Ir al contenido

Ir al índice

Jchaxkoán “je xi Niná tsakʼékjao”

Jchaxkoán “je xi Niná tsakʼékjao”

“Je xi Niná tsakʼékjao, ali bʼasjexinjin chjota” (MAR. 10:9).

KJOAJNDA 131, 132

1, 2. Jméni xi tjínnele sʼiaan tojo tso ya Hebreos 13:4.

NGATSʼIÑÁ nga mená jchaxkoán je Jeobá. Kʼoatso nga kʼoati skoe̱xkónná tsa kʼoasʼiaan (1 Sam. 2:30; Prov. 3:9; Apoc. 4:11). Kʼoati mele nga jchaxkoán je chjota, jolani je chjotaxá (Rom. 12:10; 13:7). Tonga xi kʼoati machjén nga jchaxkoán kui je kjoabixan.

2 Je pastro Pablo i kitso: “Ngatsʼi katabexkón je kjoabixan, kʼoa je kjoale ali chʼaojin ma”, xi tsonile, nga tsín sichajngitʼale xínkjín xi jechixan (Heb. 13:4). Ánni nga kʼoakitsoni je Pablo. Kuinga tjínnele chjí skoe̱kon kjoabixan je chjotatjenngile Cristo. Kʼoa ñá, a kʼoasʼin ʼyatokoán je kjoabixan.

3. Jmé kjoafaʼaitsjen xi nʼio chjíle kitsjoa je Jesús xi tʼatsʼe kjoabixan (chótsenlai sén xi faʼaitʼa ibi).

3 Tsa chjí ʼyaa kʼoa tsa ʼyaxkoán je kjoabixan, kui je choa̱le Cristo timangíntjenngiaa. Kʼianga kiskonangile je chjota fariseo xi tʼatsʼe nga tsjion xínkjín je chjota, je Jesús kui kʼoakitsole jmeni xi kitsole Jeobá je Adán kao Eva, nga kitso: “Je xʼin sikatío nʼaile na̱le, kʼoa chjoónle kʼoéjnakao. Je xi jao koanni nga chjoón nga xʼin, tomajngoni yaole”. Kʼoa i kitsosa: “Je xi Niná tsakʼékjao, ali bʼasjexinjin chjota” (tʼexkiai Marcos 10:7-9, 11, 12; * Gén. 2:24).

4. Jósʼin tsakʼéndajin Jeobá je kjoabixan.

4 Tojosʼin tiʼyaa, je Jesús koanjinle nga je Niná tsakʼéndajin xi tʼatsʼe kjoabixan kʼoa kʼoakitso nga tjínnele koatiokaontsjai xínkjín. Je Jeobá alikui kʼoakitsole je Adán kao Eva nga koa̱n tsjión xínkjín, tosaa kui xi kitsole nga katabatiokao xínkjín ngantsjai.

JME XI TSʼANTJAIYAJIN CHOATSE TʼATSʼE KJOABIXAN

5. Jósʼin batio xi jechixan kʼianga mʼe je chjoón kʼoa tsa je xʼin.

5 Kʼianga tsakajngijée je Adán nʼio tse jmeni xi tsʼantjaiya. Tobʼelañá kisʼe je kjoabiya, kʼoa kui xi síkixoya je kjoabixan. Kui xi kitso je pastro Pablo kʼianga kʼoakitsole je chjotatjenngile Cristo nga tsín tikui koaitjenngini je Kjoatéxomale Moisés. Kʼoakitso nga je kjoabiya síkixoya je kjoabixan kʼoa nga je xʼin kʼoa tsa chjoón xi toje kabʼejna koaan kuixan ijngokʼani (Rom. 7:1-3).

6. Jósʼin bakó je kjoatéxoma xi kitsjoale Jeobá je chjota israelita nga nʼio chjí be je kjoabixan.

6 Je kjoatéxoma xi kitsjoale Jeobá je naxinandá Israel, faʼaitʼa kʼa kjoafaʼaitsjen xi tʼatsʼe kjoabixan. Chótʼayajinla kʼaa. Je kjoatéxoma xi kisʼe nga kʼia kʼoatso nga je xi xʼin koan nga nkjín yánchjín kisʼele, tonga toje kʼoasʼín je chjota israelita nga kitsjoale Jeobá je kjoatéxoma. Tonga je Jeobá tsakʼéndajin kjoatéxoma jebi ánni nga tsín totaon tsaʼyani je yánchjín. Tobʼelañá, tsa jngo chjota israelita je chixankao jngo chjoón xi choʼnda ma kʼoa tsa ijngo chjoón tsakʼejnakao nga jekoanni, tjínnele tojo tsakajngiʼa je chjoón xi títjon chixankao, nga kitsjoale xi kiskine, xi tsakʼakjá kʼoa jmesani xi koanchjénle. Je Niná kʼoasʼin tsakʼéne nga tjínnele kisikuinda (Éx. 21:9, 10). Ningalani tsín tikui kjoatéxoma mangíntjenngiñá ndʼaibi, tsoyaná nga nʼio bechjí Jeobá je kjoabixan. Kʼoa tjínnele kʼoati kji chjí jchaa tsanda ñá joni je.

7, 8. 1) Tojo tso Deuteronomio 24:1, jméni xi kitsjoaʼnde je kjoatéxoma. 2) Jótso je Jeobá tʼatsʼe nga tsjion xínkjín je chjota.

7 Jótso je kjoatéxoma xi kitsjoa je Jeobá tʼatsʼe nga tsjion xínkjín xi jechixan. Ningalani chjí tsabe Niná je kjoabixan, kitsjoaʼnde nga kitsjion xínkjín je chjota israelita (tʼexkiai Deuteronomio 24:1). * Koan kitsjion xínkjín tsa je xi xʼin tsabe nga “tsín kixi tíjna” jmeni xi kisʼin je chjoónle. Je kjoatéxoma alikui kʼoakitso jmé kjoanni xi kinchja̱ni nga “xi tsín kixi tíjna” tso, tonga alikuijin tsa tosʼa choa kjoa jmeni xi kisʼin, kuijin je xi chʼaosʼin kisikʼéjna (Deut. 23:14). Tonga kʼianga nichxinle Jesús nkjín chjota judío xi totjín totjen kjoa kitsjionni xínkjín (Mat. 19:3). Ñá alikui mená kʼoasʼiaan.

8 Kʼianga nichxinle je profeta Malaquías, je chjota tsakʼanachale je yánchjínle kʼoa kitsjion, tsakui nichxin kui xi koanmele nga jngo xi sʼa tsoti kuixankao xi tsín je Jeobá bexkón. Je Malaquías kʼoakitso jósʼin kisikjaʼaitsjen je Jeobá tʼatsʼe jebi. I kitso: “Nga̱ jtike̱ña nga tsjion xínkjín je chjota” (Mal. 2:14-16). Jebi mangóson kao jmeni xi kitso je Niná xi tʼatsʼe kjoabixan saʼnda nga títjon, nga kʼoakitso nga je xi xʼin “jé chjoónle kʼoéjnakao kʼoa tojngo yao koa̱nni” (Gén. 2:24). Je Jesús kʼoatisʼin kisikjaʼaitsjen tʼatsʼe kjoabixan joni Nʼaile kʼianga i̱ kitso: “Tokui je xi Niná tsakʼékjao, ali bʼasjexinjin chjota” (Mat. 19:6).

KʼIÁNI NGA KOA̱N TSJIÓN XÍNKJÍN XI JECHIXAN

9. Jósʼin tjínnele koa̱njinná jmeni xi kitso je Jesús tojosʼin faʼaitʼa ya Marcos 10:11, 12.

9 Tsakui nichxin tjín xi i̱ kuitso: “Kʼiáni nga koa̱n tsjión xínkjín je xi chjotale Cristo ma kʼoa nga koa̱n kuixan ijngokʼani”. Je Jesús i kitso: “Toʼyanibe xi tsjión chjoónle, xi kjaʼaí chjoón bixankao, síchajngitʼale chjoónle. Tsa chjoón xi tsjión xʼinle, xi kjaʼaí xʼin bixankao, kʼoati síchajngitʼale xʼinle” (Mar. 10:11, 12; Luc. 16:18). Jebi kui bakóná nga je Jesús nʼio xkón tsabe je kjoabixan, kʼoa kui xi mele nga kʼoatisʼin jchatokoán tsanda ñá. Kjoachajngi kisʼin ʼyani xi tokjoatjao kitsjion je chjoónle kʼoa tsa xʼinle kʼoa kjaʼaí xi chixankao. Nga̱ ngixko̱n Niná tojo “tojngo yao” mani nga jao. Xi ijngosani, ʼyani xi tokjoatjao kitsjion je chjoónle xkón sʼin kisikʼéjna, nga̱ koanjin kjoachajngi kisʼin. Nga̱ je chjoón xi kinjion tsakui nichxin kjoanʼio chixan ijngokʼa nga kisʼele je xi tsakajngiʼa. Kʼoa tsa kʼoakisʼin joxi jeni kisichajngi.

10. Kʼiáni nga koa̱n tsjión xínkjín je xi chjotale Cristo ma kʼoa koa̱n kuixan ijngokʼani.

10 Tonga je Jesús kʼoati kitso kʼiáni nga koa̱n tsjión xínkjín chjota. I kitso: “An xinno, toʼyani xi tsjión chjoónle, tsa tsín tsa xi totʼatsʼe nga chjoónle kisichajngitʼale, kʼoa tsa kjaʼaí chjoón kuixankao, je xʼinbe síchajngitʼale chjoónle” (Mat. 19:9). Kʼoati kitso kʼianga kinchja̱yajinle chjota je Jesús ya jngo jko̱nindo (Mat. 5:31, 32). Nga jao kʼa nga kʼoakitso “kjoachajngi” kinchja̱ni (nga én griego, pornéia tso). Jebi nkjín koya jée nchja̱ni, jolani nga síchajngitʼale xínkjín xi jechixan, xi xáchajngi sʼín, nga xínkjín fayokao je chjota xi tsín chjoónle kʼoa xi tsín xʼinle mani, xi tixʼin xínkjín kʼoa xi tiyánchjín xínkjín fayokaoni kʼoa je xi cho̱ fayokao. Tobʼelañá, tsa jngo chjota xi sichajngitʼale chjoónle, jé chjoónle xi kuitsoni tsa tsjión kʼoa tsa mai. Tsa kʼoasʼin je chjoón jebixoya kjoabixanle ngixko̱n Niná.

11. Ánni nga tsín tsjion kʼani xínkjín xi chjotale Cristo ma ninga tiʼndele nga kʼoasʼin kʼianga jngo xi síchajngi.

11 Je Jesús alikui kʼoakitso nga kjoanʼio tsjión xínkjín tsa je chjoón kʼoa tsa je xʼin kasíchajngi (pornéia). Tobʼelañá, tsa kasíchajngi je xʼin, jé chjoón xi kuitsoni tsa tosi tonda kʼoéjnakao. Tsakui nichxin tojo tsjoake je xʼinle kʼoa sichatʼale kʼoa kʼoenele yaole nga jao nga nda koatio ijngokʼani. Kʼoa tsa tsjión je xʼinle kʼoa tsín tikuixanni, ñʼaijin koa̱nle nga̱ tsínjin tiʼya xi koa̱njngíʼani kʼoa tsínjin tiʼya xi koájnakaoni. Jókoa̱nni nga toje kʼoéjna. Kʼoa tsa ʼndíxti tjínle, jósʼin sijchá (1 Cor. 7:14). Jebi kui bakóyaná nga kjoa batiojin je xi tsjion xínkjín.

12, 13. 1) Jmé kjoa xi kisʼele je Oseas kao je chjoónle. 2) Ánni nga kikʼá ijngokʼani Gómer je Oseas. 3) Jméni xi bakóyaná jebi tʼatsʼe je kjoabixan.

12 Jme kjoa xi jaʼatojin je profeta Oseas nʼio tse xi bakóyaná tʼatsʼe josʼin bekon Niná je kjoabixan. Je Jeobá kʼoakitsole nga je katabixankao je chjoón xi Gómer tsakʼin. Je Gómer chjoónchajngi koan kʼoa xti xi kisʼele kjoachajngi kitsinjin, kʼoa jngo ʼndí kisʼele xi tsʼe Oseas (Os. 1:2, 3). Xijekoan, je Gómer jngo ti kʼoa jngo tsoti kisʼele xi tsín tsʼe Oseas. Ningalani nkjín kʼa kisichajngi je Gómer, je Oseas tosi tonda tsakʼejnakao. Xi jejaʼato nichxin ki je Gómer kʼoa choʼnda kinikao. Tonga je Oseas tsakatse ijngokʼa (Os. 3:1, 2). Je Jeobá kui kjoa xi jaʼatojin je Oseas kisichjén nga nkjín kʼa kisichatʼale je naxinandá Israel kʼianga yátsʼi̱n tsakinyále kʼoa nga niná ndiso tsakʼétsʼoale. Jméni xi bakóyaná jebi.

13 Tojosʼin tiʼyaa, tsa jngo chjotale Cristo sichajngi, tsa je chjoón kʼoa tsa je xʼin xi tsín jme jée kasʼele, jé xi kuitsoni tsa tsjión xínkjín kʼoa tsa mai. Je Jesús kʼoakitso nga tiʼndele tsjión xínkjín kʼoa nga koa̱n kuixan ijngokʼani. Tonga kʼoati koa̱n nga sichatʼale xínkjín. Je Biblia kʼoatso nga je Oseas kikao ijngokʼani je Gómer ya ndʼiale. Alikuiti kjaʼaí chjota tsakajnakaoni je Gómer. Kʼoa je Oseas alikui tokjoan tsakajnakao ijngokʼa (Os. 3:3, nota, nwt-E). Tonga kʼoajin kisʼin nga jeki nichxin. Jebi kui kitsoyanile nga kisichatʼale Jeobá je naxinandále kʼoa nga nda tsakatio ijngokʼani ngixko̱n (Os. 1:11; 3:3-5). Jebi kui bakóyaná tsa jngo xi kasíchajngitʼale je chjoónle kʼoa tsa xʼinle, kʼoa koanmele tosi tonda koatiokao xínkjín kʼoa kjoáyokao ijngokʼa xínkjín, kui xi tsonile nga jekasíchatʼale (1 Cor. 7:3, 5). Kʼoa jetsín tiʼndele nga tsjión xínkjín. Kʼianga jekʼoasʼin koatiokao ijngokʼa xínkjín tjínnele kʼoasʼin skoe̱kon je kjoabixanle josʼin be je Jeobá.

JCHAXKOÁN JE KJOABIXAN NINGA TSE KJOA SʼE̱

14. Jmé kjoa xi sʼe kʼale xi jechixan tojo tso ya 1 Corintios 7:10, 11.

14 Ngatsʼiaa xi chjotatjenngile Cristo maa, tjínnená jchaxkoán je kjoabixan joni je Jeobá kao Jesús. Tonga nga chjotajée maa, tjínkʼa xi tsín kʼoasʼín (Rom. 7:18-23). Kuinga tsín tokʼoamaniná nga kʼoati kui kjoa jaʼatojin je chjotatjenngile Cristo xi tsakatio nga siglo 1. Ningalani kʼoakitso je Pablo nga “je chjoón ali basentʼaxinjinle xʼinle”, tonga kʼoakisʼin kʼa (t’exkiai 1 Corintios 7:10, 11). *

Jméni xi koa̱n sʼin xi jechixan nga nda koatio ijngokʼani kʼiatsa tse kjoa tjínle (Chótsenlai párrafo 15)

15, 16. 1) Ningalani kjoa sʼe̱le xi jechixan, jméni xi tjínnele sʼin, kʼoa ánni. 2) A kʼoati sʼin jngo chjotale Cristo ninga tsín choʼndale Niná mani je chjoónle kʼoa tsa xʼinle.

15 Je Pablo alikui kʼoakitso ánni nga tsakinyaxin kʼanile xínkjín je chjotale Cristo. Tobʼelañá, ali tsakuijin tsa kjoachajngi kisʼin je xi xʼin ma, tsa kʼoalani, kisʼejinle ʼnde je xi chjoón nga kitsjion je xʼinle kʼoa koanjin chixan ijngokʼa. Je Pablo kʼoakitso nga je chjoón xi basentʼaxinle je xʼinle alikui koa̱n kjaʼaí xi kuixankao, kʼoa tsa maije̱ tosa katafáondani kao xʼinle. Tojo jngo xʼin jngo chjoón mani ngixko̱n Niná. Je pastro Pablo kui kjoafaʼaitsjen kitsjoale xi jechixan nga katafáondani kʼiatsa tsín kjoachajngi kisʼe. Koan kisijéle nganʼio je xi chjotajchínga sʼin tjío. Alikui je fayojin kjoale xi jechixan kʼoa alikui jngo xi fijtakao, kui kjoafaʼaitsjen xi ya Biblia nroatʼa tsjoále.

16 Tonga ngisajin ñʼai koanle jngo chjotale Cristo tsa tsín choʼndale Niná mani je xʼinle kʼoa tsa chjoónle. A koan tsakinyatʼaxinle xínkjín kʼiatsa kjoa kisʼele. Tojosʼin tiʼyaa, je Biblia kʼoatso nga koa̱n tsjión xínkjín tsa je xʼin kʼoa tsa je chjoón sichajngi, tonga alikui kʼoatso jmé kjoa xi tjínnele sʼe̱ nga koa̱n kuinyatʼaxinle xínkjín. Je Pablo i kitso: “Je chjoón xi tjínle xʼin xi tsín tsa makjainle, kʼoa tsa je xʼin mamekon nga bʼejnakao, kʼoati li tsjiónjin” (1 Cor. 7:12, 13). Tojo machjén kjoafaʼaitsjen jebi ndʼaibi.

17, 18. Ánni nga tsín binyatʼaxin kʼanile xínkjín je chjotale Cristo ninga tse kjoa faʼatojin.

17 Sakʼoaa kʼoasʼin matsen nga je xʼin xi tsín choʼndale Niná mani tsín timenile nga tosi tonda kʼoéjnakao je chjoónle. Tsakui nichxin bʼéle je chjoónle, kʼoa tsa kʼoasʼin sikjaʼaitsjen je chjoón nga nʼio tínikiʼaon, kʼoa tsa jexkón sʼin tíbʼejna. Tsa tsín mele nga koa̱njngíʼa je chjoónle kʼoa kao ʼndíxtile kʼoa tsa tsín titsjoáʼndenile je chjoónle nga Niná sixále. Nga kui kjoa jebi faʼatojin je tichjaa, tjínkʼa xi kʼoatso nga ngisa nda nga koasentʼaxinle je xʼinle. Tonga kʼoati tjínkʼa xi tsín kʼoasʼín. Tjíokale kʼoa bʼénele yaole nga nda batio.

18 Je xi binyatʼaxinle xínkjín kui kjoa faʼatojin je xi jesa kanikʼaxkiaa. Je pastro Pablo ijngosa koya kinchja̱ni ánni nga tjínnenile tosi tonda koatiokao xínkjín xi jechixan. I kitso: “Je xʼin xi tsín tsa makjainle, kʼoasʼin chjotale Cristo ma xi totʼatsʼe chjoónle, kʼoa je chjoón xi tsín tsa makjainle kʼoasʼin chjotale Cristo ma xi totʼatsʼe xʼinle. Tsa tsínlani kʼoasʼin, je xtino tojndí koa̱n kjoan, tonga ndʼai chjotale Cristo ma” (1 Cor. 7:14). Nʼio nkjín je ndsʼee kao tichjaa xi tojo batiokao je xʼinle kʼoa tsa chjoónle xi tsín testigole Jeobá ma ninga tse kjoa faʼatojin. Kʼoa nga kʼoasʼín tsjoa satío kon, nga̱ jéni Jeobá síxále nga jemani je xʼinle kʼoa tsa chjoónle (tʼexkiai 1 Corintios 7:16; * 1 Ped. 3:1, 2).

19. Ánni nga tjínni je ndsʼee kao tichjaa xi nʼio ndasʼin tjíokao xínkjín.

19 Je Jesús kui kinchja̱ni tʼatsʼe nga tsjion xínkjín je chjota, kʼoa je pastro Pablo kui kinchja̱ni tʼatsʼe josʼin síkjaʼaitsjen je Niná nga binyatʼaxinle xínkjín chjota. Nga jao kui xi koanmele nga xkón sʼin katabe kjoabixan je choʼndale Jeobá. Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, jngo tjíjtsa Sonʼnde nʼio nkjín mani je ndsʼee kao tichjaa xi jechixan xi ndasʼin tjíokao xínkjín. Tsakui nichxin ʼyaa ya jinjtínná je ndsʼee kao tichjaa xi tsjoa tjío kon. Je ndsʼee kixi fitʼale je chjoónle kʼoa tsjoakee, kʼoa je tichjaa tsjoakee kʼoa bexkón je xʼinle. Kui xi bakó nga koa̱n chjí jchatokoán kʼoa jchaxkoán je kjoabixan. Nʼio tsjoa satío tokoán nga miyón mani je ndsʼee kao tichjaa xi jechixan xi bakó nga kʼoatjín jotso je Énle Niná, nga tso: “Kui kjoabi nga je xi xʼin síkatíoni nʼaile kao na̱le, nga nda tíjnakao chjoónle. Tojngo yao ma nga jao” (Efes. 5:31, 33).

^ párr. 3 Marcos 10:7-9, 11, 12: “Kuibi je xʼin sikatío nʼaile na̱le, kʼoa chjoónle kʼoéjnakao. 8 Je xi jao koanni nga chjoón nga xʼin, tomajngoni yaole. Kʼoasʼin nga li tijao mani nga je, tonga tojngo yao koanni. 9 Je xi Niná tsakʼékjao, ali bʼasjexinjin chjota. 11 Jesús tsole: Toʼyanibe xi tsjión chjoónle, xi kjaʼaí chjoón bixankao, síchajngitʼale chjoónle. 12 Tsa chjoón xi tsjión xʼinle, xi kjaʼaí xʼin bixankao, kʼoati síchajngitʼale xʼinle”.

^ párr. 7 Deuteronomio 24:1: “Tsa jngo xʼin xi jngo chjoón kuixankao tonga tsa tsín sa̱sénle nga kui kʼoasʼin je chjoónle xi tsín kixi tíjna, tjínnele kʼoenda je xo̱n xi tsjiónni xínkjín kʼoa jé tsjoále chjoón kʼoa kʼaonsje je ndʼiale”.

^ párr. 14 1 Corintios 7:10, 11: “Tonga an bʼenele je xi tojngo tjío nga jechixan, ali anjian tonga jé Nainá: Je chjoón ali basentʼaxinjinle xʼinle. 11 Tsa koase̱ntʼaxin, kʼoasʼin katʼejna nga tsín tsa kuixan, axo katafáondani ngijngokʼa kao xʼinle. Kʼoa je xi xʼin ali tsjiónjin je chjoónle”.

^ párr. 18 1 Corintios 7:16: “Jósʼin ʼyani ji chjoón tsa tsín kʼoasʼin chʼa̱sjentjai xʼinli, axo jósʼin ʼyani ji xʼin tsa tsín kʼoasʼin chʼa̱sjentjai chjoónli”.

^ párr. 55 Tsakui nichxin ai tíjna josʼin tsoyanile je én jebi, tonga machjén nga katamajinná jmé kjoanni xi tínchja̱ni ánni nga jchasíñá jotso je kjoatéxomale Jeobá.