Ir al contenido

Ir al índice

XI TʼATSʼE JNGO CHJOTA

Ngisaa tse kjoanichikontʼain títsjoána Jeobá tikʼoajinni josʼin kisikjaʼaitsjen

Ngisaa tse kjoanichikontʼain títsjoána Jeobá tikʼoajinni josʼin kisikjaʼaitsjen

ʼBEÑA nga tjínnele precursor sʼin sixá, tonga kʼoati kisikjaʼaitsjen tsa ñaki tsjoa sʼe̱ tokoan nga kʼoasʼian. Ya jñani kisixá, an kisikasén je tsojmi xi ma chine tjen Alemania saʼnda ʼnde xi tjío ya África, jolani Dar es Salam, Elisabethville kao Asmara. Likui kui kiya jkoa tsa yani kjuíxinyasoan ya ʼnde xi tjío África.

Kʼianga chan kitso tokoan nga precursor sʼin kisixá, ngisani tse kjoanichikontʼain kitsjoana Jeobá tikʼoajinni josʼin kisikjaʼaitsjen (Efes. 3:20). Xínyalano jmeni xi koantʼen saʼnda nga sʼa koanjchínga.

Yaa Berlín (Alemania) kitsian nga nó 1939 kʼianga tokʼia kitsʼia je Kjoajchántse xi majaoni. Kʼianga nó 1945, nga toje tífetʼa kjoajchán, bomba kichosíkʼatsao chjota ya Berlín. Tjínkʼa bomba xi ya kitsao ya chrian ndʼiana. Kao je xijchána yaa tsangínjin jngo ʼnde jñani batioʼmale bomba je chjota. Kʼoa xijekoan, yaa tsangínkiyuijin jñani Erfurt ʼmi jñani tsʼe je mana.

Je xijchána kao tichja ya Alemania (chrianle nó 1950)

Je mana nʼio tsakásjai jokjoantjínni xi kixi. Nkjín libro xi bʼasje chjota kao tʼatsʼe religión tsakʼéxkia, tonga alikui kisʼejngo kon. Kʼianga nó 1948, jao testigole Jeobá kichokonnajin. Kisikʼasʼen je mana kʼoa nkjín koya jme xi kiskonangile. Kʼoa saʼnda tsín jngo hora jaʼato nga i̱ kitsonajin je mana kao tsotiʼndí tichja: “Jekamasjaina xi kixi”. Kʼoa tochoatsee jaʼato nga tsangínjin kjoajtín ya Erfurt kao mana kʼoa kao tsotiʼndí tichja.

Kʼianga nó 1950, yaa Berlín tsangínkiyo ijngokʼaijin kʼoa yaa jtín jñani Berlín-Kreuzberg ʼmi tsangínjin kjoajtín. Kʼianga xin ʼnde tsangínkiyuijin, yaa jtín xi Berlín-Tempelhof ʼmi tsangínjin kjoajtín. Kʼianga jeki nichxin je mana kisʼenngindá. Tonga an to jao kisʼe tokoan.

ALIKUI TIJAO KISʼENI TOKOAN KʼOA TSÍN TIKITSOKJONÑA

Nga nʼio tsokjoan ñʼai koanna nga nda kisixále Jeobá. Ningalani jao nó kitjoa nga kixinyasoan tsín ʼya xi tsakjakaoña Énle Niná. Tonga nʼio tsakasenkaona kʼianga tsaʼbexkoan je ndsʼee kao tichjaa xi nʼiojin koan kʼoa xi je Jeobá kisinʼiotʼa. Tjínkʼa xi ya kinikatíonʼio ʼnde jñani kisikjaʼá kjoañʼai je chjota nazi kʼoa tjínkʼa xi ndoyá tsakatioʼya ya Alemania oriental. Tjínkʼa xi toʼma kikao je xo̱n xi Énle Niná yʼangini ya Alemania oriental. Nʼio tsakasenkaona jmeni xi kisʼin je ndsʼee. Kui kisikjaʼaitsjen jokji kjoama̱ tsakʼéngi nga kisixále Jeobá kao ndsʼee, kʼoa kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga kʼoati machjén nga tsín tsokjoan tsanda an.

Kʼiaa koannʼiojian kʼianga tsakʼéndajin je ndsʼee josʼin tsakʼinyason nga nó 1955. Jngo carta jaʼaitʼa ya xo̱n xi chotʼayá xi Informador tsakʼin, * je ndsʼee Nathan Knorr kʼoakitso nga je naxinandále Niná kʼoasʼin tsakʼéndajin nga nʼio sa̱kóyason nga kʼia, kʼoa tsa tsjoánganʼio ngatsʼi ndsʼee kʼiajin nga ngisasa nʼio nkjín koa̱nni xi kuitsoyason. Kʼoa kʼoakoan kjoaixi. Tochoatsee jaʼato nga kitsjoatʼale yaona je Jeobá kʼoa kʼiaa nga nó 1956 tsangínsʼenngindáijin kao je pana kʼoa kao tichja. Tonga kʼoati nʼio tjínle kjoandosin jmesani xi kiskoejian.

Tokʼoa jekjoatse ʼbe nga kui xi ngisa ndatjín nga precursor sʼin sixá. Tonga tojo kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga skan kʼoasʼian. Títjonkjoanla ya Berlín kiskotʼaya nga koa̱nna koatenaya tsojmi. Xijekoan, kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga tjínnele sixákjoanla choatse. Kuinga ya kisixáña nga nó 1961 ya Hamburgo, jngo ʼnde xi ya Alemania tíjna. Kʼianga jetisixá likui tikitsoni tokoan nga precursor sʼin sixá.

Nʼio tsjoale kjoanda Jeobá nga tsaʼbexkoan je ndsʼee xi tsakinyakaona nga koanjinna nga kui xále Niná xi ngisa títjon tíjna. Nkjín je xi miyona mani xi precursor sʼin kisixá kʼoa nʼio nda choa̱ tsakatíona. Xi ijngosani, je ndsʼee Erich Mundt, xi kʼoati chjota nazi kisikʼéjnanʼio, nʼio tsakasenkaona nga je Jeobá tjínnele sinʼiotʼa. Kʼoakitsona nga kinroajen kjoamakjainle je xi toje tsakʼa yaole. Tonga je xi Jeobá kisinʼiotʼa, kixi koan kʼoa nʼio kitsjoanganʼiole je naxinandále Niná.

Nga tsakʼetsʼiakoa nga precursor sʼin kisixá (1963)

Kʼoa je ndsʼee Martin Poetzinger, xi ya Cuerpo Gobernante tsakʼejnajinle nga koanni, i kitsole je ndsʼee nga kisinʼiojin: “Je xi ngisasa nʼio chjíle xi tjínná kuinga nʼiojin maa”. Kʼianga kisikjaʼaitsjenjian jmeni xi kitso je ndsʼee, kisikʼéjnaña je xána kʼoa precursor sʼin kisixá nga sá junio nó 1963. Nga kʼoakisʼian kui xi ngisa nʼio tsjoa tsakáya tokoan. Kʼianga jejao sá jaʼato, nga kjesa bajngixá ijngokʼajian, kʼiaa kʼoatsakʼinna nga precursor especial sʼin sixá. Kʼoa nga koanskanni, kʼoatsakʼinna nga ya Skuela xi tsʼe Galaad kjuía xi mani 44. Ngisaa tse kjoanichikontʼain kitsjoana Jeobá tikʼoajinni josʼin kisikjaʼaitsjen.

NʼIO TSE JMENI XI KOANJINNA YA GALAAD

Je xi nʼio tsakasenkaona kui jmeni xi kitso je ndsʼee Nathan Knorr kao Lyman Swingle, nga tsín koa̱n tokjoan si̱kʼéjnaa xále Niná kʼiatsa jme kjoa kuitjátojiaan. Kʼoakitsonajin nga tosi tonda si̱xálaijin Niná ninga kjoa kuitjátojinjin. Je ndsʼee Knorr i kitsonajin: “Jméni xi ngisa kuenta sʼiaon. A kuinga chʼao chon je ʼnde, a kuinga cho̱ tjín, axo kuinga ma̱ tjíosíjchá yaole chjota. Axo kui ngisa kuenta sʼiaon je yá xi tjín, je naxó xi tjín kʼoa kao chjota. Tsjoacha katamao je chjota”. Kʼianga kui títsoyanajin je ndsʼee Swingle ánni nga tsín manga kʼanile je ndsʼee jñani nikasén, ñaki kinroajen ndáxko̱n kʼoa tsín tikoan kinchja̱yani. Jmeni xi kitso je ndsʼee ñaki kichokajin ni̱ma̱na kʼoa kʼoatsakʼe tokoan nga tsínkui kʼoasʼian jmeni xi tsín nda kʼoe kon je Cristo kao ndsʼe̱ (Mat. 25:40).

Claude, Heinrich kao an, nga misionero sʼin tsakiyuijin ya Lubumbashi (República del Congo, 1967)

Kʼianga jekʼoatsakʼinnajin jñani ni̱kasénnajin, jan ndsʼee xi ya Betel síxá kui kiskonanginajin jñáni koanngínjin. Tsjoa kisatiole kʼianga kʼoakitso je ndsʼee xi ngikʼa jñani ni̱kasén, tonga kʼianga kʼoakixinle nga ya República del Congo ni̱kasénna, tojyó tsakatio kʼoa i kitso: “A yaa Congo ni̱kasénli, je Jeobá katasíkuindali”. Nga kui nichxin nʼio noʼyale xi tʼatsʼe kjoajchán, nga chjota nikʼien kʼoa nga nʼio chʼao kjoan sondado xi tjín. Tonga kui ngisa kuenta kisʼian jmeni xi tsakʼinyana. Kʼianga tosʼa choatse jaʼato nga jetʼanajin je Skuela xi tsʼe Galaad, nga sá septiembre nó 1967, kʼiaa tsangínjin ya Kinsasa kao je ndsʼee Heinrich Dehnbostel kao Claude Lindsay.

NʼIO TSE JMENI XI KOANJINNA KʼIANGA MISIONERO SʼIN KISIXÁ

Kʼianga jekichuijin ya Kinsasa, jan sá nga én francés kichotʼayaijin. Xijekoan, yaa tsangínjin saʼnda Lubumbashi (jñani Elisabethville ʼmi ngasʼa), naxinandá xi ya machinrókao Zambia. Kʼoa yaa tsakiyonijin jñani bationi je misionero, jngo ʼnde xi ya tíjna ngabasenle naxinandá.

Nga nkjín ʼnde tjín jñani kjesa ʼmiyasonjin ya Lubumbashi nʼio tsjoa kisatio tokuinjin nga jin títjon tsakʼinyalaijin Énle Niná je chjota xi ya tsʼe. Sasa nkjín koanni chjota xi tsakʼinyalaijin Biblia. Kʼoati tsakʼinyalaijin je chjotaxá kao policía. Nkjín mani xi bexkón je Énle Niná kʼoa kisasenle nga tsakʼinyasuinjin. Nga én suajili nchja̱ chjota, kʼoati kui én kichotʼayaijin kao ndsʼee Claude Lindsay. Nga koanskanni, yaa kinikasénnajin ya jtín xi én suajili nchja̱.

Jmeni xi kinʼiaijin nʼio tsjoa tsakáya tokuinjin, tonga kʼoati tse kjoa kitjatojinjin. Nkjín kʼa nga énndiso tsakánenajin kʼianga chʼi̱ je sondado, kʼoa tjínkʼa policía xi totaon tsabenajin. Ñandia kʼianga tiyojtínjin jñani tiyonijin, je policía kichosikitsónjin kʼoa yaa ndʼiabasen kikaonajin. Toyaa jinʼnde kisikatíonajin kʼoa jela las diez nga njio nga kisikatíondáinajin.

Kʼianga nó 1969, superintendente xi tsʼe circuito koan. Tsʼakaona jñani ʼndekixí chon kʼoa nʼio kjin tsakʼamje jñani to ndiaa jñá chon. Ya jñani kichoa̱, je nachan xi tsakajnane xo̱ʼnda̱ bationgi kʼoa kʼianga jemaʼisen ñaki bʼéjta ngatsʼi. Tonga kʼoati faʼaitsjenna nga biyoʼngijin nga jemanjio kʼianga tʼatsʼe Biblia chobayanijin.

Kʼianga ngisa tse kjoa jaʼatojian kʼiaa nga kjoasi tsakʼétsʼiakao je chjota xi Kitawala sʼin tsaʼyale. * Tjínkʼa je xi testigole Jeobá kitsole yaole kʼoa yaa jinjtín tsakatiojin kʼoa saʼnda kisʼele xá jinnaxinandále Niná. Tonga chjota jebi alikui tsakʼanachale je ndsʼee xi kixi kitʼale Niná (Jud. 12). Nga jeki nichxin, je Jeobá kisitsjee naxinandále kʼoa ngisaa koannkjínya je chjota xi kixi kitʼale Niná.

Kʼianga nó 1971, yaa sucursal xi tíjna Kinsasa kinikasénna. Nkjín xá xi kisʼian, jolani nga kui kiskotʼa je xo̱n xi síkasén je jtín kʼoa je xo̱n xi nikasénle, nga síjé xo̱n xi Énle Niná yʼangini, kʼoa josʼin sʼendiaale jtín ya tjen Betel. Kʼoati koanna josʼin tsakʼendajian nga tsakʼinyason je Énle Niná ya naxinandá jebi, ninga tsín nanda tjín je lʼí, je nandá kʼoa ninga tsín carretera. Sakʼoaa nkjín sá bichónile jtín je xo̱n xi nikasénle. Avión fikao nga títjon kʼoa xijema chitso fikao, tonga nga tsajngá tjín jinnandá nkjín xomana nga toya sʼeyojinnʼio. Ninga kʼoalani, bitjoson xá jebi.

Tokʼoakoanna nga tsaʼbe josʼin bʼéndajin ndsʼee nga satío je kjoajtíntse ninga ma̱ tjíosíjchá yaole. Je xi plataforma síkao kui je xjoa̱le xobí, kʼoa li̱ji̱ síchjén xi bʼényʼoáni kʼoa kʼoati li̱ji̱ batíoxkóya xi batione. Yáxá síchjén nga bʼénda kʼoa xjoa̱le yá batésonni kʼoa kʼoati kui xi yámixa̱ síkao, kʼoa nga tsín xo síchjén tikui nʼó xi tjosjekajonni yá kjonyani. Je ndsʼee nʼio básjaile josʼin bʼéndajin nga satío je kjoajtíntse. Nʼio kisikjóa kʼianga jexin ʼnde kinikasénna nga̱ nʼio tjao koanna.

NGA YA KENIA KISIXÁLE NINÁ

Kʼianga nó 1974, kʼiaa kichoa ya sucursal xi tíjna ya Nairobi (Kenia). Nʼio tse xá kisʼe nga̱ te mani naxinandá kjinentsja sucursal jebi, kʼoa tjín naxinandá jñani tsín kitjoʼnde nga tsakʼinyason. Me tokjitʼa nga ya naxinandá jebi kinikasénna, jolani ya Etiopía. Nʼio tse kjoa jaʼatojin je ndsʼee xi ya tsʼe kʼoa kitjenngike chjota. Nkjín xi totaon tsaʼya kʼoa ndo̱ya kinikatíoʼya, kʼoa saʼnda kinikʼien kʼa. Tonga kixi koan nga̱ nda tsakatio ngixko̱n Jeobá kʼoa nda tsakatiokao xínkjín.

Kʼianga nó 1980, kʼiaa chixankoa je Gail Matheson, xi Canadá tsʼe. Ñatjen tsangínníjin je Skuela xi tsʼe Galaad, kʼoa carta kichjilaijin xíngijin nga kichobaijin. Yaa Bolivia kinikasén, kʼoa xijekoanni 12 nó, yaa Nueva York kiskajin ijngokʼaijin xíngijin, kʼoa tochoatsee jaʼato nga chixainjin ya Kenia. Tsjoale kjoanda je chjoónna nga kʼoasʼin síkjaʼaitsjen josʼin mele Niná kʼoa nga tomajngoni kon jmeni xi tjínnajin. Kʼoa saʼnda ndʼaibi nʼio tsjoachaijin xíngijin.

Kʼianga nó 1986, superintendente xi tsʼe circuito koan kʼoa kʼoati ya tsakatejnajinle je Comité xi tsʼe Sucursal. Je Gail kao an yaa tsangínnixatʼaijin je jtín xi je kjinentsja sucursal xi tíjna Kenia.

Nga jngo kjoanokjoaya kitsjoa nga kisʼejna kjoajtíntse ya Asmara (1992)

Faʼaitsjenna josʼin kisʼendajin nga kisʼejna jngo kjoajtíntse ya Asmara (Eritrea) kʼianga nó 1992, nga tojo tjoʼndesa nga sakóyason. Toyaa kisokoʼndenajin jngo niʼya jñani tsojmi binyátjao chjota, ndʼia jebi ngisaa ndasʼin matsen sonngʼale tikʼoajinni jokji ya yale. Tonga kʼianga jekisʼejna je kjoajtíntse, tokʼoakoanna josʼin tsakʼéndaya je ndsʼee ánni nga koan kisʼejnani je kjoajtíntse. Nkjín ndsʼee xi naskánakjoan najño kichokao kʼoa yaa tsakátʼa jñani tsín nda matsen. Nʼio tsjoa kisatio tokuinjin kʼoa 1,279 koanni chjota xi kicho.

Kʼianga mangínnixatʼaijin je jtín kjaʼaí kjaʼaí chon jñani biyonijin. Sakʼoaa ya tsakiyonijin jñani nʼio nda chon ya ndaindáchikon kʼoa sakʼoaa ndʼia lámina tsakiyoʼyaijin kʼoa tsʼato 100 metro kjin tjío je baño. Alikui kui tsangínnijin jochon jñani tsakiyonijin, je xi nʼio faʼaitsjennajin kuinga nʼio nda tsakʼinyasuinjin kao ngatsʼi ndsʼee. Kʼianga xin kinikasénnajin, kinikjáoníjin je miyo xi kinikatúijin nga̱ nʼio tjao koannajin xíngijin.

TSE KJOANICHIKONTʼAIN KISOKONAJIN YA ETIOPÍA

Tjen nó 1987 saʼnda nó 1992, kʼiaa kisʼetʼaxo̱n ngixko̱n chjotaxá je xále Niná ya naxinandá xi kjinentsja sucursal xi tíjna Kenia. Kisatio oficina ya sucursal kao ya naxinandá. Kʼoa nga nó 1993, yaa kinikasénnajin ya oficina xi tíjna Adís Abeba (Etiopía). Nkjín nó nga toʼma tsakʼinyason Énle Niná ya naxinandá jebi, tonga nga kʼia jekitjoʼndele ndsʼee nga kitsoyason.

Jngo ʼnde xi ya Etiopía tíjna kʼianga superintendente xi tsʼe distrito koan (1996)

Je Jeobá tísíchikontʼain josʼin tíʼmiyason ya Etiopía. Nkjín ndsʼee xi precursor sʼin tjíosíxá. Saʼnda tjen nó 2012, nga xki̱ nó sa nkjín sa nkjín mani je xi precursor regular sʼin tjíosíxá. Xi ijngosani, je skuela xi satío jinnaxinandále Niná tjíosíchjine je ndsʼee, kʼoa tsʼato 120 Ndʼia jña chotʼayá jekisʼenda. Kʼianga nó 2004, je ndsʼee xi Betel tjío, yaa kikatio jñani sʼa kisʼenda chjotse. Xi tiyani, jngo Ndʼia jña satío kjoajtíntse kijna kʼoa nʼio ndasʼin kjimachjénle je ndsʼee.

Jokji tífaʼato nó, je chjoónna kao an, nkjín miyo tjínnajin ya Etiopía. Tjao benajin kʼoa nʼio nda chjota. Tochriansʼa nga ya kinikasénnajin ya sucursal xi Europa central tíjna xi totʼatsʼe nga chʼin tjínnajin. Nʼio nda síkuindanajin je ndsʼee tonga kʼoati nʼio nikjóaijin ndsʼee xi Etiopía tsʼe.

JÉ JEOBÁ XOTÍSʼÍN NGA NʼIO NDA TÍʼMIYASON

Tiʼyaníjin josʼin tísíchikontʼain Jeobá nga nda tíʼmiyason (1 Cor. 3:6, 9). Tobʼelañá, kʼianga tosʼa kixinyasonle je chjota xi ki̱cha̱ní kichokásjai ya Congo, kjesa ʼya xi tjínjin xi tsoyason ya Ruanda, tonga ndʼaibi jetsʼato 30,000 mani je ndsʼee. Kʼianga nó 1967, ya naxinandá Congo 6,000 mani je xi tsoyason, kʼoa ndʼaibi jela 230,000 mani, kʼoa nga nó 2018 tsʼato jngo millón koanni je xi kicho nga jaʼaitsjenya Kjoabiyale Cristo. Ngakjijnda naxinandá jña kjinentsja je sucursal xi tíjna Kenia, jetsʼato 100,000 mani ndsʼee xi tsoyason.

Jetsʼato 50 nó tjínle nga nkjín ndsʼee kisichjén je Jeobá nga tsakinyakaona nga precursor sʼin kisixá. Ningalani tojo tsokjon sakʼoa jé Jeobá tisinʼiotʼa. Josʼin tsakatejna ya África tíbasenkaona nga tsejta kjima kʼoa nga tokjimajngoni tokoan josʼin tijna. Je Gail kao an nʼio ʼyaxkuínjin je ndsʼee xi nda chjota, xi nʼio básjaile josʼín, kʼoa xi je Jeobá sínʼiotʼa. Tsjoale kjoanda je Jeobá nga tíbakóna kjoanda. Ngisaa tse kjoanichikontʼain títsjoána je Jeobá tikʼoajinni josʼin kisikjaʼaitsjen (Sal. 37:4).

^ párr. 11 Nga jekoanni Xá xi nʼia tʼatsʼe Niná tsakʼin. Kʼoa ndʼaibi, Xo̱n xi tjítʼa jme xi chotʼayá ya kjoajtín: Tʼatsʼe chjotale Cristo kao Xále Niná ʼmi.

^ párr. 23 Je én xi Kitawala tso én suajili kʼoa “xi bánentsja, xi bándiaa kʼoa tsa xi batéxoma” sʼin tsoyanile. Je chjota jebi kui xi koanmele nga tsín tije naxinandá Bélgica koanentsjani. Kʼoa kui xo̱n xi bʼasje testigole Jeobá kisijé, kiskotʼayajin kʼoa kisikʼabíson. Kisikitsónjin je Énle Niná kʼoa kjoa política kisikʼójin, kui kitsoya je kjoafaʼaitsjen xi kisʼele kao costumbre xi tjínle.