Ir al contenido

Ir al índice

Si̱kuindaa je kjoafaʼaitsjenná kʼoa si̱kinjee

Si̱kuindaa je kjoafaʼaitsjenná kʼoa si̱kinjee

JMÉNI xi bʼetʼale je kjoafaʼaitsjenná. Jmeni xi kaníbason je Na̱i, xi kontraná mani, kui xi bʼétʼale je kjoafaʼaitsjenná.

Je pastro Pablo koanjinle nga síkiʼaon je kjoafaʼaitsjenná jmeni xi kaníbason je Na̱i, tonga tjínkʼa je chjotale Cristo xi kʼia tsakatio xi tsín tsabe jokji xkón tíjna jebi. Tobʼelañá, ya Corinto tjínkʼa xi to yaole kini kʼoa kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga tsínkʼia jtsaojenngi je kjoamakjainle (1 Cor. 10:12). Kuinga i̱ kitsonile je pastro Pablo: “Tsakjonnía josʼin nga je ye̱ tsakʼanachale Eva kao je kjoamañale, tsa kʼoasʼin kjuitsónjin je kjoafaʼaitsjenno nga koaitʼaxinle nga tsín titjíojngonitakon tʼatsʼe Cristo” (2 Cor. 11:3).

Jotso xi kiski je Pablo kui bakóyaná nga tjínnele tjenyatokon kuiyoaa kʼoa tsín to yaoná kjuinñá. Nga tsínkui sikiʼaon je kjoafaʼaitsjenná jmeni xi kaníbason je Na̱i, machjén nga kuenta sʼiaan jokji xkón tíjna kʼoa jósʼin si̱kuindalee yaoná.

JÓKJI XKÓN TÍJNA

Jmeni xi bʼabíson sakʼoaa tsínni kʼoatjín kʼoa tobʼanachaa tojoni nga koa̱nkjainná jmeni xi tso, kʼoa kui bándiaale je kjoafaʼaitsjenná kao jmeni xi nʼia. Jmeni xi bʼabíson “to énndiso, síkitsónjin je én, bʼanachaa, tojé bʼéndaya, je síxákao kjoafaʼaitsjenná kʼoa kjántʼaa kao josʼin nikjaʼaitsjeen”. Kʼoati síchjén “je kjoajndí, xi tsín kixi tíjna kʼoa xi síkiʼaonná” (Propaganda and Persuasion).

Ánni nga xkón tíjnasíni je én jebi. Kuinga ya mangóson je gas xi nʼio xkón, xi tsín matsen kʼoa xi tsín nje̱. Likui ʼyaa tsa kui tichjenjtá kʼoa tobijbi síkiʼaon je kjoafaʼaitsjenná. Jngo chjota sociólogo xi Vance Packard tsakʼin, kʼoakitso nga je én jebi síkiʼaonná kʼoa kui bándiaaná jonʼia. Ijngo chjotachjine xi kʼoatso nga je xi xʼin kao xi yánchjín faʼatonele jmeni xi sʼín xi totʼatsʼe je én xi bʼabíson kʼoa kui xotjíosíkao je chjota nga xínkjín síkʼienni, nga kjoajchán batío, nga majtike xínkjín, nga bʼasjengi xínkjín, nga xkoa̱ya tjío xi tʼatsʼe relijión kʼoa nʼiosa nkjín koya xi tsín kixi tjín kʼoasʼín je chjota (Easily Led—A History of Propaganda).

Tsa male bʼanachaná je chjota kao jmeni xi kaníbason, a tsí ngisa choa ñʼai male je Na̱i. Tíkotʼayason jmeni xi tjíosʼín je chjota saʼnda ngasʼa. Nga je kjinentsja jmeni xi chon sonʼnde, koaanle sichjén tojmeni nga ska̱nibason je énndiso (1 Juan 5:19; Juan 8:44). Nʼio nkjín chjota tíbʼéchjoangi xko̱n. Je Biblia kʼoatso nga tíbʼanachale ngatsʼi chjota (2 Cor. 4:4; Apoc. 12:9). Jósʼin si̱kuindalee yaoná.

XI KOASENKAONÁ

Je Jesús kʼoakitso jmeni xi koasenkaoná. I kitso: “Jchanío xi kjoakixi, kʼoa je xi kjoakixi sikatíondaíno” (Juan 8:31, 32). Tonga kʼianga kjoajchán sʼe alikui kui xi kixi njele, nga̱ je chjota énndiso kaníbason nga bʼanachale kao je xi kján. Kuinga machjénnile je sondado nga koasjai tsa kʼoatjín kjoaixi jotso je én xi nrʼoé. Ñá, kʼoati machjénná jmeni xi koasenkaoná nga tsín je kontraná kʼoanachaná. Je Jeobá kui Biblia kitsjoaná xi basenkaoná nga tsínkui kʼoanachaná jmeni xi kaníbason je Na̱i (2 Tim. 3:16, 17).

Je Na̱i be xi tʼatsʼe jebi. Kuinga kui síchjénni jmeni xi tjín sonʼnde nga tokuila kuenta sʼin je chjota nga tsín kʼoexkia je Biblia. ¡Ali yajin kayai je che̱nle Na̱i! (Efes. 6:11). Machjén nga chʼasjee nganʼio nga koa̱njinná jokjoantjínni xi kixi (Efes. 3:18). Si̱kjaʼaitsjeen jokitso jngo chjotachjine xi Noam Chomsky tsakʼin, xi i̱ kitso: “Alikui ʼya xi koa̱nle ska̱nisʼenjin xokoajkoaa je xi kixi. Tjínnele ñá kuijnyísjee”. Kuinga machjénsíni nga ñásoa kjoásjee je xi kixi, nga nyaon nyaon chótʼayajiaan je Énle Niná (Hech. 17:11).

Nga tsínkui kʼoanachaná jmeni xi kaníbason je Na̱i, machjén nga kuenta sʼiaan jokji xkón tíjna kʼoa si̱kuindaa yaoná

Kuenta sʼiaan nga je Na̱i tsín mele nga ndasʼin si̱kjaʼaitsjeen kʼoa nga chósonnilee josʼiaan. Ánni. tojo tso jngo xo̱n, jmeni xi kaníbason je chjota ngisaa ndasʼin bichótsjoá kʼianga tsín síkjaʼaitsjen je chjota tsa kʼoatjín jmeni xi nrʼoé kʼoa tsa mai (Media and Society in the Twentieth Century). Kuinga ndatjínsíni nga tsín koa̱nkjainná ngayeje jmeni xi ʼminá (Prov. 14:15). Je Niná kʼoasʼin kisindaná nga tjínná kjoafaʼaitsjen, kʼoa kui xi koasenkaoná nga ñaki sʼe̱jngo tokoán nga kui xi kixi tíʼmiyaná (Prov. 2:10-15; Rom. 12:1, 2).

SI̱KUINDAA YAONÁ NGA̱ JE NA̱I MELE SIXKOA̱YANÁ

Je sondado én kaníbason nga chʼaosʼin síkatío je kontrale. Tsakui nichxin kui xi mele nga je sondado kontrale tije skaanni kʼoa kuinyatʼaxinle xínkjín. Jngo sondado xi Alemania tsʼe kʼoakitso ánni nga kisichani je Kjoajchántse xi títjon, kʼoakitso nga kui xokisikao jmeni xi kiskanibason je chjotakontrale. Tsín titsabeni jokisʼin, tojo sʼín je ye̱ kʼianga bʼésʼuíle jngo natsé. Je Na̱i kʼoati sʼín, mele nga xkoa̱ya sʼin kuiyoaa. Tobʼelañá, koaanle kʼoasʼin nga kjoa katasʼená kao ndsʼee kʼoa koaanle kʼoasʼin nga jngo ndsʼee kuitjotʼaxinle je naxinandále Niná xi totʼatsʼe nga kʼoasʼin sikjaʼaitsjen nga tsín kixi tíjna jmeni xi koantʼain.

¡Ali bʼaiʼndejin nga chʼa̱nachali! Tʼaiʼndai nga kui Énle Niná katabándiaali. Nga tosi tonda jtín kuiyoaa, je Biblia kʼoatso nga ndi̱to̱n kʼoéndajiaan je kjoa xi sʼená kao ndsʼee, nga si̱chatʼalee kʼoa nda kjuinkao ijngokʼá xíngiaa (Col. 3:13, 14; Mat. 5:23, 24). Kʼoati tso nga xkón tíjna kʼiatsa si̱kjinlee je jtín (Prov. 18:1). Xi ndatjín nga sʼiaan, kuinga si̱kjaʼaitsjenjiaan jósʼin tinikuindalee yaoná jmeni xi kaníbason je Na̱i. Tobʼelañá, jókinʼia kʼianga tsín kisasenná jmeni xi tsakʼinná. A kui tsangíntjenngiaa je kjoafaʼaitsjen xi tjín sonʼnde axo kui tsangíntjenngiaa josʼin síkjaʼaitsjen je Niná (Gál. 5:16-26; Efes. 2:2, 3).

ALI BʼAIʼNDEJIN NGA JE NA̱I SIKITSÓNJIN JE KJOANʼIOTʼA XI TJÍNLI KAO NINÁ

Kʼiatsa jngo sondado xi tsín tisinʼiotʼani je xi séjnatítjonle, alikuijin nda skaan je kjoajchán. Kuinga je xi én kaníbason kui xi mele nga si̱kʼajenle kon je chjotakontrale. Itso én xi kaníbason: “Alikui bakinle je chjotatítjonno nga je si̱nʼiotʼao”. Kʼoa tsa maije̱ itso: “¡Alikui ndasʼin tíbándiaano!”. Kʼoa tojmeni xi bʼangini nga kʼoasʼin katamatsen nga ñaki kʼoatjín jmeni xi tso. Je Na̱i kʼoati sʼín. Kui xi mele nga tsín tije si̱nʼiotʼañá je chjota xi xá títsjoále Jeobá nga tíbándiaale je naxinandále.

Xi koasenkaoná kuinga ñaki kʼoakʼoé tokoán nga kixi kjuintʼalee je naxinandále Jeobá kʼoa kʼoainganʼiolee je chjota xi kiskoejin nga bándiaale je naxinandále, ningalani chjotajée ma (1 Tes. 5:12, 13). Ali bʼaiʼndejin nga je kʼoanachali xi yátsʼi̱n binyále Niná kʼoa xi kjaʼaísanile xi kontra file naxinandále Niná, ningalani kʼoasʼin koa̱ntsen nga kʼoatjín jmeni xi tso (2 Tes. 2:2; Tito 1:10). Kjuintjenngiaa je kjoafaʼaitsjen xi tsakʼaile je Timoteo, tosi tonda kjuintʼalee je xi kixi tíjna kʼoa alikui si̱chajiaan jmeni xi tsakʼinyaná (2 Tim. 3:14, 15). A tsí kjoaixi nga nkjín koya tjín jmeni xi bakóná nga koa̱n si̱nʼiotʼaa je choʼnda xi nʼiotʼakon, je xi Jeobá tísíchjén xi jejngo siento nó tífaʼato nga títsoyaná xi kixi (Mat. 24:45-47; Heb. 13:7, 17).

ALIKUI KUINÓKJOAAN

Kuenta sʼiaan jmesani xi síchjén je Na̱i nga mele nga si̱kʼajenlee tokoán. Sakʼoaa kui kjoanokjon síchjén. Kui tísíchjén saʼnda nichxin kjoatse (Easily Led—A History of Propaganda). Tobʼelañá, jngo chjotachjine xi Gran Bretaña tsʼe, xi Philip Taylor tsakʼin, kʼoakitso nga je chjota asirio “tsakinyáxkónle kʼoa én kiskanibason” xi tʼatsʼe chjotakontrale nga koan kisikinjele. Tikʼoasʼinni, je Na̱i, kui sichjén nga chjota kuinókjonlee, nga chjota koaitjenngikená, je kjoabiya kʼoa tsa josasʼin kuinyaxkónná nga tsín tije Jeobá si̱xánilee (Is. 8:12; Jer. 42:11; Heb. 2:15).

A kʼoaiʼndeñá nga kui kjoajkon xi sichjén je Na̱i sikʼajen tokoán kʼoa tsakuije̱ nga kuijnyíjée xi kao Jeobá. Je Jesús i kitso: “Ali bijkonjinlao je xi síkʼen yaoná, kʼia lijmesa xi ma sʼín” (Luc. 12:4). Alikuikʼia jao kʼoé tokoán nga sikuindaná je Jeobá kʼoa nga tsjoáná “je nganʼio xi nʼio tse”. Koasenkaoná nga tsín kuinókjoaan kʼoa nga kixi kjuintʼalee (2 Cor. 4:7-9; 1 Ped. 3:14).

Tsakui nichxin sakʼoa kuinókjoaan kʼoa alikui jchaa josʼiaan. Je xi koasenkaoná kui jmeni xi kitsole Jeobá je Josué nga kitso: “Nʼiojin katamai kʼoa tajajin katamai. Ali yaolijin binyaxkónlai kʼoa ali nokjonjin, nga̱ yaa tjen tíjnakaoli je Jeobá Nináli tojñani nga kʼuín” (Jos. 1:9). Kʼianga sakʼoa tsín nda sʼe tokuin, tʼetsʼoalai Jeobá kʼoa tʼeyanajmílai jmeni xi tinikjáojin. Ali jaojin bʼai tokuin nga je “kjoanyʼántakonle Niná” sikuinda je ni̱ma̱li kao kjoafaʼaitsjenli ánni nga koa̱nnili chʼa̱sjengi jmeni xi kaníbason je Na̱i (Filip. 4:6, 7).

A faʼaitsjenli jmeni xi kitso je Rabsaqué, je chjota xi kisikasén je reyle Asiria, nga kontra tsakʼejnale je naxinandále Niná. Kʼoakitso nga tsín jme xi koa̱nle koasenkao nga kuichone je Asiria. Kʼoakitso nga nijejinla Jeobá koasenkao. Kʼoa saʼnda kʼoakitso nga je Jeobá tsakʼéxále nga sikjeson. Tonga je Jeobá kʼoakitsole je reyle Judá nga tsín katatsokjón tʼatsʼe én xi kinrʼoé, nga tsín kʼoatjín jmeni xi kitso je xi kisikasén reyle Asiria (2 Rey. 18:22-25; 19:6). Xijekoan, je Niná jngo ánkje kisikasén xi 185,000 chjotakjoajchán asirio kisikjeson xi tojngo nitje̱n (2 Rey. 19:35).

CHJINE KATAMAI KʼOA TINÓʼYALAI NGANTSJAI JE JEOBÁ

A faʼaitsjenli kʼianga kichotsenlai jngo pelíkula ya jñani tsín be jngo chjota tsa to che̱nni xi tísʼejnale. A ñaki meli i̱ tsakʼinlai: “¡Ali kuentajin nʼiai jme xi títsoli, cheen tíbʼéjnali!”. Tikjaʼaitsjain nga kʼoati tjíotso je ánkje nga tjíokotsenná: “¡Ali bʼanachajinli je Na̱i!”.

Ali kuentajin nʼiai jmeni xi kaníbason je Na̱i (Prov. 26:24, 25). Tinóʼyalai je Jeobá kʼoa je tinʼiotʼai ngantsjai (Prov. 3:5-7). Tʼintjenngi je kjoafaʼaitsjen xi tsjoá nga tso: “Chjine katamai, ’ndí xi tsʼan, kʼoa tjayatsjoai ni̱ma̱na” (Prov. 27:11). Tsa kʼoasʼiain, alikui jme xi kʼoanachale kjoafaʼaitsjenli kʼoa si̱kinjení.