Ir al contenido

Ir al índice

KJOAʼMIYA XI CHOTʼAYA 35

Jchaxkoán nga jngó jngó xi tjío jinjtín

Jchaxkoán nga jngó jngó xi tjío jinjtín

“Nijejin xko̱n koa̱n kuitsole ntsja: Likui machjénle, nitikʼoajinnisʼin je jko̱ kao ndso̱ko̱: Likui machjénna nga jon” (1 COR. 12:21).

KJOAJNDA 124 Kixi kjuítʼale ngantsjai

XI TÍNCHJA̱NI *

1. Jméni xi tsjoále Jeobá nga jngó jngó choʼndale.

NGA tsjoakená Jeobá tsjoáxáná nga jngó jngoá ya jinjtín. Ninga kjaʼaí kjaʼaí xá kjinená nʼio chjí bekonná Niná kʼoa binyakaongañáñá xíngiaa. Jmeni xi kitso je pastro Pablo kui síkjaʼaitsjenjinná nga nʼio tjínle kjoandosin nga chjí jchatokoán xíngiaa.

2. Tojo tso Efesios 4:16, ánni nga tjínnenile chjí jchatokoán je ndsʼee kʼoa kuinyakaongañá xíngiaa.

2 Tojo tso texto xi yʼangini kjoaʼmiya jebi, je Pablo kʼoakitso nga tsín koa̱n i̱ kʼuínlee je ndsʼee: “Likui machjénle” (1 Cor. 12:21). Tsa mená nda kjuinkoaa je ndsʼee ya jinjtín, tjínnele chjí jchatokoán kʼoa kuinyakaongañá xíngiaa (tʼexkiai Efesios 4:16). * Tsa jtín sʼin si̱xá, ngisaa sʼe̱ kjoatsjoacha ya jinjtín kʼoa ngisaa nda kuiyoaa ngatsʼiaa.

3. Jmé xi chótʼayajiaan i̱ kjoaʼmiya jebi.

3 Jósʼin koakolee kjoaxkóntokon je ndsʼee ya jinjtín. I̱ kjoaʼmiya jebi kui chótʼayajiaan jósʼin koakole kjoaxkóntokon xínkjín xi chjotajchínga sʼin tjío. Jósʼin koakolee kjoaxkóntokon je ndsʼee kao tichja xi tjíotoje. Kʼoa jósʼin koakolee kjoaxkóntokon je ndsʼee kao tichjaa xi kje nanda majinle nchja̱ je énná.

JÓSʼIN KOAKOLE KJOAXKÓNTOKON XÍNKJÍN XI CHJOTAJCHÍNGA SʼIN TJÍO

4. Tojo tso Romanos 12:10, jmé kjoafaʼaitsjen kitsjoa Pablo xi tjínnele koaitjenngi je xi chjotajchínga sʼin tjío.

4 Ngatsʼi xi chjotajchínga sʼin tjío kao nganʼiotsjele Jeobá tjoéjinni. Kʼoa kjaʼaí kjaʼaí jmeni xi male sʼín nga jngó jngó (1 Cor. 12:17, 18). Tjínkʼa xi chriansʼa nga chjotajchínga sʼin tjío kʼoa kje kʼoakji kjoafaʼaitsjen tjínjinle joni xi ngikʼa. Tjínkʼa xi tsín tikʼoamanile nga tse síxá nga jejchínga kʼoa tsakui nga chʼin bʼetʼale. Je xi chjotajchínga sʼin tjío alikui koa̱n kʼoasʼin sikjaʼaitsjen nga tsín machjénle nganʼiole chjotajchínga xi ngikʼa. Tosaa kui tjínnele koaitjenngi nga jngó jngó je kjoafaʼaitsjen xi kitsjoa Pablo, tojo tso ya Romanos 12:10 * (tʼexkiai).

Bakóle kjoaxkóntokon xínkjín xi chjotajchínga sʼin tjío nga kuenta sʼín jmeni xi tso xi ngikʼa chjotajchínga (Chótsenlai párrafo 5, 6)

5. Jósʼin bakóle kjoaxkóntokon xínkjín xi chjotajchínga sʼin tjío, kʼoa ánni nga nʼio tjínnile kjoandosin nga kʼoasʼin.

5 Bakóle kjoaxkóntokon xínkjín je xi chjotajchínga sʼin tjío nga kuenta sʼín jmeni xi tso xi ngikʼa chjotajchínga. Ngisaa machjén nga kʼoasʼin nga batiojtín ngatsʼi kʼianga nʼio tjínle kjoandosin jme xi fáoyani. Ánni. Je revista La Atalaya xi tsʼe 1 de octubre de 1988, itso xi jaʼaitʼa: “Je xi chjotajchínga sʼin tjío majinle nga Cristo koaanle koandiaale kao nganʼiotsjele Niná jngo xi chjotajchínga sʼin tíjna nga tsjoá kjoafaʼaitsjen josʼin sʼe̱ndajin je kjoa xi tíchobayani (Hechos 15:6-15). Je nganʼiotsjele Niná binyakao ngatsʼi je xi chjotajchínga sʼin tjío, ali tojngojin xi basenkao”.

6. 1) Jméni xi kuinyakao xi chjotajchínga sʼin tjío nga jtín sʼin sixá. 2) Jósʼin kuinyakao je jtín tsa kʼoasʼin.

6 Tsa jngo xi chjotajchínga sʼin tíjna bexkón je chjotajchínga xi ngikʼa, alikuijin tokjoan je kuinchja̱ kʼianga batiojtín. Alikuijin toje kuinchja̱ ʼndeʼnde kʼoa alikuijin toje kuitjosonle josʼin síkjaʼaitsjen. Kʼianga kʼoakuitso josʼin síkjaʼaitsjen nangitokon koa̱n kʼoa ngasin nganda kjuinrʼoéle jmeni xi kuitso chjotajchínga xi ngikʼa. Kui kjoafaʼaitsjen xi tsjoá Biblia koaitjenngi kʼoa sitjoson jmeni xi tso je “choʼnda xi nʼiotʼakon, xi nda be xá” (Mat. 24:45-47). Kʼianga ngasin nganda fáoyani jmeni xi bʼéndajin xi chjotajchínga sʼin tjío kʼoa fikʼále kjoaxkóntokon xínkjín, jé nganʼiotsjele Niná bándiaale kʼoa binyakao nga nda bʼéndajin jmeni xi koasenkao je jtín (Sant. 3:17, 18).

JCHAXKOÁN JE NDSʼEE KAO TICHJAA XI TJÍOTOJE

7. Jósʼin kisikjaʼaitsjen Jesús tʼatsʼe xi tjíotoje.

7 Ya jinjtín tjío je ndsʼee xi jechixan kʼoa xi jetjínle xti. Tonga kʼoati tjío je ndsʼee kao tichjaa xi tjíotoje. Jósʼin jchatokoán je ndsʼee jebi. Kuenta sʼiaan josʼin kisikjaʼaitsjen Jesús tʼatsʼe xi tjíotoje. Kʼianga tsakʼejna i̱ Sonʼnde alikui chixan, tosaa kui ngisa kitsjoale kjoandosin nga kitsoyason. Alikuikʼia kʼoakitso tsa kjoanʼio tjínnele kuixan jngo chjotale Cristo kʼoa tsa mai. Tonga kʼoakitso nga tjínkʼa xi koa̱nmele toje koatio (Mat. 19:11, 12). Je Jesús tsabexkón je xi tjíotoje, alikui kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga ngisa nangi tjío tikʼoajinni xi jechixan kʼoa tsín kʼoakitso tsa tjín xi chale nga toje tsakatio.

8. Tojo tso 1 Corintios 7:7-9, jméni xi tjínnele kuenta sʼin je chjotale Cristo tojo kitso Pablo.

8 Joni Jesús, je pastro Pablo kʼoati tsín chixan. Tonga alikuikʼia kʼoakitso tsa chʼaotjín nga bixaan. Koanjinle nga ñá xi bixónñá tsa kuixaan kʼoa tsa mai. Ninga kʼoalani, kʼoakitso nga koa̱n nda sixále Niná tsa ʼyani xi kʼoakoa̱nle nga tsín kuixan (tʼexkiai 1 Corintios 7:7-9). * Je Pablo alikui tsakʼasjengi je xi tjíotoje. Tosaa je Timoteo kiskoejin, jngo ti xi tíjnatoje, nga tsakánele xá xi nʼio tjínle kjoandosin (Filip. 2:19-22). * Kuinga tsín kixi tíjnani tsa kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga ngisa nda sixále Niná jngo ndsʼee xi jechixan kʼoa tsa jngoje̱ xi tíjnatoje (1 Cor. 7:32-35, 38).

9. Jósʼin tjínnele si̱kjaʼaitsjeen tʼatsʼe xi jechixan kao xi tjíotoje.

9 Je Jesús kao Pablo alikui kʼoakitso nga kjoanʼio tjínnele kuixan jngo chjota kʼoa tsa kʼoéjnatoje. Jósʼin tjínnele si̱kjaʼaitsjeen tʼatsʼe xi jechixan kao xi tjíotoje. Je revista La Atalaya xi tsʼe 1 de octubre de 2012, itso xi jaʼaitʼa: “Tʼatsʼe nga bixan je chjota kʼoa tsa batiotoje jngoo kjoatjao xi tʼatsʼe Niná nroani. [...] Je Jeobá alikui kʼoasʼin bekon xi tjíotoje tsa kjoaba kʼoa tsa kjoasoa tjíojin”. Jebi kui bakóyaná nga tjínnele jchaxkoán je ndsʼee kao tichjaa xi tjíotoje.

Jósʼin koakoá nga ʼyaxkoán jotjío kon je ndsʼee kao tichjaa xi tjíotoje (Chótsenlai párrafo 10)

10. Jósʼin koakoá nga ʼyaxkoán je ndsʼee kao tichjaa xi tjíotoje.

10 Jósʼin koakoá nga ʼyaxkoán jotjío kon je ndsʼee kao tichjaa xi tjíotoje. Kuenta sʼiaan nga tjínkʼa je ndsʼee kao tichjaa xi toxá tsín bixanni. Tjínkʼa xi mele kuixan, tonga kje kajinjin je xi sasénkon. Kʼoa tjínkʼa xi toje tjío nga jekʼien chjoónle kʼoa tsa xʼinle. Tojosʼinni, alikui ndatjín nga kui chjónangilee ánni nga tjíotojeni kʼoa tsín koa̱n kʼoakʼuínlee nga ñá kuinyakoaa nga so̱kole je xi kuixankao. Tsakui nichxin tjínkʼa xi jesoa kʼoakuitsoná tsa koa̱n kuinyakoaa, tonga tsa tsín jokuitsoná, kuenta sʼiaan josa̱tío kon tsa ñá xokʼuínlee nga katabixan (1 Tes. 4:11; 1 Tim. 5:13). Kataʼyala jotso kʼa je ndsʼee kao tichjaa xi tjíotoje.

11, 12. Jméni xosikao je ndsʼee kao tichjaa nga ba sa̱tíoni kon.

11 Jngo ndsʼee xi tíjnatoje xi superintendente xi tsʼe circuito sʼin tísíxá xi nda sítjoson je xá xi kjinele, kʼoatso nga tse kjoanda tjenkao nga toñá biyoaa. Tonga kʼoatso nga sakʼoa ba sʼe kon kʼianga kui chjonangile ánni nga kje bixanjinni. Kʼoa jngo ndsʼee xi kʼoati tíjnatoje xi ya Betel tísíxá, itso: “Sakʼoaa kʼoasʼin sikjaʼaitsjen nga tjínkʼa je ndsʼee xi mamake je xi tjíotoje, nga̱ kʼoajinsʼin síkjaʼaitsjen nga tsín ndatjín nga toñá biyoaa kʼoa tsín kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga jngo kjoatjao xi tʼatsʼe Niná nroani”.

12 Jngo tichjaa xi tíjnatoje xi ya Betel tísíxá, itso: “Tjínkʼa ndsʼee xi kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga mele kuixan ngatsʼi xi tjíotoje, kʼoa tsakui nichxin kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga tokui xá fini je xi tjíotoje kʼianga sʼuí batío je ndsʼee nga ya ska̱jin je xi kuixankao. Ñandia nga xin ʼnde kinikasénna nga kisixá, kʼiakjoán kichoa nichxin nga sʼejnale kjoajtín je tichjaa xi ya ndʼiale tsakatejnaña. Je tichjaa jebi kʼoakitsona nga jao ndsʼee tjío xi kʼoati tjín nóle jotjín nóna ya jtín jñani fi. Kʼoakitsona nga tsín xʼin tíbásjaina, tonga kʼianga jekichuijin ya Ndʼia jña chotʼayá, tokjoan yaa kikaona jñani tjío nga jao ndsʼee nga skoexkoan. To soa koannajin nga jainjin”.

13. Jméni xi tsakasenkao jngo tichjaa xi tíjnatoje.

13 Ijngo tichjaa xi Betel tísíxá, itso: “Nkjín precursor ʼbexkoan xi tjíotoje xi jetjínle nó, nda kosonnile josʼin síxále Niná, nʼio tsjoa tjío kon josʼin tjíosíxá kʼoa nʼio nda tsjoánganʼio ya jinjtín. Alikui síkʼatone choa̱le josʼin síkjaʼaitsjen, nga̱ tsínkui bʼasjengʼani yaole nga tjíotoje kʼoa tsínkui síkʼajennile kon nga kje bixanjin kʼoa tsa tsínle xti”. Nda satío tokoán nga bexkónná kʼoa nga chjí bená je ndsʼee, nga tsín tokui mamakeniná kʼoa maxinkonkená nga toñá tiyoaa, nga tsín ʼya xi chʼasjengi kʼoa tsín ʼya xi ngʼa nikatío. Nga kʼoasʼín je ndsʼee bakó nga tsjoakená.

14. Jósʼin bakoá nga ʼyaxkoán xi tjíotoje.

14 Nda satío kon je ndsʼee kao tichjaa xi tjíotoje nga ʼyachjiá jñani nda sʼín ʼndele nga tokui kʼoakʼuínlee ánni nga kje bixanjinni. Alikui ndatjín tsa koa̱nmachaa. Tosa chjí jchatokoán nga kixi tjíofitʼale Niná. Tsa kʼoasʼiaan, kʼoasʼin koakonilee nga machjénná xíngiaa ngatsʼiaa (1 Cor. 12:21). Skoee nga ʼyaxkoán kʼoa nga chjí ʼyatokoán je xá xi sʼín ya jinjtín.

KOAKOLEE KJOAXKÓNTOKON XI KJE NANDA MAJINLE NCHJA̱ JE ÉNNÁ

15. Jmé xi tjíosʼín kʼa je ndsʼee nga ngisasa tse tjíotsoyason.

15 Je nó xi tífaʼato, nkjín ndsʼee xi kjaʼaí én tjíokotʼaya kʼoa kui xi mele nga ngisasa tse kuitsoyason. Tobʼelañá, yaa fitsjoánganʼio nga tsoyason ya jtín jñani kjaʼaí én nokjoa (Hech. 16:9). Nga jngó jngoá xi kuixónñá tsa mená kjaʼaí én chótʼayá. Ninga nkjín nó bichómani nga male je ndsʼee je én xi nokjoaa, nʼio binyakao je jtín. Jmeni xi sʼín kʼoa jokji kjoafaʼaitsjen tjínle, nʼio binyakaoná. Nʼio chjí ʼyatokoán jokji bʼénele yaole ndsʼee jebi.

16. Jméni xi kuenta sʼin xi chjotajchínga sʼin tjío tsa jekoa̱n siervo ministerial kʼoa tsa chjotajchínga sʼin kʼoéjna jngo ndsʼee.

16 Alikui kixi tíjna kʼiatsa je xi chjotajchínga sʼin tjío kʼoakuitso nga kje koa̱n siervo ministerial kʼoa tsa chjotajchínga sʼin kʼoéjna jngo ndsʼee tokuini nga kje nanda majinle nchja̱ je én xi nokjoaa. Je xi tjínnele kuenta sʼin kui tsa jetísítjoson ndsʼee jotjínnele sʼin je xi chjotajchínga sʼin batio kʼoa xi siervo ministerial ma (1 Tim. 3:1-10, 12, 13; Tito 1:5-9).

17. Jméni xi tjínnele kuenta sʼin je ndsʼee kao familiale xi xin naxinandá fikatio.

17 Tjínkʼa ndsʼee xi xin naxinandá fikatio nga kjoa tjín ya ʼndele kʼoa tsakuije̱ nga fikajngixá. Tsakui nichxin ya kʼoéma skuela je xtile ya naxinandá jñani kuicho kʼoa kuijin én koa̱nle je én xi ya nokjoa, kʼoa je xi xijchá ma kʼoajinti tjínnele koa̱nle je én xi ya nokjoa ánni nga so̱koxánile. Tonga tsa tíjnalani jngo jtín xi kui én nokjoa xi male, jósʼin je ndsʼee, a yaa koai jñani kui énle nokjoa.

18. Tojo tso Gálatas 6:5, jósʼin bakoá nga ʼyaxkoán jmeni xi kjoéjin xi jko̱ tíjnale yaniʼya.

18 Jé xi jko̱ tíjnale yaniʼya xi kuitsoni jñáni jtín koai. Tonga kui kuenta sʼin jmeni xi ngisa skénndiaale familiale (tʼexkiai Gálatas 6:5). * Nga jngó jngó familia xi kuitsoni josʼin, kʼoa tjínnele jchaxkoán jmeni xi kʼoendajin xi jko̱ tíjnale yaniʼya. Nda chjoéyaa je ndsʼee tsa ya jtínná kuicho (Rom. 15:7).

19. Jmé xi tjínnele sʼin xi jko̱ tíjnale yaniʼya tsa tsín majinle xtile je én xi nokjoa ya jtín jñani kuicho.

19 Tsakui nichxin tjínkʼa je familia xi ya fi jtín jñani kui én nokjoa xi nchja̱ je xi xijchá ma. Tonga tsakui ʼmiyale je xti ya ndʼiaskuela je én xi nokjoa ya naxinandá jñani tjío, alikuijin nanda koa̱njinle je én xi nchja̱ xijchále. Tsínjin koa̱njinle jmeni xi faʼa ya kjoajtín kʼoa tsínjin nʼio sa̱tío kjoamakjainle. Tsa kʼoalani, je xi jko̱ tíjnale yaniʼya machjén nga kʼoetsʼoale Niná kʼoa sikjaʼaitsjenjin jósʼin koasenkao je ʼndíxtile nga koa̱nchriantʼale Jeobá kao naxinandále. Jao koya tjínni xi koa̱n sʼin, koaan kuitsoyale ʼndíxtile je én xi male, kʼoa tsa maije̱ ya koai jtín xi kui én nokjoa xi ngisa majinle je xtile. Tojñani jtín koai, tjínnele kuenta sʼin josʼin síkjaʼaitsjen nga jngó jngó ánni tsjoa sa̱tíoni kon.

Jósʼin bakolee kjoaxkóntokon je xi tosʼa tjíokotʼaya énná (Chótsenlai párrafo 20)

20. Jósʼin bakolee kjoaxkóntokon je xi tosʼa tjíokotʼaya je én xi nokjoaa.

20 Tojosʼin tiʼyaa, nkjín ndsʼee xi tosʼa tjíokotʼaya jngo én. ʼNdele nga tokui kuenta sʼiaan jñani ñʼai male, tosa kui kuenta sʼiaan nga tsjoake Jeobá kʼoa nga kao kjoatsjoa tjíosíxále. Tsa kʼoasʼiaan, chjí jchaa jokji tjíobʼénele yaole. Alikui kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga tsín machjénná tokuini nga tsín nanda male je én xi nokjoaa.

CHJÍ BEKONNÁ JEOBÁ NGATSʼIAA

21, 22. Ánni nga bʼainilee kjoanda Jeobá.

21 Bʼailee kjoanda Jeobá nga naxinandále tiyojiaan. Nʼio chjí bekonná ngatsʼiaa, xi xʼin, xi yánchjín, xi jechixan, xi tjíotoje, xi sʼa xti, xi chjotajchínga, tsa nda maná nokjoaa jngo én kʼoa tsa mai (Rom. 12:4, 5; Col. 3:10, 11).

22 Tsee jmeni xi bakóyaná je choa̱ xi kisichjén Pablo tʼatsʼe josʼin tjínnda yaoná. Tsa koanngíntjenngiaa je kjoafaʼaitsjen xi kitsjoa, nkjínjin koya josʼin koakoá nga chjí ʼyatokoán je xá xi kjinená ya jinjtín kao je xá xi kjinele ndsʼee.

KJOAJNDA 90 Kʼoainganʼiolee xíngiaa

^ párr. 5 Xi choʼndale Jeobá maa kjaʼaí kjaʼaí nʼia nga jngó jngoá kʼoa kjaʼaí kjaʼaí xá kjinená ya jinjtín. I̱ kjoaʼmiya jebi kui chótʼayajiaan ánni nga nʼio tjínnile kjoandosin nga jchaxkoán nga jngó jngó ndsʼee kao tichjaa.

^ párr. 2 Efesios 4:16: “Xi totʼatsʼe Cristo ngayije yaole kʼoasʼin mayʼai mangʼa kao kjoatjaocha, nga jenda tjíokjao ngakijnda jña nga xkóle. Kʼoasʼin tjínle nganʼio josʼin nga nda síxá jngójngó kʼa xi tsʼe yaole”.

^ párr. 4 Romanos 12:10: “Katamatsjoachao xíngio joni nga ndsʼao. Ngisa títjon jchaxkón xikʼa joni tsa tijonnio”.

^ párr. 8 1 Corintios 7:7-9: “Mena nga ngatsʼi xi xʼin, kʼoakoa̱n kjoan joni tsa an, tonga jngójngó tjínle xi tsʼe kjoatjaole Niná, jngo xi kʼoasʼin, jngo xi kjaʼaí sʼin. 8 Kʼoaxinle tsokʼoa je xi tjío toje, kʼoa xi jekʼen xʼinle, nga nda tjínle tsa kʼuisʼin koatio josʼin nga an. 9 Tsa tsín koa̱nle kjoéxkó yaole, tosa katabixan. Ngisa nda nga kuixan kaoni tsa yaole sisjueyale”.

^ párr. 8 Alikuikjoan ʼyaa tsa chixan je Timoteo kʼoa tsa mai.

^ párr. 18 Gálatas 6:5: “Nga jngójngó katabʼami chʼá xi titsʼeni”.