Ir al contenido

Ir al índice

Kuijnyísjee je xi ñaki kjoanyiná kjoaixi

Kuijnyísjee je xi ñaki kjoanyiná kjoaixi

“Miyo tʼiaon xi tʼatsʼe kjoanyiná xi chʼao tjín” (LUC. 16:9).

KJOAJNDA 32, 154

1, 2. Ánni nga tjínntsjaisíni je chjota xi ma̱ tjíosíjchá yaole.

NICHXIN xi tiyoaa ndʼaibi, nʼio ñʼai chon xi tʼatsʼe tao̱n. Ñʼai male je xi sʼa xti nga sokóxále. Tjín chjota xi ma̱ tjío ninga ya naxinandá jñani tjín tao̱n. Je xi tjínle tao̱n, sa nyiná sa nyiná kjima. Kʼoa je xi tsínle, sa ma̱ sa maa tjío. Josʼin tjíokotʼayason kʼa je chjota, kʼoatso nga je chjota xi nʼio nyiná, ninga nʼio tochoa mani, je tao̱n xi tjínle kʼoakji mani jotjín koa̱nni kʼiatsa sijngo je tao̱nle chjota xi tjío jngo tjíjtsa Sonʼnde. Jebi kui bakóná nga miyón mani chjota xi ma̱ tjíosíjchá yaole kʼoa tjín je chjota xi nʼio tse tao̱n tjínle. Je Jesús kui kinchja̱ni xi tʼatsʼe jebi kʼianga kitso: “Je chjotayo̱ma̱ koatiokaontsjaino” (Mar. 14:7). Ánni nga tsín ngóson sʼin tjíosíjchásíni yaole je chjota.

2 Je Jesús be nga kʼia sʼe̱ndajin kjoa jebi kʼianga jekjoaʼaí je Chjotaxále Niná. Ya Apocalipsis 18:3, kui nchja̱ni tʼatsʼe chjota “xi sʼín kjoama̱” kʼoa kui tsoyanile jmeni xi tjín sonʼnde xi tsʼe Na̱i tínroani, je kjoa polítika kʼoa kao relijión ndiso. Ñá xi choʼndale Niná maa, tʼaxin tiyolee je kjoa polítika kʼoa kao relijión ndiso. Ninga kʼoalani, tojo kjoanʼio machjén kʼaná jmeni xi tjín sonʼnde.

3. Jméni xi chótʼayajiaan i̱ kjoaʼmiya jebi.

3 Ñá xi chjotale Cristo maa, tjínnele nda si̱kjaʼaitsjenjiaan jósʼin ʼyatokoán jmeni xi tjín sonʼnde. Kuinga chjónangisínilee yaoná jebi: “Jósʼin sichjén jmeni xi tjínna kʼianga kixi kjuítʼale Niná. Jméni xi sʼian nga tsín nʼio ya tsjonjian yaona jmeni xi tjín sonʼnde. Jmé choa̱ xi bakó nga ñaki je Niná sinʼiotʼa yaona”.

CHOA̱ TʼATSʼE CHOʼNDA XI TSʼEN

4, 5. 1) Jmé kjoa xi jaʼatojin je choʼnda xi kinchja̱ni Jesús. 2) Jmé kjoafaʼaitsjen xi kitsjoale Jesús je chjotale.

4 (Tʼexkiai Lucas 16:1-9). * Jmé xi bakóyaná jmeni xi kitso je Jesús nga kui tsakʼéyanajmí tʼatsʼe choʼnda xi tsʼen. Choʼnda jebi kʼoatsakʼinle nga tjóʼale xále nga̱ tsín koanle kisikuinda je tsojmi xi tjínle naile. * Choʼnda jebi “nʼio chjine” koan kʼoa jé kisimiyo je chjota xi kuinyakao kʼianga tjóʼale xále. Kʼianga kʼoakitso Jesús xi tʼatsʼe jebi, alikui xi tsonile nga kui kʼoasʼin chjotale xi chʼaotjín tojoni nga so̱koʼale yaole. Jé xokitsole je chjota xi tokui fitjenngi jmeni xi tjín sonʼnde, xi tsín Niná bexkón. Je choa̱ xi tsakʼéyanajmí Jesús nʼio chjíle jmeni xi bakóyaná.

5 Je kjoa xi jaʼatojin je choʼnda jebi alikui choa ñʼai tjín. Je Jesús koanjinle nga tsín choa ñʼai koa̱nle je chjotale nga so̱koʼale yaole. Kuinga i̱ tsosíni kjoafaʼaitsjen xi kitsjoale: “Miyo tʼiaon xi tʼatsʼe kjoanyiná xi chʼao tjín”. Kʼianga jetsín jme xi tisʼe̱nile je choʼndale, jé Jeobá kao Jesús tsjoále jmeni xi koa̱nchjénle. Jméni xi bakóyaná je kjoafaʼaitsjen xi kitsjoa Jesús.

6. Ánni kʼoabixónsíñá nga tsínkui xi tjínndajinle Niná saʼnda ngasʼa nga negosio sʼiaan.

6 Kʼianga kui kinchja̱ni Jesús tʼatsʼe kjoanyiná, je Biblia alikui kʼoatso ánni nga “chʼao tjín” kitsonile. Tonga kʼoatso nga tsínkui xi tjínndajinle Niná saʼnda ngasʼa nga negosio sʼiaan. Ánni kʼoabixónsíñá. Kuinga ya ʼndenaxóle Edén, je Jeobá nʼio nkjín koya tsojmi kitsjoale je Adán kao Eva, tsʼato kʼoakji kitsjoale jokji koanchjénle (Gén. 2:15, 16). Xi ijngosani, kʼianga kitsjoale Niná je nganʼiotsjele, je chjotale Cristo xi ya ngʼajmi koai, nijngojin xi kʼoakitso tsa tsʼe jmeni xi tjínle (Hech. 4:32). Je Isaías tongini kʼoakitso nga kuicho nichxin nga nʼio ndasʼin koatio chjota i̱ Sonʼnde (Is. 25:6-9; 65:21, 22). Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, je chjotale Cristo tjínnele koasjaile josʼin koa̱njngíʼa yaole, tonga kʼoati tjínnele nga kʼoenele yaole nga ndasʼin koatio ngixko̱n Niná.

NDA SI̱CHJÉN JE TSOJMI XI TJÍNNÁ

7. Jmé kjoafaʼaitsjen xi faʼaitʼa ya Lucas 16:10-13.

7 (Tʼexkiai Lucas 16:10-13). * Je choʼnda xi kinchja̱ni Jesús, tsakásjai miyo tojoni nga nda kʼoéjna. Tonga je Jesús kui kʼoakitsole je chjotale nga ya ngʼajmi katabásjai miyo ánni nga tsín ngʼakon koa̱nni. Je bersíkulo xi fisani, kui tsoya nga kui kinchja̱ni Jesús josʼin nichjén je “kjoanyiná xi chʼao tjín”, xi tsonile, nga kao kui bakoñá tsa kixi mangíntʼalee je Niná kʼoa tsa mai.

8, 9. Jósʼin tjíosíchjén kʼa ndsʼee je tsojmi xi tjínle.

8 Jngo koya josʼin bakoñá nga kixi mangíntʼalee Niná, kʼiaa nga bʼainganʼioá kao je tsojmi xi tjínná nga tosi tonda kataʼmiyason je Énle Niná jngo tjíjtsa Sonʼnde (Mat. 24:14). Kataʼyala josʼín kʼa ndsʼee nga tsjoánganʼio. Jngo tsotiʼndí xi India tsʼe, jngo kaxa̱ʼndí tíjnale jña tsakinyá tao̱n kʼoa saʼnda tsín titsakatseni juguete xi siskákao. Je tao̱n xi koanxkóle kui xá kitsjoani nga tosi tonda kataʼmiyason. Xi tiyani naxinandá jebi, jngo ndsʼee xi yáxka̱jén kitjenle xi coco bale, nʼio nkjín coco kitsjoale je ndsʼee xi ya tjío ya ndʼia jña faʼatoya je én xi malayálam ʼmi. Ndsʼee jebi kʼoatso nga ngisa nda nga kui kitsjoa tikʼoajinni nga tao̱n tsjoá. Kʼoa je ndsʼee xi ya Grecia tsʼe ntsjaintsjai tsjoále je ndsʼee xi ya Betel tjíosíxá siti̱ xi tsʼe olivo, queso kʼoa xi kjaʼaísanile tsojmi xi ma chine.

9 Kataʼyala josʼín jngo ndsʼee xi ya Sri Lanka tsʼe, xi xin naxinandá tísíjchá yaole. Ndsʼee jebi kijnale nangi kao niʼya ya ʼndele. Kʼoa tsjoáʼndee nga ya satíoni kjoajtín kao kjoajtíntse, kʼoa nga ya bationi je ndsʼee xi ñaki to xále Niná sʼín. Ninga nʼio tse tao̱n sʼengile, basenkao je ndsʼee xi ma̱ sʼin tjíosíjchá yaole nga kʼoasʼín. Ya naxinandá jña tsín tjoʼndele ndsʼee nga tsoyason je Énle Niná, tjín ndsʼee xi tsjoáʼnde nga ya niʼyale satíoni kjoajtín. Kʼianga kʼoasʼín, binyakao je ndsʼee xi precursor sʼin tjíosíxá kʼoa kao xi jetsoyason nga tsín renta bʼéchjí jña batiojtín.

10. Jmé kjoanda xi sokóná nga tjotʼaa jmeni xi tjínná.

10 Choa̱ jebi kui bakó nga je naxinandále Niná ñaki kixi kjima tʼatsʼe “kjoa xi tochoa”, xi tsonile, ndasʼin tjíosíchjén je tsojmi xi tjínle (Luc. 16:10). Jósatío kon ndsʼee jebi nga kʼoasʼín. Ndsʼee jebi majinle nga kʼoasʼin so̱koniná je xi ñaki kjoanyiná kjoaixi (Luc. 16:11). Jngo tichjaa xi ntsjaintsjai bʼéjna tao̱n nga tsjoánganʼio nga tísakóyason je Énle Niná, kʼoatso nga nʼio tse kjoanda tísokóle nga kʼoasʼin tjotʼa jmeni xi tjínle. Itso: “Kʼianga kʼoasʼin tjotʼa je tsojmi xi tjínna. Ngisaa choa ñʼai mana nga sichatʼale je ndsʼee, nga tsejta ma kʼoa nga sitjosoan je kjoafaʼaitsjen xi bʼaina”. Nkjín ndsʼee xi majinle nga ngisa nda biyoaa ngixko̱n Niná kʼianga tjotʼaa jmeni xi tjínná (Sal. 112:5; Prov. 22:9).

11. 1) Ánni kʼoabixónsíñá nga kjoachjine bakoá nga binyakoaa xi kjaʼaí. 2) Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, jósʼin tjíotsjoánganʼio ndsʼee xi tjío jngo tjíjtsa Sonʼnde (chótsenlai sén xi fitsʼiani kjoaʼmiya jebi).

11 Ijngosa koya josʼin bakoñá nga tjínná kjoachjine, kʼiaa nga binyakoaa je xi kjaʼaí jokji tjen bichó nganʼioná. Tjínkʼa ndsʼee xi tjínle tao̱n tonga tsín kʼoamale nga ñaki to xále Niná sʼín kʼoa tsa xin naxinandá koaikakóyason. Tonga nda satío kon nga tsjoánganʼiole je ndsʼee xi kjaʼaí, je xi ñaki to xále Niná sʼín (Prov. 19:17). Je tao̱n xi batioá ya Ndʼia jña chotʼayá kui xá machjénni nga katabitjo xo̱n xi Énle Niná faʼaitʼa, kʼoa kʼoati bʼainganʼioá nga tosi tonda kataʼmiyason ya naxinandá jña nʼio ma̱ tjíosíjchá yaole chjota. Tobʼelañá, ya naxinandá Congo, Madagascar kʼoa kao Ruanda, nkjín nó nga je ndsʼee tjínnele kiskoejin jmeni xi koatseni je tao̱n xi njele nga jngo sá kʼoa tsa kʼiaje̱ nga jngo xomana síxá, tsa Biblia koatse kʼoa tsakui je tsojmi xi ma chine. Tonga nga batío tao̱n je ndsʼee xi tjío jngo tjíjtsa Sonʼnde kui xi tíbasenkao je naxinandále Niná nga nkjín Biblia tíbʼasje kʼoa tífaʼatoya xi kjaʼaí én. Kʼianga kʼoakjima, tjíosokóle Biblia je ndsʼee kʼoa kao je chjota xi mele skoe̱ tʼatsʼe Niná (tʼexkiai 2 Corintios 8:13-15). * Je ndsʼee xi tsjoá jmeni xi tjínle kʼoa kao je ndsʼee xi bʼaile, koaan miyole Jeobá koa̱n.

JÓSʼIAAN NGA TSÍN NʼIO KUINÓJIAAN YAONÁ JMENI XI TJÍN SONʼNDE

12. Jméni xi kisʼin Abrahán nga je Jeobá kisinʼiotʼa yaole.

12 Ijngo koya xi koa̱n sʼiaan kuinga tsín ya kuinójiaan yaoná jmeni xi tjín sonʼnde, tosa kui kjoásjee je xi ñaki kjoanyiná kjoaixi. Je Abrahán, jngo chjota xi tsakʼejna nichxin kjoatse, jé Jeobá kisinʼiotʼa yaole. Nga mele nga miyole Jeobá koa̱n, kisitjoson jme xi tsakʼinle kʼoa kitjoo ya naxinandá Ur kʼoa ndʼianajño tsakʼejnaya (Heb. 11:8-10). Je Abrahán koanjinle nga tʼatsʼe Jeobá nroani je xi ñaki kjoanyiná kjoaixi. Kuinga tsínkui kjoanyiná xi tjín sonʼnde tsakásjaini (Gén. 14:22, 23). Xi koanskanni, je Jesús i kitsole jngo ti xi nyiná: “Tsa meli nga ñaki koa̱njngui, tʼin tatenai ngayije xi tjínli, kʼoa tʼailai je xi yo̱ma̱. Kʼoa sʼeeli kjoanyiná ya ngʼajmi. Kʼoa nroai, nroatʼanái” (Mat. 19:21). Ti jebi alikui kʼoakji kjoamakjain kisʼele joni Abrahán. Tonga nʼio nkjín ndsʼee xi ñaki je Jeobá tjíosínʼiotʼa yaole.

13. 1) Jméni xi kitsole Pablo je Timoteo. 2) Jósʼin koa̱n kjuintjenngiaa ndʼaibi je kjoafaʼaitsjen xi kitsjoa Pablo.

13 Je Timoteo kʼoati nʼio kisʼele kjoamakjain. Je Pablo kʼoakitso nga ya mangóson jngo “sondado xi nda fitʼale Jesucristo”. Kʼoa i kitsole: “Nijngojin xi sondado tsoʼba, tjoʼndele nga kaníjin yaole kjoa xi tjín sonʼnde, jméni nga nda kʼoenikon je xi kjoasondado kitsjoale” (2 Tim. 2:3, 4). Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, je chjotale Cristo bʼénele yaole nga fitjenngi kjoafaʼaitsjen jebi. Kʼoa tsʼato jngo miyón mani xi ñaki to xále Niná tjíosʼín. Kʼoa alikui tsjoáʼndele yaole nga kui símekon jmeni xi tjín sonʼnde, tosaa kui kuenta sʼín nga kʼoatso Biblia nga “je xi síjékinya choʼndale mani je xi kasíkinyale” (Prov. 22:7). Je Na̱i kui xi mele nga kui nikʼayalee nichxinná kao nganʼioná je kjoanyiná xi tjín sonʼnde. Tjínkʼa chjota xi nʼio tse tao̱n síjékinya nga niʼya bʼéchjí, nga karro batse, nga bʼéchjí nga universidad skótʼaya kʼoa tsakuije̱ nga nʼio tse sʼuí bʼasje nga bixan. Kʼiatsa tsín si̱kuindalee yaoná kjoa jebi, tao̱njin kjoéntʼeen yaoná. Tsa chjine maa, alikuijin kʼoasʼiaan kʼoa tokoa̱njngojinni tokoán jmeni xi tjínná. Kʼoa alikuijin choʼndale koaan je kjoanyiná xi tjín sonʼnde (1 Tim. 6:10).

14. Jméni xi tiyondaa nga sʼiaan. Tʼeyanajmí jmeni xi tjíosʼín kʼa ndsʼee.

14 Kʼianga tokatamajngoni tokoán jmeni xi tjínná, machjén nga kui títjon si̱kʼéjnaa jmeni xi ngisa tjínle kjoandosin. Jngo ndsʼee xi jechixan, xi nda sokóle tao̱n nga jngo negosio tíjnale, koanmele nga ñaki to xále Niná sʼin ijngokʼa. Kuinga tsakaténani negosiole, chitsole kʼoa kao xi kjaʼaísanile. Yaa kitsjoánganʼio nga tísʼenda chjotse je oficina xi tíjnatítjon xi tsʼe testigole Jeobá ya Warwick (Nueva York, Estados Unidos). Xijekoanni, ndsʼee jebi kao chjoónle yaa Betel kisixá kao tsotile kʼoa kao xkaʼndale. Kʼoa nkjín xomana nga ya ñatjen kisixá kao nʼaile je ndsʼee ya Warwick. Jngo precursora xi ya Colorado (Estados Unidos) tsʼe, xi ya banco kisokoxále kʼoa xi tobasen nichxin kisixá, je naile kʼoakitsole nga tosa katasíxá nga bʼajnda xomana kʼoa nga jan ya kʼoakji kʼoechjíle jotjín tínjele. Tichjaa jebi alikui koanjyole nga bʼajnda xomana sixá. Kui jebi xi tjíosʼín je choʼndale Jeobá. Tsa ñaki tiyondaa nga kui títjon Chjotaxále Niná si̱kʼéjnaa, koakoñá nga je Jeobá tinimiyoaa. Nga̱ je kjoanyiná xi tʼatsʼe nroani ngisaa chjíle tikʼoajinni je kjoanyiná xi tjín sonʼnde.

KʼIANGA TSÍN TISʼE̱NI JE KJOANYINÁ XI TJÍN SONʼNDE

15. Jñánile je kjoanyiná xi ngisa tsjoa bʼé tokoán.

15 Kʼiatsa nyiná jngo chjota alikuikjoan kui xi tsonile nga je Niná tísíchikontʼain. Je xi síchikontʼain Jeobá jéní chjota xi nda xá bakó (tʼexkiai 1 Timoteo 6:17-19). * Kataʼyala je choa̱le jngo tichjaa xi Italia tsʼe, xi Lucia ʼmi. * Kʼianga kisʼejinle nga je ndsʼee xi Albania tsʼe nganʼio machjénle nga kuitsoyason, tichjaa jebi ñaki je Jeobá kisinʼiotʼa yaole, kʼoa nga nó 1993 yaa kitsjoánganʼio ya Albania ninga tsín be josʼin so̱koʼale yaole. Tichjaa jebi koanle je én albanés. Kʼoa je chjota xi kitsoyale tsʼato 60 mani xi jekisʼenngindá. Tsakui nichxin tsín ñaki kʼoasʼin kuichomani nga ʼmiyasoán jokoan tichjaa jebi. Tonga jmeni xi sʼiaan nga kuinyakoaa je chjota nga so̱kole kjoabijnachon xi tsínkʼia fetʼa, nʼio chjíle nga̱ yaa mangóson je kjoanyiná xi sʼejna ngantsjai nichxin (Mat. 6:20).

16. 1) Jméni xi koa̱nle je kjoanyiná xi tjín sonʼnde. 2) Kʼianga ʼyaa jmeni xi koa̱nle je kjoanyiná xi tjín sonʼnde, jósʼin tjínnele jchatokoán.

16 Je Jesús kʼoakitso nga kuicho nichxin nga tsín tisʼe̱ni je kjoanyiná xi tjín sonʼnde (Luc. 16:9). Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, tondiaa sʼechjoa kʼa je banco kʼoa nʼio ñʼai chon xi tʼatsʼe tao̱n. Tonga alikui mangóson jme xi koa̱n nichxin xi sʼa nroa. Tjóxin ngayeje jmeni xi je Na̱i kjinentsja, jolani je kjoa polítika kʼoa kao relijión ndiso. Je Ezequiel kao Sofonías tongini kʼoakitso nga tsín tichjí koa̱nnile je tao̱nsine kao tao̱nchxoa (Ezeq. 7:19; Sof. 1:18). Tonga jósʼe̱ tokoán, tsa kuiyálañá nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, kʼoa tsa tokui timangíntjenngiaa je kjoanyiná xi tjín sonʼnde. Kʼoajin sa̱tío tokoán jokoa̱nná nga jchaa nga tsínni ñaki tao̱n je xi tsakinyatjoá ninga nʼio kinixá (Prov. 18:11). Je kjoanyiná xi tjín sonʼnde tsín tisʼe̱ni. Kuinga kʼoasʼin si̱chjénsíñá je tsojmi xi tjínná nga kixi kjuintʼalee Niná. Tsa kʼoénelee yaoná nga kʼoainganʼiolee je Chjotaxále Niná, kui xi koasenkaoná nga miyole Jeobá koaan.

17, 18. Jméni xi koyale je miyole Jeobá.

17 Kʼianga jekoatexoma je Chjotaxále Niná, alikui tiʼya xi renta kʼoechjíni, likui ʼya xi titao̱n sijékinyani, likui tikoa̱nchjénni nga chjinexki sʼe̱. Alikui tikuindáñá je tsojmi xi ma chine. Je miyole Jeobá nʼio ndasʼin koatio i̱ Sonʼnde. Kui tsojmi xi ngisasa nʼio nda sʼe̱le. Alikui tikui kuinyaxkóñá je tao̱nsine, tao̱nchxoa kʼoa kao xi kjaʼaísanile. Ngatsʼiñá nga kʼoéndaa niʼya xi nʼio naskánakjoan, kao kui kʼoéndañá yá, la̱jao̱ kʼoa kao xi kjaʼaísanile xi naskánakjoan. Jé miyoná koasenkaoná nga kʼoéndaa kʼoa tsín kʼoéchjílee. Jmeni xi sʼe̱ná si̱kʼabíngañálee xíngiaa.

18 Kui kjoanda jebi sʼe̱le je xi ya koasjai kjoamiyo ya ngʼajmi. Ngatsʼi choʼndale Jeobá, nʼio tsjoa sa̱tío kon kʼianga i̱ kuitsole je Jesús: “Nroáo, jon xi Nʼaina kisichikontʼain, chjoékjoatjao je kjoatéxoma xi tíjnanda xi tʼatsaon, saʼnda nga totsʼinle kjoa” (Mat. 25:34).

^ párr. 4 Lucas 16:1-9: “Kʼoati Jesús kitsole chjotale: Jngo chjotanyiná tjínle jngo choʼnda xi tíjnaʼndale tsojmile, kʼoa jebi kisʼengi ngixko̱n naile nga tsojmile tísíkje kjoatjao. Naibe kinchjale: Jméni jebi xi tinrʼoelebi. Tʼai kuinda xi tʼatsʼe tsojmi xi kinikʼéjnaʼndali, nga̱ likui tikoa̱n kuijnaʼndani. Kʼia je choʼndabe tijé kitso nga tijeni: Jmé xi sʼian. Je naina tífaʼáxinna xábi. A kjuí kaʼnginía, tonga tsínna nganʼio. Tsa tsojmi sijékjoatjoa, kjoasoa tjínna. An xi ʼbenia jo sʼian jméni nga chjota tsjoáʼndesínina ya ndʼiale, kʼia nga tjóxinna xá jebi. Kʼia kinchjale nga jngójngó xi kitje̱nle tsʼe naile, kitsole xi títjon: Jó tjín kitje̱nli tsʼe naina. Je kitso: Jngo siento lata siti̱. Kʼoa kitsole: Chjoai xo̱n xi tjítʼali, kʼoa kjitʼanangi tijnai, kʼoa ñachante chjí. Kʼia kitsole xi ngijngo: Kʼoa ji, jó tjín kitje̱nli. Je kitso: Jngo siento kinda xi trigo: Kʼoa je kitsole: Chjoai xo̱n xi tjítʼali, kʼoa chjí ñokan kinda. Je naile tsakʼasjenda je choʼndatsʼenbe xi tíjnaʼnda tsojmibe, nga̱ kʼoakisʼin nga xʼinkjoa. Nga̱ je chjota xi síxákao kjoasonʼnde ndʼaibi nga kui nichxinbi, ngisa nʼio chjine ma tʼatsʼe kjoama̱le kaoni tsa chjota xi tsʼe lʼí. An kʼoaxinno: Miyo tʼiaon xi tʼatsʼe kjoanyiná xi chʼao tjín. Kʼoasʼin tsjoáʼndeno ya jña si̱kjáyao ngantsjai nichxin kʼia nga cha̱ kjoanyináno”.

^ párr. 4 Je Jesús alikui kʼoakitso tsa ñaki kʼoatjín jmeni xi tsakʼinle je choʼnda. Kʼianga én griego je én xi “kisʼengi” tso ya Lucas 16:1, tsakui nichxin kui tínchja̱ni nga tsín ñaki kʼoatjín jmeni xi kisʼene choʼnda jebi. Kʼianga tsakʼéyanajmí Jesús, alikui kui kʼoakitso ánni nga kitjoʼanile xále choʼnda jebi, tosaa kui kʼoakitso jmeni xi kisʼin.

^ párr. 7 Lucas 16:10-13: “Je xi ñaki nda sítjosonle kjoa xi tochoa tjín, kʼoati ñaki nda sítjosonle xi ngisa tse tjín kjoa. Tonga je xi bʼanacha kao kjoa xi tochoa tjín, kʼoati bʼanacha kao xi ngisa tse tjín. Tsa kao kjoanyiná xi chʼao tjín, likui nda kinʼiao, ʼyá xi sikatioʼndano je kjoanyiná xi ñaki kʼoatjín. Kʼia tsa kao tsojmile xi kjaʼaí chjota likui nda kinʼiao, ʼyá xi tsjoáno xi tsaon. Nijngojin choʼnda xi jao naile síxále, nga̱ jtike koa̱n jngo, kʼoa xijngo koa̱ntsjoake, axo koaitʼale jngo, kʼoa xijngo chʼao skoe̱kon. Likui koa̱n si̱xálao nga jao, Niná kao kjoanyiná”.

^ párr. 11 2 Corintios 8:13-15: “Likui kʼoaxian jebi, jméni nga je xikʼa likui ñʼai koatiosíni, kʼoa nga jon ñʼai kuiyo. Tonga kʼoaxian jebi, jméni nga ngóson koa̱nsínio, kʼoa je xi tse tjínno ndʼaibi, katinyakao je xi chale, jméni nga kʼoati je xi tse sʼe̱le kuinyakaosínino xi chano. Kʼoasʼin tongóson koa̱on. Josʼin nga tjítʼa: Je xi tse tsakʼéxkó, lijme xi kinjengile, kʼoa je xi choa tsakʼéxkó, lijme xi kichale”.

^ párr. 15 1 Timoteo 6:17-19: “Je chjotanyiná xi tjín sonʼnde, tʼenelai. Ali ngʼatakonjin ma. Ali sínʼiotʼatakonjin je kjoanyinábe xi tsín kʼoatjín. Katasínʼiotʼakon Niná xi tíjnakon, xi kjaínga tse tsjoáná ngayije tsojmi, jméni nga sʼe̱síniná kjoatsjoa. Je chjotanyinábe kjoanda katasʼín, nʼio tse kjoanda katasʼele, katasítjaocha xi yo̱ma̱, ngasin nganda katatsjoá. Kʼoasʼin katabʼéxkó xi titʼatsʼeni joni tsa xi kasʼentje tʼatsʼe nichxin xi kjoaʼaí, jméni nga skoésíni kjoabijnachon xi ngantsjai”.

^ párr. 15 Xi tʼatsʼe Lucia Moussanett yaa jaʼaitʼa ya rebista ¡Despertad! xi tsʼe 22 de junio de 2003, pájina 18-22.