Ir al contenido

Ir al índice

KJOAʼMIYA XI CHOTʼAYA 51

A nda ʼyaxkoaan je Jeobá

A nda ʼyaxkoaan je Jeobá

“Je xi be jaʼaínli sinʼiotʼali, nga̱ likui kuinjiótokuin je xi básjaili, ji Jeobá” (SAL. 9:10).

KJOAJNDA 56 Kʼoasʼin tʼinkoai yaoli jotso Énle Niná

XI TÍNCHJA̱NI *

1, 2. Jmé xi bakóyaná nga jngó jngoá je choa̱le jngo ndsʼee xi Angelito ʼmi.

A TESTIGOLE Jeobá ma je xijcháli. Kʼiatsa jaon, alikui xi tsonile nga jemiyoli mani je Niná. Tsa Niná síxále xijcháná kʼoa tsa mai, nga jngó jngóñá nga kʼoénelee yaoná nga miyoná katama je Jeobá.

2 Kataʼyala choa̱le jngo ndsʼee xi Angelito ʼmi. Kʼianga kitsin ndsʼee jebi tokʼoa jetestigole Jeobá ma xijchále. Kʼianga sʼa xti alikui nʼio kisichriantʼale Niná. Itso: “Tokui nga je Jeobá kisixánile nga kʼoati sʼian josʼín je xijchána”. Je ndsʼee jebi kisikʼaya nichxin nga tsakʼéxkia je Biblia, kisikjaʼaitsjenjin jmeni xi tsakʼéxkia kʼoa kjitʼaa tsakʼétsʼoa. Kʼoa itsosa: “Tokʼiaa tsa nda ʼbexkoan je Jeobá nga koa̱nchriantʼale”. Je choa̱le ndsʼee jebi, kui bakóyaná nga tsín mangóson nga ʼyaa xi tʼatsʼe Jeobá kʼoa nga ñaki nda ʼyaxkoaan. Kʼoa xi ijngosani, kui bakóyaná jme xi tjínnele sʼiaan nga nda jchaxkoaan je Jeobá.

3. Ánni kʼoabixónsíñá nga tsín mangóson nga ʼyaa xi tʼatsʼe Jeobá kʼoa nga nda ʼyaxkoaan.

3 Tsakui nichxin kʼoasʼin nikjaʼaitsjeen nga ʼyaxkoaan je Jeobá nga̱ ʼyañá joʼmi kʼoa tsakuije̱ nga tjínjinná jmeni xi tso kʼoa jmeni xi kisʼin. Tonga ali tsa tokuijin jebi xi machjén. Kʼoati machjén nga chʼa̱sjeʼaa nichxin nga jchasaa xi tʼatsʼe Jeobá kʼoa kao jokjoan. Tsa kʼoasʼiaan, koa̱njinná ánni nga kʼoatsoniná tsa jmeni kʼoa jmeni xi sʼín. Kʼoa jebi koasenkaoná nga jchaa tsa sasénle josʼin nikjaʼaitsjeen kʼoa jmeni xi nʼia. Kʼianga jekoa̱njinná jmeni xi mele Jeobá nga sʼiaan, tjínnele kʼoasʼin si̱tjosoán.

4. Jósʼin koasenkaoná nga chótʼayajin kʼaa je choa̱ xi faʼaitʼa Biblia.

4 Tsakui nichxin tjínkʼa chjota xi skoe̱sinná nga je Jeobá si̱xálee kʼoa tsa saʼnda koa̱njtikená nga kjoajtín koanngían. Tonga tsa je Niná si̱nʼiotʼaa, alikui tsjiónkonná. Tsa kʼoasʼiaan, miyoná koa̱n je Niná ngantsjai nichxin. Koaan nga ngisa nda jchaxkoaan je Jeobá. Je choa̱le Moisés kao rey David basenkaoná nga koa̱n miyole Niná koaan. Je xi fisani kui jchaa jmeni xi kisʼin nga nda tsabexkon je Jeobá kʼoa jméni xi bakóyaná jokisʼin chjota jebi.

JE MOISÉS TSABEE JE NINÁ “XI TSÍN MATSEN”

5. Jméni xi kisʼin je Moisés.

5 Je Moisés kui kiskoejin nga Niná kisixále. Kʼianga 40 nóle yaa kitsjoanganʼiole je naxinandále Niná ʼndele nga “tile tsotile Faraón” sʼin tsaʼyale (Heb. 11:24). Je Moisés alikui kui koanndosinle je xá xi kʼoaile tsakai. Kʼianga tsakasenkao je chjota israelita nga choʼnda sʼin tsakatio ya Egipto, alikui kini ninga nʼio koanjtile je faraón, jngo chjotaxá xi tse nganʼio kisʼele kʼoa xi joniná sʼin tsabekon yaole. Je Moisés tsakakó kjoamakjainle kʼoa jé Jeobá kisinʼiotʼa. Nga je Niná kisinʼiotʼa yaole kui xi tsakasenkao nga miyole Jeobá koanni ngantsjai (Prov. 3:5).

6. Jmé xi bakóyaná je choa̱le Moisés.

6 Tojo kisʼin je Moisés, kʼoati koa̱n nga kui chjoéjiaan nga je Niná si̱xálee kʼoa nga je naxinandále kʼoainganʼiolee. Kʼianga je Jeobá si̱xálee tsakui nichxin tse kjoama̱ kʼoéngiaa kʼoa chjota koaitjenngikená. Tonga tsa je Nʼainá xi tíjna ngʼajmi si̱nʼiotʼaa, alikui jao tjín tokoán nga je koasenkaoná.

7, 8. Jméni xi tosi tonda koanjinle je Moisés.

7 Je Moisés tosi tonda koanjinle jokjoan je Jeobá kʼoa kʼoakisʼin josʼin mele. Tobʼelañá, kʼianga kʼoakitsole Jeobá nga katabʼasjentjai naxinandále, je Moisés nkjín kʼa kʼoakitso nga tsín kuitjosonle je xá xi tíbánele Niná. Tonga je Jeobá tsakakóle kjoamatokon kʼoa tsakasenkao (Éx. 4:10-16). Je Moisés kʼoakitsole je faraón jmeni xi koa̱ntʼain. Xijekoanni, tsabee josʼin kisichjén nganʼiole Jeobá kʼianga tsakʼasjentjai je chjota israelita kʼoa nga kisikjeson je faraón kao chjotakjoajchánle ya ndáchikon Ní (Éx. 14:26-31; Sal. 136:15).

8 Kʼianga jekitjoni ya naxinandá Egipto je chjota israelita, me tokjitʼa tsakjayojéetʼale Moisés. Jokjitse kʼoakisʼin chjota israelita, je Moisés tsabee nga nʼio tsejta koan Jeobá xi kao naxinandále (Sal. 78:40-43). Kʼoa kʼianga kʼoakitsole Moisés je Jeobá nga tsín katasíkjeson chjota israelita, je Moisés tsabee nga nangitokon je Jeobá kʼoa nga kinrʼoé jme xi kitsole (Éx. 32:9-14).

9. Tojo tso Hebreos 11:27, jósʼin tsakʼejna Moisés ngixko̱n Niná.

9 Kʼianga jekitjoni Moisés ya Egipto, nʼio nda tsabexkon je Jeobá, kʼoasʼin tsabexkon joni tsa ñaki tsabeni xko̱n (tʼexkiai Hebreos 11:27). * Je Biblia itso: “Je Jeobá tsakjákao ngaʼa ngaʼa je Moisés, josʼin fákao jngo chjota je miyole” (Éx. 33:11).

10. Jmé xi tjínnele sʼiaan nga nda jchaxkoaan je Jeobá.

10 Jméni xi bakóyaná choa̱ jebi. Kʼianga nda jchaxkoaan je Jeobá machjén nga jchaa jokjoan kʼoa kʼoasʼiaan josʼin mele. Jméni xi mele nga sʼiaan. Je Biblia itso: “Mele nga ngatsʼi chjota kuitjontjai, kʼoa nga kuichonrʼoe xi kjoakixi” (1 Tim. 2:3, 4). Nga kʼoasʼiaan josʼin mele Niná tjínnele kʼuínyalee chjota xi tʼatsʼe.

11. Ánni nga ngisa nda ʼyaxkonñá Jeobá kʼianga ʼmiyalee chjota xi tʼatsʼe.

11 Ngisaa nda ʼyaxkoaan je Jeobá kʼianga ʼmiyalee chjota xi tʼatsʼe. Tobʼelañá, je Jeobá bakó kjoamatokon kʼianga bándiaaná nga tsaojiaan je chjota xi ndʼé tjío ni̱ma̱le (Juan 6:44; Hech. 13:48). Kʼoati ʼyaa jokji nganʼio tjínle je Énle Niná, nga basenkao je chjota xi ʼmiyalee Biblia nga síkatío je costumbre xi tjínle kʼoa nga síkʼantjaiya yaole jokjoan (Col. 3:9, 10). Je Jeobá tsejtaa kjima nga tojo títsjoáʼndele chjota nga katabexkon kʼoa nga katabitjontjaile yaole (Rom. 10:13-15).

12. Tojo tso Éxodo 33:13, jméni xi kisijéle Moisés je Jeobá, kʼoa ánni.

12 Je Moisés tsabechjí nga miyole koanni Jeobá. Jé Moisés kisichjén Jeobá nga nkjín kjoaxkón tsakatío, ninga kʼoalani, je Moisés kʼoakitsole Jeobá nga mele ngisasa nda skoe̱xkon (tʼexkiai Éxodo 33:13). * Nga kʼia jetsʼato 80 nóle, tonga koanjinle nga machjénsale skoe̱ xi tʼatsʼe Jeobá.

13. Jósʼin koakoá nga ʼyachjiá je kjoamiyo xi tjínná kao Jeobá.

13 Je choa̱le Moisés kui bakóyaná nga tjínnele chjí jchatokoán je kjoamiyo xi tjínná kao Jeobá, ni sʼa choatse kʼoa ni jekjoatse nga tinixálee. Jngo koya josʼin koakoá nga ʼyachjiá je kjoamiyo xi tjínná kao Jeobá kʼiaa nga kʼoétsʼoalee.

14. Ánni nga nʼio machjénsíni nga kʼoétsʼoalee Jeobá kʼianga ngisasa nda jchaxkoaan.

14 Kʼianga nʼio miyoná mani tsa ʼyani kjitʼaa chjakaonajmiá. Kuinga machjénsíni nga kjitʼa kʼoétsʼoalee Jeobá, kʼoa alikui kuinókjoaan nga kʼoéyanajmílee jmeni xi nikjaʼaitsjeen kʼoa jotjín tokoán (Efes. 6:18). Jngo tichjaa xi Turquía tsʼe, xi Krista ʼmi, itso: “Kʼianga ñandia ñandia bʼeyanajmíle Jeobá josʼin sikjaʼaitsjen kʼoa nga ʼbe josʼin basenkaona, ngisaa tsjoake̱ ma kʼoa ngisaa sinʼiotʼa. Nga nrʼoéna kʼianga bʼetsʼoale kʼoasʼin ʼbekoan nga miyona mani je Jeobá kʼoa Nʼaina mani”.

TSJOA TSAKÁYA NI̱MA̱LE JEOBÁ JE DAVID

15. Jmé xi kitso Jeobá xi tʼatsʼe rey David.

15 Naxinandále Niná kitsinjin je David. Tonga ali tsa tokuijin nga je Jeobá tsakʼétsʼoale xijchále nga kʼoati kisʼinni tsanda je. Jesoaa kisimiyo Niná, kʼoa je Jeobá nʼio tjao koanle. Kʼoakitso nga tsjoa tsakáya ni̱ma̱le xi tʼatsʼe David (Hech. 13:22). Jókoanni nga nʼio miyole koanni Jeobá je David.

16. Jmé xi koanjinle David nga kisikjaʼaitsjenjin tʼatsʼe jmeni xi kisinda Jeobá.

16 Nʼio tse xi koanjinle je David nga kisikjaʼaitsjenjin jmeni xi kisinda Jeobá. Tsakui nichxin kʼia kisikjaʼaitsjenjin jmeni xi kisinda Jeobá kʼianga fikoʼnda je barréle nʼaile nga sʼa xti. Tobʼelañá, kʼianga kiskotsen ya ngʼajmi nga nitje̱n, tsabee nga nʼio nkjín niño tjín, kʼoa kʼoati koanjinle jokjoan je Niná. Kuinga i̱ kitsoni: “Je ngʼajmi títsoyaa je kjoajeyale Niná; kʼoa je ngʼá kʼoatítso jme xi kisinda ntsja” (Sal. 19:1, 2). Kʼoati koanjinle nga nʼio chjine je Jeobá kʼianga kisikjaʼaitsjenjin josʼin koanndaa xi chjotaa (Sal. 139:14). Nga kisikjaʼaitsjenjin jmeni xi kisinda Niná koanjinle nga nʼio tse nganʼio tjínle (Sal. 139:6).

17. Jmé xi koa̱njinná tsa si̱kjaʼaitsjenjiaan jmeni xi kisinda Jeobá.

17 Je choa̱le David kui bakóyaná nga tjínnele si̱kjaʼaitsjenjiaan jmeni xi kisinda Niná. Alikui tokʼoéjngoaa tokoán nga i̱ Sonʼnde tinijchá yaoná, kʼoati si̱kjaʼaitsjenjiaan jmeni xi tsoyaná xi tʼatsʼe Niná. Tobʼelañá, je naxó, je cho̱ kʼoa kao je chjota. Tsa kʼoasʼiaan, nʼio tse xi koa̱njinná nga nyaon nyaon tʼatsʼe Nʼainá xi tíjna ngʼajmi (Rom. 1:20). Kʼoa sa tsjoacha sa tsjoachaa koaan.

18. Tojo tso Salmo 18, jméni xi koanjinle je David.

18 Je David tsabee josʼin tsakasenkao Jeobá. Tobʼelañá, kʼianga kisitoánntjai je barréle nʼaile nga jngo xa kʼoa jngo oso kikao tsakai, koanjinle nga je Jeobá tsakasenkao nga kisikʼien cho̱ jebi. Kʼianga kisikʼien je Goliat, kʼoati koanjinle nga je Jeobá tsakasenkao (1 Sam. 17:37). Kʼoati tsabe josʼin tsakasenkao Niná kʼianga kitokachjingale je rey Saúl (Sal. 18, én xi tjítʼa jña fitsʼiani capítulo). Jngo chjota xi ngʼakon tojejin tsakʼasjengʼa yaole. Tonga je David nangitokon koan, kuinga tsabeni josʼin tsakasenkao Jeobá (Sal. 138:6).

19. Jmé xi bakóyaná choa̱le David.

19 Je choa̱le David kui bakóyaná nga tjínnele si̱jélee nganʼio je Jeobá, tonga kʼoati machjén nga si̱kjaʼaitsjenjiaan kʼiáni kʼoa jósʼin basenkaoná. Tsa nangitokon maa kʼoa tsa majinná nga tsín kʼoakoa̱nná kʼoasʼiaan tsa jmeni nga toñá, jchañá josʼin basenkaoná je Jeobá. Kʼoa nga jchaa josʼin basenkaoná ngisaa koa̱nchriantʼasalee. Kʼoakoan jngo ndsʼee xi Isaac ʼmi, xi ya naxinandá jña Fiyi ʼmi tsʼe. Je ndsʼee jebi jenkjín nó nga choʼndale Jeobá ma, kʼoa itso: “Kʼianga sikjaʼaitsjenjian josʼin tijna, tiʼbeña josʼin tíbasenkaona Jeobá saʼnda nga kiskotʼaya Biblia. Kʼoa ngisaa kjimachriantʼasale”.

20. Jósʼin tsakasenkao je David nga ndasʼin tsakʼejna ngixko̱n Niná, kʼoa jméni xi bakóyaná choa̱le.

20 Je David kiskenngile jokjoan Jeobá. Je Niná kʼoasʼin kisindaná nga koa̱n chjénngilee (Gén. 1:26). Nga ngisasa nda jchaa jokjoan, ngisasa nda koa̱n chjénngilee. Je David kʼoasʼin tsabekon chjota josʼin tsa jelani Jeobá, nga̱ nda tsabexkon. Si̱kjaʼaitsjenla jokoan ñandia. Tsakajngijée ngixko̱n Jeobá kʼianga kisichajngi kao Bat-Seba kʼoa nga kisikʼien je xʼinle chjoón jebi. Ninga kʼoalani, je Jeobá tsakakóle kjoamatokon (2 Sam. 11:1-4, 15). Ánni. Kuinga kʼoati tsakakó kjoamatokon je David. Nga nʼio miyole koanni je Jeobá, je naxinandá Israel nʼio tsjoake koan kʼoa je Niná kʼoakitso nga je David xi nda choa̱ tsakʼéjnale je rey xi ngikʼa (1 Rey. 15:11; 2 Rey. 14:1-3).

21. Tojo tso Efesios 4:24 kao 5:1, jósʼin bichómani nga je Niná chjenngilee.

21 Je choa̱le David kui bakóyaná nga tjínnele chjénngilee je Niná. Tsa kʼoasʼiaan, nʼio koasenkaoná kʼoa ngisasa nda jchaxkoaan. Kʼianga bʼenelee yaoná nga kʼoamakjoaan jokjoan Niná, kʼoasʼin bakoñá nga xtile maa (tʼexkiai Efesios 4:24; * 5:1 *).

NGISASA NDA KATAʼYAXKOAAN JE JEOBÁ

22, 23. Jósʼin kuichomani tsa kʼoasʼiaan jmeni xi majinná kʼianga chotʼayá xi tʼatsʼe Jeobá.

22 Tojosʼin kaʼyaa, kao Biblia kʼoa kao jmeni xi kisinda ʼyañá xi tʼatsʼe Jeobá. Ya Biblia faʼaitʼa choa̱le choʼndale Niná xi kixi kitʼale xi koa̱n chjénngilee, jolani Moisés kao David. Je Jeobá bakóyaná xi tʼatsʼe, tonga kʼoati machjén nga kʼoénelee yaoná nga ngisasa nda jchaxkoaan.

23 Alikuikʼia jchaa ngayeje xi tʼatsʼe Jeobá (Ecl. 3:11). Tonga je xi chjíle ali tsakuijin jokji ʼyaa xi tʼatsʼe, kui xi chjíle jonʼia. Tsa nitjosoán jmeni xi majinná kʼoa tsa chjénngilee je Niná, ngisasa sichriantʼaná (Sant. 4:8). Je Biblia kʼoatso nga tsínkʼia tsjiónkon je xi tosi tonda mele skoe̱xkon.

KJOAJNDA 80 Kataʼyao nga nda chjota Jeobá

^ párr. 5 Nkjín chjota xi makjainle nga tíjna Niná, tonga alikui be jokjoantjínni xi tʼatsʼe. Jósʼin tíjna nga ʼyaxkoaan je Jeobá. Kʼoa jmé xi bakóyaná choa̱le Moisés kao rey David jme xi tjínnele sʼiaan nga miyoná katama Niná. I kjoaʼmiya jebi chótʼayajiaan xi tʼatsʼe jebi.

^ párr. 9 Hebreos 11:27: “Kui nga koankjainle, jitjoni ya Egipto. Likui kitsakjónle kjoajtile chjotatítjon, nga̱ kisinʼiojin yaole joni tsa xi tíkotsenle xi tsín matsen”.

^ párr. 12 Éxodo 33:13: “Sijéle kjoanda, kʼiatsa tísokóna kjoanda ngixkuin, takonái je ndiaali ánni nga skoesínile kʼoa nga tosi tonda so̱kosínina kjoanda ngixkuin. Kʼoa kuenta tʼiain nga naxinandá jebi tsiní”.

^ párr. 21 Efesios 4:24: “Chjóao je ni̱ma̱no xi chjotse, xi ngoyale Niná kisʼendani kao xi tjínle kjoakixi kʼoa kao xi ñaki tsje”.

^ párr. 21 Efesios 5:1: “Chjénngilao Niná, joni tsa ʼndí xi kjaínga tjaocha”.