Ir al contenido

Ir al índice

Ánni nga “chʼa̱sjengʼao je Jah” kuixónsíñá

Ánni nga “chʼa̱sjengʼao je Jah” kuixónsíñá

“Chʼa̱sjengʼao je Jah, nga̱ nʼio nda nga jndalee je Nináná nga chʼasjengʼaa, nʼio tsjoa báya tokoán kʼoa bakinle nga bitjongʼa” (SAL. 147:1).

KJOANDA 9, 152

1-3. 1) Kʼiáni kichji je Salmo 147. 2) Jméni xi bakóyaná kʼianga chotʼayajiaan Salmo 147.

NGATSʼIÑÁ nga nda chʼasjee je chjota kʼianga kui kʼoasʼín xi ndatjín kʼoa tsa kʼiaje̱ nga nda chjota. Je xi ngisa bakinle nga chʼa̱sjengʼaa jé Jeobá, nga̱ nʼio tjínle nganʼio kʼoa jé kisinda ngayeje xi tjín kʼoa nga tsakakóná kjoatsjoacha nga kisikasén je ʼndíle nga kʼienntjainá.

2 Je xi kiski Salmo 147, ñaki ni̱ma̱le kinroajinni nga tsakʼasjengʼa je Jeobá. Kʼoa tsakasenkao xi kjaʼaí chjota nga kʼoati je Jeobá katabʼasjengʼa (tʼexkiai Salmo 147:1, 7, 12). *

3 Ninga tsín ʼyale ʼyani xi kiski je salmo jebi, tsakui nichxin kʼia tsakʼejna xi kiski nga kitjoni je naxinandále Jeobá ya Babilonia kʼianga kini Jerusalén (Sal. 147:2). Kuinga tsakʼasjengʼani Jeobá je xi kiski salmo, nga̱ je chjota israelita yaa tsakʼétsʼoa ijngokʼanile Jeobá ya naxinandá Jerusalén. Tonga tjínsa anni nga tsakʼasjengʼani Jeobá. Kʼoa ánni nga “Chʼa̱sjengʼao je Jah” kʼoati kuixónsíñá tsanda ñá (Sal. 147:1).

JE JEOBÁ SÍNDAYA JE XI KJOAʼAON TJÍOJIN NI̱MA̱LE

4. Jókisatio kon je chjota israelita kʼianga Ciro sikatíondái kʼoa ánni.

4 Si̱kjaʼaitsjenla jokisatio kon je chjota israelita nga ya Babilonia tsakationʼio. Je chjota xi Babilonia tsʼe tsabesin kʼoa i kitsole: “Tijndánáijin jngo kjoajnda xi tsʼe Sión”. Kʼianga kʼoatsakʼinle chjota israelita én jebi alikui tsjoa tjío kon, nga̱ kinikixoyaa Jerusalén jñani nga tsakʼasjengʼa Jeobá (Sal. 137:1-3, 6). Nʼio aon tjío ni̱ma̱le kʼoa koanchjén nga kininʼio kon. Kʼoa je Jeobá tongini kʼoakitso nga je rey xi Ciro ʼmi, xi Persia tsʼe, si̱katíondái. Je Ciro i kitso: “Je Jeobá [...] an tsakánena nga kʼoendale jngo ndʼia ya Jerusalén [...]. Toʼyani xi tjío ibi xi naxinandále ma, yaa tjen tíjnakao Jeobá Ninále. Kʼoasʼin katafimi” (2 Crón. 36:23). Alikui jao tjínná, nga nʼio kisinʼio kon je chjota israelita kʼianga kinrʼoe én jebi ya Babilonia.

5. Jokitso je salmista tʼatsʼe jokji nganʼio tjínle je Jeobá nga síndayaná.

5 Je Jeobá alikui tsa toje naxinandá xi kisinʼio kon, kʼoati kitsjoanganʼiole nga jngó jngó chjota israelita. Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, tojo kʼoasʼín je Jeobá nga sínʼio kon je choʼndale. Je xi kiski Salmo 147 kʼoatso nga je Niná síndaya je xi kjoaʼaon tjíojin ni̱ma̱le kʼoa síndaya je xi kitsiʼaon (Sal. 147:3). Ñaki kʼoakʼoé tokoán nga je Jeobá koasenkaoná kʼoa sinʼio tokoán, kʼianga chʼin tjínná kʼoa kʼianga ba sʼe tokoán (Sal. 34:18; Is. 57:15). Tsjoáná nganʼio kao kjoachjine kʼianga koa̱n kuitjátojiaan tojme kjoani (Sant. 1:5).

6. Jméni xi bakóyaná Salmo 147:4 (chótsenlai sén xi fitsʼiani kjoaʼmiya jebi).

6 Je xi kiski salmo jebi, kiskotsen ya ngʼa kʼoa kʼoakitso nga je Jeobá “tjíxkile jotjín mani niño kʼoa tsjoájaʼaínle nga jngó jngó” (Sal. 147:4). Kʼianga tsabe je niño, alikui koanxkile jotjín mani. Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, je chjota científico kʼoatso nga nʼio nkjín jmi miyón niño tjín ya galaxianá kʼoa xi kjaʼaísa galaxia. Tonga tsín maxkile jokjoantjín mani. Tojé Jeobá xi be jótjín niño tjín kʼoa xi be joʼmi nga jngó jngó. Kui xi tsonile nga kuenta sʼín Jeobá nga jngó jngó niño (1 Cor. 15:41). Jméni xi tsoyaná jebi. Je Niná be jñani tjío nga jngó jngó niño. Kʼoatisʼinni xi kao ñá, je Jeobá be jñani tiyoaa, jotjío tokoán kʼoa jmeni xi machjénná nga jngó jngoá.

7, 8. 1) A machoyale Jeobá je kjoa xi bitjatojiaan. 2) Jmé choa̱ xi tjín nga machoyale Jeobá je kjoa xi bitjatojiaan.

7 Je Jeobá nda machoyale je kjoa xi bitjatojiaan nga jngó jngoá kʼoa tjínle nganʼio nga koa̱n koasenkaoná (tʼexkiai Salmo 147:5). * Sakʼoaa kʼoasatío tokoán nga tsín tichókjoajinniná je kjoa xi bitjatojiaan. Tonga je Niná be jokji tjen bichó nganʼioná kʼoa “faʼaitsjenle nga to chaoñá” (Sal. 103:14). Nga chjotajée maa, sakʼoaa tikui tima jée bijnyiñá. Kʼoa tsakui nichxin aon maniná jmeni xi bixoán, kʼoa nga kui nimetokoán xi chʼaotjín kʼoa tsa kʼia nga maxinkonchá xi kjaʼaí. Kuenta sʼiaan nga je Jeobá nda machoyale je kjoa xi bitjatojiaan (Is. 40:28).

8 Tsakui nichxin jesa tsaʼyaa josʼin kisichjén nganʼiole Jeobá, nga tsakasenkaoná kʼianga kjoa kitjatojiaan (Is. 41:10, 13). Kataʼyala jmeni xi koanle jngo precursora xi Kyoko ʼmi. Kʼianga xin naxinandá kitsoyason, nʼio kinroajen kon. Tonga je Jeobá tsabee je kjoa xi tífaʼatojin. Kʼoa ya jtín jñani kicho je Kyoko, nʼio nkjín ndsʼee xi koanjinle jme kjoa xi tífaʼatojin. Ñaki kʼoakisʼe kon joni tsa jesoa Jeobá xi i̱ kitsole: “Ali tokuijin nga precursora sʼin tinixái nga tsjoake̱nile, kuinga ʼndítsotina mai kʼoa nga tsakʼaitʼanái yaoli. Ñaki tsjoa tʼai tokuin nga testigona mai”. Kʼoa ji, jósʼin tíbakóli Niná nga nʼio tse kjoankjíntokon tjínle.

JE JEOBÁ TSJOÁNÁ JMENI XI MACHJÉNNÁ

9, 10. Jméni xi títjon sʼín je Jeobá nga sínʼio tokoán. Jngo choa̱ tʼejnai.

9 Tsakui nichxin kui nikjáojin sakʼoaa tʼatsʼe jmeni xi machjénná, jolani je tsojmi xi ma chine. Je Jeobá kui xá kisindani je Sonʼnde, nga koa̱njchá je tsojmi xi ma chine kʼoa nga so̱koʼale yaole ngatsʼi xi tjíokon, jolani je niseʼndí, tojo tso ya Salmo 147:8, 9 * (tʼexkiai). Koaan kʼoakʼoé tokoán nga je Jeobá kʼoati tsjoáná jmeni xi machjénná, tojo síkao je nise nga tsjoále je xi batiokonni (Sal. 37:25).

10 Kʼianga nʼio sʼe̱jna je kjoamakjainná, je Jeobá tsjoáná jmeni xi machjénná. Kʼoati tsjoáná je kjoanyʼán “xi ñaki faʼatole ngayije kjoafaʼaitsjenle chjota” (Filip. 4:6, 7). Si̱kjaʼaitsjenla josʼin tsakasenkao Jeobá je Mutsuo kao chjoónle kʼianga jngo tsunami kichone Japón nga nó 2011. Kʼianga kʼoakoan, yaa sonndʼiale kikatio kʼoa kinjengile yaole ninga me kisicha ngayeje je tsojmi xi tjínle. Nga kui nitje̱n, nio tse kjoañʼai tsakjaʼá, nʼio nyʼán chon jña tsakatio, nga̱ ñaki koanxkoaa je niʼyale. Nga tanjio tsakásjai jmeni xi koa̱n sinʼio kon. Je libro xi koa̱nsjaile kui je Anuario de los testigos de Jehová 2006. Je ndsʼee Mutsuo tsabee jñani tso: “Los tsunamis más mortíferos de la historia”. Kʼoa kui nchja̱ni tʼatsʼe je cháonnʼio xi jaʼa ya ʼnde xi tíjnajin ndáchikon jñani Sumatra ʼmi nga nó 2004. Kʼoa je cháonnʼio jebi kui xi ngisasa nʼio tse kjoa tsakajngi. Je Mutsuo kao chjoónle ñaki kinroajen ndáxko̱n nga tsakʼéxkia je Anuario. Koanjinle nga je Niná kisinʼio kon kʼianga nganʼio koanchjénle. Je ndsʼee kichokaole najño kao tsojmi xi ma chine. Je xi ngisa kitsjoanganʼiole kuinga kichosíxatʼa je ndsʼee xi ya tjíojin comité xi tsʼe sucursal. Je Mutsuo kʼoatso nga je Jeobá kisikuinda kʼoa nga kisinʼio kon. Tojosʼin tiʼyaa, je xi ngisasa chjíle josʼin basenkaoná je Niná, kʼiaa nga tsjoánganʼioná nga taja sʼejna je kjoamakjainná. Tonga kʼoati tsjoáná jmeni xi machjénná nga biyochoán.

JÓSʼIN BASENKAONÁ JE NGANʼIO XI TSJOÁNÁ JEOBÁ

11. Jmé xi sʼiaan kʼianga so̱koná je nganʼiole Jeobá.

11 Je Jeobá basenkao ngantsjai je chjota xi ndʼé (Sal. 147:6a). Kʼianga koasenkaoná je nganʼio xi tsjoáná Jeobá, tjínnele nga miyole koaan. Kʼoa kʼianga sʼe̱ná kjoamiyo xi kao je, machjén nga ndʼé katamaa (Sof. 2:3). Je chjota xi ndʼé tsjoáʼndee nga je Jeobá batekjáyale jñani tsín nda sʼín kʼoa ndani satío kon. Je Jeobá nda sasénkon je chjota xi ndʼé.

12, 13. 1) Kʼiatsa mená nga so̱koná je nganʼiole Jeobá, jméni xi chjaʼaxinlee yaoná. 2) Jméni xi sʼiaan nga nda kuijnaa xi kao Niná.

12 Xi ijngosani, je Niná kjoasoa síkatíojin je xi tsʼen (Sal. 147:6b). Jebi alikui tokjoaská tjenkao. Kʼiatsa mená nga koakoná kjoatsjoachale Niná kʼoa nga tsín mená nga kjoajtínle katafaʼainená, tjínnele nga jticha koaan jmeni xi jtike (Sal. 97:10). Tobʼelañá, tjínnele jticha katamaa je kjoachajngi. Kui xi tsonile nga tsín koa̱n kui kʼoasʼiaan jmeni xi jée ska̱nijinná, jolani tsa pornografía chótsenlee (Sal. 119:37; Mat. 5:28). Tsakui nichxin ñʼai koa̱nná nga kuixkantʼakoaa kjoa jebi, tonga nʼio chjíle nga kʼoasʼiaan nga̱ sʼe̱ná kjoanichikontʼainle Jeobá.

13 Kʼianga si̱kinjelee kjoa jebi, tjínnele si̱jélee nganʼio je Jeobá. Alikui koa̱n nga toñá chʼaa yaoná kʼoa tsa kjaʼaí chjota si̱nʼiotʼaa (Sal. 147:10). Xi machjén nga sʼiaan kuinga si̱jélee nga katabasenkaoná je Jeobá. Je Jeobá tíjnandaa ngantsjai nga kjuinrʼoéná, alikui kʼoasʼín jósʼín je chjotasonʼnde nga masile nga nrʼoé. Ya Salmo 147:11 itso: “Nda sʼele je Jeobá tʼatsʼe chjota xi tsokjónke, je xi tjíokoyale kjoandale”. Koaan kʼoakʼoé tokoán nga je Jeobá tsjoakená kʼoa tosi tonda koasenkaoná nga kuixkantʼakoaa jmeni xi chʼaotjín nimetokoán.

14. Jméni xi kisinʼio kon je xi kiski salmo.

14 Je Jeobá kʼoatsoná anni nga ñaki kʼoéjngosíñá tokoán nga je koasenkaoná. Je xi kiski Salmo 147, kui kisikjaʼaitsjen tʼatsʼe chjota israelita nga koan kini ya Jerusalén. Nga i̱ kitso: “Nʼio tjínle je xi kjindai xo̱ntjoali, tísíchikontʼain je xtili. Tífaʼaikao kjoanyʼán ya jñani tjen batexomai” (Sal. 147:13, 14). Je xi kiski salmo, kisinʼio kon nga koanjinle nga je Niná tsakʼéndayandani Jerusalén nga kisikuinda je choʼndale.

Jósʼin basenkaoná je Énle Niná kʼianga kjoa bitjatojiaan (Chótsenlai párrafo 15 saʼnda 17)

15-17. 1) Jósatío sakʼoa je tokoán, tonga jósʼin síchjén je Énle Jeobá nga basenkaoná. 2) Jngo choa̱ tʼejnai josʼin nga ndi̱to̱n síchjén je Énle Jeobá nga basenkaoná.

15 Kʼianga nʼio ñʼai tjín je kjoa xi sakʼoa bitjatojiaan, tsakui nichxin nʼio si̱kjáojiaan. Tonga je Jeobá tsjoáná kjoachjine. Je xi kiski salmo kʼoakitso nga Niná “tísíkasén je énle i̱ sonʼnde, je énle ñaki títoka”. Kʼoati kitso nga “jé Niná xosʼín nga tjon nyʼán joni tsa ntsja̱le barré, joni tsa chaolʼí kʼoaasʼin tíbájna je nyʼán”. Kʼoa xijekoan, kitso: “Tísíkʼatsao je nyʼán joni la̱jao̱. ʼYáni xi chókjoakaole jokji nyʼán”. Kʼoakitso nga je Jeobá “síkasén je énle kʼoa sínandá” (Sal. 147:15-18). Je Niná koaanle kʼoasikao je nyʼán kao jtsílao̱ josʼin mele, nga̱ jé tsakʼénda kʼoa jé xi nʼio tjínle nganʼio. Je Niná kʼoati koa̱nle koasenkaoná kʼianga kui kuitjátojiaan je kjoa xi ñʼai tjín.

16 Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, je Jeobá kui Énle tísíchjén nga tíbándiaaná. Jebi kui xi tsonile nga ndi̱to̱n tsjoáná jmeni xi machjénná xi tʼatsʼe tínroani. Si̱kjaʼaitsjenla josʼin basenkaoná je Biblia, je xo̱n xi síkasénná je choʼnda xi nʼiotʼakon, xi nda be xá, jmeni xi faʼa ya JW Broadcasting, pájina xi tíjnaná ya Internet ya jw.org, je xi chjotajchínga sʼin tjío kʼoa kao xi kjaʼaísa ndsʼee (Mat. 24:45). A tsí kjoaixi nga nʼio ndasʼin tíbándiaaná je Jeobá.

17 Jngo tichjaa xi Simone ʼmi, kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga tsín jme chjíle kʼoa saʼnda kʼoakitso nga tsín so̱kole kjoandale Niná. Ninga kʼoalani, ntsjaintsjai tsakʼétsʼoale Jeobá. Kʼoa tsakʼénele yaole nga tosi tonda kiskotʼaya Biblia. A tíbasenkao je Énle Niná. Itso: “Ninga tojme kjoa xi tifaʼatojian, je Jeobá tíbándiaana kʼoa títsjoána nganʼio”. Kui jebi xi tíbasenkao je tichjaa nga nda tísʼeni kon.

18. Ánni nga nʼio tse kjoanda títsjoásíniná je Niná, kʼoa ánni nga chʼasjengʼasíñá.

18 Je salmista koanjinle nga je chjota israelita nʼio tse kjoanda kisʼele, nga toje xi kiskoejin Niná nga kitsjoale je Énle kʼoa kao kjoatéxoma (tʼexkiai Salmo 147:19, 20). * Ñá kʼoati nʼio tse kjoanda tjínná, nga̱ jé Jeobá kiskoejinná nga jaʼaínle kichʼá. ʼYañá xi tʼatsʼe Niná kʼoa nga kui Énle tísíchjén nga tíbándiaaná. Kʼoa nga kʼoatísʼín, nʼio bʼailee kjoanda kʼoa koaan miyole koaan. Tojo kitso je xi kiski Salmo 147, ñá kʼoati ʼyaa anni nga chʼasjengʼasíñá je Jeobá kʼoa nga bisenkoaa je xi kjaʼaí chjota nga kʼoati katabʼasjengʼa.

^ párr. 2 Salmo 147:1, 7, 12: “Chʼa̱sjengʼao je Jah, nga̱ nʼio nda nga jndalee je Nináná nga chʼasjengʼaa, nga̱ tsjoa fáya tokoán, ñaki bakinle nga chʼa̱sjengʼa. Tijndálao je Jeobá kʼoa tʼailao kjoanda, tijndálao nga chʼa̱sjengʼao je Nináná kao je arpa. Chʼa̱sjengʼai je Jeobá, ji Jerusalén. Chʼa̱sjengʼai je Nináli, ji Sión”.

^ párr. 7 Salmo 147:5: “Nʼio jeya tíjna je Nainá kʼoa nʼio tse nganʼio tjínle, je kjoamajintokon xi tjínle ngisaa nʼio tse tikʼoajinni jokji kʼoakuixoán”.

^ párr. 9 Salmo 147:8, 9: “Je xi yojbi tíbájtsane je ngʼajmi, je xi kʼoasʼín nga bʼa jtsí i̱ sonʼnde, je xi kʼoasʼín nga bitjo jñá ya jñani nindo. Jé títsjoále tsojmi xi kjine je cho̱, je nraaʼndí xi tjíokjiʼndá”.

^ párr. 18 Salmo 147:19, 20: “Tíbʼéjnatsenle Jacob je énle, tíbʼéjnatsenle Israel je kjoatéxomale. Alikui ʼya naxinandá xi kjaʼaí xi kʼoatísíkao, kʼoa alikui tjíobe je kjoatéxomale. ¡Chʼa̱sjengʼao je Jeobá!”.