Ir al contenido

Ir al índice

KJOAʼMIYA XI CHOTʼAYA 8

KJOAJNDA 123 Si̱tjosonlee jtínle Niná kʼoa kixi kjuintʼalee

Si̱tjosoán ngantsjai josʼin bándiaaná Jeobá

Si̱tjosoán ngantsjai josʼin bándiaaná Jeobá

“An Jeobá, anña [ . . . ] je xi kʼoasʼin síkasényali ndiaa xi tjínnele kuitómjeyai” (IS. 48:17).

XI TÍNCHJA̱NI

I kjoaʼmiya jebi kui chótʼayajiaan jósʼin tíbándiaale Jeobá naxinandále kʼoa jmé kjoanda xi sokóná nga nitjosoán josʼin bándiaaná.

1. Jngo choa̱ tikʼaxki̱ ánni machjénni nga je Jeobá koandiaaná.

 SI̱KJAʼAITSJENLA tsa tosʼa kabichoaa ya ñakjinján, tsa toñá kitjeen toyajin jchaa kʼoa kuijkónjián nga tsín ʼyaxkoaan chjota xi ya tsʼe, nga nkjín carro tjín kʼoa nga ché tjín. Tonga likuijin kuinókjoaan tsa ya tjenkaoná jngo xi nda bexkon ʼnde jebi nga̱ jéjin koandiaaná josʼin kjuian. Kʼoakjoánti chon je sonʼnde, nʼio nkjín koya jmeni xi bʼetʼaná nga je Jeobá tinixálee. Tonga alikui nokjoaan nga je Jeobá tíbándiaaná kʼoa jé koasenkaoná nga tjoéná kjoabijnachon xi tsínkʼia fetʼa kʼianga jeʼndenaxó koa̱n Sonʼnde.

2. Jósʼin bándiaaná Jeobá.

2 Ndʼaibi kui Biblia síchjén Jeobá nga bándiaaná. Tonga kʼoati chjota síchjén. Tobʼelañá, je “choʼnda xi nʼiotʼakon, xi nda be xá” kui bakóyaná xi tʼatsʼe Jeobá nga koa̱nná chjoéjiaan xi ndatjín (Mat. 24:45). Ali tsa tojejin ndsʼee jebi xi binyakaoná, kʼoati binyakaoná je superintendente xi tsʼe circuito kao xi chjotajchínga sʼin tjío nga tsjoáná kjoafaʼaitsjen kʼianga chókjoajinná je kjoa xi bitjatojiaan. Bʼailee kjoanda Jeobá nga tíbándiaaná nga nʼio ñʼai kjimachon sonʼnde ndʼaibi. Nga kʼoasʼin bándiaaná tosi tonda miyole maa, kʼoa kui xi koasenkaoná ndʼaibi kao nichxin xi sʼa nroa.

3. Jmé xi chótʼayajiaan i̱ kjoaʼmiya jebi.

3 Tonga sakʼoajin ñʼai koa̱nná nga kjuintjenngiaa josʼin bándiaaná Jeobá. Kʼianga chjota síchjén nga bándiaaná tsakui nichxin kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga tsínkjoan machjén je kjoafaʼaitsjen xi tsjoáná, kʼoa tsa kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga totsʼe kjoafaʼaitsjen tjíosíchjén. Tsa kʼoakjimaa, kuenta sʼiaan nga je Jeobá tíbándiaale naxinandále kʼoa nga ngisa ndatjín nga si̱tjosoán. Kui nga jan koya jebi chótʼayajiaan xi koasenkaoná nga ngisa si̱nʼiotʼaa je Jeobá. Xi títjon, jósʼin tsakándiaale Jeobá naxinandále nichxin kjoatse. Xi majaoni, jósʼin bándiaaná ndʼaibi. Kʼoa xi majanni, jmé kjoanda xi sokóná nga nitjosoán josʼin bándiaaná.

Chjota tísíchjén ngantsjai Jeobá nga tíbándiaale naxinandále (Chótsenlai párrafo 3)


JÓSʼIN TSAKÁNDIAALE JEOBÁ JE CHJOTA ISRAELITA

4, 5. Jósʼin tsakakó Jeobá nga je Moisés kiskoéjin nga tsakándiaale chjota israelita (chótsenlai sén xi faʼaitʼa).

4 Jé Moisés kisichjén Jeobá nga tsakʼasjentjai je chjota israelita ya Egipto, kʼoa tsakakóle choa̱ nga je Moisés kisichjén nga tsakándiaale. Jolani nga jngo yojbi kisichjén xi tsakándiaale nga nichxin kʼoa nga jngo lʼí kisichjén xi tsakándiaale nga njio (Éx. 13:21). Kitjenngi Moisés josʼin tsakándiaale Jeobá. Nga kʼoakisʼin, kicho ya ndáchikon Ní kao chjota israelita. Kʼianga kichotjenngile chjota egipcio, nʼio kitsokjon je chjota israelita nga̱ kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga tsín nda kisʼin je Moisés nga ya ndiaa kikao. Tonga jé Jeobá xi kʼoasʼin koanmele nga kʼoasʼin ndiaa ki (Éx. 14:2). Kʼoa jngo kjoaxkón tsakʼéjna nga tsakʼasjentjai (Éx. 14:​26-28).

Kui yojbi kitjenngi je Moisés nga tsakándiaale naxinandá (chótsenlai párrafo 4, 5).


5 Je Moisés 40 nó nga yojbi kitjenngi kʼianga tsakándiaale chjota israelita. a Je yojbi sakʼoa ya kisʼejnason jñani tíjna ndʼianajñole Moisés ánni nga koan tsabeni ngatsʼi (Éx. 33:​7, 9, 10). Yaa tjen jinyojbi tsakjákaoni Jeobá je Moisés kʼoa kʼiaa kʼoakitsole Moisés je naxinandá jmeni xi tsakʼinle (Sal. 99:7). Nkjín koya josʼin tsakakóle Jeobá je chjota israelita nga je Moisés kiskoéjin nga je tsakándiaale.

Je Moisés kao Josué (Chótsenlai párrafo 5, 7)


6. A kisitjoson chjota israelita josʼin tsakándiaale Jeobá (Números 14:​2, 10, 11).

6 Nkjín chjota israelita xi tsín kisitjosonle Moisés ninga nkjín choa̱ tsakakó Jeobá nga je kiskoéjin nga koandiaale naxinandá (tʼexkiai Números 14:​2, 10, 11). b Je chjota israelita xi tosi tonda kʼoakisʼin alikui kitjoʼndele nga jaʼasʼen ʼNde jña tsakʼinle nga kʼoaile (Núm. 14:30).

7. ʼYáni xi kisitjoson josʼin tsakándiaa Jeobá (Números 14:24; kʼoati chótsenlai sén xi faʼaitʼa).

7 Kʼoati tjínkʼa chjota israelita xi kisitjoson josʼin tsakandiaa Jeobá. Tobʼelañá, je Jeobá i kitso: “Kisitjosonna ngantsjai je choʼndana Caleb” (tʼexkiai Números 14:24). c Je Jeobá kisichikontʼain nga kʼoakisʼin kʼoa kitsjoaʼndele nga jesoa kiskoéjin ʼnde jñani tsakʼejna ya Canaán (Jos. 14:​12-14). Tojo kisʼin Caleb nga kisitjosonle Jeobá, kʼoati kisʼin je chjota israelita xi tsakatio nga koanskanni, tsabexkón Josué nga je tsakʼejnangajaole Moisés nga tsakándiaale (Jos. 4:14). Je Jeobá kisichikontʼain nga kʼoakisʼin kʼoa jaʼasʼen ya ʼNde jña tsakʼinle nga kʼoaile (Jos. 21:​43, 44).

8. Jósʼin tsakándiaale Jeobá je naxinandále kʼianga rey tsakatéxoma (kʼoati chótsenlai sén xi faʼaitʼa).

8 Nga jeki nichxin, je Jeobá juez kisichjén nga tsakándiaale naxinandále. Kʼoa nga rey tsakatéxomale naxinandá profeta kisikasén Jeobá nga tsakándiaale choʼndale. Je rey xi kixi kitʼale Jeobá kisitjoson jme xi kitso profeta. Tobʼelañá, je rey David kisitjoson nga tsakatekjáyale profeta Natán (2 Sam. 12:​7, 13; 1 Crón. 17:​3, 4). Je rey Jehosafat tsakʼaʼén jme xi kitsole profeta Jahaziel kʼoa kʼoakitsole je chjota xi Judá tsʼe nga katasítjosonle je profetale Niná (2 Crón. 20:​14, 15, 20). Kʼoa kʼianga tse kjoa tsakʼejnajin je Ezequías jé Isaías kisijéle nganʼio (Is. 37:​1-6). Kʼianga kisitjoson josʼin tsakándiaale Jeobá je xi rey sʼin tsakatio, jé Jeobá kisikuinda naxinandá kʼoa kisichikontʼain (2 Crón. 20:​29, 30; 32:22). Je Jeobá tsakakó nga profeta kiskoéjin nga tsakándiaale naxinandá, tonga me tongatsʼi chjota israelita kao xi rey sʼin tsakatio nga tsín tsakʼaʼénle profetale Jeobá (Jer. 35:​12-15).

Je rey Ezequías kao profeta Isaías (Chótsenlai párrafo 8)


JÓSʼIN TSAKÁNDIAALE JEOBÁ JE CHJOTALE CRISTO XI TÍTJON TSAKATIO

9. Jósʼin tsakándiaale Jeobá je chjotale Cristo xi títjon tsakatio (kʼoati chótsenlai sén xi faʼaitʼa).

9 Jósʼin tsakándiaale Jeobá je chjotale Cristo xi títjon tsakatio. Jé Jesús kiskoéjin nga jko̱ kʼoéjnale je jtín (Efes. 5:23). Ali tsa jesoajin Jesús tsakjákao nga jngó jngó xi tjío ya jinjtín, jé pastro kao xi chjotajchínga sʼin tsakatio ya Jerusalén kisichjén nga tsakándiaale (Hech. 15:​1, 2). Kʼoa nga jngó jngó jtín kitjoéjin xi chjotajchínga sʼin tsakatio nga tsakándiaale je jtín (1 Tes. 5:12; Tito 1:5).

Je pastrole Jesús kao xi chjotajchínga sʼin tsakatio ya Jerusalén (Chótsenlai párrafo 9)


10. 1) A kisitjoson je chjotale Cristo xi títjon tsakatio josʼin kisʼendiaale (Hechos 15:​30, 31). 2) Ánni nga tjínkʼani xi tsín kisitjosonle nichxin kjoatse je chjota xi tsakinyánda Jeobá nga tsakándiaale naxinandále (chótsenlai je recuadro “ Ánni nga tjínkʼani xi tsín sítjosonle chjota xi kjoéjin Jeobá nga bándiaale naxinandále”).

10 Me tongatsʼi je chjotale Cristo xi títjon tsakatio xi kisitjoson josʼin kisʼendiaale, kʼoa tsjoa kisatio kon nga kitsʼainganʼiole (tʼexkiai Hechos 15:​30, 31). d Kʼoa Jósʼin tíbándiaale Jeobá naxinandále ndʼaibi.

JÓSʼIN BÁNDIAANÁ JEOBÁ NDʼAIBI

11. Jngo choa̱ tikʼaxki̱ jósʼin tíbándiaale Jeobá je chjota xi je kjoéjin nga bándiaale naxinandále nichxin xi tiyoaa ndʼai.

11 Nga tíbándiaale Jeobá ndʼaibi je naxinandále, jé Jesús tísíchjén, xi jko̱ tíjnale jtín, kʼoa kao jmeni xi tso je Biblia. Kʼoati chjota tísíchjén Jeobá ndʼaibi nga tíbándiaale naxinandále. Tobʼelañá, kʼianga nó 1870 je Charles Russell kao xi tsakinyakao, koanjinle nga kʼia nó 1914 kuitjoson je én xi tongini kinokjoa tʼatsʼe chjotaxále Niná (Dan. 4:​25, 26). Kʼiaa koanjinle nga kiskotʼayajin je én xi tongini kinokjoa xi faʼaitʼa ya Biblia, kʼoa je Jeobá tsakasenkao nga koanjinle jme xi tsakásjaiya. Jmeni xi koan nga nó 1914 yaa tsaʼyanile nga kʼia tsakatexoma je Chjotaxále Niná. Kʼiaa kisʼejna Kjoajchántse xi títjon, kisʼe chʼinʼbi, cháon kao kjinrá (Luc. 21:​10, 11). Jé chjota jebi kisichjén Jeobá nga tsakasenkao naxinandále.

12, 13. Kʼianga kisʼejna je Kjoajchántse xi majaoni, jósʼin kisʼendajin nga ngisasa nda tsakʼinyason.

12 Sikjaʼaitsjenla jmeni xi koan kʼianga kisʼejna je Kjoajchántse xi majaoni. Je ndsʼee xi ya tjío jñani tjen sʼendiaanile xále Niná kiskotʼayajin jotso Apocalipsis 17:8 kʼoa koanjinle nga tsín kʼia kjoaʼaí Armagedón nga jekjoaʼato Kjoajchántse xi majaoni, nga tosa kʼia ngisasa nda sa̱kóyason Énle Niná. Kʼiaa kʼoakitso naxinandále Niná nga jngo skuela sʼe̱jna, je xi Colegio Superior Bíblico de la Watchtower de Galaad e tsakʼin, jñani kisakoyale je xi misionero koan ánni nga xin naxinandá koaitsoyasonni nga jekjoetʼale skuela jebi. Ninga kjoajchán tíjna, xin naxinandá kinikasén je ndsʼee nga kitsoyason. Je “choʼnda xi nʼiotʼakon, xi nda be xá” kʼoati kʼia tsakʼétsʼiakao jngo skuela xi Curso en el Ministerio Teocrático f tsakʼin, ánni nga ngisa nda koa̱nnile kuitsoya ngatsʼi xi jetsoyason, nga̱ nʼiosa nkjín chjota xi sʼasa cha nga sa̱kóyale Énle Niná.

13 Kʼoasʼin tsaʼyanile nga je Jeobá tsakándiaale naxinandále nga kui nichxin. Saʼnda kʼianga jejetʼa je Kjoajchántse xi majaoni nkjín ʼnde tsakʼinyason Énle Niná. Nichxin xi tiyoaa ndʼai nʼio nkjín chjota jetjíobe xi tʼatsʼe Jeobá kʼoa jetíʼmiyason jngo tjíjtsa Sonʼnde.

14. Ánni tjínjngoni tokoán nga je síchjén Jeobá je “choʼnda xi nʼiotʼakon” kao xi chjotajchínga sʼin tjío nga bándiaaná (Apocalipsis 2:1; kʼoati chótsenlai sén xi faʼaitʼa).

14 Nichxin xi tiyoaa ndʼai, je Cuerpo Gobernante kui fitjenngi josʼin bandiaa je Cristo. Kui xi mele nga kʼoakjoansʼin koandiaa josʼin mele je Jeobá kao Jesús. Jé síkasénʼénle je superintendente xi tsʼe circuito kao xi chjotajchínga sʼin tjío kʼianga jme xi bájinkon je jtín. g Kao nganʼiotsjele Niná tjoéjinni je xi chjotajchínga sʼin tjío kʼoa yaa “ntsja ngakixi” Jesús tjíoya (tʼexkiai Apocalipsis 2:1). h Nga tsín chjotatsje xi chjotajchínga sʼin tjío, sakʼoajin tsín nda sʼin tojo koan je Moisés, Josué kao pastrole Jesús (Núm. 20:12; Jos. 9:​14, 15; Rom. 3:23). ʼYañá nga je Jesús tíbándiaale je “choʼnda xi nʼiotʼakon” kao xi chjotajchínga sʼin tjío, kʼoa tosi tonda kʼoasʼin saʼnda nga kuichokjetʼa jme xi chon sonʼnde (Mat. 28:20). Tjínjngoo tokoán nga je chjota jebi síchjén Jeobá kʼianga bándiaaná.

Je Cuerpo Gobernante nichxin xi tiyoaa ndʼaibi (Chótsenlai párrafo 14)


TSEE KJOANDA TJENKAO NGA MANGÍNTJENNGIAA JOSʼIN BÁNDIAANÁ JEOBÁ

15, 16. Jmé xi bakóyaná josʼín kʼa je ndsʼee nga fitjenngi josʼin bándiaaná Jeobá.

15 Tsee kjoanichikontʼain sʼená nga nitjosoán josʼin bándiaaná je Jeobá. Tobʼelañá, je Andy kao Robyn, xi chjoónle mani, kitjenngi je kjoafaʼaitsjen xi tsjoá Énle Niná nga kʼoatso nga tokatamaniná josʼin kuiyoaa (Heb. 13:5). Nga kʼoakisʼin, yaa kitsjoanganʼio nga kisʼenda Ndʼia jña chotʼayá. Je tichjaa itso: “Sakʼoa nʼio ʼndí kji ndʼia jña tsakiyoʼyaijin kʼoa ñʼai koannajin nga tsakʼendaijin xi tsakichinijin. Nkjín mani cámara tjíona tsakai nga̱ nʼio tsjoake̱ nga foto bʼasje, kʼoa ninga toʼya kitso tokoan tsakatena kʼa je cámara xi tjíona. Kʼoakisʼian jokisʼin Sara, je chjoónle Abrahán, tsín tikui kisikjaʼaitsjenña jme xi kisikatíoa, tosaa tsjoa tjín tokoan nga je Jeobá tisixále” (Heb. 11:15). Je ndsʼee jebi kʼoatso jotjío kon kʼianga kʼoasʼin tjíosíxále Niná. Itsosa je tichjaa: “Nʼio tsjoa tjío tokuinjin nga kʼoakji tjen tinixálaijin Jeobá jokji tjen kʼoakjimanajin. Nga kʼoasʼin tinixálaijin Jeobá jela tiʼya choaijin josʼin koa̱nxá ya ʼndenaxó”. Kʼoa je Andy itso: “Nʼio tsjoa tjío tokuinjin nga tinikʼayaijin nichxin kʼoa nga tibʼainganʼiuijin josʼin kjimaxá jinnaxinandále Niná”.

16 Jósasʼin basenkaoná nga nitjosoán josʼin bándiaaná Jeobá. Je tichjaa xi Marcia ʼmi, precursora sʼin kisixá kʼianga jejetʼale skuela (Mat. 6:33; Rom. 12:11). Je tichjaa itso: “Ya universidad kʼoatsakʼinna nga ño nó nga tsín jme xi kʼoéchjiá tsa ya skotʼaya. Tonga nga kui xi mena nga ngisasa nda sixále Jeobá tosaa jngo xá kiskotʼaya xi tsakajngiʼaña yaona nga tosi tonda precursora sʼin sixá. Tsjoa tjín tokoan nga precursora sʼín tisixá, kjimaa titsjoanganʼioa ya Betel kao jmesa xá xi tjín jinnaxinandále Niná nga̱ an kjoejian jokjitse sixá nga bajngiʼa yaona”.

17. Jósasʼin basenkaoná nga nitjosoán josʼin bándiaaná je Jeobá (Isaías 48:​17, 18).

17 Kjoanda tsaanñá tsa si̱tjosoán jotso naxinandále Niná. Jolani nga kʼoatso nga tsínkui tsjoacha katamaa je tao̱n kʼoa nga tsínkui kʼoasʼiaan jmeni xi bʼéchjoa kjoatéxomale Niná. Tsa kjuintjenngiaa kjoafaʼaitsjen xi tsjoáná Jeobá alikui kui kjoa jtsaojiaan je kjoa xi tsaojin xi tsín sítjoson kjoatéxomale Niná kʼoa nda sa̱tío tokoán (1 Tim. 6:​9, 10). Nga kʼoanʼia kui ngisa bʼaile kjoandosin nga je Jeobá nixálee kʼoa tsjoa satío tokoán (tʼexkiai Isaías 48:​17, 18). i

18. Ánni nga menili si̱tjosuin ngantsjai jósʼin bándiaaná Jeobá.

18 Tojo chjota sichjén Jeobá xi koandiaaná kʼianga kjoaʼaí je kjoañʼai xi nʼio tse kʼoa kʼianga koatexoma Jesús i̱ Sonʼnde xi jngo jmi nó (Sal. 45:16). A si̱tjosonñá nga kui nichxin ninga ñʼai koa̱nná. Tsa tinitjosoán ndʼaibi josʼin tíbándiaaná Jeobá kʼoajin tisʼiaan nga kʼia. Kuinga machjénni nga si̱tjosoán josʼin bándiaaná kʼoa si̱tjosonlee je chjota xi kjoéjin nga bándiaaná (Is. 32:​1, 2; Heb. 13:17). Tjínjngoo tokoán nga ndasʼin kuichomani tsa si̱tjosoán josʼin bándiaaná Jeobá, nga̱ basenkaoná nga tosi tonda miyole koaan kʼoa kui kjoanda sʼe̱ná nga kuiyoaa ngantsjai nichxin kʼianga jeʼndenaxó koa̱n Sonʼnde.

JMÉ XI KAMAJINLI

  • Jósʼin tsakándiaale Jeobá je naxinandá Israel.

  • Jósʼin tsakándiaale Jeobá je chjotale Cristo xi títjon tsakatio.

  • Jósʼin basenkaoná nga nitjosoán josʼin bándiaaná Jeobá.

KJOAJNDA 48 Nyaon nyaon kuitsomakoaa je Jeobá

a Kʼoati jngo ánkje kisikasén Jeobá xi tsakandiaa títjonle je chjota israelita saʼnda nga kicho ya ʼNde jña tsakʼinle nga kʼoaile. Ánkje jebi jé Jesús, Miguel tsole ya Biblia kʼianga kui nchja̱ni nga je séntítjonle ánkje (Éx. 14:19; 32:34).

b Números 14:​2, 10, 11: “Ngatsʼi chjota israelita tsakjayojéetʼale je Moisés kao Aarón, kʼoa je naxinandá chʼaosʼin kisikʼaxki̱. I kitso: Tsa tosa ya Egipto kʼieen. Tsa tosa jekʼieen i̱ ʼndekixí. 10 Tonga je naxinandá kʼoakitso nga la̱jao̱ koasenle. Tonga je kjoajeyale Jeobá yaa tsʼatsen jñani tíjna ndʼianajño kʼoa tsabe ngatsʼi chjota israelita. 11 Kʼoa je Jeobá i kitsole Moisés: Kʼiá saʼndani nga tsín skoe̱xkónna naxinandá jebi, kʼiá saʼndani nga tsín koa̱nkjainle xi tʼatsʼan ninga tibakoa choa̱ ya jinle ngatsʼi”.

c Números 14:24: “Tonga nga kisitjosonna ngantsjai je choʼndana Caleb kʼoa nga tsín kʼoati kisʼin jokisʼin xi ngikʼa, yaa kjuíkoa ya ʼnde jña kikotsen kʼoa tsʼee ntje̱le koa̱n ʼnde jebi”.

d Hechos 15:​30, 31: “Kʼia kiskaní Pablo kao Bernabé, kao Judas kao Silas. Jichojen ya Antioquía. Tsakʼéxkó ngatsʼi chjota. Kitsjoa xo̱n xi yʼa. 31 Kʼia nga tsakʼéxkia, kjaínga tokoantsjoale nga jichole je kjoanda”.

e I̱ tsakʼin skuela jebi nga koanskanni: Skuela xi tsʼe Galaad jña nichjine misionero.

f Nga jekoanni Skuela xi síchjine choʼndale Niná tsakʼin skuela jebi. Tojo kʼoasʼin sakóyaná ndʼaibi nga satíoná kjoajtín nga jinle xomana.

g Chótsenlai je recuadro jñani “Xá xi kjinele Cuerpo Gobernante” tso, xi faʼaitʼa je Xo̱n xi Bájinkonná xi tsʼe febrero 2021, página 18.

h Apocalipsis 2:1: “Chjílai je ánkje xi tsʼe naxinandále Cristo ya Éfeso: Je xi tjínle je ñato niño ntsja ngakixi, je xi tsoʼba ngabasenle ñato xi sinyáya sera xi taonsine, tso kjoa jebi”.

i Isaías 48:​17, 18: “Kui jebi xi títso Jeobá, je xi tsakatseyali, je xi tsje sʼin tíjna ya Israel: An Jeobá, anña Nináli, je xi kʼoasʼin bakóyali ánni nga nda kuijnasíni, je xi kʼoasʼin síkasényali ndiaa xi tjínnele kuitómjeyai. 18 Kʼiatsa koasenñolani je kjoatéxomana, ñaki nyʼánjin sʼin kuijnai joni tsa jngo xo̱ngá, kʼoa je kjoakixili ñaki jo xóle ndáchikonjin koa̱n”.