Ir al contenido

Ir al índice

KJOAʼMIYA XI CHOTʼAYA 29

“Nga inda an, kʼia tjínna nganʼio”

“Nga inda an, kʼia tjínna nganʼio”

“Xi tʼatsʼe Cristo tokui nda tjínkoan kao kjoaʼindana, kao nga nokjoaʼaonna, kao kjoañʼai, kao nga fitjenngi kontrana, kao xi li tojo xi kji ñʼai mana” (2 COR. 12:10).

KJOAJNDA 38 Jé Jeobá sikuindali

XI TÍNCHJA̱NI *

1. Jókisʼe sakʼoa kon je pastro Pablo.

JE PASTRO Pablo sakʼoaa kinroajen kon. Kʼoakitso nga “tífengi” nganʼiole, nga tsín choa ñʼai koanle nga kui kʼoakisʼin xi ndatjín, kʼoa nga sakʼoa tsínkjoan ñaki kʼoakoan josʼin koanmele ninga tsakʼétsʼoale je Jeobá (2 Cor. 4:16; 12:7-9; Rom. 7:21-23). Je Pablo kʼoakitso nga kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen chjotakontrale nga indajin koan. * Tonga alikui kui kisikinroajenni kon jmeni xi kitso xi ngikʼa, kʼoa ninga sakʼoa kisatengi alikui kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga tsín jme chjíle (2 Cor. 10:10-12, 17, 18).

2. Tojo tso 2 Corintios 12:9, 10, jmé xi koanchoyale Pablo.

2 Je Pablo koanchoyale nga tjínnile nganʼio jngo chjota xi kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga tsín jme nganʼio tjínle (tʼexkiai 2 Corintios 12:9, 10). * Kʼianga “je nganʼiona ngisa nʼio nda matsenni kao kjoaʼindali” kitsole Jeobá je Pablo, kui xi kitsoni nga je tsjoále nganʼio xi machjénle. Xi títjon, kataʼyala ánni nga tsín nʼio si̱kjáojinsíñá tsa ʼyani xi jokuitsoná.

TSJOA KʼOÉ TOKOÁN NINGA KUINÓKJOAʼAONNÁ

3. Ánni nga tsjoa kjoáyasíñá tokoán kʼianga nchja̱ʼaonná je chjota.

3 Aliʼya xi nda sʼe kon nga nokjoaʼaonle. Tonga sikinroajenjin tokoán tsakui nʼio si̱kjáojiaan (Prov. 24:10). Jósʼiaan tsa ʼya xi jokuitsoná. Koaan chjénngilee je Pablo nga tsjoa tsakáya kon ninga kinokjoaʼaonle (2 Cor. 12:10). Koaan tsjoa kjoáyaa tokoán kʼianga nchja̱ʼaonná je chjota kʼoa batiochjoaná, nga̱ kui xi bakó nga ñaki chjotatjenngile Cristo maa (1 Ped. 4:14). Je Jesús kʼoakitso nga chjota koaitjenngike je chjotatjenngile (Juan 15:18-20). Kʼoa kʼoakoan nga siglo 1. Tobʼelañá, je chjota xi costumbrele chjota griego kitjenngi, kʼoasʼin tsabekon chjotatjenngile Cristo nga tsín jme chjíle kʼoa nga tsín xo̱n male. Kʼoa je chjota judío kʼoasʼin tsabekon je pastro Pedro kao Juan nga toxkia chjota kʼoa nga “tsín tsa tse kiskotʼaya” (Hech. 4:13). Nʼio nkjín chjota xi tsín chjí tsabekon je chjotale Cristo, nga̱ tsín kjoa política kitsjonjin yaole kʼoa alikui kjoajchán kijin.

4. Jókisʼin je chjotatjenngile Cristo xi títjon tsakatio kʼianga tsín nda kisikʼaxki̱ chjota.

4 Ningalani tsín nda kisikʼaxki̱ chjota je chjotale Cristo xi títjon tsakatio, alikui kui tsakʼéchjoale nga tosi tonda kitsoyason. Tobʼelañá, je pastro Pedro kao Juan tsjoa tsakáya kon nga chjota kitjenngike nga̱ kuinga kʼoakoantʼainni nga chjotatjenngile Cristo koan kʼoa nga tsakakóyale xi kjaʼaí xi tʼatsʼe Jesús (Hech. 4:18-21; 5:27-29, 40-42). Je chjotatjenngile Cristo xi tsakatio nga siglo 1 alikui soa koanle. Nga̱ tsakinyakao je chjota, kʼoa je chjotakontrale alikui kʼoakisʼin. Tobʼelañá, je libro xi kiski kʼa millón mani chjota tjíobinyakao saʼnda ndʼaibi kʼoa tsjoále kjoachoya. Kʼoa je Chjotaxá xi kinchja̱yani jetíbatéxoma ndʼaibi ya ngʼajmi kʼoa jemachrianle nga koatexoma i̱ Sonʼnde (Mat. 24:14). Tonga je chjotaxá xi kitjenngike jekjoatse kʼien. Kʼoa je chjotatjenngile Cristo xi kixi koan rey sʼin tjío ndʼaibi ya ngʼajmi. Tonga je chjotakontrale jekʼien, kʼoa tsa kjoaʼáyalanile jé koatexomale Chjotaxá xi kinchja̱yani je chjotatjenngile Cristo (Apoc. 5:10).

5. Tojo tso Juan 15:19, ánni bʼasjengininá je chjota.

5 Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, kʼoati tjín chjota xi totaon bená, xi besinná kʼoa xi kʼoatso nga tsín jme chjíná. Ánni. Kuinga tsín kʼoatisʼin nikjaʼaitsjeen josʼin síkjaʼaitsjen je. Je chjota tosaa nda síkʼaxki̱ je xi yaole bʼasjengʼa, xi ngʼakon kʼoa xi xíjin. Tonga ñá bʼenelee yaoná nga nangitokon maa, nga ndʼé maa kʼoa nga nitjosoán. Xi ijngosani, alikui kjoa política nojiaan yaoná kʼoa nijngojinla chjotakjoajchán bʼainganʼiolee. Bʼasjenginá je chjota nga tsín ya nojiaan yaoná kjoa jebi (tʼexkiai Juan 15:19; * Rom. 12:2).

6. Jmé xá xi tísʼín je Jeobá kʼoa jósʼin tísíchjénná.

6 Ninga kjaʼaísʼin síkjaʼaitsjen chjota xi tʼatsaan, ñá tísíchjénná je Jeobá tʼatsʼe je xá xi kjima. Tobʼelañá, jé Jeobá xotísʼín nga ngisa nʼio tíʼmiyason nichxin xi tiyoaa ndʼaibi jngo tjíjtsa Sonʼnde. Xi choʼndale Jeobá maa, nʼio nkjín revista tichʼasjee xi kjaʼaí kjaʼaí én kʼoa kui xo̱n jebi xi ngisasa tíbʼabíson jngo tjíjtsa Sonʼnde, kʼoa millón chjota binyakoaa nga ngisa nda batio nga ʼmiyalee jotso Biblia. Kʼoa totʼatsʼee Jeobá nga tíbitjosonni ngayeje xá jebi. Kʼoa je Jeobá jngo jtín chjota síchjén xi kʼoasʼin bekon chjota nga tsínle nganʼio. Kʼoa ñá, jósʼin nikjaʼaitsjeen. A koaanle koasenkaoná Jeobá nga tajajin koaan. Tsa jaon, jmé xi tjínnele sʼiaan nga koasenkaoná. Janla koya kataʼyaa jme xi bakóyaná choa̱le pastro Pablo.

ALI TOKUI KJUINÑÁ JOKJI NGANʼIO TJÍNNÁ

7. Jñánile xi jngo koya xi bakóyaná choa̱le Pablo.

7 Jngo koya xi bakóyaná choa̱le Pablo kuinga tsín tokui kjuinñá jokji nganʼio tjínná kʼoa kao jmeni xi maná nʼia kʼianga nixálee Jeobá. Je Pablo koanjin nga nʼio nkjín koya jme xi tsakʼasjengʼani yaole. Yaa Tarso koanjchínga, ʼnde xi naxinandá Roma nchja̱ni. Ya naxinandá jebi nʼio kisʼe tao̱n kʼoa je skuela xi kisʼe kui xi ngisasa nʼio tsaʼyale. Je Pablo nʼio chjine koan nga̱ jé xi Gamaliel tsakʼin kitsoyale, jngo chjota xi nʼio tsaʼyaxkón nga kui nichxin (Hech. 5:34; 22:3). Je Pablo nʼio ndasʼin tsaʼyale ngixko̱n chjota judío. I kitso: “Nkjín koainjin xi tongóson tjín nóle chjotanaxinandána, tonga an jaʼatítjonle xi tʼatsʼe kjoale chjota judío” (Gál. 1:13, 14; Hech. 26:4). Tonga je Pablo alikui to yaole kini.

Je Pablo joni tsa tjé sʼin tsabekon jmeni xi chjí be je chjota, kʼoa ngisaa chjí tsabekon nga chjotatjenngile Cristo koan (Chótsenlai párrafo 8) *

8. 1) Tojo tso Filipenses 3:8, jósʼin kisikjaʼaitsjen Pablo tʼatsʼe jme xi kisikatío. 2) Ánni kʼoakitsoni Pablo nga nda kisʼe kon kʼianga kinroajen nganʼiole.

8 Je Pablo kao kjoatsjoa kisikʼéjna ngayeje jmeni xi chjí tsabekon je chjota. Kʼoakitso nga “tojoni tsa tjé” sʼin tsabekon (tʼexkiai Filipenses 3:8). * Tsee kjoa jaʼatojin nga chjotatjenngile Cristo koan nga̱ tije naxinandále koanjtikeni (Hech. 23:12-14). Kʼoa je chjota romano totaon tsabe kʼoa ndoyá kisikʼéjnaʼya (Hech. 16:19-24, 37). Xi ijngosani, nga chjotajée koan ñʼai koanle nga kui xi ndatjín kʼoakisʼin (Rom. 7:21-25). Tonga alikui kui jebi kisikʼajennile kon. Tosaa i̱ kitso: “Nda tjínkoan kao kjoaʼindana”. Ánni. Kuinga tsabe josʼin tsakasenkao Niná kʼianga kinroajen nganʼiole (2 Cor. 4:7; 12:10).

9. Jósʼin tjínnele si̱kjaʼaitsjeen tʼatsʼe jmeni xi chjí be je chjota.

9 Tsa mená nga je Jeobá tsjoánganʼioná alikui koa̱n nga kui chjí jchatokonñá yaoná jokji nganʼio tjínná, jokji kjoachjine tjínná, jñani tsaan kʼoa tsa nʼio nkjín tsojmi tjínná. Alikui kui jebi xi chjí be je Jeobá. Ya jinnaxinandále Niná alikui nkjín mani xi chjine josʼin síkjaʼaitsjen chjotasonʼnde, tsín nkjín xi nganʼio tjínle kʼoa tsín nkjín xi tjínle tao̱n. Je Jeobá tosaa kui “tsakjaʼájin je xi inda i̱ sonʼndebi” (1 Cor. 1:26, 27). Kuinga tsín koa̱n kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjenñá nga tsín koa̱n si̱xálee Niná tsa tsínná jmeni xi chjí be je chjota. Tosa kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga je Jeobá koasenkaoná. Tobʼelañá, tsa nokjoaan nga tsín sasénle je chjota jmeni xi makjainná koaan je Jeobá kʼoétsʼoalee nga si̱jélee nganʼio nga si̱toánntjé kjoamakjainná (Efes. 6:19, 20). Kʼoa tsa nʼio táo chʼin tíbʼetʼaná, si̱jélee nganʼio je Jeobá nga tosi tonda kʼoénelee yaoná jokji tjen kʼoakoa̱nná nga si̱xálee. Kʼianga ʼyaa josʼin basenkaoná sa nʼio sa nʼio sʼejna je kjoamakjainná kʼoa nʼiojin maa.

CHOA̱ XI TSAKATÍONÁ CHOʼNDALE NINÁ NICHXIN KJOATSE

10. Ánni machjénsíni nga chótʼayajiaan je choa̱le choʼndale Niná xi kixi koan nichxin kjoatse tojosʼin faʼaitʼa ya Hebreos 11:32-34.

10 Je Pablo ntsjaintsjai kiskotʼayajin jmeni xi tso je Énle Niná. Nga kʼoakisʼin, tsee kjoankjíntokon kisʼele, tonga kʼoati tse xi koanjinle tʼatsʼe choʼndale Niná xi kixi kitʼale. Kʼianga kiskile je chjotale Cristo, je Pablo kʼoakitsole nga kui katafitjenngi je choa̱ xi tsakatío je choʼndale Niná xi kixi koan nichxin kjoatse (tʼexkiai Hebreos 11:32-34). * Tobʼelañá, je rey David kichokjoajinle kʼianga kitjenngike kontrale kao xi miyole koanni tsakai. Nga chótʼayajinsaa xi tʼatsʼe David jchañá nga nʼio tsakasenkao Pablo nga kisikjaʼaitsjenjin jme xi koantʼain je David, kʼoa jchañá jósʼin chjénngiaa choa̱le Pablo.

Jé Jeobá kisinʼiotʼa David kʼianga kiskan kao Goliat. Ninga kʼoasʼin koantsen nga sʼa xti je David kʼoa nga tsín jme nganʼio tjínle, koanjinle nga je Jeobá tsjoále nganʼio nga sikinjele je Goliat (Chótsenlai párrafo 11)

11. Ánni kʼoasʼin koantsenni je David nga tsín jme nganʼio kisʼele (chótsenlai sén xi faʼaitʼa ya portada).

11 Kʼianga tsabe Goliat je David totsabesin kʼoa totsakijnoke nga̱ kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga tsín jme nganʼio tjínle. Je Goliat nʼio ngʼa kisʼe, kisʼele ki̱cha̱ xi kisichjén kʼoa nʼio koanle josʼin kiskan. Kʼoa je David sʼaa ti kʼoa kʼoasʼin matsen nga kje bejin josʼin skaan, tonga jé Jeobá kisinʼiotʼa yaole kʼoa jé kitsjoale nganʼio nga kisikʼien je Goliat (1 Sam. 17:41-45, 50).

12. Jmésa kjoa xi jaʼatojin je David.

12 Je David kʼoati jaʼatojinsa kjoa xi kjaʼaínile. Choʼndale Saúl koan, xi je Jeobá kiskoejin nga rey sʼin tsakʼejna ya naxinandá Israel. Nga títjon, je Saúl nʼio tsabexkón je David. Tonga nga jeki nichxin, ngʼakon koan kʼoa koanxinkonke je David. Totaon tsabe kʼoa koanmele kisikʼien (1 Sam. 18:6-9, 29; 19:9-11).

13. Jókisʼin David ninga totaon tsabe je rey Saúl.

13 Ningalani totaon tsaʼya je David, tosi tonda tsabexkón je Saúl, nga̱ koanjinle nga je Jeobá kiskoejin nga rey sʼin tíjna (1 Sam. 24:6). Alikui je Niná tsakánele David jme xi kisikao Saúl. Jé Jeobá kisinʼiotʼa kʼoa kʼoatsakʼé kon nga je tsjoále nganʼio nga chókjoajinle je kjoa xi tífaʼatojin (Sal. 18:1 kao én xi tjítʼa jña fitsʼiani capítulo).

14. Joni David, jmé kjoa xi jaʼatojin je pastro Pablo.

14 Je pastro Pablo kʼoati me tjín kjoa jaʼatojin joni David. Ngisaa tse nganʼio kisʼele je kontrale. Je chjotaxá nʼio koanjtike kʼoa nkjín kʼa tsakʼéne nga kinikiʼaon je Pablo kʼoa ndoyá kisikʼéjnaʼya. Joni je David, tijéni xi miyole koan ngasʼa xokisikao. Kʼoa tjínkʼa xi ya jtín tsakatiojin xi kitjenngike (2 Cor. 12:11; Filip. 3:18). Tonga alikui kui jebi kisikʼajennile kon. Tosi tonda kitsoyason ninga chjota kitjenngike. Alikui kini ninga tsín kixi tíjna jme xi kisikao je xi ya tsakatiojin jtín. Kʼoa xi ngisa chjíle, kuinga kixi kitʼale Niná josaʼnda nga kʼien (2 Tim. 4:8). Ninga tse kjoa jaʼatojin, kichokjoajinle nga̱ jé Jeobá kisinʼiotʼa yaole kʼoa tsín to yaole kini.

Ngasin nganda chja̱koaa kʼoa koakolee kjoaxkóntokon kʼianga ʼya xi tsín sasénle josʼin makjainná (Chótsenlai párrafo 15) *

15. Jmé xi tjínnele sʼiaan nga kuinyakoaa je chjota.

15 Jmé xi sʼiaan tsa jtikená je xi ñatjen mangián skuela, xi ñatjen nixá kʼoa tsa jeje̱ xi xíngiaa mani xi tsín kotʼaya Énle Niná. A tsín kixi tíjna jme xi kisikaoná jngo ndsʼee kʼoa tsa jngo tichjaa. Tsakui kjoa tibitjatojiaan, si̱kjaʼaitsjenjiaan choa̱le David kao Pablo. Tosi tonda si̱kinjelee “xi chʼao tjín” nga kui kʼoasʼiaan “xi nda tjín” (Rom. 12:21). Tsa ʼyani xi koaitjenngikená, alikui xi tsonile nga kʼoasi̱koaa jokisikao David je Goliat, tosaa tjínnele kuinyakoaa je chjota nga katabe xi tʼatsʼe Jeobá kao jmeni xi tso je Biblia. Kui Biblia si̱chjén nga koakoyalee je chjota, koakolee kjoanda kao kjoaxkóntokon toʼya chjotani, ninga je xi jtikená (Mat. 5:44; 1 Ped. 3:15-17).

KʼOAIʼNDEE NGA KATABINYAKAONÁ XI NGIKʼA

16, 17. Jméni xi tsínkʼia kichajinle Pablo.

16 Saulo tsakʼin je pastro Pablo kʼianga kjesa chjotatjenngile Cristo majin, kʼoa nʼio kitjenngike je chjotatjenngile Cristo (Hech. 7:58; 1 Tim. 1:13). Tonga je Jesús yaa tjen ngʼajmi kinchja̱nile, kisixkaa kʼoa tsín tikitsjoaʼndenile nga tosi tonda kitjenngike je chjotatjenngile. Nga koantsen ijngokʼanile Pablo, tijé kisindayani je chjota xi kitjenngike tsakai. Nangitokon koan kʼoa kitsjoaʼnde nga kitsʼainganʼiole, jé chjotatjenngile Jesús xi Ananías tsakʼin tsakasenkao nga koantsen ijngokʼanile (Hech. 9:3-9, 17, 18).

17 Nga jekoanskanni, je Pablo nʼio nda kisixále Niná, tonga alikuikʼia kichajinle jmeni xi kitsole Jesús tjen ngʼajmi nga tífi ya ndiaa Damasco. Nangitokon koan kʼoa kitsjoaʼnde nga tsakinyakao je chjotale Cristo. Koanjinle nga je tsakinyakao (Col. 4:10, 11).

18. Ánni nga ñʼai ma sakʼoaniná nga ʼya xi tsjoánganʼioná.

18 Jmé xi bakóyaná je choa̱le Pablo. Kʼianga tokʼia kichotʼayá je Biblia tsakui nichxin kisasenná nga ʼya xi tsakinyakaoná, nga̱ tsín jme xi majinná nga kʼia xi tʼatsʼe Énle Niná (1 Cor. 3:1, 2). Tonga jósʼin nikjaʼaitsjeen ndʼaibi tsa jenkjín nó nga tinixálee Jeobá kʼoa tsa jetjínná kjoafaʼaitsjen. Tsakui nichxin tsín sasénná tsa ʼya xi kjoafaʼaitsjen tsjoáná, ngisaa tsa sʼa choatsele nga tíkotʼaya Énle Niná. Tonga jé ndsʼee kao tichjaa síchjén Jeobá nga sínʼiojinná (Rom. 1:11, 12). Tsa mená nga tsjoánganʼioná je Jeobá, tjínnele kʼoaiʼndee nga kuinyakaoná je ndsʼee kao tichjaa.

19. Ánni nga nʼio tse jmeni xi ndatjín kisʼinni je Pablo kʼianga jechjotatjenngile Cristo koan.

19 Nʼio tse jmeni xi ndatjín kisʼin je Pablo kʼianga jechjotatjenngile Cristo koan. Kuinga kʼoakisʼinni nga̱ koanjinle nga tsínkui xi basenkaoná tsa tse nganʼio tjínná, tsa tse kjoachjine tjínná, tsa nyiná kʼoa tsa nda tiyoaa. Je xi basenkaoná kui je kjoanangitokon kʼoa nga je Jeobá ninʼiotʼaa yaoná. Kuinga ndatjínni nga kʼoasʼiaan jokisʼin Pablo: je Jeobá si̱nʼiotʼaa yaoná, kjuintjenngiaa je choa̱le choʼndale Niná xi tsakatio nichxin kjoatse kʼoa kʼoaiʼndee nga katabinyakaoná je ndsʼee. Tsa kʼoasʼiaan, ninga sakʼoa kʼoasʼe tokoán nga tsínná nganʼio, jé Jeobá tsjoánganʼioná.

KJOAJNDA 71 Sondadolee maa Jeobá

^ párr. 5 I̱ kjoaʼmiya jebi kui chótʼayajiaan je choa̱le pastro Pablo. Tsa nangitokon maa, je Jeobá tsjoáná nganʼio xi machjénná nga ska̱ná tsa ʼya xi skoe̱sinná kʼoa koasenkaoná tsakui kjoa kuitjátojiaan xi sikinroajen tokoán.

^ párr. 1 JOSʼIN TSOYANILE: Nkjín koya jmeni xosíkaoná nga indajin sʼe sakʼoani tokoán, jolani nga chjotajée maa, nga ma̱ tinijchá yaoná, tsa chʼin tjínná kʼoa tsa choa xo̱n maná. Xi ijngosani, je chjota xi jtikená totaon bená kʼoa kui kʼoatsoná jmeni xi tsín nda bʼé tokoán.

^ párr. 2 2 Corintios 12:9, 10: “Kʼoa je kʼoakitsona: Kjimanili je kjoandana, nga je nganʼiona ngisa nʼio nda matsenni kao kjoaʼindali. Tokui kao kjoatsjoa tosa kʼoasjejeya yaona xi tʼatsʼe kjoaʼindana, jméni nga je nganʼiole Cristo sʼe̱jnajinsínina. 10 Xi tʼatsʼe Cristo tokui nda tjínkoan kao kjoaʼindana, kao nga nokjoaʼaonna, kao kjoañʼai, kao nga fitjenngi kontrana, kao xi li tojo xi kji ñʼai mana. Tokʼiani nga inda an, kʼia tjínna nganʼio”.

^ párr. 5 Juan 15:19: “Tsa i̱ tsaon i̱ sonʼndebi, je chjotasonʼnde tsjoake xi tsʼe. Tonga jon likui i̱ tsaon, tosa an kiskoejinnino chjotasonʼnde. Kui nga jtikenino chjotasonʼndebi”.

^ párr. 8 Filipenses 3:8: “Kjoakixiní, kʼoasʼin ʼbekoan ngayije kjoa nga lijme chjíle. Kjaínga tongisa chjíle nga nda ʼbe Cristo Jesús, Naina. Tʼatsʼe Cristo kisichania ngayije, tojoni tsa tjé ʼbekoan, jméni nga kʼoasʼin kuinjesínina Cristo”.

^ párr. 10 Hebreos 11:32-34: “Kʼoa jmésa xi xián, nga̱ nichxin chasana nga kʼoenajmía xi tʼatsʼe Gedeón, xi tʼatsʼe Barac, xi tʼatsʼe Sansón, xi tʼatsʼe Jefté, xi tʼatsʼe David, xi tʼatsʼe Samuel, kʼoa xi tʼatsʼe je chjota xi kinchja̱ya tʼatsʼe Niná. 33 Kui nga koankjainle, kisikinje ʼnde, tsakʼéne xi kjoakixi, jichotjenngi xi kinisʼengi, tsakʼéchjoa tsʼoa xa, 34 kisikjitsʼao nganʼiole lʼí, jitjochinganile ki̱cha̱ xi sikʼen. Nda tsa tsínle nganʼiojin yaole kisʼele nganʼio. Kʼoasʼin ngisa taja koan kʼia nga kiskan, kisitoka je sondado xi xin ʼndele”.

^ párr. 61 XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: Kʼianga jekitsoyason Énle Niná je pastro Pablo, kisikatío ngayeje jmeni xi kisʼin ngasʼa nga chjota fariseo koan, jolani rollo xi kjoachjine sonʼnde faʼaitʼa kao je xjoa̱ jña báyoya xo̱n kjoatéxoma.

^ párr. 65 XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: Je xi ñatjen síxá je ndsʼee kʼoatsole nga ya katabʼejnajinle nga jngo xi sʼuí nóle tíbitjo.