kʼoa itsosale: “Nga̱ ngatsʼi [je chjotanyiná] tsakinyá je xi bʼangile, tonga nda tsa yo̱ma̱ je chjoónbi tsakinyá ngayije xi tjínle xi tʼatsʼe xi kjen”. Ninga to jao ma tao̱n tjíole yaa kaxa̱ kisikʼatsaoya. Nga kʼoakisʼin, kʼoasʼin tsakakóni nga je Jeobá kisinʼiotʼa kʼoa nga je tsjoále jme xi machjénle (Sal. 26:3).

Tojo kisʼin je Jesús, kʼoakʼuínlee je ndsʼee nga nda tjíosʼín nga tjíobʼénele yaole nga tjíosíxále je Jeobá jokji tjen kʼoakjimale (Chótsenlai párrafo 19, 20) *

19. Jmé xi bakóyaná jokitso je Jesús tʼatsʼe je ʼndíchjoónkʼan.

19 Jmé xi bakóyaná. Si̱kjaʼaitsjenjiaan jebi: “Jmé xi bakóyana jokitso je Jesús tʼatsʼe je ʼndíchjoónkʼan”. Kuijin xi koanmele ʼndíchjoónkʼan jebi nga ngisasa tse tsjoále Jeobá, tonga kitsjoaa jokji tjen kʼoakoanle. Kʼoa je Jesús be nga je tao̱n xi kisikʼatsaoya kaxa̱ ʼndíchjoón jebi nʼio chjí tsabe je Jeobá. Jebi kui bakóyaná nga tsjoa sʼe kon Jeobá nga kui bʼailee xi ngisasa nda xi tjínná kʼoa nga ni̱ma̱ná nroajinni (Mat. 22:37; Col. 3:23). Tsjoa sʼe kon je Jeobá nga bʼenelee yaoná jokji tjen kʼoamaná nga nixálee, nga bʼainganʼioá kʼoa nga nikʼayalee nichxinná jme xá xi tjín jinnaxinandále, jolani nga ʼmiyasoán kʼoa nga mangián kjoajtín.

20. Kʼianga jekachotʼayajiaan tʼatsʼe ʼndíchjoónkʼan, jméni xi koa̱n sʼiaan ñá. Jngo choa̱ tʼejnai.

20 Nga jekachotʼayajiaan tʼatsʼe ʼndíchjoónkʼan, jméni xi koa̱n sʼiaan ñá. Si̱kjaʼaitsjeen je ndsʼee xi kuinyakao kʼianga kʼoakʼuínlee nga tsjoa tjín kon je Jeobá josʼin tjíosíxále. Tobʼelañá, tsa jngo tichjaa ʼyaxkoaan xi jejchínga kʼoa xi tsín titsjoa tjínni kon nga tsín tikʼoakji tsoyasonni jokji kitsoyason ngasʼa. Kʼoa tsa jngo ndsʼee ʼyaxkoaan xi táo chʼin tjínle xi síkʼajenle kon nga tsín tikʼoamanile kʼianga ntsjaintsjai fi je kjoajtín. Koaan chja̱kaonajmiá nga kʼoainganʼiolee (Efes. 4:29). Kʼoéyanajmílee jme xi kamajinná nga kachotʼayajiaan tʼatsʼe je ʼndíchjoónkʼan xi kisikʼaxki̱ je Jesús. Tsa kʼoéyanajmílee, koa̱njinle nga tsjoa sʼe kon je Jeobá nga bʼenelee yaoná nga kʼoanʼia jokji tjen kʼoamaná (Prov. 15:23; 1 Tes. 5:11). Kui choa̱le Jesús timangíntjenngiaa kʼianga kʼoaʼmilee xi kjaʼaí nga nʼio nda tjíosʼín nga tjíobʼénele yaole nga tjíosíxále je Jeobá jokji tjen kʼoakjimale, ninga sakʼoa kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga tsín tijosʼin tsjoánganʼioni.

21. Jméni xi ñaki kʼoatjín tokuin nga sʼiain.

21 Bʼaiñá kjoanda nga tse xi tsoyaná tʼatsʼe Jesús ya Evangelio kʼoa koaan chjénngiaa je choa̱le. Nʼio koasenkaoná kʼiatsa kui Evangelio chótʼayá nga toñá, kʼoa tsa kʼiaje̱ nga chotʼayajtían ngatsʼiaa ya yaniʼya. Nga ngisa nda koasenkaoná, cha̱niyaa jkoaa jmeni xi tibʼexkiaa kʼoa kʼoasʼiaan jmeni xi bakóyaná. Machjén nga chjénngiaa jmeni xi kisʼin je Jesús, tonga kʼoati machjén nga kuinóʼyalee jmeni xi kitso. Ya kjoaʼmiya xi ijngo kui chótʼayajiaan jmeni xi kitso je Jesús nga tjenbʼatʼa yá.

KJOAJNDA 15 Chʼa̱sjengʼaa je ʼNdítjonle Jeobá

^ párr. 5 Ñá xi chjotale Cristo maa, machjén nga kʼoasʼin kuitsomaa josʼin tsakʼamje je Jesús. I̱ kjoaʼmiya jebi kui jchaa jmé ndiaa xi tsakʼéjnachoyaná je Jesús, ánni nga kui ndiaa kjuinyasíñá kʼoa jósʼiaan.

^ párr. 10 Juan 17:3: “Jé xi kjoabijnachon ngantsjai, nga kʼoasʼin skoe̱li xi tojngo ji Niná xi ñaki kjoakixi, kʼoa skoe̱ Jesucristo je xi kinikasáin”.

^ párr. 16 Marcos 12:41: “Jesús tsakʼejna jña nga kijna kaxa̱ xi sinyá tao̱n limosna. Kiskotsen josʼin nga chjotanaxinandá tsakinyá tao̱n kaxa̱be. Nkjín mani chjotanyiná xi tse tao̱n tsakinyá”.

^ párr. 17 Marcos 12:42: “Kʼia jicho jngo chjoónkʼan xi jekʼen xʼinle, kʼoa xi yo̱ma̱. ʼNdí ki̱cha̱sine tsakinyá xi tochoa chjíle”.

^ párr. 18 Marcos 12:43, 44: “Kʼia Jesús kinchjale chjotale, kʼoakitsole: Xi kjoakixi xi xinno nga je chjoónkʼan xi jekʼen xʼinle, kʼoa xi yo̱ma̱, ngisa tse tsakinyá kaoni tsa ngatsʼi xi tsakinyá kaxa̱. 44 Nga̱ ngatsʼi tsakinyá je xi bʼangile, tonga nda tsa yo̱ma̱ je chjoónbi tsakinyá ngayije xi tjínle xi tʼatsʼe xi kjen”.

^ párr. 64 XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: Jngo tichjaa xi kui síkjaʼaitsjenjin jmeni xi kitso je Jesús tʼatsʼe je ʼndíchjoónkʼan, kʼoa xijema kʼoatsole jngo tichjaa xi jejchínga nga nda tísʼín nga tíbʼénele yaole jokji tjen kʼoakjimale nga tísíxále je Jeobá.