Ir al contenido

Ir al índice

KJOAʼMIYA XI CHOTʼAYA 30

Jósʼin kʼuínyalee chjota xi tsín jme religión tjíojin

Jósʼin kʼuínyalee chjota xi tsín jme religión tjíojin

“Xi tʼatsʼe ngatsʼi, kʼoasʼin koan an ngayije, jméni nga tojo kʼoasʼinnia nga kʼoasjentjaikʼania” (1 COR. 9:22).

KJOAJNDA 82 Si̱’isenlee je chjota

XI TÍNCHJA̱NI *

1. Jósʼin síkjaʼaitsjen kʼa je chjota xi tʼatsʼe religión nichxin xi tiyoaa ndʼaibi.

JOKJI jmi nó jejaʼato, me ngatsʼi chjota nga religión tsakatiojin. Tonga nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, sa nkjín sa nkjín mani chjota xi tsín timandosinnile xi tʼatsʼe religión. Tjínkʼa naxinandá jñani kʼoatso je chjota nga tsín jme religión tjíojin * (Mat. 24:12).

2. Ánni nga sa nkjín sa nkjín mani je chjota xi tsín timandosinnile je religión.

2 Ánni nga sa nkjín sa nkjín mani je chjota xi kʼoatso nga tsín jme religión tjíojin. * Tsakui nichxin tokui síkʼayale je nichxinle nga bʼétsaojin kʼoa tokui fini je kjoa xi tjínle (Luc. 8:14). Tjínkʼa xi tsín timakjainnile xi tʼatsʼe Niná. Kʼoa tjín je chjota xi makjainle nga tíjna Niná tonga kʼoatso nga tsín machjén nga religión kuiyojiaan, likui tinʼio tsjoánile kjoandosin kʼoa kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga tsín mangóson kao kjoachjine xi tjín ndʼaibi. Tsakui nichxin je nrʼoéle miyole, je maestrole kʼoa tsa ya televisión kao radio jñani kʼoatso nga koni jaʼaiñá. Tonga alikui nrʼoé nga ʼmiyale jokjoantjínni xi tʼatsʼe Niná. Kʼoa tjínkʼa xi síjtile yaole kʼianga be nga to tao̱n fini kʼoa nga toje mele ngʼa koatio je xi nyatítjonle religión. Kʼoa tjín ʼnde jñani tsín tsjoáʼnde je chjotaxá nga sakóyason xi tʼatsʼe Niná.

3. Jmé xá kisʼendani kjoaʼmiya jebi.

3 Je Jesús i kitso: “Chjotana tikao je chjota xi tjín ngakjijnda naxinandá” (Mat. 28:19TNM). Jósʼin koa̱n kuinyakoaa je chjota xi tsín jme religión tjíojin nga tsjoake katama Niná kʼoa nga chjotatjenngile Cristo katama. Kuenta sʼiaan nga kjaʼaí kjaʼaísʼin síkjaʼaitsjen je chjota nga jngó jngó ʼnde. Tobʼelañá, kjaʼaísʼin koanjchá je chjota xi Europa tsʼe kʼoa kjaʼaísʼin koanjchá je chjota xi Asia tsʼe. Ya Europa, nkjín chjota xi be choa tʼatsʼe Biblia kʼoa makjainle nga Niná kisinda jmeni xi tjín. Tonga ya Asia, je chjota alikui nanda be xi tʼatsʼe Biblia kʼoa tsakui nichxin tsín makjainle nga Niná kisinda jmeni xi tjín. Je kjoaʼmiya jebi kui xá kisʼendani nga koasenkaoná josʼin kʼuínyalee je chjota nga kuichokajin ni̱ma̱le je Énle Niná, ninga kjaʼaí kjaʼaísʼin makjainle kʼoa tojñani tsʼe.

ALIKUI KʼOASʼIN SI̱KJAʼAITSJEEN NGA TSÍN KOA̱NKJAINLE JE CHJOTA

4. Ánni nga tsín koa̱n kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjensíñá nga tsín koa̱nkjainle je chjota.

4 Si̱kjaʼaitsjeen nga tjínkʼa chjota xi koa̱nkjainle. Nga xki̱ nó nkjín chjota xi testigole Jeobá ma xi tsín jme religión tjíojin tsakai. Tjínkʼa xi tojo ndasʼin kikao yaole ninga tsín jme religión tsakatiojin kʼoa tsín kisasenle je kjoajaonkjaín xi tjínle je religión, tonga kʼoati tjín je xi tsín nda kisʼin ngasʼa. Kisikʼantjaiyaa yaole kʼoa tsín tikui kʼoasʼínni jmeni xi chʼaotjín. Jé Jeobá basenkaoná nga masjainá je chjota xi ndatjío ni̱ma̱le nga sʼe̱le kjoabijnachon xi tsínkʼia fetʼa (Hech. 13:48; 1 Tim. 2:3, 4).

Si̱jinlee yaoná josʼin síkjaʼaitsjen je chjota xi tsín makjainle tʼatsʼe Biblia ánni nga koa̱nniná josʼin chja̱kaonajmiá (Chótsenlai párrafo 5, 6) *

5. Ánni nga nda nrʼoé kʼaniná je chjota nga ʼmiyasonlee.

5 Nda chjota katamaa kʼoa chósonnilee josʼin chja̱koaa je chjota. Je xi kuenta sʼín je chjota kui josʼin chjakaonajmiá ali tsakuijin jobixoán. Sasénle nga nda chjota maa, nga chosonnilee josʼin chjakoaa kʼoa nga bakolee nga mandosin kjoaixiná. Kʼoa alikui kjoanʼio bʼenelee nga katanrʼoéná. Tosaa nijinlee yaoná josʼin síkjaʼaitsjen tʼatsʼe religión kʼoa ánni nga kʼoasʼin síkjaʼaitsjenni. Tjínkʼa xi tsín sasénle nga tʼatsʼe religión fákaonajmíni je xi tsín bexkon. Tjínkʼa xi kʼoatso nga tsín ndatjín nga kui chjonangilee xíngiaa josʼin síkjaʼaitsjen xi tʼatsʼe Niná. Kʼoa tjínkʼa xi masoale kʼiatsa tjín xi skoe̱ nga Biblia tibʼexkialee. Tjínnele jchaxkoán josʼin síkjaʼaitsjen toʼya chjotani (2 Tim. 2:24).

6. Jókisʼin Pablo nga koanle tsakjákaoni Énle Niná je chjota, kʼoa jósʼin koa̱n chjénngilee.

6 Jósʼiaan kʼiatsa tsín sa̱sénle je chjota nga kui chja̱kaonajmíñá xi tʼatsʼe Biblia, tʼatsʼe jmeni xi koannda, tʼatsʼe Niná kʼoa tsa tʼatsʼe religión. Kʼoasʼin chja̱kaonajmiá jokisʼin je pastro Pablo. Kʼianga kitsoyale je chjota judío, kui xo̱n Escritura kisichjén. Tonga kʼianga ya jinndi̱tsi̱n Areópago tsakjákaoni Énle Niná je chjota, alikui ñaki xo̱n Escritura kisichjén (Hech. 17:2, 3, 22-31). Jósʼin koa̱n chjénngilee je Pablo. Tsa je chja̱kaonajmiá chjota xi tsín makjainle tʼatsʼe Biblia, koa̱njin nga tsín ñaki Biblia si̱chjén nga chja̱koaa. Tsa bele tokoán nga tsín mele je chjota nga tjín xi skoe̱ nga Biblia tibʼexkialee, koaan tsa ya tabletaná kʼoa tsa ya celularná kʼoéxkianilee je texto ánni nga tsín ʼya xi skoe̱ni.

7. Tojo tso 1 Corintios 9:20-23, jméni xi koa̱n sʼiaan nga chjénngilee josʼin kitsoyason je Pablo.

7 Ni̱jinlee yaoná jotjío kon chjota kʼoa kuinyañolee. Machjén nga si̱jinlee yaoná josʼin síkjaʼaitsjen je chjota (Prov. 20:5). Kataʼyala ijngokʼá josʼin kitsoyason Pablo. Nga chjota judío koan, kisijinle yaole josʼin síkjaʼaitsjen je chjota xi xin naxinandále nga kitsoyale je Énle Niná, nga̱ je chjota xi kitsoyasonle tjínjinkʼa xi tsín be xi tʼatsʼe Jeobá kao tʼatsʼe xo̱n Escritura. Kʼoa ñá, tsa mená si̱jinlee yaoná josʼin síkjaʼaitsjen je chjota, koa̱njin kjoásjaijiaan je xo̱n xi síkasénná je naxinandále Niná kʼoa tsa maije̱ si̱jélee kjoafaʼaitsjen je ndsʼee xi ngisa bexkon chjota ya ʼnde jñani ʼmiyasoán (tʼexkiai 1 Corintios 9:20-23). *

8. Jósʼin koa̱n chja̱kaonajmíñá chjota xi tʼatsʼe Biblia.

8 Je kjoásjee chjota xi mele kjuinrʼoé je Énle Niná (Mat. 10:11TNM). Kʼoa nga chja̱kaonajmiá je chjota, machjén nga chjónangilee josʼin síkjaʼaitsjen kʼoa nda kuinyañolee. Tobʼelañá, jngo ndsʼee xi Inglaterra tsʼe kui kjonangile chjota jméni xi machjén nga ndasʼin koatio xi jechixan, jósʼin tjínnele sijchá je ʼndíxtile kʼoa tsakuije̱ jméni xi machjén nga sʼiaan nga koa̱nná kʼoéndajiaan je kjoa xi bitjatojiaan. Kʼoa nga jekʼoatso je chjota josʼin síkjaʼaitsjen, itsole: “Jósingái ji, a basenkaoná kjoafaʼaitsjen jebi xi jeme 2,000 nó tjínle nga kichji”. Kʼoa alikui kui Biblia síkʼaxki̱, tosaa ya teléfonole bakónile je texto.

JÓSʼIAAN NGA KUICHOKAJIN NI̱MA̱LE CHJOTA JE ÉNLE NINÁ

9. Jósʼin koa̱n kʼuínyalee je chjota xi tsín mele nga tʼatsʼe Niná chja̱kaonajmíñá.

9 Tjín chjota xi tsín mele nga tʼatsʼe Niná chja̱kaonajmíñá. Jósʼiaan nga kuichokajin ni̱ma̱le chjota jebi je Énle Niná. Koaan kui chja̱kaonajmíñá jmeni xi mandosinle. Tobʼelañá, nkjín chjota xi kui mandosinle tʼatsʼe jmeni xi tjín i̱ Sonʼnde kao ngʼajmi. Kʼianga kui chja̱kaonajmíñá xi tʼatsʼe jebi, koaan i̱ kʼuínlee: “Kʼianga kjimale tjíosínda tsa jmeni je chjotachjine kui kotsenle josʼin tjíonda jmeni xi tjín. Tobʼelañá, je chjota xi micrófono sínda kui kotʼayason josʼin tjíonda je xo̱ñoaa, kʼoa je xi cámara sínda kui kotʼayason josʼin tjíonda je xkoaan. Jméni xi fiya jkui kʼianga nikjaʼaitsjenjin jmeni xi tjín i̱ Sonʼnde. A kʼoasʼin nikjaʼaitsjain nga tojbi tsʼatsen, a tjín xi kisinda axo jókoanni tsʼatsen”. Kʼoa nga jekʼoakuitsoná je chjota josʼin síkjaʼaitsjen, koaan i̱ kuixoán: “Kʼianga kui kotʼayason chjotachjine xi tʼatsʼe jebi, tsakui nichxin kui nikjaʼaitsjeen ʼyáni xi kisinda je xo̱ñoaa kao xkoaan. Jngo chjota xi tsakʼejna nichxin kjoatse kui kiskonangi tsa male nrʼoé je xi kisinda xo̱ñoaa kʼoa tsa male kotsen je xi kisinda xkoaan. Kʼoa tijé chjota jebi kʼoakitsoni nga je xi kisinda xo̱ñoaa kao xkoaan jé tsjoále kjoachjine je chjota. Kʼoa tjínkʼa je chjotachjine xi kʼoatisʼin síkjaʼaitsjen” (Sal. 94:9, 10). Xijekoa̱n, koaan koakolee jngo video xi faʼaitʼa ya jw.org® jñani “Opiniones sobre el origen de la vida” tso, ya jñani “Entrevistas y experiencias” tso (tjasjai ya PUBLICACIONES > VIDEOS). Kʼoa tsa maije̱ koaan kʼoailee je folleto ¿Es la vida obra de un Creador? kʼoa tsakuije̱ folleto El origen de la vida. Cinco cuestiones dignas de análisis.

10. Jósʼin koa̱n chja̱kaonajmiá je chjota xi tsín mele nga tʼatsʼe Niná kʼuínyalee.

10 Me tongatsʼi je chjota xi mele nga ndasʼin koatio nichxin xi nroaján. Tonga tjínkʼa xi kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga kjoe Sonʼnde kʼoa nga tsín tiʼya xi koationi. Jngo superintendente xi tsʼe circuito xi Noruega tsʼe kʼoatso nga je chjota xi tsín mele nga tʼatsʼe Niná ʼmiyalee ngisaa binyáño kʼianga kui chjakaonajmíñá jmeni xi chon sonʼnde ndʼaibi. Kʼianga jesítiʼnda je chjota, itsole: “A ngisaa nda kuiyoaa tsokʼoa nichxin xi nroaján. ʼYáni xi koa̱nle kʼoendajin je kjoa xi tjín. A je chjota político, a je chjotachjine, axo ʼyáni”. Kʼianga jekʼoatso chjota josʼin síkjaʼaitsjen, jngoo texto bʼéxkiale xi kui nchja̱ni tʼatsʼe jokoa̱nchon nichxin xi nroaján. Tjínkʼa je chjota xi mandosinle nga kʼoatso je Biblia nga tsín jme xi koa̱nle je Sonʼnde kʼoa nga kʼoatso nga koa̱n koatio ngantsjai nichxin je chjota xi nda sʼín (Sal. 37:29; Ecl. 1:4).

11. 1) Ánni nga kjaʼaí kjaʼaísʼin kʼuínyasínilee nga jngó jngó chjota. 2) Jméni xi kuenta sʼiaan tojo kitso je Pablo josʼin faʼaitʼa ya Romanos 1:14-16.

11 Ndasʼin bichómani nga kjaʼaí kjaʼaísʼin ʼmiyalee je chjota, nga̱ kjaʼaí kjaʼaísʼin síkjaʼaitsjen nga jngó jngó kʼoa alikui tongóson jmeni xi mandosinle. Tjínkʼa xi mandosinle nga kui chjakaonajmíñá tʼatsʼe Niná kʼoa tsa tʼatsʼe Biblia, tonga tjínkʼa xi ngisa nda nrʼoéná kʼianga tsín tokjoan Biblia nikʼaxkiaa kʼianga chjakaonajmiá. Tjínnele kʼuínyalee je Énle Niná toʼya chjotani (tʼexkiai Romanos 1:14-16). * Kʼoa tsín si̱chajiaan nga je Jeobá basenkao chjota xi tsjoake je kjoatéxomakixi nga bichókajin ni̱ma̱le je Énle Niná (1 Cor. 3:6, 7).

JÓSʼIN CHJA̱KAONAJMÍÑÁ ÉNLE NINÁ JE CHJOTA XI ASIA TSʼE

Tjín ʼnde jñani tsín makjainle chjota xi tʼatsʼe Niná, kʼoa je ndsʼee tsoyale chjota jebi je kjoafaʼaitsjen xi tsjoá Biblia (Chótsenlai párrafo 12, 13)

12. Jméni xi koa̱n sʼiaan nga kʼuínyalee Énle Niná je chjota xi Asia tsʼe xi tsín mandosinle nga skoe̱ xi tʼatsʼe Niná.

12 Jngo tjíjtsa Sonʼnde, nkjín mani je ndsʼee xi satéjin chjota xi Asia tsʼe. Tjínkʼa xi ya nroani ʼnde jñani tsín tsjoáʼnde je chjotaxá nga sakóyason xi tʼatsʼe Niná. Ya Asia nkjín ʼnde tjín jñani tsín timandosinnile je chjota nga skoe̱ xi tʼatsʼe Niná. Kʼoa kʼianga kui chjakaonajmíñá tʼatsʼe Niná, tjínkʼa xi mamele kotʼaya Biblia. Tonga kʼoati tjínkʼa xi tsín tso kon nga kʼoasʼín. Jméni xi koa̱n sʼiaan nga chja̱kaonajmíñá je Énle Niná. Tjínkʼa je ndsʼee xi kʼoatso nga ndasʼin bichómani nga títjonkjoanla símiyo je chjota, kʼoa kʼianga bele kon kʼiaa bʼéyanajmíle josʼin tsakasenkao nga kitjenngi jotso je kjoafaʼaitsjen xi tsjoá je Biblia.

13. Jmé xi koa̱n sʼiaan nga koa̱nndosinle chjota jmeni xi tso je Biblia (chótsenlai sén xi faʼaitʼa ya portada).

13 Je xi ngisa mandosinle chjota kui je kjoafaʼaitsjen xi faʼaitʼa Biblia (Ecl. 7:12). Ya Nueva York, jngo tichjaa xi je chjota xi én chino mandarín nchja̱ tsoyasonle, itso: “Sijinle yaona jotjío kon je chjota kʼoa nda nrʼoele jmeni xi tso. Kʼianga sʼejinna nga tokʼia faʼai, kui kjonangile jósʼin tjíoni, tsa jekisokoxále kʼoa a nda fikao chjota xi ya tsʼe”. Nga kui kjonangile je tichjaa, kʼoasʼin fákaonajmíni xi tʼatsʼe Biblia. Kʼianga bele kon, itsole: “Jósingái ji, jmé xi koasenkaoná nga ndasʼin kjuinkoaa xíngiaa ngatsʼiaa. A koaan koakole jotso je Biblia. Itso: Kʼianga kjoabixkan sʼetsʼiakao yaa mangóson joma nga bitjoxondo je nandá, kʼianga kjesa jme kjoabixkan sʼejin, tisenxin. Jósʼin nikjaʼaitsjain, a tsí koasenkaoná kjoafaʼaitsjen jebi nga ndasʼin kjuinkoaa xíngiaa” (Prov. 17:14). Nga kʼoasʼin chjakaonajmiá je chjota kʼoasʼin ʼyañá tsa kjuinrʼoéná xi ngindia.

14. Jméni xi sʼín jngo ndsʼee kʼianga tsoyale chjota xi tsín makjainle tʼatsʼe Niná.

14 Jókoa̱n kʼuínlee je chjota xi kʼoatso nga tsín makjainle tʼatsʼe Niná. Jngo ndsʼee xi jenʼio nda be josʼin tsoyale je chjota xi tsín jme religión tjíojin ya jñani Lejano Oriente ʼmi, itso: “Kʼianga kʼoatso je chjota nga tsín makjainle xi tʼatsʼe Niná kui xi tsonile nga tsín koa̱n je sʼe̱tsʼoale je xi to chjota sínda. Kʼoaxinle nga kʼoatisʼin sikjaʼaitsjen tsanda an nga tsín ñaki niná je xi to chjota sínda. Kui bʼexkiale Jeremías 16:20, jñani tso: A koaanle je chjota sindale yaole jngo niná kʼianga tsín niná je. Xijema, kui kjonangile jókoa̱nni jchaa je xi ñaki Niná kjoaixi. Nda nrʼoele jmeni xi tso kʼoa kui bʼexkiale Isaías 41:23, jñani tso: Kʼoatʼinnáijin jme xi koa̱n nichxin xi nroaján, ánni nga jchasínijin nga niná mao. Xijema, kui xinyale jmeni xi tongini kitso je Jeobá nga kʼoakoa̱n nichxin xi nroaján”.

15. Jmé xi bakóyaná josʼín jngo ndsʼee xi Asia tsʼe.

15 Kataʼyala josʼín jngo ndsʼee xi Asia tsʼe kʼianga fisíxatʼa ijngokʼa je chjota. Itso: “Kui xinyale xi tʼatsʼe Sonʼnde, bakole je kjoachjine xi tsjoá Biblia kʼoa josʼin tíbitjoson je én xi tongini kinokjoa. Xijema, kʼoaxinle nga ngayeje jebi kui bakóná nga tíjnakon je xi kisindaná kʼoa nga nʼio chjine. Kʼianga majinle je chjota nga tíjna Niná, kʼiaa fakaonajmíña jmeni xi tso Biblia xi tʼatsʼe Jeobá”.

16. Tojo tso Hebreos 11:6, ánni tjínnenile kuinyakoaa je xi ʼmiyalee Biblia nga katamakjainle xi tʼatsʼe Niná kao jmeni xi tso je Biblia.

16 Kʼianga ʼmiyalee Biblia je chjota xi tsín jme religión tjíojin, tjínnele kuinyakoaa nga tosi tonda katamakjainle nga tíjna Niná (tʼexkiai Hebreos 11:6). * Kʼoati machjén nga kuinyakoaa nga katamakjainle jmeni xi tso je Biblia. Tsakui nichxin nkjín kʼa chja̱kaonajmíñá jmeni xi tsoya je Biblia. Kʼianga ñandia ñandia kʼuínyalee, koakolee choa̱ xi bakó nga Énle Niná je Biblia. Tobʼelañá, koaan kui chótʼayajiaan josʼin tíbitjoson je én xi tongini kinokjoa, josʼin mangóson jmeni xi tso Biblia kao jotso je chjotachjine kʼoa tsakuije̱ kjoafaʼaitsjen xi tsjoá.

17. Jósʼin kuichomani tsa koakolee kjoatsjoacha je chjota.

17 Kʼianga bakolee kjoatsjoacha je chjota, ni xi religión tjíojin kʼoa ni xi mai, binyakaoñá nga Cristo katafitjenngile (1 Cor. 13:1). Nga Biblia ʼmiyalee je chjota, kui xi mená nga katamajinle nga tsjoakená Niná kʼoa nga kʼoati kui xi mele nga tsjoacha koaan tsanda ñá. Nga xki̱ nó, nkjín chjota fisʼenngindá xi tsjoake Niná, tonga ngasʼa tsín mandosinle tsakai tʼatsʼe Niná kʼoa tsín jme religión tjíojin. Jebi kui tsoyaná nga tsín koa̱n kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga tsín kʼoantjaiya je chjota, kʼoa machjén nga ñaki koa̱nndosin kjoaixiná toʼya chjotani. Nda kuinóʼyalee kʼoa si̱jinlee yaoná josʼin síkjaʼaitsjen. Jmeni xi nʼia kʼoasʼin bakonilee nga je choa̱le Cristo katafitjenngi.

KJOAJNDA 76 A tsí nʼio tsjoa sʼeli

^ párr. 5 Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, nʼio nkjín chjota xi tsín tijme religión tjíojinni. Kʼoa i̱ kjoaʼmiya jebi kui chótʼayajiaan jósʼin chja̱kaonajmíñá Énle Niná kʼoa jósʼin kuisenkoaa nga katamakjainle xi tʼatsʼe Jeobá kao jmeni xi tso je Biblia.

^ párr. 1 Tojosʼin tjíokotʼayason kʼa je chjota, jolani ya naxinandá Albania, Alemania, Australia, Austria, Azerbaiyán, Canadá, China, Corea del Sur, Dinamarca, España, Francia, Hong Kong, Irlanda, Israel, Japón, Noruega, Países Bajos, Reino Unido, República Checa, Suecia, Suiza kao Vietnam.

^ párr. 2 JÓSʼIN TSOYANILE: I̱ kjoaʼmiya jebi kʼianga je bʼaxki̱ chjota xi tsín jme religión tjíojin kʼoati je nchja̱ni xi tsín makjainle tʼatsʼe Niná.

^ párr. 7 1 Corintios 9:20-23: “An koan joni chjota judío xi tʼatsʼe chjota judíos, jméni nga sikinjesínia chjota judíos. Kʼoa xi tʼatsʼe je xi tjíongile kjoatéxoma, kʼoatisʼin koan joni xi tjíongile kjoatéxoma, (nda tsa tsín an batejnangile kjoatéxoma) jméni nga sikinjesínia je xi kʼoasʼin tjíongile kjoatéxoma. 21 Kʼoa xi tʼatsʼe je xi tsínle kjoatéxoma, kʼoati koan an joni je xi tsínle kjoatéxomajin, (likui kʼoakoan an joni tsa tsínna kjoatéxomajin, tonga tijnangia kjoatéxomale Cristo) jméni nga sikinjesínia tʼatsʼe Niná je xi kʼoasʼin tsínle kjoatéxomajin. 22 Kʼoa xi tʼatsʼe je xi choakon, kʼoati an choakoan, jméni nga sikinjesínia je xi kʼoasʼin choakon. Xi tʼatsʼe ngatsʼi, kʼoasʼin koan an ngayije, jméni nga tojo kʼoasʼinnia nga kʼoasjentjaikʼania. 23 Kʼoa jebi kʼoasʼian xi tʼatsʼe énnda tʼatsʼe Cristo, jméni nga tojngo kʼoakaotʼasínina kao je”.

^ párr. 11 Romanos 1:14-16: “An kitjenna xi tʼatsʼe chjota griego kʼoa xi tʼatsʼe chjotakjaʼaí, xi tʼatsʼe chjotachjine, kʼoa xi tʼatsʼe xi tsín tsa chjine. 15 Kʼoasʼin tijnanda nga an, nga kʼoati kuinchjayajinno je énnda xi tʼatsʼe Cristo, jon xi tiyo ya Roma. 16 Nga̱ likui masoana xi tʼatsʼe je énnda xi tʼatsʼe Cristo, nga̱ kui xi nganʼiole Niná, xi bʼasjentjai ngatsʼi xi makjainle, títjon chjota judío kʼoati chjota griego”.

^ párr. 16 Hebreos 11:6: “Tsa tsín makjainná, likui nda sʼekon Niná xi tʼatsaan. Je xi faʼaikonle Niná, machjén nga koa̱nkjainle nga tíjna Niná, kʼoa nga Niná tsjoá chjíle je chjota xi nʼio básjai nga je”.

^ párr. 57 XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: Jngo ndsʼee xi ya hospital síxá títsoyale je xi ya ñatjen síxá, kʼoa xijemani, je chjota jebi kotʼa jmeni xi faʼaitʼa ya jw.org.