Ir al contenido

Ir al índice

“Tsjoále nganʼio xi tíbijtale”

“Tsjoále nganʼio xi tíbijtale”

Testo xi tsʼe nó 2018: “Je xi Jeobá tjíokoyale sʼee ijngokʼanile nganʼio” (IS. 40:31).

KJOAJNDA 23, 51

1. 1) Jmé kjoa xi bitjatojiaan. 2) Ánni nga tsjoa sʼesíni kon je Jeobá tʼatsʼe choʼndale xi kixi tjíofitʼale (chótsenlai sén xi faʼaitʼa ibi).

TOJOSʼIN ʼyaa ngatsʼiaa, nʼio tse kjoa tjín i̱ Sonʼnde. Tobʼelañá, nkjín ndsʼee xi nʼio táo chʼin tjínle, tjínkʼa xi xínkjín tjíosíkuinda xi jetjínle nó, ninga kʼoati jekjimajchínga tsanda je. Tjínkʼa xi tse kjoama̱ bʼéngi nga bajngiʼa je familiale. Kʼoa ʼyañá nga nkjín mani xi tsín tokui kjoa jebi faʼatojin. Nga kjoa bitjatojiaan, likui titsjoa satíoni tokoán, nichxin tjenkao kʼoa tao̱n sʼengi. Ninga kʼoalani, alikui jao tjínná nga kuitjoson jmeni xi tso je Jeobá, nga nʼio naskánakoa̱nchon nichxin xi nroaján. Nʼiojin tsjoa tjínle Jeobá nga tjínná kjoamakjain.

2. 1) Jósʼin basenkaoná xi tso Isaías 40:29. 2) Jméni xi koa̱nle sikaténginá.

2 Kʼianga kjoa bitjatojin, a sakʼoaa kʼoasʼin nikjaʼaitsjain nga tsín tichókjoanili. Ali tsa tojijin xokjimai. Je Biblia nchjaa kʼani tʼatsʼe choʼndale Niná xi tsakatio ngasʼa xi kʼoakisatio kon nga kjoa jaʼatojin (1 Rey. 19:4; Job 7:7). Ninga kʼoalani koan, jé Jeobá kisijéle nganʼio, kʼoa je Jeobá tsínkʼia kitsjionkon. Je Biblia itso: “Tsjoále nganʼio xi tíbijtale” (Is. 40:29). Tonga nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, tjínkʼa choʼndale Niná xi kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga ngisa nda kʼoendajin je kjoa xi sʼele kʼiatsa sikatíola choatse je Énle Niná, joxi kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga ai tíjna je xále Niná ʼndele nga kjoanichikontʼain tsjoáná. Kʼoa tsín tibʼéxkiani je Biblia, likui tifini je kjoajtín, kʼoa tsín tifitsoyasonni. Kʼoa kuikjoán xi mele je Na̱i nga tsín tikʼoasʼianñá jebi.

3. 1) Jósʼiaan nga tsín kʼoaiʼndelee je Na̱i nga sikinroajen tokoán. 2) Jmé xi chótʼayá i̱ kjoaʼmiya jebi.

3 Je Na̱i bení nga kui xi tsjoánganʼioná kʼianga nda nixálee je Niná, kʼoa kui xi mele nga kjoaʼajen nganʼioná. Tsa sakʼoa kʼoasʼe tokoán nga jetsínná nganʼio alikui si̱kjinlee je Jeobá, tongisasa si̱chriantʼalee. Si̱kjaʼaitsjeen nga itso je Biblia: “Je soa Niná sindayano, sikʼéjnandano, tsjoáno nganʼio, nda sikʼéyono” (1 Ped. 5:10; Sant. 4:8). I̱ kjoaʼmiya jebi, jao koya jchaa jmeni xi koa̱nle sikinroajen nganʼioná nga tsín tinda si̱xánile je Niná. Kʼoati jchaa jósʼin koasenkaoná je kjoafaʼaitsjen xi tsjoá je Biblia nga chókjoaná. Tonga kuila títjon chótʼayajiaan jmeni xi tso Isaías 40:26-31, jñani tsoyaná jósʼin tsjoánganʼioná je Jeobá.

“JE XI JEOBÁ TJÍOKOYALE SʼEE IJNGOKʼANILE NGANʼIO”

4. Jósʼin basenkaona jmeni xi tso Isaías 40:26.

4 (Tʼexkiai Isaías 40:26). * Nisaʼyajinla xi male bʼéxki̱ jotjín niño tjín ya ngʼajmi. Je chjota científico kʼoatso nga 400 jmi miyón niño tjín ya galaxianá. Kʼoa je Jeobá tsjoájaʼaínle nga jngó jngó. Jmé xi bakóyaná jebi xi tʼatsʼe Jeobá. Tsa nʼio mandosinle tʼatsʼe niño, a tsí ngisa mandosinle xi tʼatsaan, nga̱ kuinga tsjoachaa nga nixánilee (Sal. 19:1, 3, 14). Je Nʼainá xi tíjna ngʼajmi nʼio nda bexkonná. Je Jesús i kitso: “Nda tsa ntsja̱jko tjíoxki ngayije” (Mat. 10:30). Kʼoa jngo xi kiski salmo kʼoakitso nga kuenta sʼín je Jeobá je chjota xi kixi (Sal. 37:18). Xi tsonile, be jme kjoa xi tibitjatojiaan, kʼoa jé tsjoáná nganʼio nga chókjoajinná tojme kjoani.

5. Ánni nga tsín jao tjínni tokoán nga koa̱nle je Jeobá tsjoáná nganʼio xi machjénná.

5 (Tʼexkiai Isaías 40:28). * Tʼatsʼe Jeobá nroani ngayeje nganʼio xi tjín. Si̱kjaʼaitsjenla jókji nganʼio tsjoále je Tsʼuí. Jngo chjota científico xi David Bodanis ʼmi, kʼoatso kʼianga xki̱ segundo tsinngatʼa je Tsʼuí, kʼoa yaa mangóson jokoa̱n kʼiatsa jmi miyón bomba jtsínnga. Ijngosa chjota científico xi kʼoatso nga je Tsʼuí “koaanle 200,000 nó siʼisenle je chjota jokji lʼí bʼasje nga jngo segundo”. Jé Jeobá tsjoále nganʼio je Tsʼuí. Kʼoati koa̱nle tsjoáná je nganʼio xi machjénná nga koa̱n kuitjátojiaan tojme kjoani.

6. 1) Anni kʼoakitsoni Jesús nga tja̱ je yugole. 2) Jósʼin basenkaoná nga ʼyaa jebi.

6 (Tʼexkiai Isaías 40:29). * Nga nixálee je Jeobá tsjoa sʼe tokoán. Je Jesús i kitsole chjotatjenngile: “Tjayasonlao yaono yugo xi tsʼan”. Kʼoa i kitsosa: “Kʼoa sa̱kono kjoanikjáya xi tʼatsʼe ni̱ma̱no. Nga̱ yugona ali ñʼaijin, kʼoa tja̱ní chʼána” (Mat. 11:28-30). Ñaki kʼoatjín jotso én jebi. Sakʼoaa bijtaná nga mangián je kjoajtínná kʼoa nga ʼmiyasoán. Tonga nga jebichoñá niʼyaná, a tsí kjoaixi nga ngisa tsjoa sʼe tokoán, kʼoa ngisaa nda biyondalee nga chókjoakaoná tojme kjoani. Alikui jao tjínna nga je yugole Jesús tja̱ní.

7. Jngo choa̱ tʼeyanajmí nga ñaki kʼoatjín jmeni xi tso Mateo 11:28-30.

7 Kataʼyala tʼatsʼe jngo tichjaa xi depresión tjínle, xi migraña tjínle, xi kʼoati kui chʼin tjínle nga nʼio bijtale. Nga kui chʼin tjínle tichjaa jebi, sakʼoajin ñʼai male nga fi je kjoajtín. Tonga nga tsakʼénele yaole nga ki kjoajtín, itso ñandia: “Je kjoanokjoaya xi jaʼa kui kinchja̱ni tʼatsʼe nga nroajen tokoán. Kʼoa je xi kinchjayajin ñaki kʼoasʼin tsakʼéyanajmí joni tsakui kjoa tífaʼatojin, kʼoa ñaki kinroajen ndáxkoan. Koanjinna nga tjínnele kjuía je kjoajtín”. Tichja jebi nʼio tsjoa kisʼe kon nga tsakʼénele yaole nga ki je kjoajtín.

8, 9. Jókitsonile je Pablo nga i̱ kitso “Nga inda an, kʼia tjínna nganʼio”.

8 (Tʼexkiai Isaías 40:30). * Ningalani nʼio nkjín koya jmeni xi maná nʼia, xi tjínnele kuenta sʼiaan kuinga tochoa tjen bichó je nganʼioná. Si̱kjaʼaitsjenla tʼatsʼe pastro Pablo. Ningalani nʼio koanle jmeni xi kisʼin, alikui kitjosonle ngayeje jmeni xi mele sʼin tsakai. Kʼianga tsakʼéyanajmíle Niná jmeni xi koankjáojinle, je Jeobá i kitsole: “Je nganʼiona ngisa nʼio nda matsenni kao kjoaʼindali”. Je Pablo koanjinle jme xi tsakʼinle kʼoa i kitso: “Nga inda an, kʼia tjínna nganʼio” (2 Cor. 12:7-10). Jókitsonile nga kʼoakitso.

9 Je Pablo koanjinle nga tsín koa̱nle nʼio tse jme xi sʼin tsa tsín je Niná koasenkao. Jé nganʼiotsjele Niná tsjoále nganʼio kʼianga inda sʼe̱ kon. Kʼoati koa̱nle koasenkao nga kʼoasʼin jmeni xi tsín kʼoakoa̱nle nga toje. Kʼoati maa tsanda ñá. Alikui jao tjínná nga sʼe̱ná nganʼio kʼianga je nganʼiotsjele Niná koasenkaoná.

10. Jósʼin tsakasenkao Jeobá je David nga kichokjoajinle je kjoa xi jaʼatojin.

10 Je David nkjín kʼa tsabe josʼin tsakasenkao je nganʼiotsjele Jeobá. Itso xi kiski: “Kao nganʼioli koaanna sikinjele je chjotakjoajchán kontrana, xi kao nganʼiole Niná koaanna kjuímijoan jngo xjáo” (Sal. 18:29). Tjínkʼa kjoa xi tsín toñá kʼoakoa̱nná, xi ya mangósonkao jngo xjáo. Kuinga machjénniná nga je Jeobá koasenkaoná.

11. Jósʼin basenkaoná je nganʼiotsjele Niná nga kjoa bitjatojiaan.

11 (Tʼexkiai Isaías 40:31). * Kʼianga kjin fitjen ja̱ alikui totsʼe nganʼio síchjén. Jé ntjao̱sjue xi tjín basenkao nga kjomitjen yaole kʼoa nga tsín nganʼiole síkje. Kʼianga tse kjoa bitjatojiaan si̱kjaʼaitsjeen josʼín je ja̱. Si̱jélee Jeobá nga katabasenkaoná kʼoa katatsjoáná je nganʼiotsjele (Juan 14:26). Si̱kjaʼaitsjeen nga tíjnanda ngantsjai je Jeobá nga koasenkaoná. Tobʼelañá, koaan si̱jélee je Jeobá nga katabasenkaoná kʼianga kjoa sʼená kao ndsʼee. Ánni nga kʼoama sakʼoani.

12, 13. 1) Ánni nga kjoa sʼe sakʼoaniná kao ndsʼee. 2) Jméni xi bakóyaná tʼatsʼe Jeobá jmeni xi koanle je José.

12 Nga chjotajée maa sakʼoaa kjoa sʼená kao ndsʼee. Sakʼoajin likui sa̱sénná jmeni xi sʼin kʼoa tsa jme xi kuitso, kʼoa kʼoajinti sakʼoa likui sa̱sénle jmeni xi sʼiaan tsanda ñá. Tsakui nichxin ñʼai koa̱nná. Tonga je Jeobá kui xi mele nga jtín sʼin si̱xálee kao je ndsʼee. Tsa kʼoasʼiaan, kʼoasʼin koakonilee je Jeobá nga kixi timangíntʼalee.

Je Jeobá alikui kitsjionkon je José, kʼoati tsínkʼia tsjiónkonli tsanda ji (Chótsenlai párrafo 13)

13 Tojo koan je José, je Jeobá alikui bʼéchjoa nga kjoa faʼatojin je choʼndale. Kʼianga sʼa ti je José, jo choʼnda sʼin tsakaténa je xtindsʼe kʼoa yaa Egipto kinikasén (Gén. 37:28). Nʼiojin aon koanle je Niná nga tsabe nga kjoañʼai tífaʼá je José, jngo chjota xi kixi kʼoa xi miyole koanni. Tonga je Jeobá lijme xi kisʼin, ninga kʼia nga je José kui kisʼene nga chjoónle Potifar kisikaojée kʼoa nga ndoyá kichaní. Tonga a tokitsjionkon. Mai. Je Biblia kʼoatso nga “jé Jeobá xokisʼin nga nda kitjo” ngayeje jme xi kisʼin José (Gén. 39:21-23).

14. Jmé kjoanda xi sokóná nga tsín yaoná nijtilee.

14 Ijngola choa̱ kataʼyaa. Nʼio tokʼa chjota xi kʼoakji kjoañʼai tjíofaʼá jokji kjoañʼai tsakjaʼá David, xi kʼoati miyole Niná koan. Tonga je alikui kitsjoaʼnde nga kui kjoajti kisikinjele. Itso xi kiski: “Tikʼéjnai je kjoajti kʼoa titjoxinlai; ali nijtijinlai yaoli kʼoa ali kuijin xi chʼaotjín kʼoanʼiai” (Sal. 37:8). Kuinga si̱kʼéjnañá je kjoajti nga̱ jé Jeobá tichjenngilee, nga̱ je “likui kʼoatísíkaoná josʼin bakinná tʼatsʼe jée xi tibijnyaa” (Sal. 103:10). Tonga kʼianga nikʼéjnaa je kjoajti kʼoati basenkaoná. Nga̱ je xi yaole síjtile sakʼoaa ñʼai male nga kjenjta, nʼio síkjáojin, likui tinda síxáni je cho̱jnga̱le, kʼoa sokóchʼinsale ya yatsʼoa̱. Kʼianga majtiná sakʼoaa likui nda nikjaʼaitsjeen. Kʼoa tsa nʼio si̱jtilee yaoná tochajinle tse nga ba sʼe̱ tokoán. Je Biblia itso: “Jngo ni̱ma̱ xi tojbi kui xi nda síkʼéjna je yaoná” (Prov. 14:30). Kʼiatsa kui kʼoakuitsoná jngo ndsʼee xi aon kʼoe tokoán, xi koasenkaoná nga nda chobá ngindia kao je, kuinga kjuintjenngiaa je kjoafaʼaitsjen xi tsjoá je Biblia.

KʼIANGA LIKUI KʼOASʼÍN JE NDSʼEE JOSʼIN TICHOYALEE

15, 16. Jméni xi koa̱n sʼiaan tsa ʼya xi aon kʼoee tokoán.

15 (Tʼexkiai Efesios 4:26). * ʼYañá nga je chjotasonʼnde toxá chʼao síkaoniná. Tonga tsa jngo ndsʼee kʼoa tsa jngo xíngiaa xi kui kʼoasʼin kʼoa tsakui kʼoakuitsoná xi sikiʼaonná, tochajinle nʼio aon koa̱nná. Tsa tsínlani kʼoakoa̱nná nga si̱chajiaan jmeni xi sikaoná, a nkjín nó nga kʼoéngijtiaa tokoán. Axo kui kjoafaʼaitsjen xi tsjoá je Biblia kjuintjenngiaa kʼoa kjitʼanangi kʼoéndajiaan je kjoa. Kʼiatsa nʼio tse nichxin si̱kʼatoaa, sa ñʼai sa ñʼaijin koa̱nná nga nda chobá ngindiaa.

16 Si̱kjaʼaitsjenla tsa tsín tichajinniná jme xi katsoná kʼoa tsa jme xi kasíkaoná jngo ndsʼee, jmé xi koasenkaoná nga nda chobá ngindiañá. Xi títjon, kʼoétsʼoalee je Jeobá kʼoa si̱jélee nganʼio nga nda chobá ngindiañá kao je ndsʼee. Kuenta sʼiaan nga je Niná tsjoakee je ndsʼee kʼoa kʼoati miyole mani (Sal. 25:14). Je Jeobá ndʼé síkao je miyole kʼoa kui xi mele nga kʼoati sʼiaan tsanda ñá (Prov. 15:23; Mat. 7:12; Col. 4:6). Xi ijngosani, nda si̱kjaʼaitsjeen jokuixoán. Alikui kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen tsa toxá kisʼinni je ndsʼee. Tochajinle kʼoati kisʼená jée tsanda ñá. Koaan i̱ kʼuínlee: “Tochajinle nʼio nyʼia, tonga nga kichjakaonajmínái ngojña, i kisʼe tokoan...”. Kʼiatsa tsín kʼoasʼin kuichomani josʼin tinikjaʼaitsjeen, koaan kjaʼaí nichxin chobanajmiá. Tonga tosi tonda si̱jélee je Jeobá nga katasíchikontʼain je ndsʼee. Kʼoa kʼoétsʼoalee nga katabasenkaoná nga tosa kui chótsenlee jñani nda sʼín je ndsʼee. Tojosʼin kuichomani, jé Jeobá koasenkaoná nga kʼoénelee yaoná nga miyoná katama ngindia je ndsʼee, xi kʼoati miyole Jeobá ma.

KʼIANGA KUI FAʼAITSJENNÁ JME XI KINʼIA NGASʼA

17. 1) Tsa kisokojéena, jósʼin basenkaoná je Jeobá nga nda kuiyo ngindiañá. 2) Ánni nga chjoéñá je nganʼio xi tsjoáná je Jeobá.

17 Tjínkʼa chjotale Cristo xi kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga tsín bakinle nga je Jeobá sixále, nga̱ kui jée xi nʼio ai tíjna tsakajngi. Nga kui faʼaitsjenle jmeni xi tsín nda kisʼin likuijin nyʼán satío kon kʼoa likuijin tsjoa satíole. Je rey David i kitso kʼianga kui jaʼaitsjenle jñani tsín nda kisʼin: “Kʼianga jyó tsakatejna, ñaki jejin je nindana nga kʼoasʼin títsene tsʼajnda nichxin. Nga̱ yaa kijnanena ndsai nichxin kao nitje̱n”. Tonga je David kʼoakisʼin josʼin mele je Jeobá kʼoa itso xi kiski: “Tochan tsakʼeyanajmíle je jéena [...]. Kʼoa ji kinichatʼanái je jéena” (Sal. 32:3-5). Tsa kisokojéeli, je Jeobá mele koasenkaoli nga nda kuijna ngindiani. Tonga machjén nga kʼuíntjenngi je kjoafaʼaitsjen xi tsjoáli je xi chjotajchínga sʼin tjío ya jinjtín (Prov. 24:16; Sant. 5:13-15). Ali choyakaojin nga kʼoasʼiain, nga̱ kui xi kuitsoni tsa kuijnai ngantsjai nichxin kʼoa tsa mai. Tonga jmé xi koan sʼiain tsa tosi tonda kʼoasʼe tokuin ninga jekisichatʼali je Jeobá.

18. Jósʼin basenkao je choale Pablo je xi kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga tsín bakinle nga Niná tjíosíxále.

18 Je Pablo sakʼoaa kui kisikjaʼaitsjen jñani tsín nda kisʼin ngasʼa. I kitso: “An nía pastro xi ngisa nangi tíjnasale xikʼa pastro, nga tsín tsa bakinna nga kʼoaʼmina pastro, nga kontra kile je naxinandále Niná”. Kʼoa i kitsosa: “Tonga kao kjoandale Niná kʼoakjoan jo kjoan” (1 Cor. 15:9, 10). Je Jeobá ndasʼin tsabekon Pablo ninga jée tsakajngi ngasʼa, kʼoa kui xi koanmele nga tsín jao katasʼe kon Pablo. Tsa jekʼoakoannili jéeli kʼoa jekʼoatsakʼinlai je Jeobá, kao xi chjotajchínga sʼin tjío tsa machjén nga sʼe̱jinle, koaan kʼoéjngui tokuin nga koakoli kjoamatokon je Niná. Tʼejngui tokuin nga jekisichatʼali je Jeobá (Is. 55:6, 7).

19. Jñánile je testo xi tsʼe nó 2018, kʼoa ánni nga bakinnile nga kui kitjoejin.

19 Sa tse sa tsee kjoa sʼe̱ nga jetífikjetʼa je nichxin. Tonga ali jaojin bʼai tokuin nga je Jeobá koasenkaoli nga chókjoajinli, nga̱ jé Jeobá “tsjoále nganʼio xi tíbijtale, kʼoa tsjoále nganʼio je xi tsín jme nganʼio tjínle” (Is. 40:29; Sal. 55:22; 68:19). Je nó 2018, kui si̱kjaʼaitsjenjiaan jebi kʼianga kjuian je kjoajtínná kʼoa nga jchaa ya Ndʼia jña chotʼayá je testo xi tsʼe nó 2018, xi tso: “Je xi Jeobá tjíokoyale sʼee ijngokʼanile nganʼio” (Is. 40:31).

^ párr. 4 Isaías 40:26: “Chjómingʼao xkon kʼoa chótsaon ya ngʼá. ʼYáni xi kisinda ngayeje jebi. Jéní xi tjíxki̱le jotjín mani niño kʼoa síkatío chʼin chʼin, kʼoa tsjoájaʼaínle nga jngó jngó. Kʼoa nga nʼio tse nganʼio tjínle, nijngojin xi cha”.

^ párr. 5 Isaías 40:28: “A kje ʼyajin axo kje noʼyajin. Je Jeobá, je xi kisinda jña saʼnda nga fetʼa sonʼnde, jéní Niná xi tíjna ngantsjai nichxin. Alikuikʼia bijtale kʼoa ni chóbejinlale. Aliʼya xi be jokji kjoachjine tjínle”.

^ párr. 6 Isaías 40:29: “Tsjoále nganʼio xi tíbijtale, kʼoa tsjoále nganʼio je xi tsín jme nganʼio tjínle”.

^ párr. 8 Isaías 40:30: “Je xi sʼa xti bijtale kʼoa faʼajen nganʼiole, saténgi kʼoa tsao”.

^ párr. 11 Isaías 40:31: “Tonga je xi Jeobá tjíokoyale sʼee ijngokʼanile nganʼio. Sʼeele jnga joni ja̱. Tókaa kʼoa tsín kuijtale, kʼoétsoma kʼoa tsín kuijtale”.

^ párr. 15 Efesios 4:26: “Nda tsa majtino, ali jéejin bijnyo. Ali jtijin mano jo saʼnda nga kantjai tsʼuí”.