Ir al contenido

Ir al índice

ʼBeña “nga kjoaʼáyanile”

ʼBeña “nga kjoaʼáyanile”

“Lázaro je miyoná tíkijnafení, tonga kjuí sikjaʼánile” (JUAN 11:11).

KJOAJNDA 54, 51

1. Jmé tʼatsʼeni xi ñaki tsakʼéjngo kon je Marta (chótsenlai sén xi faʼaitʼa ibi).

JE Marta nʼio miyole koanni je Jesús kʼoa kʼoati chjotatjenngile koan. Kʼianga kʼien je Lázaro, xi ndsʼe̱ koanni, nʼio ba kisʼe kon. Jméni xi kitsjoánganʼiole. Je Jesús i kitsole: “Kjoaʼáyanile ndsʼai”. Ninga tsínlani kitjoxin kjoabale, je Marta koankjainle jmeni xi tsakʼinle, kʼoa i kitso: “[ʼBeña] nga kjoaʼáyanile kʼia nga kuichokjetʼa nichxin” (Juan 11:20-24). Ñaki kʼoatsakʼé kon nga kjoaʼáyanile je ndsʼe̱ nichxin xi nroaján. Tonga tiʼakʼiaa kisikjaʼáyanile Jesús je Lázaro nga tikuini nichxin.

2. Ánni nga ñaki kʼoéjngosíñá tokoán tsanda ñá joni Marta.

2 Tsakui nichxin jekʼien je chjoónná kʼoa tsa xʼinná, tsa xijcháná, tsa pajchána kʼoa tsa xtiná. Ñaki mejinná nga jcha ijngokʼa je xíngiaa xi jekʼien. ʼYañá nga tsínkui nichxin xi tiyoaa ndʼaibi kjoaʼáyanile. Tonga, a ñaki tjínjngo tokoán, joni tsa Marta, nga kjoaʼáyanile xíngiaa nichxin xi nroaján. Koaan kʼoati i̱ kuixoán: “[ʼBeña] nga kjoaʼáyanile”. Ndatjín nga si̱kjaʼaitsjenjiaan ánni nga ñaki tjínjngoni tokoán tsanda ñá.

3, 4. Tsakui nichxin, jósʼin tsakasenkao je Marta nga kisikjaʼáyale Jesús je kʼien.

3 Je Marta yaa chrian Jerusalén tsakʼejna. Tsakui nichxin tsín ya tíjna nga kisikjaʼáyale Jesús je tile jngo chjoónkʼan ya chrian naxinandá Naín, ya Galilea, tonga kisʼejinjinle nga kʼoakoan. Xi ijngosani, je Jesús kʼoati kisikjaʼáyale je tsotile Jairo, tsakui nichxin ya Capernaum. Ngatsʼi xi ya tjío tsabení nga kʼien. Tonga Jesús kiskoé ntsja kʼoa i kitsole: “Tsoti, tisotjainndai”. Kʼoa kjoan tsakisótjeen (Luc. 7:11-17; 8:41, 42, 49-55). Je Marta kao María tsabee nga koanle je Jesús kisindaya xi tjíomʼe. Kuinga kʼoasʼin koankjainnile nga tsín kʼien je Lázaro kʼiatsa ndi̱to̱nlani kicho je Jesús. Tonga, nga kʼien je Lázaro, jméni xi kiskoyale je Marta. Kʼoakitso nga kjoaʼáyanile je Lázaro nichxin xi nroaján, “kʼianga kuichokjetʼa nichxin”. Ánni nga ñaki tsakʼéjngoni kon nga kʼoakoa̱n. Kʼoa ánni nga koa̱n kʼoéjngosíñá tokoán tsanda ñá nga kjoaʼáyanile xíngiaa nichxin xi nroaján.

4 Koaan koa̱nkjainná nga kjoaʼáyanile xi jekʼien. Kuila kataʼya kʼaa tʼatsʼe jebi. Kʼianga chótʼayajiaan je Énle Niná tsakui nichxin jchaa kʼaa jmeni xi tsín nʼio nikjaʼaitsjeen tʼatsʼe kjoafaʼáya. Kʼianga jchaa tʼatsʼe jebi koa̱ntajasa kjoamakjainná.

JMENI XI KOAN KJOATSE TSJOÁNÁ KJOACHOYA

5. Ánni nga tsín jao kisʼeni kon je Marta nga kjoaʼáyanile je Lázaro.

5 Je Marta tsínkui kʼoakitso nga kui xi koyale nga tiʼakʼiakjoán kjoaʼáyanile je ndsʼe̱. Xi be kuiní nga kjoaʼáyanile. Ánni nga tsín jao kisʼeni kon. Kʼianga sʼa koanjchínga, nga kjesa bʼétsʼiakaojin Jesús nga kitsoyason, tsakui nichxin kinrʼoé ya niʼyale kʼoa tsa ya ndʼia sinagoga tʼatsʼe kjoafaʼáya xi kisʼe nichxin kjoatse. Kuila chótʼayajin kʼaa tʼatsʼe kjoafaʼáya xi síkʼaxki̱ je Biblia.

6. Jmé tʼatsʼeni xi tjínjinle je Marta.

6 Je kjoafaʼáya xi títjon síkʼaxki̱ ya Biblia, kʼiaa nga jngo tiʼndí kisikjaʼáyale je Elías. Jé Jeobá kitsjoale nganʼio nga koan tsakatío kjoaxkón. Jngo ʼndíchjoónkʼan xi ya tsakʼejna ya naxinandá Sarepta, xi Fenicia nchja̱ni, nda kiskoeya je Elías ninga ma̱ tísíjchá yaole. Kʼianga kʼoakisʼin, je Jeobá kisichikontʼain kʼoa likuikʼia koantsínle je siti̱ kao arina, kʼoa kuinga tsín kjinrá kʼienni (1 Rey. 17:8-16). Nga koanskanni, je ʼndíle ʼndíchjoónkʼan jebi, kisokochʼinle kʼoa kʼieen. Tonga je Elías kisikao je tiʼndí kʼoa i kitso nga tsakʼétsʼoale Jeobá: “Ninána, tʼiain kjoanda, katabʼejnakon ijngokʼani je tiʼndí”. Je Jeobá kinrʼoéle kjoabʼetsʼoale Elías, kʼoa je tiʼndí jaʼáyanile (tʼexkiai 1 Reyes 17:17-24). * Tjínjinjinle je Marta xi tʼatsʼe jebi.

7, 8. 1) Jósʼin tsakasenkao je Eliseo jngo chjoón xi tse kjoaba tíjnajin. 2) Jméni xi tsakakó tʼatsʼe Jeobá jmeni xi kisʼin je Eliseo.

7 Je kjoafaʼáya xi majaoni xi síkʼaxki̱ ya Biblia, kʼiaa nga jngo tiʼndí kisikjaʼáyale je Eliseo. Ya naxinandá Sunem, jngo chjoón israelita tsakʼejna xi tsín kisʼele xti, je kʼoa kao xʼinle jekoanjchínga. Kʼianga nda kiskoeya je Eliseo, Niná kisichikontʼain kʼoa jngo ʼndí kitsjoale. Kʼianga jejaʼato jngo jao nó, je ʼndíle chjoón jebi kʼienní kʼoa nʼio ba kisʼe kon. Kisijékjoale je xʼinle nga kikásjai je profeta Eliseo, kantela kilómetro kjin ki, saʼnda nga kicho ya nindo Carmelo. Je Eliseo, jé choʼndale kisikaséntítjon, xi Guehazí tsakʼin, tonga tsín koanle nga kisikjaʼáyale. Kʼoa skan kicho je na̱le tiʼndí kao Eliseo (2 Rey. 4:8-31).

8 Je Eliseo jaʼasʼen jña kijna je yaole tiʼndí, tsakʼétsʼoale Jeobá kʼoa je tiʼndí jaʼáyanile, kʼoa je na̱le nʼio tsjoa kisʼe kon (tʼexkiai 2 Reyes 4:32-37). * Tsakui nichxin kui jaʼaitsjenle je kjoabʼetsʼoa xi tsakʼéjna je Ana, xi tsín koan kisʼele xti tsakai. Kʼianga kikao je Samuel ya ndʼianajñole Jeobá kʼoakitso nga Niná male síkʼien kʼoa male tsjoá kjoabijnachon (1 Sam. 2:6). Nga kʼoasʼin kisikjaʼáyale Jeobá je tiʼndíle je chjoón xi Sunem tsʼe, kʼoasʼin tsakakó nga male síkjaʼáyale xi jekʼien.

9. Jókoan je kjoafaʼáya xi majanni síkʼaxki ya Biblia.

9 Tonga alikui tokʼia nga tjín xi kisikjaʼáyale je Eliseo. Kʼianga jeñachante nó nga profeta koan, kitjochʼinle kʼoa kʼienní. Nga koanskanni, ya chrian jñani kisʼeñe je Eliseo yaa jaʼa je chjota israelita xi jngo ʼndíkʼien tjíofikʼéñe. Toxijña kicho je chjotakontrale, kitokaa kʼoa toyaasa kisikʼatjenya je ʼndíkʼienle ya tsjóle Eliseo. Ya Biblia kʼoatso nga je ʼndíkʼien tokjoan jaʼáyanile kʼianga jekiskatʼale je nindale Eliseo (2 Rey. 13:14, 20, 21). Si̱kjaʼaitsjenla josʼin tsakasenkao Marta je kjoafaʼáya xi kisʼe. Je Niná tsakakó nga tjínle nganʼio xi kao kjoabiya. Kʼoa si̱kjaʼaitsjenla jósʼin basenkaoná ñá jmeni xi koan. Ñaki bʼéjngo tokoán nga je nganʼio xi tjínle Niná nʼio tse kʼoa likui fetʼa.

KJOAFAʼÁYA XI KISʼE NGA SIGLO 1

10. Jméni xi kisʼin je Pedro kʼianga kʼien je Dorcas.

10 Ya Escrituras Griegas Cristianas kʼoati faʼaitʼa tʼatsʼe choʼndale Niná xi kʼien kisikjaʼáyale. Jekanikʼaxkiaa nga kisikjaʼáyanile Jesús je tile jngo chjoónkʼan kʼoa kao tsotile Jairo. Nga jejaʼato jngo jao nó, je pastro Pedro kisikjaʼáyale je Dorcas, xi kʼoati Tabita tsakʼin. Jaʼasʼen jñani kijna je yaole, tsakʼétsʼoale Jeobá kʼoa i kitso: “Tabita tisótjain”. Tokjoan jaʼáyanile, kʼoa Pedro tsakakóle ngatsʼi nga tíjnakonni. Kʼianga kʼoakoan, “Ali tokʼoakji chjota xi koankjainle xi tʼatsʼe Nainá”. Je chjotale Cristo jebi, kuijin kinchja̱ni nga tjínle nganʼio je Jesús kao Jeobá nga male síkjaʼáyanile je kʼien (Hech. 9:36-42).

11. Jókitso je Lucas tʼatsʼe Eutico, kʼoa jókisatio kon je chjota xi ya tjíobasen nga kisikjaʼáyanile je Pablo.

11 Ijngola kjoafaʼáya si̱kʼaxkiaa xi kʼoati nkjín chjota tsabe. Ñandia, kʼianga je pastro Pablo tínchja̱yajinle je chjotatjenngile Jesús ya Troas. Je Eutico yaa tíjnajchxo ya ventana kʼianga tínrʼoéle je Pablo, toxijña kisʼefe kʼoa jan piso tjínle jña kiskangini. Tsakui nichxin je títjon Lucas kichonrʼoe, xi chjinexki koan. Je Lucas kʼoakitso nga Eutico ñaki kʼienní. Je Pablo kijennrʼoe kʼoa kiskomitjeen je Eutico, kʼoa kʼoakitsole ngatsʼi nga tíjnakonni. Ngatsʼi tokoanxkónjinle jmeni xi tsabe. Nʼiojin tsakasenkao nga ñaki xko̱n tsabeni nga jaʼáyanile jngo chjota (Hech. 20:7-12).

ÑAKI KʼOAKOA̱N JMENI XI CHOYALEE

12, 13. Kʼianga jekaʼya kʼaa tʼatsʼe je kjoafaʼáya xi kisʼe nichxin kjoatse, jmé kjoachjonangi xi chótʼayajiaan.

12 Jmeni xi jekachotʼayajiaan kʼoati tjínnele kʼoejngo tokoán joni tsa Marta. Nga je Jeobá títsjoáná kjoabijnachon, kʼoati koa̱n sikjaʼáya ijngokʼanile xi jekʼien. Tojosʼin jekaʼyaa, jé choʼndale Niná xi koanle kisikjaʼáyale je kʼien. Jolani Elías, Jesús kao Pedro. Kʼoa je kjoafaʼáya jebi kʼiaa kʼoakoan nichxin nga Jeobá tsakatío kjoaxkón. Tonga jókoa̱nni je chjota xi kʼia kʼien nichxin nga tsín tikjoaxkón tsakatíoni je Jeobá. A koaan kui skóyale je choʼndale Jeobá nga kjoaʼáyanile je kʼien nichxin xi nroaján. A koaan kʼoati kuixoán jokitso je Marta kʼianga kʼien je ndsʼe̱: “[ʼBeña] nga kjoaʼáyanile kʼia nga kuichokjetʼa nichxin”. Ánni koankjainnile nga sʼe̱ kjoafaʼáya, kʼoa ánni nga kʼoati koa̱n koa̱nkjainniná tsanda ñá.

13 Ya Biblia nkjín kʼa faʼaitʼa jñani kʼoatso nga je choʼndale Niná xi tsakatio kjoatse koankjainle nga sʼe̱ kjoafaʼáya nichxin xi nroaján. Chótʼayajinla kʼaa.

14. Jméni xi bakóyaná tʼatsʼe kjoafaʼáya jmeni xi koan kao Abrahán.

14 Tʼatsʼe Isaac kjuinroani je ntje̱ xi nʼio kiskoyale Abrahán. Tonga ñandia, je Jeobá kʼoakitsole je Abrahán nga katatsjoátʼale je ʼndíle, xi nʼio tsjoake, joni jngo kjoatjao xi saká (Gén. 22:2). Si̱kjaʼaitsjenjinla jókoanle Abrahán nga kʼoatsakʼinle. Jeobá kʼoakitsole nga koa̱nchikontʼain ngatsʼi naxinandá xi kao ntje̱le (Gén. 13:14-16; 18:18; Rom. 4:17, 18). Xi ijngosani, kʼoakitsole nga je kjoanichikontʼain jebi yaa kjoaʼaíni ntje̱le Isaac (Gén. 21:12). Tonga jósʼin kuitjosonni jmeni xi tsakʼinle je Abrahán tsa Jeobá tsjoátʼale je Isaac. Jé Jeobá xi koanmele nga kʼoakitso je Pablo nga Abrahán koankjainle tʼatsʼe Niná nga koa̱nle sikjaʼáyanile Isaac (tʼexkiai Hebreos 11:17-19). * Ya Biblia alikui kʼoatso kʼiatsa je Abrahán kʼoasʼin koankjainle kʼiatsa sitjoson nga tikuini ora kʼoa tsa tochoa nichxin kjoaʼato nga kjoaʼáyanile je ʼndíle. Tsín kisʼejinle kʼiákjoánni kjoaʼáyanile Isaac. Tonga ñaki kʼoatsakʼé kon nga Jeobá tsjoá ijngokʼanile kjoabijnachon.

15. Jmé kjoachoya xi kisʼele Job.

15 Je Job kʼoati koankjainle nga sʼe̱ kjoafaʼáya nichxin xi nroaján. Koanjinle kʼianga jngo yá satéle, bʼéjtsʼén ijngokʼani. Tonga xi chjota alikui kʼoama (Job 14:7-12; 19:25-27). Kʼianga jngo chjota mʼe, alikui koa̱n tije sikjaʼáyanile yaole kʼoa kʼoéjnakon ijngokʼani (2 Sam. 12:23; Sal. 89:48). Tonga alikuijin xi tsonile tsa tsín koa̱nle Niná tsjoá ijngokʼanile kjoabijnachon. Je Job kʼoasʼin koankjainle nga kuichoka nichxin nga je Jeobá sikjaʼáyanile (tʼexkiai Job 14:13-15). * Ninga tsínlani be kʼiákjoánni kʼoakoa̱n, ñaki kʼoatsakʼé kon nga kjoaʼaítsjenle Niná xi tʼatsʼe kʼoa nga sichjén nganʼiole nga sikjaʼáyanile.

16. Jósʼin kitsjoanganʼiole jngo ánkje je Daniel.

16 Ya Escrituras Hebreas kʼoati nchja̱ni tʼatsʼe je profeta Daniel. Kixi kitʼale Niná jokjitse nga tsakʼejna, kʼoa je Jeobá alikuikʼia kitsjionkon. Ñandia kʼianga jngo ánkje xi kʼoakitsole nga nʼio chjí bekon Niná, kʼoa kʼoakitsole nga katasʼele kjoanyʼán kʼoa nga tajajin katama (Dan. 9:22, 23; 10:11, 18, 19).

17, 18. Jméni xi tongini tsakʼinle je Daniel tʼatsʼe nichxin xi nroaján.

17 Kʼianga jeme 100 nóle je Daniel. Tsakui nichxin kui kisikjaʼaitsjen jókoa̱nni nichxin xi nroaján. A kjoaʼáyanile. Jaon. Tojosʼin faʼaitʼa ya jña tofetʼani je libro xi tsʼe Daniel, je Jeobá i̱ kitsole: “Tonga ji [...]. Si̱kjáyaní” (Dan. 12:13). Je Daniel bení nga je kʼien totjíosíkjáyaní kʼoa nga ya Tsjó tsín “kjoafaʼaitsjen, ni kjoankjíntokon, ni kjoachjinejin” (Ecl. 9:10). Tojeme kuiyá nga kʼia, tonga alikui tokichajin. Je Niná nʼio naskánatjín kjoachoya xi kitsjoale.

18 I tsakʼinsale je profeta Daniel: “Kuisenndoní nga kuichokjetʼa je nichxin nga kʼoaili kjoatjaoli”. Alikuikjoan kʼoatsakʼinle kʼiáni kʼoakoa̱n. Tjínnele nga kuiyá kʼoa skóya. Tonga je én xi “kuisenndoní [...] nga kʼoaili kjoatjaoli” tso, kui xi tsoyanile nga kʼia ni̱kjaʼáyanile nichxin xi nroaján, kʼianga “kuichokjetʼa je nichxin”. Je Biblia xi Nueva Biblia al Día ʼmi, isʼin síkʼatoya je én xi tsakinle Daniel: “Kʼianga jekuichokjetʼa nichxin kuisótjenni nga tisojnakʼain nga kʼoaili je chjíli”.

Joni je Marta, a koaan koa̱nkjainná nga sʼe̱ kjoafaʼáya (Chótsenlai párrafo 19 kao 20)

19, 20. 1) Jósʼin mangóson jmeni xi kachotʼayajiaan kao jmeni xi kitso je Marta. 2) Jméni xi chótʼayajiaan ya kjoaʼmiya xi fisani.

19 Je Marta alikui jao tsakʼé kon nga je ndsʼe̱ “kjoaʼáyanile kʼia nga kuichokjetʼa nichxin”. Je kjoachoya xi tsakʼaile Daniel kʼoa jmeni xi kitso je Marta, kui xi basenkaoná nga tsín jao sʼe tokoán nga kjoaʼáyanile je kʼien.

20 Jmeni xi jekachotʼayajiaan ñaki kʼoakoan kʼoa kui bakó nga je xíngiaa xi jekʼien koaan koatiokonni. Kʼoati kaʼyaa tʼatsʼe je choʼndale Niná xi koankjainle nga sʼe̱ kjoafaʼáya nichxin xi nroaján. A tíjna jngo choa̱ xi bakóná nga koa̱n kjoaʼáyanile jngo chjota ninga jekjoatse kinokjoani nga kʼoakoa̱n. Tsa jaon, joni Marta, likuijin jao sʼe̱ tokoán nga sʼe̱ kjoafaʼáya. Tonga kʼiáni sʼe̱ kjoafaʼáya. Jé kjoaʼmiya xi fisani kuitsoyaná xi tʼatsʼe jebi.

^ párr. 6 1 Reyes 17:17-24: “Kʼoa xijekoan, je ʼndíle chjoón xi tsʼe ndʼia kisokochʼinle, kʼoa nʼio táo koan chʼinle kʼoa kʼien. Kʼoa chjoón kitsole Elías: Ánni nga kʼoatinikaosíninái, chjotale Niná xi kixi. Kuila xá jaʼaini nga katafaʼaitsjen je jéena kʼoa nga ʼndína si̱kʼain. Tonga je Elías kitsole: Tʼainái ʼndíli. Kʼoa kiskoeya ntsja chjoón kʼoa ya kikao ya sonngʼa jñani bʼejnani kʼoa ya kisikájnason nachanle. Kʼoa tsakʼétsʼoale Jeobá kʼoa kitsole: Ji Jeobá Ninána, a kʼoati kjoañʼai kjoaʼaikaonelai je chjoónkʼan xi i̱ tijnakaoña nga kʼoasʼin kjoabiya kabʼailai je ʼndíle. Kʼoa jan kʼa kitsoakjá je tiʼndí kʼoa nʼio kinchja̱le Jeobá nga kitsole: Ji, Jeobá Ninána, tʼiain kjoanda, katabʼejnakon ijngokʼani je tiʼndí. Je Jeobá chan kinrʼoé je énle Elías, kʼoa je tiʼndí jaʼáyanile kʼoa tsakʼejnakon ijngokʼani. Je Elías kiskoé je tiʼndí kʼoa kijenkao saʼnda yandʼia, kʼoa kitsjoale je na̱le; kʼoa kitso Elías: Koeni, tíjnakon je ʼndíli. Kʼoa je chjoón kitsole Elías: Sʼani ʼbe kjoaixia nga ñaki chjotale Niná mai, kʼoa nga ñaki kjoaixi je énle Jeobá xi nokjoai”.

^ párr. 8 2 Reyes 4:32-37: “Kʼianga jaʼasʼen je Eliseo ya yandʼia, je tiʼndí yaa nachanle kijnakʼienson. Jaʼasʼen kʼoa tsakʼéchjoa je xo̱ntjoa, tojé nga jao tsakatioʼya, kʼoa je Eliseo tsakʼétsʼoale je Jeobá. Xijekoan, tsakajnane je tiʼndí, kʼoa je tsʼoa yaa tsakʼétʼale tsʼoa tiʼndí, kʼoa je xko̱n yaa tsakʼétʼale xko̱n, kʼoa je ntsja yaa ntsja tiʼndí tsakáyone, kʼoa je yaole tiʼndí tobijbi koanso. Kʼoa je Eliseo i̱ fi i̱ nroá kisʼin nga kitjo kʼoa jaʼasʼen je ndʼia. Xijekoan, yaa tsakajnane ijngokʼa je tiʼndí. Kʼoa je tiʼndí ñato kʼa jaʼátsjinle, xijekoan kiskoxʼángi xko̱n. Je Eliseo kinchja̱le je Guehazí kʼoa kitsole: Tinókjoalai je chjoón sunamita. Kʼoa je kinchjaale, kʼoa je chjoón jaʼasʼen jñani tíjna Eliseo. Kʼoa je Eliseo i kitsole: Chjóai je tiʼndíli. Kʼoa je chjoón yaa ngindso̱ko̱ Eliseo tsakasenxkónyʼin, xijekoan, kiskoé je tiʼndíle kʼoa kitjoo”.

^ párr. 14 Hebreos 11:17-19: “Kui nga koankjainle Abraham, kitsjoatʼa Isaac, kʼia nga kʼoasʼin kichotʼa. Je xi kiskoétjao kjoanisʼengi, kitsjoatʼa ʼndíle xi tojngo je. Kʼoasʼin tsakʼinle Abraham: Xi totʼatsʼe Isaac kʼoasʼin kʼoaili ntje̱ xi yʼa jaʼaínli. Kiskosonnile Abraham nga Niná koa̱nle sikjaʼáyanile chjota, nda tsa jekʼen. Kʼoasʼin kiskoé Isaac ngijngokʼani, joni tsa ngoyale xi jekʼen”.

^ párr. 15 Job 14:13-15: “Tongisajin nda tsa yala Tsjó si̱kʼéjnaʼmanái, tsa si̱kʼéjnaʼmanái saʼnda nga tjóxin kjoajtili, nga kʼoéjnachoai je nichxin nga kjoaʼaítsjenli xi tʼatsʼan. Tsa jngo chjota kuiyá, a koaan kʼoéjnakon ijngokʼani. Skoyaña jokji tse nga ni̱kʼéjnanʼiona, saʼnda nga ni̱kʼéjnandaina. Kuinókjoaní kʼoa kjuinrʼoele. Nʼio si̱metokuin jmeni xi kisinda ndsai”.