Ir al contenido

Ir al índice

Tjínkʼa xi kjonangi

Tjínkʼa xi kjonangi

A tsín kjántʼakao Énle Niná tsakui sichjén chjotale Cristo je dispositivo intrauterino (DIU) nga tsín xti sʼe̱le.

Xi tʼatsʼe jebi, je chjotale Cristo xi jechixan, machjén nga skótʼayajin jósʼin síxá je DIU (kʼoati “T” sʼin ʼyale) kʼoa kao jotso je kjoafaʼaitsjen xi tsjoá je Biblia, ánni nga koa̱n skoéjinsíni jmeni xi sʼin kʼoa nga tsín chʼao sa̱tío kon ngixko̱n Niná.

Kʼianga tosʼa je Adán kao Eva tjío, je Jeobá i kitsole: “Katamantje̱ñó kʼoa katamankjínyañó”. Kʼoa kʼianga jejaʼato je Jtsínʼio, je Jeobá kʼoati kitsole je Noé kʼoa kao yaniʼyale (Gén. 1:28; 9:1). Tonga je Biblia alikui kʼoatso tsa tjínnele kui kjoatéxoma jebi sitjoson je chjotale Cristo. Kuinga nga jngó jngó xi jechixan xi kuitsoni jmeni xi sichjén nga tsín nʼio nkjín xti sʼe̱le kʼoa kʼiáni mele sʼe̱le. Jméni xi tjínnele kuenta sʼin.

Kʼianga skoéjin jmeni xi sʼin, tjínnele ya kʼoangini jmeni xi tso je kjoafaʼaitsjen xi faʼaitʼa Biblia. Alikui síkʼatsaojenchjiʼndé je ʼndílee ningalani tsín mele nga xti sʼe̱le, nga̱ je Biblia kʼoatso nga nʼio chjíle je kjoabijnachon, kʼoa je xi toxá sʼínni nga síkʼatsaojenchjiʼndé je ʼndílee kontra tíjnale jmeni xi tso je Biblia. Je chjotale Cristo alikui toxá batéchjoani nga sʼe̱le ʼndí kʼiatsa be nga ʼndí jeyʼa (Éx. 20:13; 21:22, 23; Sal. 139:16; Jer. 1:5). Kʼoa jóbixoán tʼatsʼe je xi DIU ʼmi, a koaan kui si̱chjén.

Xi tʼatsʼe jebi, yaa jaʼaitʼa je rebista La Atalaya xi tsʼe 15 de septiembre de 1979, ya pájina 31 kao 32. Nga kui nichxin, plástico koanndani je DIU xi ngisa machjén nga tsín ʼndí katasʼele jngo chjoón. Je plástico jebi yaa nikatíoya tsʼoa̱ yánchjín, jña majcháya ʼndí. Je artículo xi jaʼaitʼa rebista kʼoatso nga tsín nanda ʼyale josʼin síxá je dispositivo jebi. Nʼio nkjín especialista xi kʼoatso nga kui xi bʼéchjoale je esperma nga tsín bichó ya jña tíjna je óvulo. Kʼoa nga tsín kʼoama, kjesa jme kjoabijnachon sʼejin.

Tonga sakʼoaa bichó je esperma jñani tíjna je óvulo kʼoa maʼndí. Kʼoa je óvulo xi maʼndí yaa majcháya jngongoa je xi trompas de Falopio ʼmi (nga kʼoama embarazo ectópico kʼoa tsa extrauterino ʼmile nga én kastía). Kʼoa tsa maije̱ yaa bichókʼejna ya jñani tjínnele majcháya je ʼndí. Tojo ma nga nda sʼele ʼndí jngo chjoón. Tonga tsakui tíjnachjoa je xi DIU ʼmi, kui xi bʼéchjoale nga tsín katamajchá je ʼndí. Kʼoa tsa toya tjen sʼe̱chjoale joxi jeni tínikʼatjenjenchjiʼndé je ʼndílee. Je artículo xi jaʼaitʼa je rebista La Atalaya xi jenása kanikʼaxkiaa, itsosa: “Je chjotale Cristo xi nda síkjaʼaitsjen, nda kosonnile tsa sichjén je dispositivo intrauterino, kuenta sʼín josʼin kuichomani tsakui sichjén, kʼoa kui fini nga nʼio chjíle je kjoabijnachon tojo tso je Biblia” (Sal. 36:9).

Tonga saʼnda nga kitjo je artículo jebi, nga nó 1979, jenʼio tse xi kjimajinsale je chjinexki kao chjota científico xi kui kotʼayason.

Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, jao koya DIU tjín. Jngo xi cobre tjínle, kʼoa jengotjo sokóniná ya Estados Unidos saʼnda tjen nó 1988. Kʼoa xi ijngo koya, hormona tjínle, kʼoa kʼiaa kisatena títjon nga nó 2001. Jósʼin síxá je dispositivo jebi.

DIU xi tsʼe cobre. Tojosʼin saje kanikʼaxkiaa, je DIU alikui tsjoáʼndele je esperma nga faʼato kʼoa nga ma bichó saʼnda jña majcháya ʼndí. Kʼoa xi ijngosani, je DIU xi cobre tjínle, síkʼieen je esperma. * Kʼoa kʼoatisʼin ʼyale nga je dispositivo jebi síkiʼaon jña majcháya ʼndí.

DIU xi hormona tjínle. Nkjín koya DIU tjín xi hormona tjínle joni je xki xi kjine yánchjín nga tsín xti sʼe̱le. Je dispositivo jebi kʼoatisʼin síxá joni je DIU xi ngikʼa, tonga je hormona xi tjínle yaa satíoya jña majcháya ʼndí. Kʼoa nga kʼoama, binyakao kʼa yánchjín nga tsín sʼe̱le ʼndí. Kʼoatisʼin ʼyale nga je DIU xi hormona tjínle síkiʼaon jña majcháya ʼndí. * Kʼoati basenkao je xi mucosidad cervical ʼmi, nga bʼéchjoale je esperma nga kuicho saʼnda jña majcháya ʼndí.

Tojosʼin tiʼyaa, nga jao koya DIU jebi síkiʼaon jña majcháya ʼndí. Tonga tsa koa̱nʼndí je óvulo, koaan kuicho saʼnda jña majcháya ʼndí, tonga likui koa̱n ya kʼoéjna, nga̱ jekitsiʼaon jña majcháya ʼndí. Kʼoa ninga jekjimaʼndí tsakai je óvulo, toyaa tjen sʼejna. Tonga tjínkʼa je chjota científico xi kʼoatso nga nʼio tosakʼoa nga kʼoama, kʼoati tso nga kʼoani tima sakʼoa nga xki kjine je yánchjín nga tsín ʼndí sʼe̱le.

Kuinga tsín ʼya xi koa̱n kʼoakuitsokixini nga je DIU xi tsʼe cobre kʼoa tsakuije̱ DIU xi hormona tjínle, ñaki tsín tsjoáʼnde nga majcháya je ʼndí ya tsʼoa̱ jngo chjoón. Ninga kʼoalani, tojosʼin jekaʼyaa joma ya yatsʼoa̱ jngo chjoón, me likuikʼia nga ʼndí sʼele jngo chjoón xi kui síchjén je dispositivo jebi.

Kʼiatsa je chjotale Cristo xi jechixan kui tjíosíkjaʼaitsjen nga kui sichjén je DIU, koaan je skónangile chjinexki xi nʼio nda be xi tʼatsʼe jebi, ánni nga skoe̱ni jósʼin koasenkao kʼoa jósʼin sikiʼaon je chjoón kʼiatsa kui sichjén. Alikui koa̱n nga kjaʼaí xi kʼoakuitsole jmeni xi sʼin, ni jejinla je xi chjinexki ma tjínnele kʼoakuitsole jmeni xi sʼin (Rom. 14:12; Gál. 6:4, 5). Nga jao xi kuitsoni josʼin nga nda koatio ngixko̱n Niná kʼoa nga nda sa̱tío kon (tingósonkoai 1 Timoteo 1:18, 19; 2 Timoteo 1:3).

^ párr. 4 Jngo xo̱n chjinexki xi itso: “Je DIU xi tse cobre tjínle, kui xi nda binyakao je yánchjín nga tsín sʼele ʼndí. Kʼianga jngo nó, nga 100 yánchjín xi kui síchjén, tojngoo xi ʼndí sʼele. Kʼoa je DIU xi tochoa cobre tjínle, likui nanda binyakao je yánchjín nga tsín sʼele ʼndí”.

^ párr. 5 Nga je DIU xi hormona tjínle síkiʼaon jña majcháya ʼndí, tjínkʼa chjinexki xi bʼéchjoa nga kui katasíchjén je yánchjín xi jechixan kʼoa kao xi sʼa tjíotoje, ánni nga tsín kjoa sʼe̱nile nga nichxinle tjío.