Ir al contenido

Ir al índice

XI TʼATSʼE JNGO CHJOTA

Je xi chókjoajinle nga kjoa faʼatojin sokóle kjoanichikontʼain

Je xi chókjoajinle nga kjoa faʼatojin sokóle kjoanichikontʼain

JNGO chjotale gobierno xi i̱ kitsona: “Alikui nda tinikuindai je ʼndíxtili. Kinjiotokonní je tsotiʼndíli kao chjoónli, kʼoa ʼndí yʼa. ʼYáni xi tsjoále xi ski̱ne kʼoa ʼyáni xi sikuinda. Tikʼéjnai je relijiónli kʼoa tʼinni ya niʼyali”. Tonga an i kixinle: “Alikui an kitsjionkoan je familiana, jonño xi kinikʼéjnanʼionáo. Kʼoa jmé jée xi tsakajngia”. Je chjota jebi i kitsona: “Kui xi ngisasa tse jée nga testigole Jeobá maa”.

Kʼiaa kʼoakoan nga nó 1959 ya ndoyá xi tíjna Irkutsk, ya Rusia. Je chjoónna Maria kʼoa kao an, kʼoatsakʼaijin tokuinjin nga kixi koai̱njin kʼoa nga chja̱ʼaijin kjoañʼai xi totʼatsʼe je xi kixi (1 Ped. 3:13, 14). Kʼoa kisichikontʼainnajin Niná nga kʼoakinʼiaijin.

Kʼiaa nga nó 1933 kitsian ya jñani Zolotniki ʼmi ya Ucrania. Je tsinina testigole Jeobá koan kʼoa yaa Francia tsakatio. Kʼoa kʼianga nó 1937, kichosíxatʼanajin kʼoa jao libro kitsjoanajin, je xi Gobierno kao xi Liberación ʼmi, xi je Sociedad Watch Tower tsakʼasje. Kʼianga tsakʼéxkia je pana, koanme ijngokʼale tsabe xi tʼatsʼe Niná. Kʼianga nó 1939 nʼio kitjochʼinle. Tonga nga kjesa mʼejin i kitsole je mana: “Kui jebi xi ñaki kixi. Tʼinyalai je ʼndíxtiná”.

SIBERIA: JÑA TSANGÍNKʼINYASUINJIN

Kʼianga sá abril nó 1951, je chjotaxá yaa Siberia kisikasén je testigole Jeobá xi ya tsʼe Unión Soviética. Je mana, je tiʼndíndsʼe xi Grigory ʼmi kʼoa kao an, xin ʼnde kinikasénnajin. Yaa tiyuijin tsakai ya Ucrania. Kʼoa nga 6,000 kilómetro kjin kikaonajin je tren, yaa kichuijin jñani Tulun ʼmi ya Siberia. Je ndsʼe xi majchínga, xi Bogdan ʼmi, jao xomana koanskanni kicho ya jngo ʼnde jñani nikatíonʼio je chjota ya Angarsk. Kʼoa 25 nó nga kui kjoañʼai tsakʼaile nga xáʼai kisʼin.

Je mana, je ndsʼe Grigory kao an, yaa tsakʼinyasuinjin jñani maña je chjota, tonga tsakasjailaijin josʼin tsakʼinyasuinjin. Tobʼelañá, i ʼmilaijin je chjota: “A ʼyani tsa ʼyani xi koatena jngo nra̱ja̱”. Kʼianga satéjin kʼaijin je chjota xi nra̱ja̱ baténa, kui chjakaonajmínijin nga nʼio ndasʼin koannda je nra̱ja̱. Xijema ngotjoni, jekui tichjakaonajmínijin xi tʼatsʼe Niná. Nga kui nichxin, jngo periódiko xi kʼoakitso nga je testigole Jeobá, nra̱ja̱ kjonangi, tonga barréni básjai kjoaixi. Kʼoa nʼio nkjín chjota xi ndʼé joni tsa barré koansjai kjoaixinajin. Nʼio tsjoa kisatio tokuinjin nga kichotʼayaijin Biblia kao je chjota jebi, nga̱ nʼio nda chjota. Ndʼaibi, ya Tulun jngo jtín tíjna kʼoa tsʼato 100 mani je xi tsoyason.

NGA KICHOTʼAYAKAO JE KJOAMAKJAINLE CHJOÓNNA

Je chjoónna, Maria, yaa tsabe je Énle Niná ya Ucrania kʼianga tísʼejna je Kjoajchántse xi majaoni. Kʼianga 18 nóle, jngo chjotale gobierno xi kʼoakitsole nga katasíchajngikao, tonga je Maria ñaki kʼoatsakʼé kon nga tsín kʼoasʼin. Ñandia kʼianga jekichoni ya niʼyale, je chjota jebi yaa kijnason nachanle, kʼoa je Maria kitjotokaa. Tonga je chjota jebi nʼio koanjtile kʼoa kʼoakitsole nga ndoyá kʼoéjnaʼya nga testigole Jeobá ma. Kʼoa kʼoakoan kjoaixi, kʼianga nó 1952, te nó nga ndoyá kinikʼéjnaʼya. Kʼoakisʼe kon joni José, nga kuinga kixi koan nga ndoyá kinikʼéjnaʼyani (Gén. 39:12, 20). Je xi kikao Maria kʼianga jesikʼéjnaʼya ndoyá, i kitsole: “Ali nokjonjin. Alijme xi koa̱nli, nʼio nkjín chjota xi ndoyá batioʼya xi tsín jme xi chʼaotjín male”. Je én jebi nʼio kitsjoanganʼiole.

Tjen nó 1952 saʼnda nó 1956, je Maria nʼio ai xá kisʼin ya jngo ʼnde xi ya chrian tijnale Gorki (ndʼaibi Nizni Nóvgorod ʼmi), ya Rusia. Ningalani nʼio nyʼán ma, kjoanʼio sʼenele nga yá bate, kʼoa kui xokisikao nga kitjochʼinle. Kʼiaa nga nó 1956 kinikʼéjnandái kʼoa yaa kinikasén ya Tulun.

NICHXIN NGA TSÍN YA TSAKATEJNAKOA FAMILIANA

Jngo ndsʼee xi kʼoakitsona nga jngo tichjaa kjoaʼaí ya Tulun, bicicleta kikoa nga kikoyale ya jña bitjo karro nga kiskoeya kʼoa nga tsakasenkoa nga chʼá yʼa. Saʼnda nga tsaʼbe títjoán je Maria koantsjoakeña. Kʼoakixinle nga matsjoake̱, kʼoa ninga tse kjoama̱ kisʼengina, chaan koanjyole. Kʼiaa chixainjin nga nó 1957 kʼoa nga kicho ñanó kʼiaa kitsin je tsotiʼndínajin xi Irina ʼmi. Nʼio tsjoa kisatio tokuinjin, tonga kʼianga nó 1959 kindoana xi totʼatsʼe nga xo̱n xi Énle Niná yʼangini tsakʼasje. Basen nó nga toʼan tsakatejnaʼya ndoyá. Nga nyʼán kisʼe tokoan, ntsjaintsjai tsakʼetsʼoa, kisele je Jeobá kʼoa kui kisikjaʼaitsjen nga tixinyasoan.

Kʼianga ya tijna jñani xáʼai tisʼian (1962)

Kʼianga tínijtsoʼana ya yandoyá, jngo polisía xi i̱ kitsona: “¡Tojeme nga tojo nisen nikoaijin je testigole Jeobá nga kuisennáijin!”. Kʼoa an i kixinle: “Je Jesús kʼoakitso nga kʼuínyason je énnda chjotse jngo tjíjtsa Sonʼnde, kʼoa tsín ʼya xi kʼoakoa̱nle kʼoechjoale”. Xijekoan, je chjota jebi tikjaʼaísʼin kiskoéngánile nga kʼoakitsona nga sikʼéjna josʼin makjainna, tojoná kaxian nga sa títjon. Nga tsín kisijyoa tojmeni xi kitsona, ñato nó nga xáʼai tsakʼaina ya chrian jña Saransk ʼmi. Nga tjenya yandiaa nga tifisixá, yaa kisʼejinna nga jekitsin ʼndítsotina xi majaoni, xi Olga ʼmi. Ningalani nʼio kjin tjío je chjoónna kao ʼndíxtina, kisinʼio tokoan nga kixi tsangíntʼalaijin je Jeobá ngatsʼijin.

Je Maria kao xtiyánchjínnajin, Olga kao Irina (1965)

Je Maria xki̱ nó faʼaikotsennina ya Saransk, ningalani 12 nichxin bʼéngi nga fiya tren. Ntsjaintsjai bʼa jngongana je jté, kʼoa yaa báyoya je Xo̱n xi Bájinkonná xi sʼa bitjo chjotse. Xi nʼio faʼaitsjenna, kʼiaa nga kichosíxatʼana je Maria kao je xtiʼndína. Ñaki kinroajen ndáxkoan nga tsaʼbe.

ʼNDE JÑANI KICHOA KʼOA JMESANI XI KOAN

Kʼiaa nga nó 1966 kitjoa ndoyá, kʼoa yaa tsangínkiyuijin kao familiana ya Armavir, xi ya chrian tíjnale je ndáchikon xi Negro ʼmi. Yaa kitsin je ʼndíxtinajin xi Yaroslav kʼoa xi Pavel ʼmi.

Tochoatsee jaʼato nga je chjotale gobierno kichokotsen ya niʼyanajin, nga kichokásjai je xo̱n xi Énle Niná yʼangini. Tsakásjai tojñani, ninga ya jñani kjen nra̱ja̱. Kʼoa ñandia nga je polisía jebi ñaki tjíotjondá nga nʼio sjeya kʼoa je najñole ñaki yajon chao. Je Maria koanmake nga̱ be nga tokui tjíosítjoson jmeni xi sʼenele. Kuinga kitsjoanile nandá, toaya kʼoa jngo cepillo xi kisitsjeni najñole. Kʼoa kʼianga kicho je chjota xi séjnatítjonle, je polisía kʼoakitsole nga nda kinikoaijin. Kʼianga jekini je chjotatítjonle tsakijnokaonajin kʼoa kao ntsja kisixatʼanajin. Tsjoa sʼe tokoán nga ndasʼin bichómani nga nikinjelee xi chʼaotjín nga kui kʼoanʼia xi ndatjín (Rom. 12:21).

Ningalani kui kjoa kitjatojinjin, tosi tonda tsakʼinyasuinjin ya Armavir. Kʼoati tsakinyakoaijin je publicador xi tochoa mani xi ya chrian tsʼe jña Kurgáninsk ʼmi. Ndʼaibi, nʼio tsjoa sʼena nga kʼoaxian nga jaon jtín tjío ya Armavir kʼoa ño mani xi tjío ya Kurgáninsk.

Jokji tífaʼato je nó, sakʼoaa kinroajen je kjoamakjainnajin. Nʼio bʼailaijin kjoanda je Jeobá nga je ndsʼee kisichjén nga kitsjoanajin kjoafaʼaitsjen kʼoa kisinʼiojinnajin (Sal. 130:3). Kʼoati ñʼai koannajin nga kinixálaijin je Jeobá nga kʼoati ya tsakatiojin je jtín je chjotale gobierno. Joxi kʼoasʼin koantsen nga nʼio kitsoyason kʼoa nga tsjoake koan je xi kixi. Saʼnda tjínkʼa xi xá tsakʼaile ya jinnaxinandále Niná. Tonga xi jeki nichxin, tsaʼyale jokjoanni tjío kon.

Kʼianga nó 1978, nga 45 nóle Maria, ijngokʼa ti ʼndí kisʼengánile. Nga chʼin tjínle ni̱ma̱le, je chjinexki kʼoakitsole nga xkón tsakʼejna kʼoa kʼoakitsole nga katasíkʼatje̱njen chjiʼndé ʼndíleele. Je Maria likui kisijyo. Kuinga je chjinexki kitokatjennginile ya hospital kao jngo jeringa nga kui xki̱ kuinyale nga ngotjo ska̱chjiʼndéni je ʼndíleele. Nga tsín kʼoakatama, je Maria kitjotokaa nga kitjo ya hospital.

Nga kʼoakitsonajin je chjotale gobierno nga kuitjuijin ya naxinandá jñani tiyuijin, yaa tsangínjin jngo ʼnde xi ya chrian tíjna jña Tallin ʼmi, ya Estonia, xi ya nchja̱ni je Unión Soviética nga kui nichxin. Ningalani kʼoakitso je chjinexki, je ʼndílee xi kisʼele Maria ñaki nchjá kji, kʼoa Vitaly sʼin tsakʼaijaʼaínlaijin.

Xi koanskanni, kinikʼéjnaníjin Estonia kʼoa yaa tsangínjin jngo ʼnde xi Nezlobnaia ʼmi, xi ya Rusia tíjna. Nʼio nda kinikuindaijin yaonajin josʼin tsakʼinyasuinjin je naxinandá xi tiya tjíochrianni, ya jñani nʼio nkjín chjota bichó xi chʼin tjínle kʼoa xi xin naxinandále. Kui xi mele nga koa̱nndaya, tonga tjínkʼa xi kui kjoachoya kisʼele nga tondiaa koatio ngantsjai nichxin.

TSAKʼINYALAIJIN JE ʼNDÍXTINAJIN NGA TSJOAKE KATAMA JE JEOBÁ

Tsakʼenelaijin yaonajin nga tsakinyakoaijin je ʼndíxtinajin nga tsjoake katama je Jeobá kʼoa nga ñaki ni̱ma̱le katanroajinni nga katasíxále. Jé kʼoatsakʼinlaijin je ndsʼee xi nda choa̱ batío nga bichó ya niʼyanajin. Je Grigory, superintendente viajante koan tjen nó 1970 saʼnda nó 1995, kʼoa kjitʼaa kichosíxatʼanajin. Nʼio tsjoa satío tokuinjin ngatsʼijin kʼianga faʼaikonnajin, nga̱ nʼio tsjoakjoa. Me tongantsjai nga ya Biblia chʼanginijin josʼin niskáijin kao xi bichókonnajin, kʼoa kui xi tsakinyakao je ʼndíxtinajin nga tsjoake koan jmeni xi tsoya je Biblia.

Je xtina kao yánchjínle.

Fitsʼiakjoanni xi ngʼaskón, je xi tjío jto̱nni: Yaroslav, Pavel kao Vitaly

Je xi tjíotítjon: Alyona, Raya kao Svetlana

Kʼianga nó 1987, je tinajin Yaroslav yaa Riga ki, jngo ʼnde xi ya Letonia tíjna. Kʼoa ya ʼnde jebi ndái sʼin kitsoyason. Tonga nga tsín koanjyole nga servicio militar kisʼin, jngo nó basen nga ndoyá kinikʼéjnaʼya. Ñajan ndoyá tsakʼejnaʼya. Jmeni xi tsakʼeyanajmíle tʼatsʼe joma ya yandoyá, kui xi tsakasenkao nga kiskale. Nga koanskanni, precursor sʼin kisixá. Kʼianga nó 1990, kʼiaa 19 nóle kʼoa kui xi koanmele nga ya Sajalín ki, jngo ʼnde xi ya tíjnajin nandá ya Japón. Nga tosʼa títjon likui kisasenna. Ya ʼnde jebi, to 20 mani xi jetsoyason kʼoa tsʼato 9,000 kilómetro kjin tiyuijin. Tonga nga jekoanni, kitsʼaiʼndelaijin nga ki. Kʼoa ndasʼin kichotsjoá. Je chjota kisasenle je Énle Niná. Tochoa nó jaʼato nga jin jtín kisatio. Je Pavel yaa tsakʼejna saʼnda nó 1995. Nga kui nichxin, je tinajin xi maʼndí, je Vitaly, yaa tíjnakaonajin. Saʼnda nga sʼa ʼndí kji nʼio tsjoake koan nga bʼéxkia Biblia. Kʼoa nga tosʼa 14 nóle kʼiaa tsakʼétsʼiakao nga precursor sʼin kisixá, kʼoa jao nó nga kʼoatisʼin kisixá an. Nʼio tsjoa kisʼe tokoan nga precursor koan. Kʼoa kʼianga 19 nóle Vitaly precursor especial koan kʼoa xin ʼnde kinikasén.

Kʼianga nó 1952, je chjotale gobierno i kitsole je Maria: “Tsa tsín si̱kʼéjnai je kjoamakjainli, te nó kuijnaʼyai ndoyá. Kʼianga kuitjoni, jejchíngai kʼoa toji kuijnai”. Tonga alikui kʼoakoan. Je Maria kao an tíbakónajin kjoatsjoacha je Jeobá, kʼoati tsjoakenajin je xtinajin kao je chjota xi tiʼmiyalaijin je Énle Niná. Kʼoati nʼio tsjoa kisatio tokuijin nga tsangínnixatʼaijin ya ʼnde jñani tjíosíxále Niná je xtinajin, nga̱ tsaʼyaníjin nga nʼio tsjoá kjoanda je ndsʼee xi tsakinyakao nga tsabe je Énle Niná.

BʼAILAIJIN KJOANDA JE JEOBÁ

Kʼianga nó 1991, je xá xi sʼín je testigole Jeobá kisʼetʼaxo̱n ngixko̱n kjoatéxoma. Kʼoa kui xi tsakinyakaonajin nga ngisa nda tsakʼinyasuinjin. Je jtín jñani tiyuijin, saʼnda tsakatse jngo karro xi tsangínkoaijin nga tsangínkʼinyasuinjin je naxinandá xi tiya chrian tjíoni.

Kao chjoónna nga nó 2011

Nʼio tsjoa tjín tokoan nga ya Betel tjíosíxá je Yaroslav kao chjoónle, xi Alyona ʼmi, kʼoa kao je Pavel kao chjoónle xi Raya ʼmi. Xi ijngosani, je Vitaly kao chjoónle xi Svetlana ʼmi, viajante sʼin tjíosíxá. Je Irina yaa Alemania tíjna, kʼoa je Vladimir, xi xʼinle mani kao nga jan xtile chjotajchínga sʼin tjío. je Olga yaa Estonia tíjna kʼoa kjitʼaa nchja̱na. Tonga je Maria, ʼndíchjoónna, kʼiaa kʼien nga nó 2014. Tikoyale nga skoe ijngokʼa kʼianga kjoaʼáyanile. Ndʼaibi, yaa Bielgorod tijna, kʼoa je ndsʼee xi ya tjío jinjtín nʼio basenkaona.

Jokji tífaʼato je nó, tiʼbeña nga tsín choa ñʼai maná nga kixi mangíntʼalee Niná, tonga je kjoanyʼán xi tsjoáná Niná alikui jme xi koa̱nngósonkao jokji chjíle. Nga kiskanajin je kjoa xi kitjatojinjin, nʼio tse kjoanichikontʼain tísokónajin. Nga kjesa kajenngijin je Unión Soviética nga nó 1991, tosʼala 40,000 mani je publicador. Tonga ndʼaibi, ya naxinandá jñani je tsakánentsja je Unión Soviética, tsʼato 400,000 mani je publicador. Ndʼaibi 83 nóná kʼoa tojo chjotajchínga sʼin tisixá. Jé Jeobá títsjoánganʼiona ngantsjai nga tíchókjoajinna je kjoa xi tifaʼatojian. Alikui jao tjínna nga nʼio tse kjoanichikontʼain títsjoána je Jeobá (Sal. 13:5, 6).