Ir al contenido

Ir al índice

KJOAʼMIYA XI CHOTʼAYA 7

“Tinóʼyai je énle xi chjine”

“Tinóʼyai je énle xi chjine”

“Tasenñui kʼoa tinóʼyai je énle xi chjine” (PROV. 22:17).

KJOAJNDA 123 Si̱tjosonlee jtínle Niná kʼoa kixi kjuintʼalee

XI TÍNCHJA̱NI *

1. 1) Ánni nga kjoafaʼaitsjen bʼaininá. 2) Ánni machjénni nga kuinóʼyá je kjoafaʼaitsjen xi bʼainá.

NGATSʼIÑÁ nga machjén sakʼoaná kjoafaʼaitsjen. Sakʼoa je nijélee kjoafaʼaitsjen je xi ʼyaa nga nda kjoafaʼaitsjen tsjoáná. Kʼoa tsakui nichxin je tsjoáná kjoafaʼaitsjen jngo ndsʼee xi skoe̱ nga tsín nda ndiaa timangínyaa, tsakui kjoa ska̱jiaan xi skanni kʼoakoa̱nná (Gál. 6:1). Kʼoa tsakui nichxin kʼia kʼoaináje̱ kjoafaʼaitsjen nga jekabijnyijée. Tojosʼinni, machjén nga kuinóʼyá je kjoafaʼaitsjen xi kʼoainá, nga̱ kjoanda tsaanñá kʼoa kui xi kʼoasjentjainá (Prov. 6:23).

2. Tojo tso Proverbios 12:15, ánni machjénni nga kuinóʼyá je kjoafaʼaitsjen xi bʼainá.

2 Je texto xi yʼangini kjoaʼmiya jebi kʼoatso nga kuinóʼyalee je chjota xi chjine (Prov. 22:17). Aliʼya xi toje beyeje, tjín je xi ngisa be kʼoa xi ngisa tjínle kjoachjine tikʼoajinni ñá (tʼexkiai Proverbios 12:15). * Kʼianga noʼyá kjoafaʼaitsjen xi bʼainá kʼoasʼin bakoñá nga nangitokon maa, majinná nga tsín toñá ʼyayeje, kʼoa majinná nga nganʼio machjénná nga kuichotjenngiaa jmeni xi mená. Jé Jeobá xi kʼoasʼin koanmele nga i̱ tso én xi kiski je Salomón: “Ndasʼin bichótsjoá nga nkjín ma xi tsjoá kjoafaʼaitsjen” (Prov. 15:22).

Jñánile nga jao koya kjoafaʼaitsjen jebi xi ngisa ñʼai mali nga nitjosuin (Chótsenlai párrafo 3, 4)

3. Jósʼin bʼainá kjoafaʼaitsjen.

3 Je kjoafaʼaitsjen xi bʼainá sakʼoa ñásoa kʼoaʼminá kʼoa sakʼoa mai. Kʼianga tsín ñásoa bʼainá kjoafaʼaitsjen kui xi tsonile nga ya masjaitʼaná je kjoafaʼaitsjen kʼianga bʼexkiaa je Biblia kʼoa tsa jngo xo̱n xi Énle Niná yʼangini, xi síkjaʼaitsjenjinná jmeni xi nʼia kʼoa basenkaoná nga nindayaa yaoná (Heb. 4:12). Kʼoa jñánile je kjoafaʼaitsjen xi ñásoa bʼainá. Kʼiaa nga fákaonajmíná jngo xi chjotajchínga sʼin tíjna kʼoa tsa jngo ndsʼee xi jetjínle kjoafaʼaitsjen xi be nga machjén nga si̱ndayaa yaoná. Kʼianga ya Biblia bʼangini je xi kjoafaʼaitsjen tsjoáná, kʼoasʼin bakóni nga tsjoakená. Kʼoa kʼoasʼin kʼoainilee kjoanda nga kuinóʼyalee kʼoa nga kuenta sʼiaan jmeni xi kuitsoná.

4. Tojo tso Eclesiastés 7:9, jméni xi tsín tjínnele kʼoasʼiaan kʼianga kjoafaʼaitsjen kʼoainá.

4 Kʼianga ñásoa bʼainá kjoafaʼaitsjen ngisaa ñʼai maná nga noʼyá kʼoa nga nitjosoán. Kʼoa tsakui nichxin saʼnda tsín sa̱sénná jmeni xi kʼuínná. Ánni. Majinná nga chjotajée maa. Tonga kʼianga ʼyani xi kʼoatsoná jñani machjén nga si̱ndayaa yaoná, ñʼai maná nga chʼaʼén (tʼexkiai Eclesiastés 7:9). * Tsakui nichxin totjín totjen xi kuise̱nngiñá yaoná, tsakui si̱kjaʼaitsjeen ánni nga kʼoatíʼmininá kʼoa tsa tokoa̱njtiná nga tsín sa̱sénná josʼin kjoakaonajmíná je xi títsjoáná kjoafaʼaitsjen, kʼoa tsa saʼnda kʼoakuixoán nga tsínle ʼnde nga kjoafaʼaitsjen tsjoáná, nga̱ ʼyañá nga kʼoati saténgi tsanda je. Kʼoa tsa tsín sa̱sénná je kjoafaʼaitsjen xi tsjoáná, tsakui nichxin tsín kuenta sʼiaan kʼoa tsa kjaʼaí chjota si̱jélee kjoafaʼaitsjen xi kʼoakuitsoná jmeni xi mená nga kʼuínná.

5. Jmé xi chótʼayajiaan i̱ kjoaʼmiya jebi.

5 I̱ kjoaʼmiya jebi kui chótʼayajin kʼa tʼatsʼe chjota xi tsakatio nichxin kjoatse xi kisitjoson kjoafaʼaitsjen xi tsakʼaile kʼoa xi tsín kisitjoson. Kʼoati jchaa jméni xi koasenkaoná nga si̱tjosoán je kjoafaʼaitsjen xi bʼainá, kʼoa jósʼin koasenkaoná nga kʼoasʼiaan.

TSÍN TSAKʼAʼÉN NGA TSAKʼAILE KJOAFAʼAITSJEN

6. Jmé xi bakóyaná je choa̱le Rehoboam.

6 Kataʼyala je choa̱le Rehoboam. Kʼianga rey koan, je naxinandá kʼoakitsole nga tsín kʼoasikji ai chʼá katabánele jokisʼin je Salomón, xi nʼaile koanni. Je Rehoboam nda kisʼin nga je kisijéle kjoafaʼaitsjen chjotajchínga xi tsakatio ya naxinandá Israel, je chjotajchínga jebi kʼoakitsole nga tsjoánganʼiole je naxinandá tsa sitjoson jme xi kuitsole (1 Rey. 12:3-7). Alikui kisasenle je Rehoboam kjoafaʼaitsjen xi tsakʼaile, kuinga je kikon ijngokʼanile je xi ñatjen koanjchá nga kisijéle kjoafaʼaitsjen, chjota jebi jela tsʼato 40 nóle, kʼoa kʼoajinti jetjínle kjoafaʼaitsjen (2 Crón. 12:13). Tonga chjota jebi alikui nda kjoafaʼaitsjen kitsjoale je Rehoboam nga̱ kʼoakitsole nga ngisa nʼio katabʼénele naxinandá jmeni xi sʼin (1 Rey. 12:8-11). Jao kjoafaʼaitsjen tsakʼaile je Rehoboam. Koanjin nga je Jeobá kiskonangile tsakai jñanile xi koaitjenngi, tonga alikui kʼoakisʼin. Tosaa kui kjoafaʼaitsjen kitjenngi je xi kitsjoale xi ñatjen koanjchínga nga̱ kui xi ngisa kisasenle. Alikui nda kichomani, nga̱ tsín nda tsakʼejna je kao naxinandá. Kʼoa ñá, tsakui nichxin tsínkjoan kui kjoafaʼaitsjen kʼoainá xi sa̱sénná, tonga tsa ya Biblia yʼangini jmeni xi kʼuínná, machjén nga si̱tjosoán.

7. Jmé xi bakóyaná jokoan Uzías.

7Je rey Uzías kʼoati tsín tsakʼaʼén jotsakʼinle. Kʼianga koanmele nga je kitsjoatʼa xongó, yaa kicho jngo ʼnde jñani toje naʼmi xi tiʼndele faʼasʼen. Je naʼmi i kitsole: “Uzías alikui ji bʼakaoli nga xongó koakalai je Jeobá. Tojé naʼmi xi tiʼndele baká xongó”. Je Biblia kʼoatso nga tokoanjtile je Uzías nga kʼoatsakʼinle. Ánni nga tsín tsakʼaʼénni. Tsakui nichxin tokui kini nga je batéxoma kʼoa tsa kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga tiʼndele kʼoasʼin tojmeni xi mele. Tonga je Jeobá alikui kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen. Tsa nangitokonlani koan je Uzías, tsa kisitjoson jotsakʼinle kʼoa tsa tokjoan kitjoni ya yo̱ngo̱ tsakui nichxin kisichatʼale je Jeobá. Tonga nga tsín tsakʼaʼén, jé Jeobá xokisʼin nga jtsé tsakajon yaole, kʼoa kʼoakisʼe saʼnda nga kʼien (2 Crón. 26:16-21). Jmé xi bakóyaná jokoan je Uzías. Toʼyani xi tsín sitjoson je kjoafaʼaitsjen xi tsjoá Biblia, alikui nda kʼoéjna ngixko̱n Jeobá.

KISITJOSON KJOAFAʼAITSJEN XI TSAKʼAILE

8. Jókisʼin je Job kʼianga tsakʼaile kjoafaʼaitsjen.

8 Ya Biblia kʼoati faʼaitʼa choa̱le chjota xi kisitjoson kjoafaʼaitsjen xi tsakʼaile, kʼoa kisichikontʼain Niná nga kʼoakisʼin. Kataʼyala xi tʼatsʼe Job. Ningalani mele ndasʼin kʼoéjna ngixko̱n Niná, tonga kʼoati chjotajée koan. Sakʼoa kui kʼoakitso xi tsín kixi tíjna kʼianga kjoa jaʼatojin. Kuinga kjoafaʼaitsjen kitsjoanile je Jeobá kao Elihú. Jókitso Job nga kjoafaʼaitsjen tsakʼaile. Nangitokon koan kʼoa tsakʼaʼén jotsakʼinle. I kitso: “Tokuentale tokanchjaña”. Kʼoa i kitsosa: “Kʼoamanina jme xi kaxian, yaa koatejnajian jinchao kao chaolʼí nga kʼoamanina”. Kʼoa je Jeobá kisichikontʼain je Job nga nangitokon koan (Job 42:3-6, 12-17).

9. Jókitso Moisés kʼianga tsakatekjáyale Jeobá, kʼoa ánni nga nʼio nda choa̱ bʼéjnaniná.

9 Je Moisés nʼio nda choa̱ bʼéjnaná nga̱ tsakʼaʼén jmeni xi kitsole Jeobá kʼianga tsín kixi tíjna jme xi kisʼin. Ñandia nga nʼio kisijtile yaole kʼoa tsín je Jeobá tsakʼasjengʼa. Kuinga tsín koan jaʼasʼenni ya ʼNde jña tsakʼinle nga kʼoaile (Núm. 20:1-13). Ba kisʼe kon Moisés nga kʼoatsakʼinle kʼoa kʼoakitsole Jeobá jotjín kon. Tonga je Jeobá i kitsole: “Ali tikuijin kʼoaʼmininái” (Deut. 3:23-27). ʼNdele nga tokoa̱njtile tosaa tsakʼaʼén jotsakʼinle, kʼoa je Jeobá tosi tonda kitsjoaxále nga je tsakándiaale naxinandá Israel (Deut. 4:1). Je Job kao Moisés nʼio nda choa̱ batíoná. Tsín jokitso je Job kʼoa kisikixiya josʼin kisikjaʼaitsjen. Kʼoa je Moisés tosi tonda kisixále Jeobá ningalani tsín kitjoʼndele nga jaʼasʼen ya ʼNde jña tsakʼinle nga kʼoaile, kʼoa kʼoasʼin tsakakóni nga tsakʼaʼén jmeni xi tsakʼinle.

10. 1) Tojo tso Proverbios 4:10-13, jósʼin basenkaoná nga chʼaʼén je kjoafaʼaitsjen xi bʼainá. 2) Jósʼín kʼa je ndsʼee kʼianga kjoafaʼaitsjen bʼaile.

10 Ndasʼin kuichomani tsa chjénngilee je choʼndale Niná xi kixi kitʼale jolani Job kao Moisés (tʼexkiai Proverbios 4:10-13). * Nʼio nkjín ndsʼee xi kʼoatjíosʼín. Tobʼelañá, je Emmanuel, * jngo ndsʼee xi ya República Democrática del Congo tsʼe kjoafaʼaitsjen tsakʼaile. Itso: “Tjínkʼa je ndsʼee xi tjío ya jinjtín xi tsabe nga tsín tinanda tisisinña xi tʼatsʼe Niná kʼoa tsakinyakaona. Nga tsakʼaʼén je kjoafaʼaitsjen xi kitsjoana alikui jme kjoa kiskajian”. Jngo precursora xi Canadá tsʼe xi Megan ʼmi itso: “Alikui tongantsjai nga sasénna je kjoafaʼaitsjen xi bʼaina, tonga kuikjoánni xi machjénna”. Kʼoa jngo ndsʼee xi Croacia tsʼe xi Marko ʼmi itso: “Alikui tikui xá kisʼenina je xá xi tjínna tsakai jinnaxinandále Niná, tonga je kjoafaʼaitsjen xi tsakʼaina tsakasenkaona nga ndasʼin tsakatejna ijngokʼa xi kao Jeobá”.

11. Jókitso je ndsʼee Karl Klein tʼatsʼe nga kjoafaʼaitsjen bʼainá.

11 Je xi kʼoati nʼio nda choa̱ bʼéjnaná nga tsakʼaʼén kʼianga tsakʼaile kjoafaʼaitsjen jé ndsʼee Karl Klein, xi ya tsakʼejnajinle Cuerpo Gobernante. Je ndsʼee jebi tsakʼéyanajmí jokoan ñandia kʼianga kjoafaʼaitsjen tsakʼaile. Jé ndsʼee Joseph Rutherford, xi nʼio miyole koanni, xi kjoafaʼaitsjen kitsjoale. Je ndsʼee Klein kʼoatso nga tsín kisasenle nga títjon kʼianga kjoafaʼaitsjen tsakʼaile. I kitso: “Kʼianga kiskajin ijngokʼa [je ndsʼee Rutherford] tsjoa tjínle nga i̱ kitsona: Jótso kjoa Karl. Tonga nga tojo tjínngijti tokoan toʼya kitso tokoan nga kisitiʼnda. Kʼoa je ndsʼee Rutherford i kitso: Tikuindai yaoli Karl, nga̱ je Na̱i mele kʼoanachali. Soa koanna kʼoa i kixinle: Ali tsa jtijinna ndsʼe Rutherford. Kʼoa i kitso ijngokʼana: Ndatjínni, tonga tikuindai yaoli nga̱ je Na̱i mele kʼoanachali. Kʼoatjín jokitsona. Kʼianga bʼengijtilee tokoán jmeni xi tsoná jngo ndsʼee xi kjoafaʼaitsjen tsjoáná, ngisaa tsa bakinná nga kʼoakuitsoná [...], je Na̱i tíjnandaa nga kʼoanachaná” * (Efes. 4:25-27). Je Klein tsakʼaʼén jmeni xi kitsole je ndsʼee Rutherford, kʼoa tosi tonda nʼio nda miyo tsakjáo.

JMÉ XI KOASENKAONÁ NGA SI̱TJOSOÁN JE KJOAFAʼAITSJEN XI BʼAINÁ

12. Jósʼin basenkaoná nga nangitokon maa nga chʼaʼén kʼianga kjoafaʼaitsjen bʼainá (Salmo 141:5).

12 Tsa nangitokon maa chʼa̱ʼénjián jmeni xi kʼuínná. Nga nangitokon maa majinná nga chjotajée maa kʼoa nga sakʼoa tsín kixi tíjna jmeni xi nʼia. Tojosʼin jekaʼyaa, je Job sakʼoa tsín kixi tíjna josʼin kisikjaʼaitsjen, tonga nga jekoanni kisikixiya josʼin kisikjaʼaitsjen. Nangitokon koan kʼoa tsakʼaʼén jokitsole je Elihú ninga ngisa xti tikʼoajinni je (Job 32:6, 7). Je Jeobá kisichikontʼain je Job nga nangitokon koan. Nga nangitokon maa nitjosonñá jmeni xi ʼminá, ninga kʼianga kʼoasʼin nikjaʼaitsjeen nga tsín machjénná nga kjoafaʼaitsjen kʼoainá, kʼoa tsa kʼiaje̱ nga ngisa xti tikʼoajinni ñá je xi kjoafaʼaitsjen tsjoáná. Jngo xi chjotajchínga sʼin tíjna xi Canadá tsʼe itso: “Alikui ʼyaa yaoná jokjoaan. Jósʼin si̱ndayaa yaoná tsa tsín ʼya xi kjoafaʼaitsjen tsjoáná”. Machjén nga tosi tonda si̱ndayaa yaoná ngatsʼiaa nga kʼoakoa̱nkjoaan josʼin mele Niná kʼoa nga ngisa nda koa̱nná koakoyaa (tʼexkiai Salmo 141:5). *

13. Jósʼin tjínnele jchatokoán je kjoafaʼaitsjen xi bʼainá.

13Kuinga tsjoakená Niná nga kjoafaʼaitsjen tsjoániná. Je Jeobá kui xi mele nga ndasʼin kuiyoaa (Prov. 4:20-22). Kʼianga tsjoáná kjoafaʼaitsjen je Jeobá kui síchjén je Biblia, xo̱n xi bʼasje naxinandále kʼoa tsa jngo ndsʼee tsjoáná kjoafaʼaitsjen, kʼoasʼin bakóniná nga tsjoakená je Jeobá. Kʼoa tojo tso Hebreos 12:9, 10 kjoanda tsaanñá nga kjoafaʼaitsjen bʼainá.

14. Jméni xi kuenta sʼiaan kʼianga kjoafaʼaitsjen bʼainá.

14Kui kjuinñá je kjoafaʼaitsjen xi kʼoainá, ali tsakuijin josʼin chja̱kaonajmíná. Sakʼoajin kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga tsín kixi tíjna josʼin tsakjákaonajmíná je xi kjoafaʼaitsjen kitsjoaná. Je xi kjoafaʼaitsjen tsjoá machjén nga ngasin nganda kjoakaonajmí je xi kjoafaʼaitsjen tsjoále ánni nga sitjosonsíni (Gál. 6:1). * Tonga tsa ñá xi kjoafaʼaitsjen tsakʼainá machjén nga kui kuenta sʼiaan jotsakʼinná ninga sakʼoa kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga tsín kixi tíjna josʼin tsakʼainá kjoafaʼaitsjen. Koaan i̱ kuixoán: “Ninga tsín kisasenna josʼin tsakjákaonajmína je xi kjoafaʼaitsjen kitsjoana, a tsí kʼoatjín tsokʼoa jokitsona. A koaan sichajian josʼin tsakjákaonajmína kʼoa tosa kui kuenta sʼian je kjoafaʼaitsjen xi kitsjoana”. Ndatjín nga si̱tjosoán je kjoafaʼaitsjen xi kʼoainá (Prov. 15:31).

NDASʼIN BICHÓMANI NGA NIJÉ KJOAFAʼAITSJEN

15. Ánni ndatjínni nga toxá si̱jéñá kjoafaʼaitsjen.

15 Je Biblia kʼoatso nga ndatjín nga nijé kjoafaʼaitsjen. Proverbios 13:10 itso: “Sʼele kjoachjine je xi kjoafaʼaitsjen síjé”. Kʼoatjín kjoaixi jotso texto jebi. Jngo chjota xi toxá síjéni kjoafaʼaitsjen ʼndele nga to skóya nga kui kʼoaile, ngisaa mankjín kon kʼoa ngisaa nda kjoéjin jmeni xi sʼín. Kuinga machjénsíni nga tosa ñá si̱jé kjoafaʼaitsjen.

Ánni nga je tichjaa xi sʼa xti je síjénile kjoafaʼaitsjen jngo tichjaa xi jengisa jchínga (Chótsenlai párrafo 16)

16. Kʼiáni nga koa̱n si̱jé kjoafaʼaitsjen.

16 Kʼiáni nga koa̱n si̱jélee kjoafaʼaitsjen tsa ʼyani ya jinjtín. Kataʼyala kʼa: Xi títjon, jngo tichjaa kʼoatsole jngo xi jetjínle kjoafaʼaitsjen nga tsoyason nga katafikao nga tsjoále estudio jngo chjota, kʼoa xijema kjonangile nga kʼoakatatsole jñani machjén nga sindaya yaole. Xi majaoni, jngo tichjaa xi sʼa xti kʼoatsole jngo tichjaa xi jetjínle kjoafaʼaitsjen tsa ndakjoan pantalón xi kakjoejin nga koatse. Xi majanni, kʼianga jngo ndsʼee xi tosʼa kʼoakao títjonle nga tsjoá kjoanokjoaya ya jinjtín, kʼoatsole je ndsʼee xi jetjínle kjoafaʼaitsjen nga katanrʼoéle ánni nga kʼoakuitsonile josʼin nga ngisa nda tsjoá je kjoanokjoaya. Kʼoati ndatjín nga sijé kjoafaʼaitsjen xi jekjoatse tsjoá kjoanokjoaya kʼoa sitjoson jmeni xi kʼuínle.

17. Jméni xi sʼiaan nga koasenkaoná je kjoafaʼaitsjen xi kʼoainá.

17 Je xomana xi nroa kʼoa tsa sá xi nroa kʼoaijinná kjoafaʼaitsjen, tsa ñásoa kʼoainá kjoafaʼaitsjen kʼoa tsa mai. Kʼianga kʼoainá kjoafaʼaitsjen si̱kjaʼaitsjenjiaan jmeni xi kachotʼayajiaan i̱ kjoaʼmiya jebi. Nangitokon katamaa, kui kjuinñá je kjoafaʼaitsjen xi kʼoainá alikui kui kuenta sʼiaan josʼin kjoakaonajmíná je xi tsjoáná kjoafaʼaitsjen, kʼoa si̱tjosoán jokʼuínná. Alikui ʼya xi to jechjine nga tsin, tonga tsa si̱tjosoán nga kʼoainá kjoafaʼaitsjen, je Énle Niná kʼoatso nga chjine koaan (Prov. 19:20).

KJOAJNDA 124 Kixi kjuítʼale ngantsjai

^ párr. 5 Xi choʼndale Jeobá maa ʼyañá nga ndatjín nga noʼyá kjoafaʼaitsjen xi faʼaitʼa Biblia. Tonga alikui tongantsjai nga sasénná nga kjoafaʼaitsjen bʼainá. Ánni. Jmé xi koasenkaoná nga si̱tjosoán je kjoafaʼaitsjen xi bʼainá kʼoa jósʼin koasenkaoná nga kʼoasʼiaan.

^ párr. 2 Proverbios 12:15: “Je chjotachini kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga kixi je ndiaale, tonga je xi chjine bʼaʼén nga kjoafaʼaitsjen bʼaile”.

^ párr. 4 Eclesiastés 7:9: “Ali ngotjojin nijtinilai yaoli, nga̱ je xi síjtile yaole to chjotachininí”.

^ párr. 10 Proverbios 4:10-13: “Tinóʼyai ʼndítá, kʼoa titjosuin je énna, kʼoa nʼio nkjín nó kuijnai. 11 Yaa ndiaa kjuíkaole jñani tjín kjoachjine; an koandiaale nga ya kuitómjeyai ndiaa xi kixi. 12 Kʼianga kuitómjai alikui jme xi kʼoechjoali; kʼoa tsa tókai alikui sa̱téngi. 13 Tindoanʼiui je kjoabichakjáya; ali tsa njiojin. Tikuindai, nga̱ kjoabijnachonliní”.

^ párr. 10 Alikui tsa ñaki kʼoaʼmi kʼa chjota xi bʼaxki̱ i̱bi.

^ párr. 11 Chótʼai je revista La Atalaya xi tsʼe 1 de marzo de 1985, página 24 saʼnda 31.

^ párr. 12 Salmo 141:5: “Kʼiatsa kʼoena je chjota xi kixi, ñaki kjoatsjoachajin xi koakona; kʼoa tsa sikjakána, siti̱jinni xi tíbʼéjtenson jkoa, alikuijin mai xínle nga kʼoejtenson jkoa. Tojo kʼoetsʼoantjaiña kʼianga kjoaʼa kjoañʼai”.

^ párr. 14 Yaa kjoaʼmiya xi ijngo chótʼayajiaan jósʼiaan nga koa̱nná nda kʼoee kjoafaʼaitsjen.