Ir al contenido

Ir al índice

“ʼYáni xi ya tjíokao je Jeobá”

“ʼYáni xi ya tjíokao je Jeobá”

“Je Jeobá Nináli tinókjonchai, je tixálai, je tinʼiotʼai” (DEUT. 10:20).

KJOAJNDA 28, 32

1, 2. 1) Ánni nga je Niná mangíntʼanilee. 2) Jméni xi jchaa i̱ kjoaʼmiya jebi.

ALIKUI ʼya xi kʼoasikji nganʼio tjínle, xi nʼio chjine kʼoa xi nʼio nda chjota joni Jeobá. Kuinga je ninʼiotʼañá kʼoa je mangíntʼanilee (Sal. 96:4-6). Ninga kʼoalani, tjínkʼa je choʼndale Jeobá xi tsjoáʼndele yaole nga kui kʼoasʼín jmeni xi tsín kixi tíjna.

2 I̱ kjoaʼmiya jebi kui jchaa tʼatsʼe je chjota xi kʼoakitso nga je Jeobá kitʼale tonga xi kuini kʼoakisʼin xi tsín sasénle je Niná. Jmeni xi koanle je chjota jebi nʼio chjíle jmeni xi bakóyaná, nga̱ kui xi koasenkaoná nga kixi kjuintʼalee je Jeobá.

KUI NI̱MA̱NÁ KOTʼAJIN JE JEOBÁ

3. Ánni nga tongi tsakájinkonni Jeobá je Caín, kʼoa jméni xi kitsole.

3 Kataʼyala je choa̱le Caín. Jé Jeobá tsakʼétsʼoale, alikui tsa kjaʼaí niná tsabexkón. Tonga je Jeobá alikui kisasenle josʼin tsabexkón nga̱ tsínni kixi tíjna josʼin kisikjaʼaitsjen (1 Juan 3:12). Je Jeobá i kitsole je Caín: “Kʼiatsa ji xi nda sʼiain, a tsí ndasʼin kuitjui. Tonga tsa tsín meli kʼoasʼiain xi ndatjín, jekui jée tíjnajchxo xo̱ntjoa niʼyali kʼoa mele koanentsjali. A koaanli nga si̱kinjelai” (Gén. 4:6, 7). Je Jeobá kʼoakitsole je Caín nga ya tjen kʼoéjnakao kʼiatsa je koaitʼale kʼoa tsa kʼoakoa̱nnile nga kui xi chʼaotjín tísíkjaʼaitsjen.

4. Jméni xi kisʼin je Caín kʼianga koan je Jeobá kitʼale tsakai.

4 Tokʼiaa nga ndasʼin tsakʼejna ijngokʼa ngixko̱n Jeobá je Caín kʼiatsa kisikixiya je kjoafaʼaitsjenle. Tonga alikui kinrʼoé je kjoafaʼaitsjen xi kitsjoale Jeobá. Kui xi chʼaotjín kʼoakisʼin nga kui kisimekon kʼoa kui kisikjaʼaitsjen xi tsín kixi tíjna (Sant. 1:14, 15). Kʼianga sʼa xti je Caín tsakui nichxin tsínkui kiya jko̱ nga kuicho nichxin kʼianga kontra kʼoéjnale je Jeobá. Tonga nga jeki nichxin, kontra tsakʼejnale Niná kʼoa kisikʼieen je ndsʼe̱.

5. Jméni xosikaoná nga tsín tinda kuiyoñá ngixko̱n Jeobá.

5 Joni je Caín, tsakui nichxin kʼoakuitso jngo chjotale Cristo nga je Niná bexkón, tonga tsakuini xi chʼaotjín kʼoatísʼín (Jud. 11). Tsakui nichxin nʼio tsoyason kʼoa fi je kjoajtín, tonga tsa kʼoani tikui tíkaníya jko̱ je kjoachajngi, je kjoaxkaiʼa, kʼoa tsa saʼnda jtikeni jngo ndsʼee (1 Juan 2:15-17; 3:15). Tsa tosi tonda kui sikjaʼaitsjen chanjin jée ska̱jin. Tsakui nichxin likui ʼya xi be jmeni xi nikjaʼaitsjeen kʼoa jmeni xi nʼia, tonga je Jeobá be ngayeje kʼoa be tsa je timangíntʼalee kʼoa tsa mai (tʼexkiai Jeremías 17:9, 10). *

6. Jósʼin basenkaoná je Jeobá nga tsínkui kʼoasʼiaan jmeni xi jée tjenkao.

6 Ninga kʼoalani, je Jeobá alikui kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga tsín tikoa̱nndayañá. Kʼiatsa be nga jetinikjinlee, i tsoná: “Nroanrʼoe ijngokʼanáo kʼoa an kjuíkon ijngokʼano” (Mal. 3:7). Je Jeobá kui xi mele nga kontra kuiyolee jmeni xi jtike kʼoa ngisaa kʼianga kui bixkantʼakoaa xi chʼaotjín (Is. 55:7). Tsa kʼoasʼiaan, koasenkaoná kʼoa tsjoánganʼioná nga tsín kuitjátoné je kjoatéxomale, nga tsínkui si̱kjaʼaitsjeen kʼoa nga tsínkui kʼoasʼiaan jmeni xi jée tjenkao (Gén. 4:7).

ALIKUI CHʼA̱NACHALEE YAONÁ

7. Ánni nga tsín tinda tsakʼejnani ngixko̱n Jeobá je Salomón.

7 Nʼio tse xi bakóyaná jokoan je Salomón. Kʼianga sʼa xti nʼio ndasʼin tsakʼejna ngixko̱n Jeobá. Nʼio tse kjoachjine kitsjoale kʼoa kui kjoanda kitsjoale nga jngo yo̱ngo̱ xi nʼioje kji tsakʼénda ya Jerusalén. Tonga je Salomón kui xi chʼaotjín kʼoakisʼin kʼoa tsín tinda tsakʼejnani ngixko̱n Jeobá (1 Rey. 3:12; 11:1, 2). Je kjoatéxomale Niná kʼoasʼin tsakʼénele je xi rey sʼin tsakatio nga tsín koa̱n nkjín yánchjín kuixankao, ánni nga tosi tonda je Jeobá koaitʼanile (Deut. 17:17). Tonga je Salomón tsʼantjaikjoa koan, kʼoa nga jeki nichxin 700 yánchjín chixankao kʼoa 300 koanni xi totsakatiokao (1 Rey. 11:3). Nʼio nkjín xi tsín yánchjín israelita koan kʼoa xi niná ndiso tsakʼétsʼoale. Je Salomón kʼoati jaʼatoné je kjoatéxomale Niná jñani kʼoatso nga tsín koa̱n je yánchjín xi xin tsʼe kuixankao je chjota israelita (Deut. 7:3, 4).

8. Jósʼin tsakakó je Salomón nga nʼio chʼao kisʼin ngixko̱n Jeobá.

8 Je Salomón, tobijbi tsín titsjoake koanni je kjoatéxomale Niná kʼoa nʼio chʼao kisʼin. Jngoo sonxta tsakʼéndale je niná ndiso xi Astoret tsakʼin kʼoa kʼoati jngo sonxta tsakʼéndale je niná ndiso xi Kemós tsakʼin. Kʼoa yaa tsakʼétsʼoale je niná ndiso jebi kao yánchjínle. Xi ijngosani, yaa tsakʼénda je sonxta jebi ya jñani tíjna jngo nindo xi matsentʼani Jerusalén, jñani tsakʼéndale yo̱ngo̱ je Jeobá (1 Rey. 11:5-8; 2 Rey. 23:13). Tsakui nichxin kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga tsín kuenta sʼin je Niná jmeni xi chʼao tísʼín tsa tojo koakale cho̱ ya jñani tíjna je yo̱ngo̱.

9. Jósʼin kichomani nga jaʼatoné kjoatéxomale Niná je Salomón.

9 Tonga je Jeobá alikui to síchajin kʼianga jngo chjota bajngijée. Je Biblia itso: “Je Jeobá nʼio koanjtile xi kao Salomón, nga̱ je ni̱ma̱le xin tsakʼejnale Jeobá [...], je xi jao kʼa tsʼatsenle. Kʼoakitsole nga tsín koa̱n nga kjaʼaí niná koaitjenngile. Tonga je alikui kisitjoson jmeni xi kitsole je Jeobá”. Nga kʼoakisʼin je Salomón, alikui titsakasenkaoni kʼoa tsín tinda tsakʼejnani ngixko̱n Jeobá. Jaoya koan je naxinandá Israel, kʼoa je xtile Salomón alikui tije tsakatéxomani ngakjijnda Jerusalén, kʼoa siento nó nga kjoa tsakatiojin (1 Rey. 11:9-13).

10. Jméni xosikaoná nga tsín tinda kuiyoñá ngixko̱n Jeobá.

10 Tojo koan je Salomón, kʼiatsa je si̱miyoaa chjota xi tsín majinle kʼoa xi tsín bexkón je kjoatéxomale Niná, kuijin xosikaoná nga si̱chaa je kjoamiyo xi tjínná kao Jeobá. Tsakui nichxin tijeni xi i̱ naxinandále Niná tjíojin xi tsín nʼio tjío je kjoamakjainle. Tsa jeje̱ xíngiaa, chjotandaindʼianá, xi ñatjen nixá kʼoa xi ñatjen mangián je skuela xi tsín je Niná síxále. Tojosʼinni, tsa je xi miyoná mani tsín bexkón je kjoatéxomale Niná, nga jekoai nichxin tsínjin tinda kuiyoñá ngixko̱n Jeobá.

A binyakaoná je miyoná nga nda biyoaa ngixko̱n Jeobá (Chótsenlai párrafo 11)

11. Jméni xi koasenkaoná nga jchaa tsa tsín tikoa̱n si̱miyoñá jngo chjota.

11 (Tʼexkiai 1 Corintios 15:33). * Alikui tongatsʼi je chjota nga chʼao sʼín. Tonga a kui xi tsonile nga ndatjín tsa je si̱miyoaa. Tobʼelañá, a kuinyakaoná nga ndasʼin kuiyoaa ngixko̱n Jeobá. Kʼoa a kuinyakaoná nga si̱chriantʼasalee je Niná. Jméni xi ngisa tsjoále kjoandosin. A me tongantsjai nga kui nchja̱ni tʼatsʼe jmeni xi sʼa kjimatsen, tʼatsʼe kjoasʼetsaojin kʼoa tsa jmesani xi kjaʼaínile. A me tokui nchja̱ni tʼatsʼe xi kjaʼaí chjota kʼoa a kui nchja̱ énská xi chʼao tso. Je Jesús i kitso: “Je xi nʼio tjínle ni̱ma̱ná, kui xi nchja̱ni ndsoʼbaa” (Mat. 12:34). Kʼiatsa jchaa nga tsín tinda sʼin kuiyoñá kao Jeobá xi totʼatsʼe je miyo xi tjínná, machjén nga tsín tije nʼio kjoájtañá kʼoa tsa maije̱ tosa likui tije si̱miyoñá (Prov. 13:20).

JE JEOBÁ KʼOASʼIN BʼÉNE NGA TOJEKJOÁN KATAʼYAXKÓN

12. 1) Jméni xi kitsole Jeobá je chjota israelita kʼianga to chriankʼia kitjoni ya Egipto. 2) Jókitso je chjota israelita kʼianga kʼoakitsole je Jeobá nga toje xi tjínnele skoe̱xkón.

12 Kʼoati tse xi tsoyaná jmeni xi koan kʼianga kicho je chjota israelita ya nindo Sinaí, nga to chriankʼia kitjoni ya Egipto. Je Jeobá tsakakó je nganʼiole, kʼoa je chjota israelita lʼíchʼao̱n tsabe kao yojbi xi kijna njio njio ya nindo. Kʼoati kinrʼoéle chʼao̱n xi nʼio jane kʼoa kao xi joninda koan xi jane (Éx. 19:16-19). Kʼoa nga kʼia, je Jeobá kʼoakitsole je chjota israelita nga toje xi tjínnele skoe̱xkón. Kʼoati kitsole nga koakole kjoanda je xi tsjoake koa̱n kʼoa xi sitjoson je kjoatéxomale (tʼexkiai Éxodo 20:3, 5, 6). * Je xi kitsole Jeobá kuinga ya kʼoéjnakao je chjota israelita kʼiatsa kixi koaitʼale. Tsa yalani tsakiyoaa nga kui nichxin, jókinʼia. Kʼoajinti tsakixoán jokitso je chjota israelita. Je Biblia kʼoatso nga “ngatsʼi je naxinandá tojngo kisʼin je jta̱le kʼianga kitso: Ngayeje je én xi tínchja̱ Jeobá tiyondaníjin nga si̱tjosuinjin” (Éx. 24:3). Tonga tochoatsee jaʼato nga kichotʼayakao je chjota israelita tsa kixi koaitʼale je Jeobá kʼoa tsa mai.

13. Jósʼin kichotʼayakao je chjota israelita tsa kixi koait’ale Niná kʼoa tsa mai.

13 Je chjota israelita nʼio kitsokjon nga tsabe josʼin tsakakó nganʼiole Niná. Kuinga je Moisés kʼoakitsonile nga je katafákao je Jeobá (Éx. 20:18-21). Kʼianga kimi ya nindo je Moisés tsee ya tsakʼejna. Tonga, a kui xi tsonile nga toje jetsakatio je chjota israelita. Je chjota israelita tokʼiaa nʼio kisatio je kjoamakjainle kʼianga ya tsakʼejnakao je Moisés, kʼoa nga tsín tiya tíjnani je Moisés chaan i̱ kitsole je Aarón: “Tisotjain, jngo niná tindanáijin xi koaitítjonnajin, nga̱ tsín jme xi tiʼyaijin xi tʼatsʼe Moisés, je chjota xi tsakʼaonsjenajin ya naxinandá Egipto” (Éx. 32:1, 2).

14. 1) Jósʼin tsakʼanachale yaole je chjota israelita. 2) Jókitso je Jeobá nga kʼoakisʼin.

14 Je chjota israelita be nga tsín kixi tíjna nga kjaʼaí niná kʼoetsʼoale (Éx. 20:3-5). Ninga kʼoalani, jngoo nra̱ja̱ʼndí xi tao̱nsine koanndani tsakʼétsʼoale. Ningalani koanjinle nga tjíofaʼatone je kjoatéxomale Niná, tijé tsakʼanachanile yaole kʼoa kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga tojo je Jeobá tjíofitʼale. Je Aarón saʼnda kʼoakitso nga je Jeobá tsakʼasjele sʼuí. Tonga je Niná kʼoakitso nga yátsʼi̱n tsakinyále. Kʼoakitsole je Moisés nga jetsín tinda tjíosʼínni je chjota israelita nga jetsín titjíosítjosonni jmeni xi kitsole. Nʼio koanjtile je Jeobá kʼoa saʼnda kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga sikjeson ngatsʼi (Éx. 32:5-10).

15, 16. Jósʼin tsakakó je Moisés kao Aarón nga je Jeobá kitʼale (chótsenlai sén xi fitsʼiani kjoaʼmiya jebi).

15 Je Jeobá nʼio tjínle kjoamatokon, kuinga tsín kisikjesonni je chjota israelita. Kitsjoaʼndele nga katabakó ʼyáni xi je fitʼale (Éx. 32:14). Kʼianga tsabe je Moisés nga tjíote, nga tjíose kʼoa nga je nra̱ja̱ʼndí tjíobʼétsʼoale, kiskoé je xkóson jebi kʼoa kisixkoaa. Kʼoa xijekoan, i kitso: “ʼYáni xi ya tjíokao je Jeobá. Katanroakonna. Kʼoa ngatsʼi je chjota levita yaa koanxkótʼale” (Éx. 32:17-20, 26).

16 Ningalani je Aarón kisinda je xkóson xi tsakʼétsʼoale je chjota israelita, kʼoakoannile nga kʼoakisʼin kʼoa jé Jeobá kitʼa ijngokʼanile joni je chjota levita. Je chjota jebi ñaki kitjotʼaxinle je xi tsín kixi kitʼale Niná. Nga kʼoakisʼin kitjontjaile yaole, nga̱ jmi mani je chjota israelita xi kʼien nga niná ndiso tsakʼétsʼoale. Tonga je xi Jeobá kitʼale kʼoatsakʼinle nga koa̱nchikontʼain (Éx. 32:27-29).

17. Jméni xi bakóyaná jokitso je Pablo kʼianga kui kinchja̱ni nga nra̱ja̱ʼndí tsakʼétsʼoale je chjota israelita.

17 Je pastro Pablo kui kisikʼaxki̱ jokoan kʼianga nra̱ja̱ʼndí tsakʼétsʼoale je chjota israelita, kʼoakitso nga choa̱ sʼin kisʼejnaná jmeni xi koan, kʼoa i kitso: “Ali kʼoajinsʼin ʼyaxkón xkóson, josʼin kisʼin kʼa nga je”. Kʼoa xijekoan, kʼoakitso nga “je kjoabi [...], kʼoasʼin kichjitʼa nga bakóyaná nga ñá xi jejaʼainená je nichxin xi fetʼani”. Kʼoa i kitsosa: “Kʼoasʼin nga je xi síkjaʼaitsjen nga nʼio kixi tíjna, katasíkuinda yaole nga tsín ska̱” (1 Cor. 10:6, 7, 11, 12). Tojo kitso je Pablo, saʼnda je chjota xi Niná bexkón koaanle kui kʼoasʼin xi chʼaotjín tsa tsín sikuinda yaole. Je xi kʼoasʼín tsakui nichxin kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga tojo nda tjío ngixko̱n Jeobá. Tsa ʼyani xi kʼoakuitso nga miyole Niná mani kʼoa nga kixi tífitʼale, alikui xi tsonile nga ñaki ndasʼin tíjna kjoaixi ngixko̱n Niná, xi kʼoati kuenta sʼiaan kui jósʼin síkjaʼaitsjen Niná xi tʼatsaan (1 Cor. 10:1-5).

18. Jméni xosikaoná nga ni̱kjinnilee je Jeobá, kʼoa jósʼin kuichomani tsa kʼoasʼiaan.

18 Tojosʼin tiʼyaa, je chjota israelita chaan koansile nga tsín ndi̱to̱n jaʼaijenni ya nindo Sinaí je Moisés. Tikʼoasʼinni tsanda ñá, tsakui nichxin kʼoati chan koa̱nsiná nga kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga tsín ndi̱to̱n tífaʼai je nichxinle Jeobá kao sonʼnde chjotse. Tsakui nichxin kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga sʼasa tse cha nga kuitjoson jmeni xi tso je Niná kʼoa tsa tsín koa̱nkjainnáje̱ nga kuitjoson kjoaixi. Tsa tsín si̱kuindaa yaoná, likuijin tikui xi tʼatsʼe Jeobá títjon si̱kʼéjnañá. Nga jekoa̱nni, chanjin kui kʼoasʼiaan jmeni xi tsín kixi tíjna.

19. Jméni xi tsínkʼia si̱chajiaan, kʼoa ánni.

19 Alikʼia si̱chajiaan nga kʼoasʼin bʼéne je Jeobá nga tojekjoán kataʼyaxkón kʼoa nga tojekjoán si̱tjosonlee (Éx. 20:5). Kʼiatsa tsínkui kʼoasʼiaan jmeni xi mele Niná, kuijinni kʼoatinʼia jmeni xi mele je Na̱i, kʼoa tsa kʼoasʼiaan alikuijin ndasʼin kuichomani. Kuinga i̱ tsoni xi síkjaʼaitsjenjinná je Pablo: “Likui koa̱n sʼioyao cho̱tsín xi tsʼe Nainá kao cho̱tsín xi tsʼe na̱i [...]. Likui koa̱n kuiyotʼao yámixa̱ xi tsʼe Nainá kao yámixa̱ xi tsʼe na̱i” (1 Cor. 10:21).

SI̱CHRIANTʼALEE JE JEOBÁ

20. Jósʼin basenkaoná je Jeobá ninga kʼia nga sokójéená.

20 Je Caín, Salomón kao chjota israelita kitjoʼndele nga kisikʼantjaiya yaole tsakai (Hech. 3:19). Jebi kui bakóyaná nga je Jeobá alikui tokjoan kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga tsín tikoa̱nndayani jngo chjota xi jée bajngi. Tobʼelañá, kisichatʼale je Aarón. Kʼoa nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, nga bájinkonná je Jeobá kui síchjén je Biblia, je xo̱n xi síkasénná naxinandále, kʼoa kao kjoafaʼaitsjen xi tsjoáná je ndsʼee. Kʼianga kuenta sʼiaan jebi, alikui jao tjínná nga koakoná kjoamatokon je Jeobá.

21. Jméni xi tjínnele sʼiaan kʼianga chotʼayakaoná tsa kixi timangíntʼalee Jeobá.

21 Je kjoanda xi bakóná Jeobá nʼio basenkaoná (2 Cor. 6:1). Tsjoáʼndená nga chjaʼaxinlee yaoná “kjoa xi tsín bexkón Niná” kʼoa kao “ngayije kjoachi̱nga̱le sonʼnde” (tʼexkiai Tito 2:11, 12). * Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, toxá kuitjátojinñá je kjoa xi skótʼayakaoná tsa kixi timangíntʼalee Jeobá kʼoa tsa mai. Ñaki kʼoakʼoé tokoán nga je Jeobá kjuintʼalee, nga̱ jé xi tjínnele kuinókjonchá, xi ni̱xálee kʼoa xi si̱nʼiotʼaa (Deut. 10:20).

^ párr. 5 Jeremías 17:9, 10: “Je ni̱ma̱ná ngisa nʼio bʼanacha tikʼoajinni tojmeni, kʼoa matso maskále. ʼYáni xi be jokjoan. Anña je Jeobá, xi kʼoasʼin tikotʼajian jotjío ni̱ma̱le chjota, tikotʼajinña kjoafaʼaitsjenle xi nʼiosa ʼma tjío, kʼianga tsjoale nga jngó jngó tojosʼin nga tjíofikao yaole, tojosʼin nga tíbichótsjoá jmeni xi tjíosʼín”.

^ párr. 11 1 Corintios 15:33: “Ali chʼanachajinno. Je miyo xi tsín nda, jé xi síkitsón xi nda tjín”.

^ párr. 12 Éxodo 20:3, 5, 6: “Alikui kjaʼaí niná katasʼeli. Ali tsa xkólijin basenlai kʼoa nikuijinla nimetokuin nga je si̱xálai, nga̱ an, Jeobá Nináli kʼoasʼin bʼene nga toʼankjoan kataʼyaxkónna, kʼoa tsjoale kjoañʼai je xtile chjota xi jtikena kʼoa kao xtindaile kʼoa kao xtile xtindaile, tonga bakole kjoatsjoacha xi ñaki kjoakixi jotjín jmi chjota tjíobatio je xi tsjoakena kʼoa xi sítjoson kjoatéxomana”.

^ párr. 21 Tito 2:11, 12: “Nga̱ koantsen je kjoandale Niná xi bʼasjentjai ngatsʼi chjota. Tíbakóyaná, jméni nga chjaʼaxinsínilee yaoná ngayije kjoa xi tsín bexkón Niná, kʼoa jméni nga chjaʼaxinsínilee yaoná ngayije kjoachi̱nga̱le sonʼnde, kʼoa jméni nga nda kuiyosínía sonʼndebi ndʼaibi. Tíbakóyaná jméni nga nda kjuinkaosínía yaoná, jméni nga chjotakjoakixi koa̱nsínía, jméni nga kuiyochontʼasínilee Niná”.