Ir al contenido

Ir al índice

Je Jeobá si̱kʼamiaa ngayeje kjoanikjáojinná

Je Jeobá si̱kʼamiaa ngayeje kjoanikjáojinná

“Je [Jeobá] tikʼamio ngayije kjoanikjaojinno, nga̱ je tísíkuindano” (1 PEDRO 5:7).

KJOAJNDA 38, 23

1, 2. 1) Ánni nga nʼio síkjáojin kʼani choʼndale Niná (chótsenlai sén xi faʼaitʼa ibi). 2) Jméni xi jchaa i̱ kjoaʼmiya jebi.

NICHXIN xi tiyoaa ndʼaibi, je Na̱i kʼoatísʼín “joni tsa xa xi tíbaté” nga tísíkʼótjindainá nga “tíbásjai ʼya xi ski̱ne” (1 Pedro 5:8; Apocalipsis 12:17). Kʼoa kuinga nʼio tse kjoanikjaojin tjínni ndʼaibi, saʼnda ñá xi choʼndale Jeobá maa kʼoati sakʼoa nʼio nikjáojiaan. Kʼoati sakʼoa nʼio kisikjáojin choʼndale Niná nichxin kjoatse. Tobʼelañá, je Biblia kʼoatso nga je rey David nʼio kisikjáojin sakʼoa (Salmo 13:2). Kʼoa je pastro Pablo koankjáojinle “tʼatsʼe ngatsʼi naxinandále Cristo” (2 Corintios 11:28). Jméni xi koa̱n sʼiaan tsa nʼio tinikjáojiaan.

2 Nichxin kjoatse, je Niná tsakinyakao choʼndale kʼianga nʼio kisikjáojin. Kʼoa kʼoati koasenkaoná tsanda ñá kʼiatsa nʼio si̱kjáojiaan. Je Biblia itso: “Je tikʼamio ngayije kjoanikjaojinno, nga̱ je tísíkuindano” (1 Pedro 5:7). I̱ kjoaʼmiya jebi, ño koya jchaa xi koasenkaoná nga tsín nʼio si̱kjáojiaan. Xi títjon, nga kʼoétsʼoaa. Xi majaoni, nga kʼoéxkiaa je Biblia kʼoa si̱kjaʼaitsjenjiaan jme xi kʼoéxkiaa. Xi majanni, si̱jélee je Jeobá nganʼiotsjele, kʼoa xi mañoni, kʼoéyanajmílee jotjín tokoán jngo chjota xi nʼiotʼaa. Kʼianga chótʼayajiaan xi tʼatsʼe jebi, si̱kjaʼaitsjeen jñani koa̱n si̱ndayaa yaoná.

“JE JEOBÁ TIKʼAMI JE CHʼÁLI”

3. Jméni xi sʼiaan nga si̱kʼamiaa ngayeje kjoanikjáojinná je Jeobá.

3 Je xi títjon sʼiaan kʼianga tsín nʼio si̱kjáojiaan kuinga je Jeobá si̱kʼamiaa je kjoanikjáojinná, ñaki kao ni̱ma̱ná kʼoétsʼoanilee. Kʼianga jme xi makjáojinná, je Jeobá kui xi mele nga kʼoéyanajmílee. Je David tsakʼétsʼoale je Jeobá kʼoa kʼoakitsole nga katanrʼoé kjoabʼetsʼoale. Kʼoa xijekoan, i kitso: “Je Jeobá tikʼami je chʼáli, kʼoa jé koasenkaoli” (Salmo 55:1, 22). Tsa jetsakasjailee jokinʼia nga tsakʼendajiaan je kjoa xi tjínná, alikui koa̱n nga tosi tonda kui si̱kjáojiaan. Xi koasenkaoná kuinga ñaki kao ni̱ma̱ná kʼoétsʼoalee je Jeobá. Jósʼin koasenkaoná je kjoabʼetsʼoa nga tsín nʼio si̱kjáojiaan (Salmo 94:18, 19).

4. Ánni nga nʼio machjénsíni nga kʼoétsʼoaa kʼianga nʼio nikjáojiaan.

4 (Tʼexkiai Filipenses 4:6, 7). * Jósʼin basenkaoná Jeobá kʼianga ñaki kao ni̱ma̱ná bʼetsʼoalee kʼoa nga nkjín kʼa kʼoanʼia. Koasenkaoná nga nyʼán sʼe̱ tokoán kʼoa nga tsínkui si̱kjaʼaitsjeen xi sikiʼaonná. Nga bʼetsʼoaa kʼianga jme xi nikjáojiaan kʼoa tsa tinokjoaan, je Niná basenkaoná nga nyʼán sʼe tokoán. Nʼio nkjín ndsʼee xi kʼoasʼin tsakinyakao Niná kʼoa kʼoati koa̱n koasenkaoná tsanda ñá. “Je kjoanyʼántakonle Niná” koasenkaoná tojme kjoa xi kuitjátojiaan. Je Jeobá itsoná: “Ali tsa nikjáojinjin, nga̱ anña Nináli. An tsjoanganʼiole, an koasenkaole” (Isaías 41:10). Likui jao tjínná nga sitjoson je Jeobá jmeni xi tso.

JE ÉNLE NINÁ BASENKAONÁ NGA NYʼÁN SʼE TOKOÁN

5. Jósʼin koasenkaoná je Énle Niná nga nyʼán sʼe̱ tokoán.

5 Je xi majaoni koya xi koasenkaoná nga nyʼán sʼe̱ tokoán, kʼiaa nga kʼoéxkiaa je Biblia kʼoa si̱kjaʼaitsjenjiaan jme xi kʼoéxkiaa. Ánni. Kuinga Énle Niná kʼoa tsʼee je kjoafaʼaitsjen xi nroatʼa kʼoa nʼio nda basenkaoná. Kʼiatsa nʼio tinikjáojiaan, si̱kjaʼaitsjeen jmeni xi tso je Énle Niná kʼoa josʼin koasenkaoná. Tsa kʼoasʼiaan, koasenkaoná nga tsín tinʼio si̱kjáojinñá, nga tsín tikui kʼoéyañá jkoaa kʼoa tsakui nichxin tsín tijme kjoanikjáojin sʼe̱niná. Je Jeobá kʼoatsoná nga tjínnele kʼoéxkiaa je Biblia nga nʼiojin koaan, nga tajajin koaan kʼoa nga tsín yaoná kuinyaxkónlee (Josué 1:7-9).

Tsa nʼio tjínná kjoamakjain xi tʼatsʼe Jeobá, alikui jao sʼe̱ná nga tsjoáná jmeni xi machjénná

6. Jósʼin basenkaoná nichxin xi tiyoaa ndʼaibi jmeni xi kitso je Jesús.

6 Ya Biblia kʼoati faʼaitʼa josʼin tsakjákao Jesús je chjota. Kʼoa je chjota nʼio tsjoa kisatio kon kʼianga kinrʼoéle, nga̱ jmeni xi kitsole kitsjoanganʼiole, ngisaa je chjota xi indajin kon kʼoa xi kjoanikjáojin kisʼele (tʼexkiai Mateo 11:28-30). * Je Jesús nʼio kuenta kisʼin jokisatio kon xi kjaʼaí (Marcos 6:30-32). Tsakasenkao je pastrole kʼoa kʼoati koasenkaoná tsanda ñá ndʼaibi. Ningalani tsín ñaki i̱ tíjnakaoná je Jesús, tojo koasenkaoná. Je Jesús yaa ngʼajmi tíjna kʼoa Rey sʼin tíjnaná kʼoa tojo tíbakóná kjoatsjoacha. Kʼianga jme xi nikjáojiaan, je Jesús koasenkaoná kʼoa tsjoáná nganʼio kʼianga koa̱nchjénná. Je Jesús tsjoáná kjoachoya kao kjoanʼiojin xi basenkaoná nga tsín nʼio nikjáojiaan (Hebreos 2:17, 18; 4:16).

BASENKAONÁ JE KJOANDA XI TSJOÁ JE ESPÍRITU SANTO

7. Jósʼin basenkaoná je nganʼiotsjele Niná.

7 Je xi majanni koya xi koasenkaoná nga tsín nʼio si̱kjáojiaan kui jmeni xi kitso je Jesús. Kʼoakitso nga je Niná tsjoáná nganʼiotsjele kʼiatsa si̱jélee (Lucas 11:10-13). Je nganʼiotsjele Niná nʼio tjínle nganʼio, basenkaoná nga kʼoamakjoaan jokjoan je Niná (Colosenses 3:10). Ya Biblia “kjoanda xi tsjoájin ni̱ma̱ná je Espíritu Santo” tsole jomakjoaan (tʼexkiai Gálatas 5:22, 23). * Kʼianga sʼená jmeni xi síkʼaxki̱ ya Gálatas ngisaa nda biyoaa kao xíngiaa kʼoa alikui kui kjoa sʼená xi nikjáojiaan. Kataʼyala kʼaa josʼin basenkaoná je nganʼiotsjele Niná.

8-12. Jósʼin koasenkaoná je “kjoanda xi tsjoájin ni̱ma̱ná je Espíritu Santo”.

8 “Kjoatjaocha, kjoatsjoa, kjoa xi nyʼán tjín”. Kʼianga bakolee xíngiaa kjoaxkóntokon kao kjoatsjoacha nyʼán sʼe tokoán. Ánni. Nga̱ kui xi basenkaoná nga tsín nijtilee yaoná, nga tsín chʼao sʼe tokoán kʼoa nga tsín estrés sʼená. Kʼoa ngisaa choa ñʼai maná nga nyʼán sʼin biyokoaa xíngiaa (Romanos 12:10).

Kʼianga kʼoamakjoaan josʼin mele Jeobá ngisaa nda biyoaa kao xíngiaa kʼoa alikui kui kjoa sʼená xi nikjáojiaan

9 “Nga nikjaínlee xíngiaa, kjoandʼé, kjoanda”. Je Biblia itso: “Tosa nda tikao xíngio. Katasʼeno kjoamatakon. Tichatʼalao xíngio” (Efesios 4:32). Kʼianga mangíntjenngiaa je kjoafaʼaitsjen jebi, nyʼán biyokoaa xíngiaa kʼoa likui kui kʼoanʼia jmeni xi tosikjáojinná. Kʼoati ngisa choa ñʼai koa̱nná nga kuitjátojiaan je kjoa xi sʼe̱ná xi totʼatsʼe nga chjotajée maa.

10 “Nga makjainná”. Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, sakʼoaa nʼio nikjáojiaan nga tsojmi sʼe̱ná kao tʼatsʼe tao̱n (Proverbios 18:11). Jósʼiaan nga tsínkui nʼio si̱kjáojiaan. Kuinga kjuintjenngiaa je kjoafaʼaitsjen xi kitsjoa je pastro Pablo nga kitso: “Tʼejngo takon kao xi jetjínno”. Tsa nʼio tjínná kjoamakjain xi tʼatsʼe Jeobá, alikui jao sʼe̱ná nga tsjoáná jmeni xi machjénná. Je Jeobá itso: “Likui xin koatejnale, nitsjionkonjinle”. Kuinga kʼoati kuixónsíñá jokitso je Pablo: “Jé [Jeobá] Nainá xi basenkaona, likui tsakjonnia. Jmé xi koa̱n sikaona chjota” (Hebreos 13:5, 6).

11 “Kjoaʼindajintakon, kʼoa nga chjoéxkoá yaoná”. Jósʼin basenkaoná nga ndʼé maa kʼoa nga maná chjoéxkoá yaoná. Koasenkaoná nga tsínkui kʼoasʼiaan kʼoa tsínkui kʼoakuixoán jmeni xi tosikjáojinná. Kʼoati likui yaoná nʼio si̱jtilee, likui kuinókjoatiaa kʼoa likui xíngiaa kuinókjoaʼaonlee (Efesios 4:31).

12 Tjínnele nangitokon koaan nga koa̱n si̱nʼiotʼaa “ntsja Niná xi tjínle nganʼio” kʼoa nga je si̱kʼamiaa “ngayije kjoanikjaojin[ná]” (1 Pedro 5:6, 7). Tsa tjínná kjoanangitokon, je Jeobá sikuindaná. Kʼianga ʼyaa nga tjín jmeni xi koa̱nná kʼoasʼiaan kʼoa tjín xi tsín kʼoakoa̱nná, bakoñá nga tsín toñá tininʼiotʼaa yaoná. Nga kʼoanʼia, likui nʼio nikjáojiaan, nga̱ je Niná ninʼiotʼaa (Miqueas 6:8).

“ALI BʼEXKÓNJINLAO YAONO”

13. Jmé xi kitsonile Jesús nga “ali bʼexkónjinlao yaono” kitso.

13 Je Jesús i kitso: “Ali bʼexkónjinlao yaono” (tʼexkiai Mateo 6:34). * Tsakui nichxin ñʼai koa̱nná nga kjuintjenngiaa kjoafaʼaitsjen xi kitsjoa je Jesús. Tonga jmé xi tsoyanile nga kʼoakitso. Ali tsakuijin xi kitsonile nga je choʼndale Niná tsínkʼia sikjáojin. Tojonásʼin jekaʼyaa, je rey David kao pastro Pablo sakʼoaa nʼio kisikjáojin. Kui xi koanmele je Jesús nga katamajinle je chjotale nga tsín josʼin basenkaoná kʼiatsa nʼio si̱kjáojiaan tsa jmeni. Toxá sʼeni kjoa nga nyaon nyaon, kʼoa ngisaa tinʼio si̱kjáojinngáñá kʼiatsa kui si̱kjaʼaitsjeen je kjoa xi kisʼená nichxin xi jaʼato kʼoa tsakui si̱kjaʼaitsjeenje̱ tsa jme kjoa sʼe̱ná nichxin xi sʼa nroa. Jósʼin koasenkaoná je kjoafaʼaitsjen xi kitsjoa Jesús nga tsín nʼio si̱kjáojiaan.

14. Jmé xi koasenkaoná nga tsín nʼio si̱kjáojiaan.

14 Sakʼoaa kui nʼio nikjáojiaan jmeni xi kinʼia ngasʼa. Tsakui nichxin tojo kui nʼio nikjáojiaan jñani chʼao kinʼia ninga jenʼio nkjín nó jaʼato. Sakʼoaa kʼoati kisʼe kon je rey David nga kui kisikjaʼaitsjen je jée xi tsakajngi. Kʼoakitso nga nʼio aon koanle nga kʼoakisʼin (Salmo 38:3, 4, 8, 18). Nga kʼoakisʼe kon David kui kisikjaʼaitsjen nga tjínle kjoamatokon je Jeobá kʼoa nga síchatʼaná. Kʼoati koa̱n kʼoasʼiaan tsanda ñá. Je David nʼio tsjoa kisʼe kon nga tsabe nga jekisichatʼale je Jeobá (tʼexkiai Salmo 32:1, 5). *

15. 1) Jmésani xi bakóyaná jokisʼin rey David. 2) Jméni xi sʼiaan nga tsín nʼio si̱kjáojiaan (chótsenlai rekuadro “ Xi koasenkaoli nga tsín nʼio si̱kjáojin”).

15 Sakʼoaa kʼoati kui nʼio nikjáojiaan jmeni xi tinʼia nichxin xi tiyoaa ndʼaibi. Tobʼelañá, kʼianga kiski je David Salmo 55, nʼio kitsokjon nga xkón tsakʼejna (Salmo 55:2-5). Tonga tsín kitsjoaʼnde nga kui nʼio kisikjáojin, tosaa tosi tonda je Jeobá kisinʼiotʼa yaole. Tsakʼétsʼoale je Jeobá nga katabasenkao. Tonga kʼoati koanjinle nga kʼoati tjínnele kʼoenele yaole nga kʼoendajin je kjoa xi tífaʼatojin (2 Samuel 15:30-34). Jméni xi tsoyaná jokisʼin je David. ʼNdele nga kui sikinjená je kjoanikjáojin, tosa kʼoénelee yaoná nga kʼoéndajiaan je kjoa xi tiyojiaan kʼoa ñaki kʼoakʼoé tokoán nga je Jeobá koasenkaoná.

16. Ánni nga sítajani kjoamakjainná josʼin tsoyanile je jaʼaínle Niná.

16 Sakʼoaa kui nʼio nikjáojiaan tʼatsʼe nichxin xi sʼa nroa. Tonga tsín koa̱n kui si̱kjáojiaan jmeni xi kje kʼoamajin. Nga̱ sakʼoani tsín kʼoama josʼin fiya jkoaa. Xi ijngosani, si̱kjaʼaitsjenjiaan nga koa̱nle koasenkaoná je Jeobá tojme kjoa xi kuitjátojiaan. Nʼio sítaja kjoamakjainná josʼin tsoyanile je jaʼaínle. Je jaʼaínle Niná isʼin tsoyanile: “An koa̱n jmeni xi mena koa̱n” (Éxodo 3:14). Alikui koa̱n nga kui si̱kjáojiaan tʼatsʼe nichxin xi sʼa nroa nga̱ josʼin tsoyanile je jaʼaínle Niná kui tsoyaná nga sitjoson ngayeje jmeni xi tjínndajinle. Alikui jao tjínná nga je Niná sichikontʼain je choʼndale xi kixi tjíofitʼale kʼoa koasenkao nga tsín tikui nʼio sikjáojinni je kjoa xi jaʼatojin ngasʼa, je kjoa xi tjíofaʼatojin ndʼaibi kʼoa kao je kjoa xi sʼa kʼoakoa̱n.

KʼOÉYANAJMÍLEE JNGO XI NʼIOTʼAA JE KJOA XI TIBITJATOJIAAN

17, 18. Kʼianga jme xi makjáojinná, jósʼin koasenkaoná nga kʼoéyanajmílee xi kjaʼaí.

17 Je xi mañoni koya xi koasenkaoná nga tsín nʼio si̱kjáojiaan kuinga kʼoéyanajmílee tsa ʼyani xi nʼiotʼaa jmeni xi kjimakjáojinná kʼoa jotjín tokoán. Tsa je chjoónná kʼoa tsa xʼinná, tsa jngo miyoná kʼoa tsa je xi chjotajchínga sʼin tíjna ya jinjtín koaanle koasenkaoná. Je Biblia itso: “Jme xi nʼio síkjáojin ya jinni̱ma̱le jngo chjota kui xi kjoaba síkʼéjnajin” (Proverbios 12:25). Kʼoati tso nga tsín ndasʼin bichómani jmeni xi bʼendajiaan kʼiatsa tsín chjónangiaa josʼiaan (Proverbios 15:22).

18 Je kjoajtín xi satíoná kʼoati koasenkaoná nga tsín nʼio si̱kjáojiaan. Nga xki̱ xomana chjakaonajmíñá je ndsʼee kao tichjaa, mandosinle tʼatsaan kʼoa tsjoánganʼioná (Hebreos 10:24, 25). Nga kʼoainganʼiongañálee xíngiaa kui xi tsjoánganʼioná kʼoa koasenkaoná nga koa̱nná kuitjátojiaan tojme kjoa xi sʼe̱ná (Romanos 1:12).

JE KJOAMIYO XI TJÍNNÁ KAO JEOBÁ KUI XI TSJOÁNGANʼIONÁ

19. Ánni nga tsín jao tjínnili nga koasenkaoli je kjoamiyo xi tjínli kao Jeobá kʼianga kjoa kuitjátojin.

19 Jngo xi chjotajchínga sʼin tíjna ya naxinandá Canadá kʼoatso nga nʼio chjíle nga je Jeobá nikʼamiaa ngayeje kjoanikjaojinná. Nʼio tse estrés sʼele tʼatsʼe je xá xi sʼín. Maestro ma kʼoa jé tsjoále kjoafaʼaitsjen je xti. Kʼoa kui chʼin tjínle nga sakʼoa ba sʼe kon. Jméni xi tíbasenkao ndsʼee jebi. Ningalani kui kjoa tjínle je ndsʼee bʼénele yaole nga nʼio katasʼejna je kjoamiyo xi tjínle kao Jeobá. Kʼoati basenkao nga bʼéyanajmíle je chjoónle josʼe kon kʼoa nga kʼoati binyakao je xi miyole mani. Je chjotajchínga xi ngikʼa kao je superintendente xi tsʼe circuito binyakao nga kʼoasʼin katabe je kjoa xi tjínle josʼin be je Jeobá. Kʼoa je chjinexki kʼoakitsole jmeni xi koa̱n sʼin nga chʼin tjínle. Je ndsʼee koanjinle nga tjínnele kʼoendajin josʼin nga ngisasa nkjín ora koájnafe kʼoa nga kʼoati machjénle nga ejercicio sʼin. Tobijbi koanle jokisʼin nga nda kisʼe kon kʼoa nga koanle josʼin tsakʼéndajin je kjoale. Kʼoa ndʼaibi, jé Jeobá kʼoatsole jmeni xi tsín je kʼoakoa̱nle kʼoendajin.

20. 1) Jósʼiaan nga je Jeobá si̱kʼamiaa je kjoanikjáojinná. 2) Jméni xi jchaa ya kjoaʼmiya xi ijngo.

20 I̱ kjoaʼmiya jebi kui kaʼyaa nga nʼio chjíle nga je Jeobá si̱kʼamiaa je kjoanikjáojinná, nga kʼoétsʼoalee, nga kʼoéxkiaa Biblia kʼoa nga si̱kjaʼaitsjenjiaan jmeni xi kʼoéxkiaa. Kʼoati nʼio tjínle kjoandosin nga kʼoaiʼndee nga kui nganʼiotsjele Niná katabasenkaoná, nga kʼoéyanajmílee jngo xi nʼiotʼaa jmeni xi kjimakjáojinná kʼoa nga kjuian je kjoajtínná. Ya kjoaʼmiya xi ijngo kui jchaa jósʼin basenkaoná je kjoanichikontʼain xi tsjoáná je Jeobá nichxin xi nroaján (Hebreos 11:6).

^ párr. 4 Filipenses 4:6, 7: “Ali kʼoajin mano. Tojmenibe xi machjénno, tijélao Niná, tʼetsʼoalao, kʼoa tʼailao kjoanda. Kʼoasʼin katasʼejinle Niná jme xi nijáo. Je kjoanyʼántakonle Niná xi ñaki faʼatole ngayije kjoafaʼaitsjenle chjota, jé xi sikuinda ni̱ma̱no kao kjoafaʼaitsjenno nga̱ tiyokao Cristo Jesús”.

^ párr. 6 Mateo 11:28-30: “Nroachonnáo ngatsʼio xi nʼio tinixáo kʼoa xi tse chʼá tichʼao, nga an xi sikʼéyokjáyano. Tjayasonlao yaono yugo xi tsʼan, chótʼayao xi tsʼan, nga ndʼénía, kʼoa yo̱ma̱ kjiakoan. Kʼoa sa̱kono kjoanikjáya xi tʼatsʼe ni̱ma̱no. Nga̱ yugona ali ñʼaijin, kʼoa tja̱ní chʼána”.

^ párr. 7 Gálatas 5:22, 23: “Tonga je kjoanda xi tsjoájin ni̱ma̱ná je Espíritu Santo, xi kui: Kjoatjaocha, kjoatsjoa, kjoa xi nyʼán tjín, kʼoa nga nikjaínlee xíngiaa, kjoandʼé, kjoanda, kʼoa nga makjainná, kjoaʼindajintakon, kʼoa nga chjoéxkoá yaoná. Tsín kjoatéxomajin xi kontra file je kjoabi”.

^ párr. 13 Mateo 6:34: “Kʼoasʼin ali bʼexkónjinlao yaono xi tʼatsʼe nyaon, nga̱ nyaonli sʼe̱no kjoa xi kʼoéxkónnilao yaono. Katamanile jngójngó nichxin kjoañʼaile”.

^ párr. 14 Salmo 32:1, 5: “Tsjoa tjínle je xi chatʼale kʼianga faʼatone kjoatéxoma, je xi sʼeʼma je jéele. Tochan tsakʼeyanajmíle je jéena, kʼoa alikui tsakʼeʼma je jéena. I kixian: Kʼoaxínle jñani kisokojéena je Jeobá. Kʼoa ji kinichatʼanái je jéena”.