Ir al contenido

Ir al índice

Tsín tokui kjuinñá josʼin matsen je chjota

Tsín tokui kjuinñá josʼin matsen je chjota

“Alikui kʼoasʼin chósonnilao jñalebe josʼin nga matsen, tonga kʼoasʼin chósonlanandalao jñale xi tjínle kjoakixi” (JUAN 7:24).

KJOAJNDA 142, 123

1. Jméni xi tongini kitso je Isaías xi tʼatsʼe Jesús, kʼoa ánni nga tsjoánganʼioniná jmeni xi kitso.

JE ÉN xi tongini kinchja̱ je Isaías xi tʼatsʼe Jesús, itso: “Alikui tokui koaini jme xi skoe̱ni xko̱n kʼianga kʼoendajinle chjota, kʼoa alikui tokui koaini jmeni xi kjuinrʼoé xoño nga koatekjáya. Kʼoa tongóson sʼin kʼoendajinle xi nangi tíjna” (Is. 11:3, 4). Nʼio tsjoánganʼioná je én jebi, nga̱ nʼio bʼasjengi xínkjín je chjota kʼoa tokui fini jmeni xi beni xko̱n. Tonga kʼianga kjoaʼaí je nichxin nga kʼoendajinle chjota je Jesús alikui tokui koaini jmeni xi skoe̱ni xko̱n.

2. Jméni xi kitso je Jesús nga sʼiaan, kʼoa jméni xi jchaa i̱ kjoaʼmiya jebi.

2 Nga chjotajée maa alikui koa̱nná kʼoakjoansʼin jchatokoán je xíngiaa joni je Jesús, kuinga sakʼoa tsín ndasʼin nikʼaxki̱ñá xíngiaa nga̱ tokui mangínñá jmeni xi ʼyaa. Ninga kʼoalani, je Jesús i kitso: “Alikui kʼoasʼin chósonnilao jñalebe josʼin nga matsen, tonga kʼoasʼin chósonlanandalao jñale xi tjínle kjoakixi” (Juan 7:24). Kui xi kitsonile je Jesús nga tsín tokui kjuinñá josʼin matsen jngo chjota. Je xi mele Jesús kuinga choa̱le kjuintjenngiaa. I̱ kjoaʼmiya jebi, jan koya tjínni xi chótʼayajiaan ánni nga sakʼoa likui tongóson nikaoñá je xíngiaa: tʼatsʼe josʼin tsen yaole kʼoa jñani tsʼe, tsa tjínle tao̱n kʼoa tsa mai kʼoa kao jotjín nóná. Kʼianga chótʼayajiaan nga jngó jngó koya jebi jchañá jósʼin koa̱n kjuintjenngiaa jmeni xi kitso je Jesús.

ALIKUI TOKUI KJUINÑÁ JOSʼIN TSEN YAOLE JE CHJOTA KAO JÑANI TSʼE

3, 4. 1) Jméni xi tsakasenkao je Pedro nga tsín tichʼaosʼin tsabekonni je xi tsín chjota judío kitjenni (chótsenlai sén xi fitsʼiani kjoaʼmiya jebi). 2) Jméni je xi kitsoyale Jeobá je Pedro.

3 Si̱kjaʼaitsjenla jókisʼe kon je pastro Pedro kʼianga kʼoatsakʼinle nga ya naxinandá Cesarea katafi, ya ndʼiale Cornelio, je xi tsín chjota judío kitjenni (Hech. 10:17-29). Kʼoa nga chjota judío kitjenni je Pedro, kʼoasʼin kisakoyale saʼnda nga sʼa koanjchínga nga jndí sʼin tsabekon je chjota xi xin tsʼe. Je xi tsakasenkao nga kisikʼantjaiya je kjoafaʼaitsjenle kuinga jngo sén tsakakóle Niná (Hech. 10:9-16). Kʼianga kisakole sén jebi je Pedro, jngoo najño tsabe xi ya ngʼajmi kinroajenni, xi cho̱ tjíoya xi jndí sʼin tsaʼyakon. Kʼoa jngo jta̱ kinrʼoénile ya ngʼajmi je xi kʼoakitsole nga katasíkʼien kʼoa katakjine. Tonga je Pedro kʼoakitso nga tsín kʼoasʼin. Tonga je jta̱ xi kinrʼoénile ya ngʼajmi i kitsole: “Je xi Niná kisitsje, ali tsojmixkónjin ʼmilai”. Kʼianga jekisakole sén jebi je Pedro, alikui koanjinle jmeni xi tsoyanile. Kʼoa nga tiʼakʼiani, kichokonle je chjota xi kisikasén je Cornelio. Jé nganʼiotsjele Niná tsakándiaale je Pedro nga ki ya ndʼiale Cornelio.

4 Je chjota judío alikuikʼia ya jaʼasʼen ndʼiale jngo chjota xi tsín judío kitjenni. Tsa kuilani jebi kini je Pedro, alikuijin ki ya ndʼiale Cornelio. Kuinga kini je Pedro ya ndʼiale Cornelio nga sén kisakole kʼoa nga kui nganʼiotsjele Niná tsakándiaale. Kʼianga jekinrʼoéle jmeni xi kitso je Cornelio, je Pedro i kitso: “Tiʼbenía nga Niná tongóson fikao ngatsʼi. Tojñani sonʼnde, je xi tsokjónke Niná, xi sʼín xi kjoakixi, Niná tjaokení” (Hech. 10:34, 35). Jmeni xi koanjinle je Pedro, kʼoati bʼakaotʼaná ngatsʼiaa xi chjotale Cristo maa.

5. 1) Jméni xi mele je Jeobá nga katamajinná ñá xi chjotale Cristo maa. 2) Ningalani majinná nga tsín ʼya xi faʼájin je Jeobá, jósʼin nikjaʼaitsjen sakʼoaa.

5 Jé Pedro kisichjén je Jeobá kʼianga kitsoyale je chjotale Cristo nga tsín ʼya xi faʼájin. Je Niná tongóson sʼin bekon ngatsʼi chjota, tojñani tsʼe, xi kjaʼaí kjaʼaísʼin tsen yaole, xi xinxin naxinandále kʼoa xi kjaʼaí kjaʼaí én male. Ndasʼin bekon toʼya chjotani xi tsokjónke kʼoa xi kui kʼoasʼín xi kixi tíjna (Gál. 3:26-28; Apoc. 7:9, 10). ʼYañá nga kʼoatjín kʼoa kʼoatisʼin nikjaʼaitsjeen tsanda ñá. Tonga tsa ya koanjchíngaa jñani bʼasjengi xínkjín chjota kʼoa tsa jeje̱ xíngiaa xi kʼoasʼín, tsakui nichxin kʼoani tisʼin nikjaʼaitsjeen tsanda ñá ya jinni̱ma̱ná. Saʼnda je pastro Pedro kʼoakoan, ningalani kui kjoanda kisʼele nga kitsoyale xi kjaʼaí nga tsín ʼya xi faʼájin Niná, nga jekoanni tsakakó nga tojo tsakʼasjengini xi kjaʼaí chjota (Gál. 2:11-14). Jméni xi sʼiaan nga kjuintjenngiaa jmeni xi kitso je Jesús kʼoa nga tsín tokui kjuinñá josʼin matsen je chjota.

6. 1) Jméni xi koasenkaoná nga tsín xíngiaa chʼa̱sjengiaa. 2) Jméni xi tsakakó josʼin síkjaʼaitsjeen je ndsʼee xi xo̱n kisikasén ya sucursal.

6 Kʼianga jchaa tsa tojo chʼasjengiñá je chjota ya jinni̱ma̱ná, machjén nga kuenta sʼiaan jmeni xi tso je Énle Niná (Sal. 119:105). Kʼoati koa̱n chjónangilee je miyoná tsa be nga tojo chʼasjengiaa chjota (Gál. 2:11, 14). Tsakui nichxin likui ʼyaa yaoná jonʼia. Kataʼyala je choa̱le jngo ndsʼee xi kiskile je sucursal tʼatsʼe jngo ndsʼee kao chjoónle xi ñaki to xále Niná tjíomasʼín. Je ndsʼee jebi yaa kitjenni jngo ntje̱ xi tochoa mani, kʼoa je ntje̱ jebi nʼio chʼasjengi. Kʼoa je ndsʼee xi kiskile je sucursal alikui koanjinle tsa kʼoani titjín kjoafaʼaitsjenle. Ningalani nʼio nkjín koya jmeni xi ndatjín kinchja̱ni tʼatsʼe je ndsʼee jebi, itso xi kisikjetʼani: “Ningalani [kui ntje̱ jebi] kitjenni, josʼín kʼoa josʼin fikao yaole, basenkao xi kjaʼaí nga katamajinle nga tsínkui xi tsonile nga jndí sʼin kʼoa nga tsín nda koaikao yaole ningalani [kui ntje̱ jebi] kitjenni”. Je choa̱ jebi kui bakóyaná nga tojme xá kjinená jinnaxinandále Niná, tjínnele nangitokon koaan kʼoa kʼoaiʼndee nga katabinyakaoná xi kjaʼaí kʼianga jchaa tsa tojo chʼasjengiñá je chjota ya jinni̱ma̱ná. Jmésani xi koa̱n nga sʼiaan.

7. Jósʼin koakoá nga ñaki ni̱ma̱ná nroajinni nga tsjoachaa je xíngiaa.

7 Tsa ni̱ma̱ná kjuinroajinni nga tsjoacha koaan xíngiaa, alikuijin ʼya xi chʼa̱sjengiaa (2 Cor. 6:11-13). A kʼoasʼin nganá nga toje ngisa kuenta nʼia je xi kʼoati kui én nchja̱ xi nokjoaa ñá, xi kʼoatisʼin tsen yaole joni ñá kʼoa xi tiyani ʼndele jñani tsaan. Tsa kʼoasʼin nganá, machjén nga kʼoati si̱miyoaa je xi kjaʼaí. Tobʼelañá, koaan ñatjen kʼuínyasoán kʼoa tsa maije̱ kuinókjoalee ya niʼyaná nga ñatjen kuichaa (Hech. 16:14, 15). Tsa kʼoasʼiaan, yajin ni̱ma̱ná kjuinroajinni nga tsjoacha koaan je ndsʼee kʼoa tsínjin tiʼya xi chʼa̱sjengiñá. Tonga kʼoati tjínsa jmeni xosíkaoná nga tsín ndasʼin ʼyatokoán xi kjaʼaí.

ALIKUI TOKUI KJUINÑÁ TSA TJÍNLE KʼOA TSA TSÍNLE TAO̱N JE XÍNGIAA

8. Tojo tso ya Levítico 19:15, jméni xosikaoná nga tsín ndasʼin jchatokonñá je xíngiaa.

8 Je xi kʼoati kuenta nʼia sakʼoaa kui tsa tjínle tao̱n jngo chjota kʼoa tsa mai. Ya Levítico 19:15 itso: “Tjínnele kixi koaon nga kʼoéndajion je kjoa. Alikui koa̱n je kʼuíntʼalai xi ma̱, kʼoa alikui koa̱n je kʼuíntʼalai xi nyiná. Kao kjoatéxomakixi kʼoéndajinlai kjoa je xíngi”. Jósʼin ʼyatokoán jngo chjota xi tjínle tao̱n kʼoa jósʼin ʼyatokoán jngo xi ma̱ tíjna.

9. Jméni xi kʼoama kjoaixi tojo kitso je Salomón, kʼoa jmé xi bakóyaná jebi.

9 Jé Jeobá xi koanmele nga i̱ tso xi kiski je Salomón xi tʼatsʼe chjotasonʼnde: “Je chjota xi ma̱ saʼnda tije xínkjín majtikeni, tonga je chjotanyiná nʼio nkjín mani je miyole” (Prov. 14:20). Jméni xi bakóyaná jmeni xi kitso je Salomón. Tsa tsín si̱kuindaa yaoná, tojejin si̱miyoaa je ndsʼee xi tao̱n tjínle kʼoa tsínjin je kjoájtaa xi tsínle tao̱n. Ánni nga tsín kixi tíjnasíni nga toje chjí jchatokoán je xi tao̱n tjínle.

10. Jmé tʼatsʼe kjoa xi kinchja̱ni je Santiago.

10 Tsa tokui chjí jchatokonñá je ndsʼee nga tao̱n tjínle, kuijin xosikaoná nga xkoa̱ya sʼin kuiyoaa ya jinjtín. Kʼoakoan kʼianga siglo 1, kʼoa je Santiago kʼoakitsole je chjotale Cristo nga kui jebi xi xkoa̱ya sʼin tjíosíkatío kʼa je jtín (tʼexkiai Santiago 2:3, 4). * Alikui kʼoaiʼndee nga kʼoakatama jinjtínná. Jmé xi koa̱n sʼiaan nga tsín kʼoakatama.

11. A kui xi kuitsoni jmeni xi tjínle jngo chjota kʼianga miyole Jeobá koa̱n.

11 Tjínnele kʼoasʼin jchatokoán je ndsʼee josʼin bekon je Jeobá. Kʼianga chjí bekon jngo chjota ali tsakuijin fini tsa tjínle tao̱n kʼoa tsa mai. Kʼianga sʼe̱ná kjoamiyo xi kao Niná ali tsakuijin xi kuitsoni jotjín tsojmi tjínná. Je Jesús kʼoakitso nga “nʼio ñʼai koa̱nle jngo xi nyiná nga kjoaʼasʼenjin kjoatéxomale ngʼajmi”, tonga alikui kʼoakitso nga ñaki tsín koa̱n tjoéle kjoanda jebi (Mat. 19:23). Xi ijngosani, je Jesús kʼoati i̱ kitso: “Jó tondano jon xi yo̱ma̱, nga̱ tsaon nío je kjoatéxomale Niná” (Luc. 6:20). Kʼianga kʼoakitso je Jesús, ali tsakuijin xi kitsonile nga kjuinrʼoéle ngatsʼi chjota xi ma̱ tjío kʼoa nga sʼe̱le kjoanichikontʼain. Kʼianga nichxinle Jesús nʼio nkjín chjota xi ma̱ tjío xi tsín chjotatjenngile koanni. Jebi kui tsoyaná nga tsínkui xi kuitsoni tsa tjínle tao̱n jngo chjota kʼoa tsa mai kʼianga miyole Jeobá koa̱n.

12. Jmé kjoatéxoma tsjoále je Biblia je xi nyiná kʼoa je xi ma̱ tjío.

12 Je ndsʼee kao tichjaa tsjoakee je Jeobá kʼoa ñaki kao ni̱ma̱le síxánile. Tjínkʼa xi nyiná kʼoa tjínkʼa xi ma̱ tjío. Je Biblia itso: “Je chjotanyiná [...]. Ali sínʼiotʼatakonjin je kjoanyinábe xi tsín kʼoatjín. Katasínʼiotʼakon Niná xi tíjnakon” (tʼexkiai 1 Timoteo 6:17-19). * Tonga je Niná kʼoatsole ngatsʼi je choʼndale, ni nyiná kʼoa ninga ma̱ tjío, nga xkón tíjna tsa tao̱n tsjoake koa̱n (1 Tim. 6:9, 10). Kʼianga kʼoasʼin ʼyatokoán je ndsʼee josʼin bekon je Jeobá, alikui kui mangínñá tsa tjínle tao̱n kʼoa tsa mai. Tonga a ndatjín tsakui kjuinñá jotjín nóle. Kataʼyala.

ALIKUI TOKUI KJUINÑÁ JOTJÍN NÓLE JE NDSʼEE

13. Jméni xi tso je Biblia tʼatsʼe josʼin tjínnele jchatokoán je ndsʼee xi jetjínle nó.

13 Nkjín kʼa faʼaitʼa ya Biblia jñani kʼoatso nga tjínnele koakolee kjoaxkóntokon je xi jetjínle nó. Ya Levítico 19:32 itso: “Tisenndui nga jchai je xi jekoanchxoa ntsja̱jko̱, kʼoa jchaxkuín xi jechjotajchínga, tjínneli kuijkónchai je Nináli. Anña je Jeobá”. Kʼoa ya Proverbios 16:31 itso: “Je ntsja̱chxoa joni tsa jngo korona xi naskánakji kʼianga je chjota ya tsoʼbaya je ndiaa xi tsʼe kjoakixi”. Kʼoa je pastro Pablo i kitsole je Timoteo: “Ali nokjoatikaojin chjotajchínga, totʼenelai joni tsa nʼaili” (1 Tim. 5:1, 2). Ningalani ngisa kisʼele kjoatéxoma je Timoteo tikʼoajinni je chjotale Cristo xi ngisa tjínle nó tikʼoajinni je, tjínnele tsakakóle kjoaxkóntokon kao kjoamatokon.

14. Kʼiáni machjén nga kuichákjáyalee jngo chjota xi jengisa tjínle nó tikʼoani ñá.

14 Jósʼin kuichomani tsa jngo ndsʼee xi jetjínle nó koa̱njngíjée kʼoa tsakui kʼoasʼin jmeni xi tsín sasénle je Niná. Je Jeobá tsínkui koaini ninga jetjínle nó. Ya Isaías 65:20 kʼoatso nga kʼoaile kjoañʼai ninga jejngo siento nó tjínle jngo chjota xi bajngijée. Kʼoati me tso je kjoafaʼaitsjen xi faʼaitʼa ya libro xi tsʼe Ezequiel (Ezeq. 9:5-7). Je xi ngisa nʼio kuenta sʼiaan kuinga koakolee kjoaxkóntokon je Jeobá, “je Chjotajchínga xi jekjoatse tíjna” (Dan. 7:9, 10, 13, 14). Kuinga ndatjínsíni nga nʼiojin katamaa kʼoa kuichákjáyalee je xi kjoafaʼaitsjen machjénle, ni jetjínle nó kʼoa ninga sʼa xti (Gál. 6:1).

A bakolee kjoaxkóntokon je ndsʼee xi sʼa xti (Chótsenlai párrafo 15)

15. Jmé xi bakóyaná jokisʼin je pastro Pablo tʼatsʼe nga koakolee kjoaxkóntokon je ndsʼee xi sʼa xti.

15 Jósʼin tjínnele jchatokoán je xi sʼa xti. Je pastro Pablo i kitsole je Timoteo: “Nitoʼyajin xi taon katabeli, nda tsa xtisai, tonga kʼoasʼin tjandiaalai je chjota xi makjainle kao je énli, kao josʼin ʼmikoai yaoli, kao josʼin tsjoachai, kao espírituli, kao josʼin nga makjainli, kao josʼin nga tsjai” (1 Tim. 4:12). Kʼianga kiski én jebi je Pablo, tosʼala tsʼato 30 nóle je Timoteo. Tonga jetse xá kisʼenele. Jebi kui tsoyaná nga tsín tokui kjuinñá jotjín nóle je ndsʼee xi sʼa xti. Si̱kjaʼaitsjenla xi tʼatsʼe Jesús, tokʼiaa tsʼato 30 nóle nga tsakʼétsʼiakao nga kitsoyason.

16, 17. 1) Jméni xi kuenta sʼín je xi chjotajchínga sʼin tjío tsa koa̱n siervo ministerial kʼoa tsa chjotajchínga sʼin kʼoéjna jngo ndsʼee. 2) Jósʼin kjántʼa je kjoafaʼaitsjen xi tsjoá Biblia kao josʼin kichʼañá kʼoa josʼin nikjaʼaitsjeen.

16 Tjínkʼa ʼnde jñani tsín chjí ʼyatokon je xi sʼa xti. Tsa kʼoama ya ʼndená, tsakui nichxin je xi chjotajchínga sʼin tjío alikui kui xá tsjoále je xi sʼa xti nga siervo ministerial kʼoa tsa chjotajchínga sʼin koatio ninga nda tjíosíxále Niná. Tonga je Biblia alikui kʼoatso jótjín nóle jngo ndsʼee nga siervo ministerial koa̱n kʼoa tsa chjotajchínga sʼin kʼoéjna (1 Tim. 3:1-10, 12, 13; Tito 1:5-9). Tsakui kʼoangini jngo xi chjotajchínga sʼin tíjna josʼin ngale je chjota jñani tsʼe, tsínjin kʼoasʼin tífitjenngi jmeni xi tso je Biblia. Je xi chjotajchínga sʼin tjío, alikui koa̱n kui koaini josʼin síkjaʼaitsjen xi toje kʼoa tsakuije̱ jme kostumbre xi tjín ya ʼndele, kui tjínnele kuenta sʼin jotso je Énle Niná (2 Tim. 3:16, 17).

17 Tsa tokui koaini je xi chjotajchínga sʼin tjío josʼin ngale ya ʼndele tikʼoajinni jotso je Biblia, tsakui nichxin kʼoasʼin sikjaʼaitsjen nga tsín koa̱n siervo ministerial koa̱n kʼoa tsa chjotajchínga sʼin kʼoéjna jngo xi sʼa xti ninga nda tjíosíxále je Niná. Tobʼelañá, jngo ʼnde jñani tse xá kjinele jngo ndsʼee xi siervo ministerial sʼin tíjna. Ningalani be je xi chjotajchínga sʼin tjío nga koa̱n chjotajchínga sʼin kʼoéjna tsakai je ndsʼee jebi, alikui kʼoakitso nga koa̱n kui xá kʼoaile. Tjínkʼa je xi chjotajchínga sʼin tjío xi jetjínle nó xi kʼoakitso nga sʼa nʼio xti je ndsʼee kʼoa nga kjesa koa̱njin nga chjotajchínga sʼin kʼoéjna. Tonga tokui kini jokji je ndsʼee. Tojngola choa̱ jebi, tonga nkjín ʼnde jñani kʼoasʼin síkjaʼaitsjen je xi chjotajchínga sʼin tjío. Nʼio chjíle nga kui kjuintjenngiaa jotso je Biblia kʼoa alikui kui kjuinñá josʼin ngale je chjota ya ʼndená kʼoa tsakuije̱ josʼin nikjaʼaitsjeen xi toñá. Tsa kʼoasʼiaan, jé Jesús tinitjosonlee kʼoa tsínjin tokui kjuinñá josʼin matsen je xíngiaa.

KIXI KATAMAA KAO XÍNGIAA

18, 19. Ánni nga ñʼai maniná nga kʼoasʼin ʼyatokoán xi kjaʼaí josʼin bekon je Jeobá.

18 Ningalani chjotajée maa, koaan kʼoasʼin jchatokoán je xi kjaʼaí josʼin bekon je Jeobá (Hech. 10:34, 35). Tonga machjén nga kʼoénelee yaoná ngantsjai kʼoa kjuintjenngiaa jmeni xi tso je Énle Niná. Tsa kʼoasʼiaan, kui tinitjosoán je kjoatéxoma xi kitsjoa je Jesús nga kʼoakitso nga tsín koa̱n tokui kjuinñá josʼin matsen jngo chjota (Juan 7:24).

19 Tochoasa chale nga je Jesucristo, xi rey sʼin tíjna, kʼoendajinle ngatsʼi chjota kao kjoatéxomakixi, kʼoa alikui tokui koaini jmeni xi skoe̱ xko̱n kʼoa jmeni xi kjuinrʼoé (Is. 11:3, 4). Alikui jao tjínná nga nʼio tsjoa sa̱tío tokoán nga kui nichxin.

^ párr. 10 Santiago 2:3, 4: “Tsa ngisa xkón jchao je xi najño nda bʼakjá, tsa kʼoakʼuínlao: Tijnai jña nda chonbi, kʼoa tsa kʼoakʼuínlao je chjotama̱be: Toyala tisennduibe, axo i̱la tijnatʼai nangibe, a tsí tijon chjaʼajinnio xíngio, joni tsa xkale mao xi chʼao tjín kjoafaʼaitsjenle”.

^ párr. 12 1 Timoteo 6:17-19: “Je chjotanyiná xi tjín sonʼnde, tʼenelai. Ali ngʼatakonjin ma. Ali sínʼiotʼatakonjin je kjoanyinábe xi tsín kʼoatjín. Katasínʼiotʼakon Niná xi tíjnakon, xi kjaínga tse tsjoáná ngayije tsojmi, jméni nga sʼe̱síniná kjoatsjoa. Je chjotanyinábe kjoanda katasʼín, nʼio tse kjoanda katasʼele, katasítjaocha xi yo̱ma̱, ngasin nganda katatsjoá. Kʼoasʼin katabʼéxkó xi titʼatsʼeni joni tsa xi kasʼentje tʼatsʼe nichxin xi kjoaʼaí, jméni nga skoésíni kjoabijnachon xi ngantsjai”.