Ir al contenido

Ir al índice

KJOAʼMIYA XI CHOTʼAYA 1

Alikui nʼio si̱kjáojiaan kʼoa je Jeobá si̱nʼiotʼaa

Alikui nʼio si̱kjáojiaan kʼoa je Jeobá si̱nʼiotʼaa

TEXTO XI TSʼE NÓ 2021: “Je xi koasenkaono kuinga tsín si̱kjáojion kʼoa nga katasʼeno kjoanʼiotʼa” (IS. 30:15).

KJOAJNDA 3 Ji bʼainganʼionái kʼoa ninʼiojinnái

XI TÍNCHJA̱NI *

1. Joni je rey David, jósatío kʼa kon je ndsʼee.

NGATSʼIÑÁ nga mená nda kuiyoaa. Tonga kjoa bitjatojin sakʼoaa ngatsʼiaa. Tsakui nichxin tjínkʼa je ndsʼee xi kʼoasatío kon jokisʼe kon je rey David kʼianga i̱ kitsole je Jeobá: “Kʼiá saʼndani nga ba sʼe̱ tokoan kʼoa nga kjoanikjáojin sʼe̱na, nga kjoaba sʼe̱jnajin ni̱ma̱na nga nyaon nyaon” (Sal. 13:2).

2. Jmé xi chótʼayajiaan i̱ kjoaʼmiya jebi.

2 Toxá nikjáojin sakʼoañá ngatsʼiaa, tonga koaan tjín xi sʼiaan nga nda sa̱tío tokoán. I̱ kjoaʼmiya jebi kui jchaa jmeni xosíkaoná nga nʼio nikjáojinñá. Xijekoa̱n, jaon koya tjínni xi jchaa xi koasenkaoná nga nda sa̱tío tokoán kʼianga kjoa tiyojiaan.

JMÉNI XOSIKAONÁ NGA NʼIO SI̱KJÁOJINÑÁ

3. Jmé kjoa xi bitjatojiaan, kʼoa a koaanná ñá kʼoéndajiaan.

3 Tjín jmeni xi nʼio makjáojinná kʼoa xi tsín ñá kʼoakoa̱nná kʼoéndajiaan. Tobʼelañá, alikui joma nʼia nga xki̱ nó mi chjíle tsojmi, najño, kao renta. Kʼoati tsín ñá kʼoamaná bʼechjoalee nga kʼoatsoná je xi ñatjen nixá kʼoa tsa je xi ñatjen mangián skuela nga kui kʼoasʼiaan xi kjoajndí tjenkao. ʼYañá nga tsín kʼoakoa̱nná kʼoéndajiaan je kjoa xi tjín jñani tsaan. Ngatsʼiñá nga kui kjoa tjínná, nga̱ je chjota tsínkui fitjenngi je kjoafaʼaitsjen xi nroatʼa Biblia. Jé Na̱i kjinentsja jmeni xi chon sonʼnde, kʼoa be nga tjínkʼa chjota xi ñʼai koa̱nle nga je Jeobá sixále xi totʼatsʼe kjoanikjáojin xi tjín (Mat. 13:22; 1 Juan 5:19). Nga kʼoasikji kjoa tjín sonʼnde kuinga kʼoasikji kjoanikjáojin sʼenile je chjota.

4. Jóma kʼianga kui nʼio nikjáojiaan je kjoa xi sʼená.

4 Kʼianga nʼio tse kjoa tiyojiaan, tsakui nichxin nʼio si̱kjáojiaan kʼoa tsín tijchañá josʼiaan. Tobʼelañá, tsakui nikjáojiaan nga tsín masonniná jotjín tao̱n njená, kʼoa tsa chʼinlani kʼoetʼaná kʼoa tsín tikoa̱n si̱xáñá kʼoa tsa saʼnda si̱chaa je xáná. Tsakui nichxin kʼoati kui nikjáojiaan tsa tsín kixi kjuintʼalee Niná kʼianga kui sa̱tíobasenná xi tsín sasénle Niná. Kʼoa tsakui nʼio si̱kjáojiaan jósʼiaan nga kʼoetʼale naxinandále Niná je chjota xi je Na̱i kjinentsja. Tsakui nichxin i̱ kuixoán: “A chʼaotjín nga kui sikjáojian”.

5. Jméni xokitsole je Jesús kʼianga “ali bʼexkónjinlao yaono” kitso.

5 Je Jesús i kitsole je chjotatjenngile: “Ali bʼexkónjinlao yaono” (Mat. 6:25). Ali tsakuijin xi kitsonile je Jesús nga ñaki tsínkjoan jme xi si̱kjáojiaan. Tjínkʼa je choʼndale Jeobá xi tsakatio nichxin kjoatse xi nʼio kisikjáojin, ninga kʼoalani, tojo nda tsakatio ngixko̱n Niná (1 Rey. 19:4; Sal. 6:3). * Je Jesús kui kʼoakitsoni nga tsín nʼio si̱kjáojiaan tʼatsʼe kjoa xi tjín sonʼnde kʼoa nga tsínkui kʼoechjoaná nga si̱xálee je Jeobá. Jméni xi koa̱n sʼiaan kʼianga nʼio nikjáojiaan (chótsenlai je recuadro “ Jókoa̱n sʼiain”).

JAON KOYA XI KOASENKAOLI NGA TSÍN NʼIO SI̱KJÁOJIN

(Chótsenlai párrafo 6) *

6. Tojo tso Filipenses 4:6, 7, jméni xi koasenkaoná nga tsín nʼio si̱kjáojiaan.

6 1) Kjitʼa tʼetsʼoai. Nda sʼe̱ tokuin tsa kjitʼa kʼoétsʼoalai je Jeobá kʼianga kui nikjáojin je kjoa xi tjínli (1 Ped. 5:7). Kjuinrʼoéli nga kʼoétsʼoalai kʼoa tsjoáli “je kjoanyʼántakonle Niná xi ñaki faʼatole ngayije kjoafaʼaitsjenle chjota” (tʼexkiai Filipenses 4:6, 7). * Kui nganʼiotsjele Jeobá basenkaoná nga tsín nʼio nikjáojiaan (Gál. 5:22).

7. Jméni xi kuenta sʼiaan kʼianga kʼoétsʼoalee je Niná.

7 Kʼianga kʼoétsʼoalai je Jeobá, tʼeyanajmílai jotjín ni̱ma̱li. Tʼinyakixilai je kjoa xi tijnajin kʼoa jotjín tokuin. Tsa ʼyai nga sʼe̱ndajin je kjoa xi tjínli, tijélai kjoachjine nga jchai josʼiain kʼoa tijélai nganʼio nga kʼoasʼiain josʼin kʼoéndajin. Kʼoa tsa tsín tijo koa̱n sʼianni nga sʼe̱ndajin je kjoa xi tjínli, tijélai je Jeobá nga katabasenkaoli nga tsín nʼio si̱kjáojin. Tsa kʼoakʼuínkixilai Niná jme xi makjáojinli kʼianga kʼoétsʼoalai, ngisaa ngotjo jchani josʼin koasenkaoli. Tsa tsín ndi̱to̱n jchai josʼin koasenkaoli je Jeobá, ali nikʼajenjinlai tokuin. Je Jeobá kui xi mele nga kʼoakʼuínkixilai jme xi makjáojinli, tonga kʼoati kui xi mele nga kjitʼa kʼoétsʼoalai (Luc. 11:8-10).

8. Jméni xi kʼoati kuenta sʼiaan kʼianga kʼoétsʼoalee je Jeobá.

8 Kʼianga kʼoéyanajmílai je Jeobá jotjín tokuin, machjén nga kʼoati si̱kjaʼaitsjenjin ngayeje jmeni xi títsjoáli, kʼoa tʼailai kjoanda ningalani kjoa tibitjatojin. Sakʼoajin ñʼai koa̱nli josí kʼianga kʼoéyanajmílai jotjín tokuin. Tonga kuenta tʼiain nga kjuinrʼoéli Jeobá ninga to i̱sí: “Tʼiain kjoanda, tisenkaonái” (2 Crón. 18:31; Rom. 8:26).

(Chótsenlai párrafo 9) *

9. ʼYáni xi koa̱nle kʼoasjentjainá.

9 2) Ali to yaolijin ʼmini, je Jeobá tinʼiotʼai. Kʼianga siglo 8 tongini nga nó 1, je naxinandá Judá nʼio kitsokjonle je chjotakjoajchán asirio tsa je kʼoetʼale kʼoa tsa choʼndale sikao, kuinga je naxinandá Egipto kisijénile nganʼio (Is. 30:1, 2). Tonga je Jeobá kʼoakitso nga tsín nda kuichomani tsa kʼoasʼin (Is. 30:7, 12, 13). Jé Isaías kisichjén Jeobá nga kʼoakitsole naxinandá Judá nga je xi koa̱nle kʼoasjentjai. Je Isaías i kitsole: “Je xi koasenkaono kuinga tsín si̱kjáojion kʼoa nga katasʼeno kjoanʼiotʼa” xi kao Jeobá (Is. 30:15b).

10. Tatio kʼai choa̱ jósʼin bakoá nga je Jeobá ninʼiotʼaa.

10 Jósʼin koakoá nga je Jeobá ninʼiotʼaa. Kataʼyala kʼaa choa̱. Tobʼelañá, tsa jngo xá kʼoaitʼali jña nda koa̱nchjíli tonga tsakui kʼoechjoali nga si̱xálai je Jeobá. Tsa jngo xi ñatjen nixái koa̱ntsjoakeli tonga tsa kje fisʼenngindájin. Tsa jngo xíngi xi kʼoakuitsoli nga tsín tikuenta sʼinnili tsa tosi tonda je Jeobá si̱xálai, kʼoa tsa i̱ kuitsoli: “Chjoéjin ʼyá xi ngisa tsjoachai, a anña axo jé Nináli”. Ali choa ñʼai tíjna nga kui kjoa bitjatojiaan, tonga jé Jeobá bándiaaná nga nda chjoejiaan jme xi nʼia (Mat. 6:33; 10:37; 1 Cor. 7:39). A koakoñá nga je Jeobá ninʼiotʼaa kʼoa a si̱tjosonlee josʼin koandiaaná.

(Chótsenlai párrafo 11) *

11. Jmé choa̱ xi faʼaitʼa Biblia xi koa̱n chótʼayajiaan nga tsín nʼio si̱kjáojiaan ninga chjota koatiochjoaná.

11 3) Kuenta tʼiain jokisʼin choʼndale Niná nichxin kjoatse. Nkjín choa̱ faʼaitʼa ya Biblia tʼatsʼe chjota xi nda kisʼin kao xi chʼao kisʼin, xi bakó jokji chjíle nga je Jeobá ninʼiotʼaa kʼoa nga tsín nʼio nikjáojiaan. Kʼianga chótʼayajin tʼatsʼe choʼndale Niná xi nda kisʼin, kuenta tʼiain jme xi tsakasenkao nga tsín nʼio kisikjáojin kʼianga chjota tsakatiochjoale. Tobʼelañá, je pastrole Jesús alikui kitsokjon kʼianga kʼoakitsole je chjotaxá nga tsín tikatatsoyasonni. Nʼiojin koan, kʼoa i kitso: “Ngisa machjén nga nikjitjosonlee Niná kaoni tsa chjotasonʼnde” (Hech. 5:29). Kʼoa ninga kʼia nga jekisatele alikui kitsokjon, nga̱ be nga nda tjío ngixko̱n Jeobá kʼoa nga je koasenkao. Kuinga tosi tonda kitsoyasonni je Énle Niná (Hech. 5:40-42). Kʼoati kisʼin je chjotatjenngile Jesús xi Esteban tsakʼin, kʼianga to jeni̱kʼien, alikui kitsokjon kʼoa je nkjaín kʼoakisʼe joni tsʼe “jngo ánkje” (Hech. 6:12-15). Kuinga tsín kitsokjonni nga̱ be nga nda tíjna ngixko̱n Jeobá.

12. Tojo tso 1 Pedro 3:14 kao 4:14, ánni nga koa̱n tsjoa sa̱tíoni tokoán kʼianga chjota fitjenngikená.

12 Je pastrole Jesús tsabee nga je Jeobá tsakasenkao, nga̱ kitsjoale nganʼio nga koan tsakatío kjoaxkón (Hech. 5:12-16; 6:8). Ninga tsín koa̱nná kʼoasʼiaan ñá ndʼaibi, je Jeobá kui Énle síchjén nga kʼoatsoná nga nda kuiyoaa ngixko̱n kʼoa nga tsjoáná nganʼiotsjele kʼiatsa kjoañʼai chja̱ʼá xi totʼatsʼe nga je Niná tinitjosonlee (tʼexkiai 1 Pedro 3:14; * 4:14 *). ʼNdele nga kui nʼio si̱kjáojiaan jósʼiaan tsa chjota koaitjenngikená nichxin xi sʼa nroa, tosa kui si̱kjaʼaitsjeen jme xi sʼiaan ndʼaibi nga ngisa si̱nʼiotʼaa je Jeobá nga je koasenkaoná kʼoa nga je kʼoasjentjainá. Tojo kisʼin je chjotatjenngile Jesús, machjén nga kui si̱kjaʼaitsjeen nga i̱ kitso Jesús: “An tsjoano én kao kjoankjíntokon xi tsín tsa kui koa̱nle kʼoetʼano, nikʼoekjaoʼakaojinno ngatsʼi xi kontra koaino”. Kʼoa i kitsosa: “Xi totʼatsʼe kjoatsejtano si̱kinjao kjoabijnachonno” (Luc. 21:12-19). Ningalani kuiyá je choʼndale Jeobá xi kixi fitʼale, alikui si̱chajiaan nga faʼaitsjenle Jeobá xi tʼatsʼe kʼoa sikjaʼáyanile.

13. Jósʼin koasenkaoná nga kui chótʼayajiaan tʼatsʼe je xi tsín nda kisʼin kʼoa xi tsín je Jeobá kisinʼiotʼa.

13 Kʼoati koasenkaoná nga kuenta sʼiaan je xi tsín nda kisʼin kʼoa xi tsín je Jeobá kisinʼiotʼa. Nga kui chótʼayajiaan koasenkaoná nga tsín kʼoati sʼiaan tsanda ñá jokisʼin je. Tobʼelañá, nga tosʼa tsakatéxoma je rey Asá ya naxinandá Judá, jé Jeobá kisinʼiotʼa kʼianga nʼio nkjín mani je chjotakjoajchán xi kao kiskan, kʼoa jé Jeobá tsakasenkao nga kinjele (2 Crón. 14:9-12). Tonga jméni xi kisʼin nga jekoanskanni, kʼianga kichokʼetʼale je rey Baasá, xi ya Israel tíbatéxoma kʼoa xi ngisa choa mani je chjotakjoajchánle. ʼNdele nga je Jeobá sijéle nganʼio jokisʼin nga títjon, tosaa je chjota sirio tsakʼéchjíle nga kuinyakao (2 Crón. 16:1-3). Kʼoa kʼianga nʼio táo chʼin kiskatʼale kʼianga tojeme kuiyá, alikui je Jeobá kisijéle nganʼio (2 Crón. 16:12).

14. Jmé xi bakóyaná jokisʼin je Asá.

14 Nga títjon, jé Jeobá tsakásjai Asá kʼianga kjoa jaʼatojin. Kʼianga jeki nichxin alikui tije Niná kisijénile nganʼio, to yaole kini jmeni xi kisʼin. Tsakui nichxin kʼoasʼin koantsen nga ndatjín nga je chjota sirio sijéle nganʼio nga koaikján kao naxinandá Israel. Tonga alikuini ndasʼin kichomani nga koanskanni. Je Jeobá jngoo profeta kisichjén nga i̱ kitsole: “Nga je kininʼiotʼai rey xi tsʼe Siria kʼoa tsín je kininʼiotʼai je Jeobá Nináli, je chjotakjoajchánle rey xi tsʼe Siria jekitokachjingali” (2 Crón. 16:7). Jebi kui bakóyaná nga tsín koa̱n kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga koa̱nná toñá kʼoéndajiaan je kjoa xi tjínná kʼoa tsa tsín kjoásjeyaa jotso Énle Niná. Sakʼoajin machjén nga kjitʼanangi chjoéjiaan jmeni xi sʼiaan. Nda kuichomani tsa tsín nʼio si̱kjáojiaan kʼoa tsa je Jeobá si̱nʼiotʼaa.

(Chótsenlai párrafo 15) *

15. Jméni xi koa̱n sʼiaan kʼianga kʼoéxkiaa je Biblia.

15 4) Tʼejintokuin textole Biblia. Tʼejintokuin textole Biblia xi kui nchja̱ni nga nʼio basenkaoná nga tsín nʼio nikjáojiaan kʼoa nga je Jeobá ninʼiotʼaa. Koaan kʼoéxkiai texto jebi kʼoa tsa maije̱ chjí, kʼoa koaan chótʼa sakʼoai ánni nga sʼe̱jinkonni. Je Jeobá kʼoakitsole Josué nga nichxin kao nitje̱n kʼoexkia je xo̱n kjoatéxoma kʼoa nga sikjaʼaitsjenjin ánni nga nda skósonnile jmeni xi sʼin. Nga kʼoasʼin skótʼaya kui xi koasenkao nga tsín tso̱kjon kʼianga kjoa kjoaʼatojin (Jos. 1:8, 9). Je Énle Niná nkjín kjoafaʼaitsjen faʼaitʼa xi koasenkaoná kʼianga tsín nʼio si̱kjáojiaan kʼianga ñʼai tjín kjoa bitjatojiaan (Sal. 27:1-3; Prov. 3:25, 26).

(Chótsenlai párrafo 16) *

16. Jósʼin síchjén Jeobá je ndsʼee nga basenkaoná nga tsín nʼio nikjáojiaan kʼoa nga je ninʼiotʼaa.

16 5) Ngisa timiyui je ndsʼee. Jé ndsʼee síchjén Jeobá kʼianga binyakaoná nga tsín nʼio nikjáojiaan kʼoa nga je ninʼiotʼaa. Nga satíoná kjoajtín, basenkaoná jme xi ʼmiyaná, nga tsjoá comentariole je ndsʼee kʼoa nga chobanajmiá (Heb. 10:24, 25). Kʼianga mangían kjoajtín, kʼoati tsjoánganʼioná kʼianga bʼeyanajmílee jngo miyoná jme xi makjáojinná. Kʼianga kui “én xi nda tso” fákaoná je miyoná basenkaoná nga tsín nʼio nikjáojiaan (Prov. 12:25).

(Chótsenlai párrafo 17) *

17. Tojo tso Hebreos 6:19, jósʼin basenkaoná je kjoachoya xi tjínná ningalani kjoa tibitjatojiaan ndʼaibi.

17 6) Kui tikjaʼaitsjain je kjoachoya xi tjínná. Kʼianga kui tichoyalee nga koatexoma je Chjotaxále Niná yaa mangóson “joni tsa jngo ki̱cha̱ʼba̱”, tsjoánganʼioná ningalani kjoa bitjatojiaan (tʼexkiai Hebreos 6:19). * Tikjaʼaitsjenjin nga kʼoatso je Jeobá nga tsín tikui kjoaʼaítsjenniná nichxin xi sʼa nroa jmeni xi tsín nda bʼé tokoán (Is. 65:17). Tikjaʼaitsjenjin jokoa̱nchon ya sonʼnde chjotse, nga ñaki nda kuiyoaa kʼoa tsín tikui sʼe̱ni xi chʼaotjín (Miq. 4:4). Kʼianga kui chja̱kaonajmíni xi kjaʼaí, kʼoati koasenkaoli nga kui si̱kjaʼaitsjain je kjoachoya xi tjínná. Kuinga machjénsíni nga kʼuínyasuin jokji kʼoakoa̱nli kʼoa tʼinyalai je chjota jmeni xi tso Biblia. Tsa kʼoasʼiain, jchaní nga kuitjoson jmeni xi tichoyalee (Heb. 6:11).

18. Jméni xi tosi tonda kʼoakoa̱n kʼianga to jetífikjetʼa nichxin, kʼoa jméni xi koasenkaoná nga chókjoajinná.

18 Kʼianga sa machrian sa machrianle nga kjoetʼa jmeni xi chon sonʼnde, sa tse sa tsee kjoa sʼe̱ kʼoa sa tse sa tsee kjoanikjáojin sʼe̱ná. Je texto xi tsʼe nó 2021 kui síkjaʼaitsjenjinná jme xi koasenkaoná kʼianga kjoa bitjatojiaan kʼoa nga nʼio nikjáojiaan, je xi koasenkaoná kʼiaa nga je Jeobá si̱nʼiotʼaa kʼoa alikui toñá kjuinñá yaoná. Koakoá je nó jebi kʼianga makjainná nga i̱ tso Jeobá: “Je xi koasenkaono kuinga tsín si̱kjáojion kʼoa nga katasʼeno kjoanʼiotʼa” (Is. 30:15).

KJOAJNDA 8 Jé Jeobá koase̱nchjoa nga tsín jme xi koa̱nna

^ párr. 5 Je texto xi tsʼe nó 2021 kui nchja̱ni jokji chjíle nga je Jeobá si̱nʼiotʼaa kʼianga kjoa kuitjátojiaan ndʼaibi kao nichxin xi sʼa nroa. I̱ kjoaʼmiya jebi kui jchaa jósʼin kjuintjenngiaa jmeni xi tso texto xi tsʼe nó jebi.

^ párr. 5 Tjínkʼa ndsʼee xi nʼio síkjáojin kʼoa xi chʼinxkón tjínle. Tonga ali tsakuijin chʼin jebi xi kinchja̱ni je Jesús.

^ párr. 6 Filipenses 4:6, 7: “Ali kʼoajin mano. Tojmenibe xi machjénno, tijélao Niná, tʼetsʼoalao, kʼoa tʼailao kjoanda. Kʼoasʼin katasʼejinle Niná jme xi nijáo. 7 Je kjoanyʼántakonle Niná xi ñaki faʼatole ngayije kjoafaʼaitsjenle chjota, jé xi sikuinda ni̱ma̱no kao kjoafaʼaitsjenno nga̱ tiyokao Cristo Jesús”.

^ párr. 12 1 Pedro 3:14: “Kʼoati tsa kjoañʼai chjaʼao xi totʼatsʼe xi nda nʼiao, jó tondano. Ali jkonjinlao nga je, ali kʼoajin mano”.

^ párr. 12 1 Pedro 4:14: “Tsa nokjoaʼaonno xi tʼatsʼe jaʼaínle Cristo, jó tondano. Je kjoajeyale kʼoa je Espíritu xi tsʼe Niná tjíokaono. Kjoakixi ní je chjota nchja̱ʼaonle Cristo, tonga jo nʼiao nga jon tjósjejeyaní”.

^ párr. 17 Hebreos 6:19: “Je kjoachoyakaokjoabi xi tjínná kjoakixiní, kʼoa síkʼéjnanʼio ni̱ma̱ná joni tsa jngo ki̱cha̱ʼba̱ xi kjitʼanʼio, xi faʼasʼen ʼndetsje saʼnda jto̱n najño xi tje̱njchxo”.

^ párr. 67 XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: 1) Jngo tichjaa xi nkjín kʼa bʼétsʼoale je Jeobá bʼajnda nichxin, kʼoa bʼéyanajmíle jme xi makjáojinle.

^ párr. 69 XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: 2) Kʼianga jekoakje̱n nga tísíxá, bʼéxkiaa je Biblia nga̱ be nga ya so̱kole kjoafaʼaitsjen xi koasenkao josʼin.

^ párr. 71 XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: 3) Síkjaʼaitsjenjin jmeni xi tso Biblia tʼatsʼe chjota xi nda kisʼin kao xi chʼao kisʼin.

^ párr. 73 XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: 4) Yaa refrigerador bátʼa jngo xo̱n jñani faʼaitʼa je textole Biblia xi mele sʼe̱jinkon.

^ párr. 75 XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: 5) Ñatjen bitjotsoyason kao jngo tichjaa xi miyo fáo.

^ párr. 77 XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: 6) Kui síkjaʼaitsjenjin jokoa̱nchon ya sonʼnde chjotse.