Ir al contenido

Ir al índice

KJOAʼMIYA XI CHOTʼAYA 8

Nda si̱kjaʼaitsjeen kʼoa tjenyatokon kuiyoaa

Nda si̱kjaʼaitsjeen kʼoa tjenyatokon kuiyoaa

“Tojbi toʼinda tiyo, tiyochonʼndao” (1 PED. 5:8).

KJOAJNDA 144 Kui tikjaʼaitsjain ngantsjai

XI TÍNCHJA̱NI a

1. Jméni xi kitsole Jesús je chjotatjenngile tʼatsʼe kʼiáni kjoetʼa jme xi chon sonʼnde, kʼoa jmé kjoafaʼaitsjen xi kitsjoale.

 JNGO jao nichxin tongini nga kjesa nikʼienjin Jesús, ño chjotatjenngile xi kui kiskonangile jmé choa̱ xi sʼe̱ nga to jetífetʼa jme xi chon sonʼnde (Mat. 24:3). Tsakui nichxin je chjotatjenngile Jesús kui kisikjaʼaitsjenjin jósʼin skoe̱ni nga tojeme kuichonikjeson chjota judío. Jmeni xi kitsole Jesús tsín tokui kinchja̱ni jokoa̱n nga kuichonikjeson chjota judío, kʼoati kui kinchja̱ni jokoa̱n nga kuichokjetʼa nichxin xi tiyoaa ndʼaibi. Nga kui kinchja̱ni kʼiáni kjoetʼa jme xi chon sonʼnde, i kitso: “Je nichxinbe, kʼoa je orabe nga kʼoakoa̱n, liʼya xi be, nijejin ánkje xi tsʼe ngʼajmi, nijejin ʼndíle Niná, tojngo je Nʼainá xi be”. Xijekoan, i kitsole: “Tjenyatokon tiyo” (Mar. 13:32-37).

2. Ánni tjínnenile tjenyatokon tsakatio je chjotale Cristo kʼianga siglo 1.

2 Je chjotale Cristo xi chjota judío xi tsakatio nga siglo 1, tjenyatokon tsakatio nga̱ kui xi tsakinyakao nga tsín jme xi koanle. Je Jesús kʼoakitsole jméni xi tjínnele kuenta sʼin nga skoe̱ nga tojeme kuichonikjeson chjota judío. I kitsole: “Kʼia nga jchao Jerusalén, nga tjíochjoandaile sondado, jchaoʼni nga kuixo̱ya xítí”. Kʼianga tsabe nga kʼoakjima tjínnele kʼia tsakanga jokitsole je Jesús (Luc. 21:20, 21). Je xi kisitjoson jme xi kitsole Jesús tongini kitoka nga kjesa bichósíkjesonjin chjota romano ya Jerusalén kʼoa kinjengile yaole nga kʼoakisʼin.

3. Jmé xi chótʼayajiaan i̱ kjoaʼmiya jebi.

3 Nga tojeme fetʼa jme xi chon sonʼnde ndʼaibi, kʼoati machjén nga tjenyatokon kuiyoaa tojo kisʼin je chjotale Cristo xi títjon tsakatio. I̱ kjoaʼmiya jebi kui chótʼayajiaan jméni xi sʼiaan nga nda chósonnilee josʼin si̱kjaʼaitsjeen tʼatsʼe jmeni xi kjimachon ndʼaibi. Kʼoati kui jchaa jméni xi si̱kuindalee yaoná kʼoa jósʼiaan nga nda si̱chjén nichxinná nga tojeme fetʼa jme xi chon sonʼnde.

NDA CHÓSONNILEE JOSʼIN SI̱KJAʼAITSJEEN TʼATSʼE JOKJIMACHON NDʼAIBI

4. Ánni machjénni nga kuenta sʼiaan jokjimachon sonʼnde nichxin xi tiyoaa ndʼaibi.

4 ʼYañá nga nʼio chjíle nga kuenta sʼiaan josʼin tíbitjoson je én xi tongini kinokjoa. Tobʼelañá, je Jesús kʼoakitso jmeni xi koa̱n kʼianga tojeme kjoetʼa jme xi chonle sonʼnde je Na̱i (Mat. 24:3-14). Je pastro Pedro kʼoati kitso nga tjínnele kuenta sʼiaan josʼin tíbitjoson jmeni xi tso Biblia, nga̱ kui xi koasenkaoná nga nʼio sʼe̱jna kjoamakjainná (2 Ped. 1:19-21). Kʼoa je libro xi tofetʼani xi faʼaitʼa Biblia itso én xi fitsʼiani: “Niná kisikʼatsenle Jesucristo, jméni nga koakósínile choʼndale je kjoa xi koa̱n ndi̱to̱n” (Apoc. 1:1). Kuinga mandosinniná jmeni xi kjima sonʼnde ndʼaibi kʼoa josʼin tíbitjoson jmeni xi tso Biblia. Kʼoa tsakui nichxin kui tʼatsʼe jebi chobayañá kao ndsʼee.

Jméni xi kuenta sʼiaan kʼianga kui nokjoañá josʼin tíbitjoson je én xi tongini kinokjoa kʼoa jméni xi sʼiaan (Chótsenlai párrafo 5) f

5. Ánni nga chósonnilee jokuixoán kʼianga kui chobayañá tʼatsʼe josʼin tíbitjoson je én xi tongini kinokjoa, kʼoa jméni xi sʼiaan (kʼoati chótsenlai sén xi faʼaitʼa).

5 Machjén nga chósonnilee jokuixoán kʼianga kui chobayañá tʼatsʼe josʼin tíbitjoson je én xi tongini kinokjoa nga̱ tsín mená kui kʼoakuixoán josʼin nikjaʼaitsjeen ñá. Tsa kʼoasʼiaan, xkoa̱ya sʼin kuiyoaa ya jinjtín. Tsakui nichxin kui kuinóʼyalee jokuitso chjotaxá xi tse nganʼio tjínle tʼatsʼe josʼin kʼoendajin kjoa xi tjín, nga sʼe̱ kjoanyʼán kʼoa nga nda kuiyoaa. ʼNdele nga kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen tsakui tíbitjoson jotso 1 Tesalonicenses 5:3, tosa kui kuenta sʼiaan jmeni xi tso naxinandále Niná. Tsa ya chʼa̱ngiñá jokuixoán jotso naxinandále Niná, jtín sʼin kuiyoaa kao je ndsʼee ya jinjtín kʼoa tongóson sʼin si̱kjaʼaitsjeen (1 Cor. 1:10; 4:6).

6. Jmé xi bakóyaná 2 Pedro 3:11-13.

6 (Tʼexkiai 2 Pedro 3:11-13). b Jmeni xi kitso pastro Pedro basenkaoná nga chosonnilee josʼin nikjaʼaitsjeen nga chotʼayajiaan je én xi tongini kinokjoa. Kʼoatsoná nga tjenyatokon kuiyolee nichxinle Jeobá. Ánni. Ali tsakuijin xi mená jchaa jmé nichxinni kʼoa jmé horani kjoaʼaíkao Jeobá je Armagedón. Tosaa kui xi mená nga kʼoasʼin ni̱chjén je nichxin xi tíjnasa nga kʼoasʼin kjuinkoaa yaoná josʼin mele Niná kʼoa nga jchaxkoán (Mat. 24:36; Luc. 12:40). Kui xi tsonile nga nda kjuinkoaa yaoná kʼoa nga si̱kjaʼaitsjenjiaan tsa kuinga tsjoachaa Jeobá nga je nixánilee. Kuinga machjénsíni nga si̱kuindaa yaoná.

JMÉ XI SI̱KUINDALEE YAONÁ

7. Jméni xi sʼiaan nga si̱kuindaa yaoná (Lucas 21:34).

7 Je Jesús kʼoakitsole chjotale nga tsín tokui kuenta katasʼín jmeni xi koa̱n, nga kʼoati kuenta katasʼín jmeni xi sʼin. Yaa ʼyañá nga kʼoakitso Jesús tojosʼin faʼaitʼa ya Lucas 21:34 c (tʼexkiai). Je Jesús i kitso: “Tikuindao yaono”. Jmé xi tsoyanile nga nikuindaa yaoná. Kui xi tsonile nga kuenta nʼia jmeni xi tsín tinda sikatíoniná ngixko̱n Jeobá kʼoa nga tsínkui kʼoanʼia. Tsa kuenta sʼiaan jebi, tosi tonda tsjoake koa̱nná Niná (Prov. 22:3; Jud. 20, 21).

8. Jmé kjoafaʼaitsjen xi kitsjoale pastro Pablo je chjotale Cristo.

8 Je pastro Pablo kʼoakitsole chjotale Cristo nga tjínnele sikuinda yaole. Tobʼelañá, i kitsole je chjotale Cristo xi Éfeso tsʼe: “Kixi timao, ali joni chjota xi tsínle kjoafaʼaitsjenjin, tonga joni chjota xi tjínle kjoafaʼaitsjen” (Efes. 5:15, 16). Je Na̱i kui xi mele nga tsín tinda kuiyoñá ngixko̱n Jeobá. Kuinga kʼoatsoniná Biblia nga kataʼyaa jmeni xi mele Jeobá nga̱ kui xi koasenkaoná nga tsín je Na̱i kʼoanachaná (Efes. 5:17).

9. Jósʼin ʼyañá jmeni xi mele Niná.

9 Alikui ya Biblia faʼaitʼa chʼin chʼin jmeni xi tsín tinda sʼin sikʼéjnaniná ngixko̱n Jeobá. Sakʼoa tsínkjoan ya Biblia tsoyaná jókjoán tjínnele sʼiaan. Nga nda chjoéjiaan jmeni xi sʼiaan machjén nga katamajinná jméni xi mele Jeobá. Kʼoa nga jchaa xi tʼatsʼe jebi machjén nga kjitʼa chótʼayajiaan Énle Niná kʼoa si̱kjaʼaitsjenjiaan jmeni xi tso. Kʼianga ngisa nda koa̱njinná jmeni xi mele Jeobá kʼoa nga kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen josʼin síkjaʼaitsjen Cristo, jchañá josʼiaan ninga tsínkjoan ñaki ya Biblia kʼoakuitsoná jotjínnele sʼiaan (1 Cor. 2:14-16). Nkjín koya jmeni xi tsín tindasʼin sikatíoniná ngixko̱n Jeobá, tjín xi ngotjo ʼyañá kʼoa tjín xi mai.

10. Tikʼaxki̱ kʼai jméni xi tsín tjínnele kʼoasʼiaan.

10 Alikui koa̱n nga kui kʼoasʼiaan jmeni xi tsín tinda sikatíoniná ngixko̱n Niná. Jolani nga tsín koa̱n si si̱koaa tsa ʼyani, tsín koa̱n si̱kʼatoné choa̱le jokji sʼioaa kʼoa jokji kuichaa, tsín koa̱n nga kui én kuinókjoaa xi sikiʼaon xi kjaʼaí, tsín koa̱n nga kui chótsenlee xi kjoatsʼen tjenkao kʼoa tsín koa̱n nga pornografía chótsenlee (Sal. 101:3). Je Na̱i básjaile josʼín nga tsín tinda kuiyoñá ngixko̱n Jeobá (1 Ped. 5:8). Tsa tsín si̱kuindaa yaoná kui ska̱nisʼenjin kjoafaʼaitsjenná kao jinni̱ma̱ná kjoaxintokon, kjoaxkaiʼa, kjoajticha, kjoangʼakon, nga kʼoéngijtiaa tokoán, kʼoa nga kui kʼoasʼiaan xi tsín kixi tjín (Gál. 5:19-21). Tsakui nichxin tsínkui nʼio bʼetʼaná jebi nga títjon, tonga tsa tsín ndi̱to̱n chja̱ʼaxinlee yaoná chanjin kui kʼoasʼiaan nga̱ yaa mangóson joma je jñá xi tsín nda (Sant. 1:14, 15).

11. Jméni xi si̱kuindalee yaoná, kʼoa ánni.

11 Ijngo koya xi tsín nda sikʼéjnaná ngixko̱n Niná kʼiaa tsa je si̱miyoaa xi tsín nda sʼín. Kʼiatsa ñatjen nixá kao jngo chjota xi tsín Énle Niná kotʼaya, nda nikoaa nga̱ kui xi mená nga ndasʼin katasíkʼaxki̱ je ndsʼee. Tonga tsakui nichxin kjitʼa ya kuichikoaa chjota jebi. Alikuijin sa̱sénná kʼoa tsínjin kʼoati kuixoán tsanda ñá kʼianga kjoajndí nchja̱ni, tonga nga jekoai nichxin, chanjin sa̱sénná jmeni xi kuitso. Nga jekanixá tsa kʼoakuitsoná chjota jebi nga kjuinsʼiokoaa kʼoa koanngián, kʼoajin tisʼin jesi̱kjaʼaitsjeen josʼin síkjaʼaitsjen. Tochoatsejin kjoaʼato nga kʼoati sʼiaan josʼín chjota jebi. Ningalani ndʼé nikoaa chjota kʼoa ningalani ʼyaxkoán, je xi kuenta sʼiaan kuinga kʼoati nʼia josʼín je chjota xi nimiyoaa (1 Cor. 15:33). Tsa kjuintjenngiaa je kjoafaʼaitsjen xi kitsjoa Jesús kʼoa tsa si̱kuindaa yaoná, tsínjin ya si̱miyoaa je chjota xi tsín kotʼaya Énle Niná (2 Cor. 6:15). Ndi̱to̱njin chjoéxkoá yaoná kʼoa tsínjin kui kʼoasʼiaan jmeni xi tsín nda sikʼéjnaná ngixko̱n Niná.

NDA SI̱CHJÉN NICHXINNÁ

12. Jmé xi tjínnele kisʼin je chjotatjenngile Jesús kʼianga kjesa nikjesonjin Jerusalén.

12 Je chjotatjenngile Jesús alikui tojyó tsakatio kʼianga kʼoatsakʼinle nga kjoaxkón kjoaʼaíne chjota judío. Je Jesús kʼoakitsole nga katatsoyason Énle Niná ngakjijnda “Jerusalén, kao ngakijnda nangi Judea, kao ya Samaria, kao jña saʼnda nga fetʼa sonʼnde” (Hech. 1:6-8). Nʼio tse xá kisʼenele je chjotatjenngile Jesús. Kʼianga kui xá kisʼin nga kitsoyason nda kisichjén nichxinle.

13. Ánni nga nda si̱chjénsíñá je nichxinná (Colosenses 4:5).

13 (Tʼexkiai Colosenses 4:5). d Kʼoati tjínnele kuenta sʼiaan josʼin nichjén je nichxinná. Ya Eclesiastés 9:11 kʼoatso nga toʼi̱ ma faʼainená jmeni xi tsín ñá tjínjinná. Tsakui nichxin saʼnda toʼi̱ koa̱n kuiyá.

Jósʼiaan nga ngisa nda si̱chjén nichxinná (Chótsenlai párrafo 14, 15)

14, 15. Jméni xi sʼiaan nga ngisa nda si̱chjén je nichxinná (Hebreos 6:11, 12; kʼoati chótsenlai sén xi faʼaitʼa).

14 Nda si̱chjén nichxinná kʼiatsa je Niná si̱xálee kʼoa tsa tosi tonda si̱miyoaa (Juan 14:21). Kjuintjenngiaa je kjoafaʼaitsjen xi tsjoá Biblia, nga i̱ tso: “Ngisa tse tixásalao Nainá ngantsjai” (1 Cor. 15:58). Kʼiatsa je Jeobá tinixálee tsjoajin sʼe̱ tokoán ninga kjoabiya kjoaʼaínená kʼoa ninga jekjoetʼa jme xi chon sonʼnde (Mat. 24:13; Rom. 14:8).

15 Je Jesús kʼoakitso nga je koandiaale nga kʼuínyason jngo tjíjtsa Sonʼnde kʼoa kʼoatísʼín ndʼaibi. Kʼianga títsoyaná Jesús josʼin kʼuínyasoán, kui tísíchjén je kjoajtín xi satíoná kao je xo̱n xi Énle Niná yʼangini (Mat. 28:18-20). Je xi tjínnená sʼiaan kuinga ngisasa nda kʼuínyasoán kʼoa ngisa nda kʼuínyalee Biblia je chjota, kʼoa tjenyatokon kuiyoaa nga tichoyalee nga kjoaʼaxin Jeobá jme xi chon sonʼnde. Nʼio sʼe̱jna kjoachoya xi tjínná tsa kʼoasʼiaan jotso Hebreos 6:11, 12 e (tʼexkiai).

16. Jméni xi ñaki kʼoakʼoé tokoán nga kʼoasʼiaan.

16 Je Jeobá jebe kʼiáni kjoaʼaxin jme xi chonle sonʼnde je Na̱i. Nga kʼia, kuitjoson je én xi tongini kinokjoa xi faʼaitʼa Biblia. Ninga kʼoasʼin nikjaʼaitsjen sakʼoa nga tsesa chale nga kjoetʼa jme xi chon sonʼnde, je nichxinle Jeobá alikui sikʼachxin (Hab. 2:3). Ñaki kʼoakʼoé tokoán nga kʼoasʼiaan jotso Miqueas 7:7, nga i̱ tso: “Tjenyatokon koatejnantsje xi kao Jeobá. Tsejta koa̱n nga skoyale je Niná xi kʼoasjentjaina”.

KJOAJNDA 139 A fiya jkui nga tijnai ya sonʼnde chjotse

a I̱ kjoaʼmiya jebi kui chótʼayajiaan jméni xi sʼiaan nga chósonnilee josʼin si̱kjaʼaitsjeen tʼatsʼe jmeni xi kjima kʼoa nga tjenyatokon kuiyoaa. Kʼoati jchaa jósʼiaan nga ngisa nda si̱chjén nichxinná.

b 2 Pedro 3:11-13: “Tsa ngayije kjoabi kuixo̱yaní, jósʼin mangínkao yaono xi tʼatsʼe kjoa xi tsje, kʼoa jósʼin ʼyaxkón Niná. 12 Jetichoyakao yaono, nʼio metakon nga kjoaʼaí nichxinle Niná. Kʼia nichxin kuiti̱ kuixo̱ya ngʼajmi. Kʼoa je ngayije xi síʼisen ngʼajmi koa̱n nandáni kao lʼí. 13 Tonga tichoyalee ngʼajmi chjotse kao sonʼnde chjotse, jña nga tíjnantsjai xi kjoakixi, josʼin nga kitsjoa tsʼoa Niná”.

c Lucas 21:34: “Tikuindao yaono nga tsín tsa kui ai ska̱le ni̱ma̱no kao kjoachi̱nga̱ kao kjoachʼi̱, kʼoa kao ngayije kjoa xi ai xi tsʼe i̱ sonʼndebi. Kʼia je nichxin kʼia nga tsín tsa kjiatokon, kjoaʼaíneno joni tsa che̱n”.

d Colosenses 4:5: “Nda taínkao yaono kao kjoaʼisentakon ngixko̱n je xi tsoʼbatʼaxin. Ali nichxinjin nichao”.

e Hebreos 6:11, 12: “Tonga menajin nga tikʼoasʼin si̱xítíyao nga jngójngó nga jon saʼnda nga kjoetʼa, jméni nga koa̱njngosíni je xi choyalee. 12 Kui kjoa xi menajin, jméni nga tsín tsʼe masínio, tonga chjénngilao je xi sʼe̱le kjoatjao xi kinisʼengile xi tʼatsʼe nga makjainle, kʼoa nga tsejta”.

f XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: (Tʼainni) Je ndsʼee kao chjoónle noticia tjíokotsenle. Kʼianga jeya tjío ya Ndʼia jña chotʼayá kʼoatso josʼin síkjaʼaitsjen tʼatsʼe jmeni xi kinrʼoéle ya televisión. (Nangini) Je ndsʼee kao chjoónle kui nrʼoéle jme xi tso Cuerpo Gobernante tʼatsʼe josʼin tíbitjoson je én xi tongini kinokjoa xi faʼaitʼa Biblia. Títsjoále xi kjaʼaí je xo̱n xi Énle Niná yʼangini xi bʼasje je “choʼnda xi nʼiotʼakon, xi nda be xá”.