Ir al contenido

Ir al índice

KJOAʼMIYA XI CHOTʼAYA 28

Jetíbatéxoma Chjotaxále Niná

Jetíbatéxoma Chjotaxále Niná

“Je kjoatéxomale sonʼnde jekʼoasʼin koan tsʼe Nainá, kʼoa tsʼe Cristole” (APOC. 11:15).

KJOAJNDA 22 Katabatéxoma Chjotaxále Niná

XI TÍNCHJA̱NI *

1. Jméni xi tsín jao tjín tokoán, kʼoa ánni.

 A KʼOASʼIN nikjaʼaitsjain nga tsínkʼia nda kuiyoaa nga nʼio chʼao kjimachon nichxin xi tiyoaa ndʼaibi. Nkjín chjota xi tsín titsjoakeni xínkjín ya yaniʼya, sa tsʼen sa tsʼeen kjima, to yaole fini kʼoa tjín xi tsín tisítjosonnile xi xá tjínle. Tonga tosaa kui jebi xi bakóyaná nga majinná nga jeme nda kuiyoaa, nga̱ je chjota kʼoakjoán tjíosʼín tojo tso je én xi tongini kinokjoa tʼatsʼe nichxin fetʼa (2 Tim. 3:1-5). ʼYañá nga tíbitjoson én jebi. Nga kʼoakjima kui xi bakóná nga jetíbatéxoma Jesús ya ngʼajmi. Nkjínsa én xi tongini kinokjoa xi kui nchja̱ni tʼatsʼe Chjotaxále Niná. Kataʼyala jósʼin tíbitjoson je nó xi tífaʼato je én xi tongini kinokjoa kʼoa jósʼin basenkaoná nga nʼio sʼejna kjoamakjainná.

Tojo ma jngo rompecabezas nga ñaki nda majngotʼale xínkjín, kʼoatisʼinni je én xi tongini kinokjoa xi faʼaitʼa ya libro xi tsʼe Daniel kao Apocalipsis, tiʼyañá josʼin tíbitjoson kʼoa basenkaoná nga ʼyaa jmé nichxinni tiyoaa josʼin jetíjnachoa̱le Jeobá (Chótsenlai párrafo 2)

2. Jmé xi chótʼayajiaan i̱ kjoaʼmiya jebi, kʼoa ánni (kʼoasi jme xi tínchja̱ni sén xi faʼaitʼa ya portada).

2 Jmé xi chótʼayajiaan i̱ kjoaʼmiya jebi. Xi títjon, kui chótʼayajiaan je én xi tongini kinokjoa xi kui nchja̱ni kʼiáni tsakʼétsʼiakao nga tsakatéxoma je Chjotaxále Niná. Xi majaoni, kui chótʼayajiaan je én xi tongini kinokjoa xi bakó nga jetíbatéxoma Jesús. Kʼoa xi majanni, kui chótʼayajiaan jósʼin kjoeson je xi kontra tjíole je Chjotaxále Niná. Jchañá nga je én xi tongini kinokjoa yaa mangóson joni jngo rompecabezas nga ñaki tíbitjoson chʼin chʼin kʼoa kui xi basenkaoná nga ʼyaa jmé nichxinni tiyoaa ndʼaibi, tojosʼin jetíjnachoa̱le Jeobá.

JÓMANI ʼYAA KʼIÁNI TSAKʼÉTSʼIAKAO NGA TSAKATÉXOMA JE CHJOTAXÁLE NINÁ

3. Jméni xi tso je én xi tongini kinokjoa xi faʼaitʼa ya Daniel 7:13, 14 tʼatsʼe xi Rey sʼin kʼoéjnale je Chjotaxále Niná.

3 Ya Daniel 7:13, 14 yaa kʼoatso nga je Jesús xi nʼio ndasʼin koatexoma nga Rey sʼin tíjnale je Chjotaxále Niná. Kʼoatso nga kao kjoatsjoa sixále ngatsʼi naxinandá kʼoa nga tsín kjaʼaí chjotaxá koatexomangajaole. Kʼiáni tsakʼétsʼiakao nga tsakatéxoma je Jesús. Tojo tso je én xi tongini kinokjoa xi faʼaitʼa je libro xi tsʼe Daniel, kʼiaa tsakʼétsʼiakao nga tsakatéxoma nga jejetʼa xi ñato nichxin tsole je Biblia. Kataʼyala kʼiáni kʼoakoan.

4. Jósʼin basenkaoná Daniel 4:10-17 nga ʼyaa jmé nóni tsakʼétsʼiakao nga tsakatéxoma Jesús (kʼoati chótsenlai nota).

4 (Tʼexkiai Daniel 4:10-17). * Je xi “ñato nichxin” tsole Biblia 2,520 nó tínchja̱ni. Nó jebi kʼiaa kitsʼiani nga nó 607 tongini nga nó 1, kʼianga tsakjaʼáxin chjota babilonio je rey xi tojetʼani tsakatéxoma ya Jerusalén xi je Jeobá tsakasénnda. Nó jebi kʼiaa jetʼa nga nó 1914 nga je Jeobá kitsjoale xá Jesús nga je xi Rey sʼin kʼoéjnale Chjotaxále Niná, xi “tjínle ʼnde” nga koatexoma (Ezeq. 21:25-27). *

5. Jósʼin basenkaoná nga majinná je én xi tongini kinokjoa tʼatsʼe xi “ñato nichxin” tsole Biblia.

5 Jósʼin basenkaoná je én xi tongini kinokjoa. Nga majinná je én xi tongini kinokjoa tʼatsʼe xi “ñato nichxin” tsole Biblia, ʼyañá nga kʼiakjoan kisitjoson Jeobá nga choa̱le. Kʼoakitso kʼiani koatexoma je Chjotaxále kʼoa nga kicho nichxin kʼoakisʼin. Tikʼoasʼinni, je én xi tongini kinokjoa xi chasa nga kuitjoson kʼiakjoán sitjoson Jeobá kʼiani nga kitso, alikui sikʼachxin (Hab. 2:3).

JÓSʼIN ʼYAÑÁ NGA REY SʼIN TÍJNALE CHJOTAXÁLE NINÁ JE JESÚS

6. 1) Jmé choa̱ xi bakóná nga jetíbatéxoma Jesús ya ngʼajmi. 2) Jósʼin ʼyañá nga kʼoati tíbitjoson jmeni xi tso Apocalipsis 6:2-8.

6 Kʼianga tojngo jaosa nichxin chale nga ni̱kʼien je Jesús, kʼoakitso jmeni xi koa̱n jngo tjíjtsa Sonʼnde, kʼoa kʼoasʼin skoe̱ni je chjotatjenngile nga jetíbatéxoma ya ngʼajmi. Tobʼelañá, kʼoakitso nga sʼe̱ kjoajchán, kjinrá kao cháon. Kʼoati kitso nga “nkjín ʼnde” koa̱n chʼinʼbi, jolani je chʼin COVID-19. Ya Biblia kʼoatso nga kui choa̱ jebi xi bakó nga jetíbatéxoma Jesús (Mat. 24:3, 7; Luc. 21:7, 10, 11). Kʼoa nga jetsʼato 60 nó jaʼato nga kʼien kʼoa nga jekini ya ngʼajmi, je Jesús kʼoakitsole je pastro Juan nga kʼoakoa̱nchon (tʼexkiai Apocalipsis 6:2-8). * Jme xi kitso Jesús kʼiaa kʼoakjimani saʼnda tjen nó 1914 nga Rey sʼin tsakʼejnale je Chjotaxále Niná.

7. Ánni kʼoasikji kjoa tjínni i̱ Sonʼnde saʼnda nga tsakʼétsʼiakao Jesús nga tsakatéxoma.

7 Ánni nga ngisa tichʼao koanchonngáni i̱ Sonʼnde nga tsakʼétsʼiakao nga tsakatéxoma Jesús. Yaa Apocalipsis 6:2 kʼoatso ánni nga kʼoakoanni. Je xi títjon kisʼin Jesús nga Rey koan kuinga kiskan kao je Na̱i kʼoa kao sénnichxin xi chʼao kjoan. Tojo tso ya capítulo 12 xi tsʼe Apocalipsis, je Na̱i kisichaa kjoajchán jebi kʼoa i Sonʼnde kinikʼatsaojenngi kao sénnichxin xi chʼaokjoan. Nga nʼio jtile jé chjota tsakʼetʼale. Kuinga i̱ tsoni je Biblia: “Ma̱xóni xi tjío sonʼnde kao ya ndáchikon” (Apoc. 12:7-12).

Alikui tsjoa sʼe tokoán nga chʼao tso én noʼyá, tonga nga ʼyaa nga jetíbitjoson je én xi tongini kinokjoa xi faʼaitʼa Biblia kui bakóná nga jetíbatéxoma je Chjotaxále Niná (Chótsenlai párrafo 8)

8. Jósʼin basenkaoná nga ʼyaa nga tíbitjoson je én xi tongini kinokjoa tʼatsʼe Chjotaxále Niná.

8 Jósʼin basenkaoná je én xi tongini kinokjoa. Jmeni xi kjima jngo tjíjtsa Sonʼnde kao jokjimakjoan chjota kui bakóná nga Rey sʼin jetíjna Jesús. Kuinga tsín tokʼoamaniná nga nʼio tsʼen kjima je chjota kʼoa nga to yaole fini. Tosaa kʼoasʼin ʼyañá nga tíbitjoson je én xi tongini kinokjoa, nga jetíbatéxoma je Chjotaxále Niná (Sal. 37:1). Kʼoa ʼyañá nga sa chʼao sa chʼao koa̱nchon nga jekjimachrianle Armagedón (Mar. 13:8; 2 Tim. 3:13). Je Jeobá nʼio tsjoakená kʼoa basenkaoná nga majinná ánni nga nʼio chʼao kjimachonni nichxin xi tiyoaa ndʼaibi. Bʼailee kjoanda je Jeobá nga kʼoasʼin bakóyaná.

JÓSʼIN KJOESON XI KONTRA TJÍOLE CHJOTAXÁLE NINÁ

9. Jótso Daniel 2:28, 31-35 tʼatsʼe chjotaxá xi tofetʼani xi nʼio tse nganʼio tjínle, kʼoa kʼiáni tsʼatsen.

9 (Tʼexkiai Daniel 2:28, 31-35). * Tiʼyañá josʼin tíbitjoson én jebi nichxin xi tiyoaa ndʼaibi. Jngo nijñá tsakʼaile je Nabucodonosor tʼatsʼe jokoa̱n nga to jetífetʼa nichxin kʼianga jekoatexoma Jesús. Je xi kontra tíjnale Jesús i̱ Sonʼnde jéní xi tofetʼani je chjotaxá xi nʼio tse nganʼio tjínle xi nchja̱ni Biblia. Jetíjna nichxin xi tiyoaa ndʼaibi chjotaxá jebi, kʼoa jé tsoyanile ndso̱ko̱ sén xi kisakole Nabucodonosor xi ndási kao ki̱cha̱ tíkʼójin. Kʼiaa tsʼatsen nga kisʼejna Kjoajchántse xi títjon, kʼianga tojngo kisʼin yaole je Reino Unido kao Estados Unidos. Je xkóson xi tsabe Nabucodonosor ya yanijñále jao koya tjínni xi tsoyaná nga tsín mangóson josʼin chjotaxá jebi kao jokisʼin chjotaxá xi sa jetsakatéxoma.

10. 1) Jméni xi tso je én xi tongini kinokjoa xi faʼaitʼa libro xi tsʼe Daniel xi bakóná nga kʼoakjoán tísʼín je Reino Unido kao Estados Unidos. 2) Jméni xi si̱kuindalee yaoná (chótsenlai je recuadro “ Jméni xi si̱kuindalee yaoná”).

10 Kataʼyala jósʼin nga tsín mangóson kao xi kjaʼaí je Reino Unido kao Estados Unidos. Je sén xi kisakole Nabucodonosor oro, plata ningósonkao je chjotaxá xi nʼio tse nganʼio kisʼele xi sa jetsakatio, tonga jebi ki̱chaa kʼoa ndási tíkʼójin. Je ndási jé tsoyanile xi toxkia chjota (Dan. 2:43, nota). Ningalani tse nganʼio tjínle chjotaxá jebi, ñʼai male nga bitjoson josʼin mele, nga̱ jé chjota kjoéjin je chjotaxá, sítoánntjai yaole, bʼéjtín yaole nga fisíjéle chjotaxá tsa jmeni xi tsín kʼoasʼin tíbitjoson.

11. Jmésani xi bʼéjngo tokoán nga jenichxin fetʼa tiyoaa.

11 Xi majaoni koya xi tsoyaná libro xi tsʼe Daniel kuinga je chjotaxá jebi jé tsoyanile ndso̱ko̱ sén xi kisakole Nabucodonosor. Chjotaxá jebi, xi je Reino Unido kao Estados Unidos tínchja̱ni jé xi tofetʼani síkʼaxki̱ Biblia. Kui xi tsonile nga tsín tiʼya chjotaxá xi nʼio tse nganʼio tjínle sʼe̱ni. Jé Chjotaxále Niná sikjeson chjotaxá jebi kao xi ngikʼa nga kjoaʼaí Armagedón (Apoc. 16:13, 14, 16; 19:19, 20). *

12. Jmésani xi tso libro xi tsʼe Daniel, kʼoa jósʼin tsjoánganʼioná.

12 Jósʼin basenkaoná je én xi tongini kinokjoa. Je én xi tongini kinokjoa xi faʼaitʼa libro xi tsʼe Daniel tsoyasaná nga to jenichxin fetʼa tiyoaa. Jetsʼato 2,500 nó tjínle nga kʼoakitso Daniel nga ngi ño chjotaxá xi nʼio tse nganʼio tjínle kʼoetʼale naxinandále Niná kʼianga jeska̱jenngi Babilonia. Kʼoati kitso nga je Reino Unido kao Estados Unidos xi tofetʼani xi tse nganʼio sʼe̱le. Je én jebi nʼio tsjoánganʼioná nga̱ ʼyañá nga jeme kjoaʼaxin Chjotaxále Niná ngatsʼi chjotaxá xi tjín kʼoa jé koatexoma i̱ Sonʼnde (Dan. 2:44).

13. ʼYá xi tsoyanile je “xi majinni” rey kʼoa xi “te chjotatítjon” síkʼaxki̱ ya Apocalipsis 17:9-12, kʼoa jósʼin tíbitjoson én jebi.

13 (Tʼexkiai Apocalipsis 17:9-12). * Nʼio nkjín chjota jeson kʼianga kisʼejna Kjoajchántse xi títjon, nga kʼoakoan jngo én xi tongini kinokjoa xi tʼatsʼe nichxin fetʼa kitjoson. Nga kui xi koanmele je chjotaxá xi tse nganʼio tjínle nga sʼe̱ kjoanyʼán jngo tjíjtsa Sonʼnde, kʼiaa nga sá enero nga nó 1920 tsakʼénda je jtín xi Sociedad de Naciones tsakʼin, kʼoa kʼianga sá octubre nó 1945 Naciones Unidas tsakʼin. Je Biblia kʼoatso nga je tsoyanile “xi majinni” rey jtín jebi. Tonga ali tsa jngojin chjotaxá xi nʼio tse nganʼio tjínle tínchja̱ni. Je nganʼio xi sʼele yaa nroani jokji tsjoánganʼiole je chjotaxá. Kʼoa chjotaxá jebi jé xi “te chjotatítjon” tsole Biblia.

14, 15. 1) Jméni xi tso Apocalipsis 17:3-5 xi tʼatsʼe “Babilonia xi nʼio je”. 2) Jótjíosʼín chjota xi ya tjíojin tsakai religión ndiso.

14 (Tʼexkiai Apocalipsis 17:3-5). * Je Jeobá jngo sén tsakakóle je pastro Juan jñani tsabe jngo chjoónchajngi xi “Babilonia xi nʼio je” ʼmile. Chjoón jebi jé tsoyanile ngatsʼi religión ndiso xi tjín jngo tjíjtsa Sonʼnde. Jmé xi bakóyaná sén jebi. Je religión ndiso xi tjín jenʼio kjoatse nga ya tsjoánganʼiole je chjotaxá kʼoa síchikontʼain. Jé Jeobá xosʼin nga kʼoasʼin sikjaʼaitsjen chjotaxá josʼin mele kʼoa tojeme kʼoasʼin. Jósʼin kuichomani. Jé xi “te chjotatítjon”, xi chjotaxá tsoyanile, kʼoetʼale religión ndiso kʼoa sikjeson (Apoc. 17:1, 2, 16, 17).

15 Jósʼin ʼyañá nga jeme ni̱kjeson je Babilonia xi nʼioje. Je xi koasenkaoná nga jchaa xi tʼatsʼe jebi kʼiaa nga si̱kjaʼaitsjenjiaan nga kui xo̱ngá Éufrates tsakasenkao naxinandá Babilonia nichxin kjoatse nga tsín jme xi koanle. Je libro xi tsʼe Apocalipsis kʼoatso nga jngo “nandá” kijnandaile je Babilonia xi nʼioje xi síkuinda, xi tsonile, nga millón mani chjota xi tsjoánganʼiole (Apoc. 17:15). Kʼoati tso nga xíya nandá jebi, xi tsonile nga nʼio nkjín chjota xi tsín tiya tsjoánganʼionile religión ndiso xi tjín jngo tjíjtsa Sonʼnde (Apoc. 16:12). Je én jebi jetíbitjoson. Nʼio nkjín chjota tjíobitjojin je religión ndiso kʼoa xin ʼnde básjai nganʼio.

16. Jósʼin basenkaoná nga majinná je én xi tongini kinokjoa tʼatsʼe nga kisʼenda Naciones Unidas kʼoa nga ni̱kjeson Babilonia xi nʼioje.

16 Jósʼin basenkaoná je én xi tongini kinokjoa. Nga kui kisʼenda Naciones Unidas kʼoa nga tsín tijme nganʼio tísʼenile je religión ndiso kʼoati kui xi bakóná nga jenichxin fetʼa tiyoaa. Ningalani jetíxiya “nandá” xi tsjoánganʼiole je Babilonia xi nʼioje, xi tsonile, nga kjimachoa chjota xi tsjoánganʼiole, ali tsa yajin kjuinroani nga jchangi. Tojosʼin tiʼyaa, jé Jeobá xokʼoe ni̱ma̱le je xi “te chjotatítjon”, xi tsonile, je chjotaxá xi tsjoánganʼiole Naciones Unidas nga kʼoasʼin josʼin mele Niná. Toxijña sikjeson ngatsʼi religión ndiso kʼoa tokʼoakoa̱nle je chjota (Apoc. 18:8-10). * Tokʼoakoa̱nle chjota jngo tjíjtsa Sonʼnde nga ni̱kjeson Babilonia xi nʼioje kʼoa tsakui nichxin kjoa sʼe̱. Tonga ñá, xi je Jeobá nixálee tsjoa sa̱tío tokoán. To jaola koya si̱kʼaxkiaa anni. Je Babilonia xi nʼioje xi kontra tíjnale Jeobá tondiaa tjóxin. Kʼoa jeme nda kuiyoaa nga tjóxin xi chʼaotjín (Luc. 21:28).

KʼOÉJNGOAA TOKOÁN NGA JE JEOBÁ SIKUINDA NAXINANDÁLE NICHXIN XI SʼA NROA

17, 18. 1) Jméni xi sʼiaan nga nʼio katasʼejna kjoamakjainná. 2) Jmé xi chótʼayajiaan ya kjoaʼmiya xi ijngo.

17 Je Daniel i kitso: “Je xi ñaki kjoachjine sa tse sa tsesa koa̱n”. Kʼoa kʼoakjima kjoaixi. Nda majinná ndʼaibi je én xi tongini kinokjoa tʼatsʼe nichxin xi tiyoaa (Dan. 12:4, 9, 10). Nga kʼoakjoansʼin tíbitjoson jotso je én xi tongini kinokjoa, ngisaa manʼiotʼasaa je Jeobá kao Énle (Is. 46:10; 55:11). Kuinga machjénni nga tosi tonda nʼio sʼe̱jna je kjoamakjainná. Je xi koasenkaoná kuinga nda chótʼayá je Biblia kʼoa nga kuinyakoaa xi kjaʼaí nga miyole Jeobá katama. Je Niná sikuinda xi je sínʼiotʼa kʼoa koasenkao nga nda sa̱tío ʼndeʼnde kon (Is. 26:3).

18 Ya kjoaʼmiya xi ijngo kui chótʼayajin kʼa je én xi tongini kinokjoa xi kui nchja̱ni tʼatsʼe naxinandále Niná nichxin fetʼa xi tiyoaa ndʼaibi. Jchañá josʼin mangóson kao jotso xi kjaʼaísa én xi tongini kinokjoa tʼatsʼe nichxin fetʼa. Jchasa kʼa choa̱ xi bakó nga je Jesús tíbándiaale je chjotale xi kixi fitʼale.

KJOAJNDA 61 Tangínkʼinyason testigole Jeobá

^ Nkjín koya jmeni xi kjima nichxin xi tiyoaa ndʼaibi. Tojo tso je én xi tongini kinokjoa, jetíbatéxoma Chjotaxále Niná. I̱ kjoaʼmiya jebi kui chótʼayajin kʼa je én xi tongini kinokjoa xi koasenkaoná nga nʼio sʼe̱jna kjoamakjainná, nga tsín kuinókjoaan kʼoa nga je Jeobá si̱nʼiotʼaa ndʼaibi kao nichxin xi sʼa nroa.

^ Daniel 4:10-17: “Je sén xi tsaʼbe nga tikijna ya sonnachanna, jngo yá tsaʼbe xi nʼio ngʼa kji xi ngabasenle sonʼnde séjna. 11 Je yá koanngʼa kʼoa nʼio je kisʼe, kʼoa kichokangi ngʼajmi. Kʼoa koantsen ngakjijnda sonʼnde. 12 Je yántsja naskákjoan, nkjín to yale kʼoa ngatsʼi kisokole tsojmi xi kiskine. Yaa tsakationgʼiánngi je cho̱jñá kʼoa yaa yáxka̱ntsja tsakatioʼa je nise. Ngatsʼi cho̱ yaa kisokole xi kiskine. 13 Kʼianga tikotsenle je sén xi kisakona nga tikijna ya sonnachanna, jngo xi síkuinda tsaʼbe, jngo xi tsje xi ya ngʼajmi jaʼaini. 14 Kʼoa i kitso: Tʼetsʼinlao je yá, ticháo je yántsja, ticháo je xka̱le kʼoa tinyando je tole. Katabanga je cho̱ xi ya tjíongi kʼoa je nise xi ya tjíoʼa yántsja. 15 Tonga tʼejnao je xkótsʼi̱nle kao ja̱ma̱le, jngo ki̱cha̱ tʼekjáo nga sʼe̱jnajin jinjñá. Kui xoño xi tjon katasíkaʼnyi̱ kʼoa ya katabʼejnajinle je cho̱ xi tjín ya jinñá. 16 Katabʼantjaiya je ni̱ma̱le, ʼndele nga tsʼe chjota kʼoa̱, ni̱ma̱le cho̱ katabʼaile, kʼoa ñato nichxin kʼoakatasʼe. 17 Kui xi kitso je xi síkuinda, kʼoa én jebi jé xokitso je xi tsje, ánni nga katabesíni ngatsʼi nga je xi nʼio ngʼa tíjna jé batéxomale ngatsʼi chjota, kʼoa jé xi tsoni ʼyani xi tsjoále, ninga je chjota xi ngisasa ma̱ tíjna”.

^ Chótʼai je libro Koaan nda kuiyoaa ngantsjai nichxin, kjoaʼmiya 32, punto 4. Kʼoati chótsenlai ya jw.org je video Je Chjotaxále Niná kʼiaa tjen tsakatéxomani nga nó 1914.

^ Apocalipsis 6:2-8: “Kʼoa kiskotsen. Koeni jngo naxínchxoa. Je xi tíjnasonle tjínle jngo yátsitin. Kitsʼai jngole korona, kʼoa je jitjo nga tínjele jméni nga kuinje̱sínile. 3 Kʼia nga je tsakʼasjetʼa je xi majaoni seyo, kinrʼoele je xi majaoni xi tjíokon, xi tso: Nroai kʼoa chótsain. 4 Jitjo ngi jngo naxín xi ní kji. Je xi tíjnasonle kitsʼaile ʼnde nga kjoaʼaxin xi nyʼán chon xi tsʼe sonʼnde, nga sikʼensíni xínkjín. Kitsʼaile jngo ki̱cha̱spada xi nʼio je. 5 Kʼia nga je tsakʼasjetʼa je xi majanni seyo, kinrʼoele je xi majanni xi tjíokon, xi tso: Nroai kʼoa chótsain. Kiskotsen, kʼoa koeni jngo naxínjma. Je xi tíjnasonle tjínle jngo yálibra ya ntsja. 6 Kinrʼoele jngo jta̱ ya ngabasenle xi ño ma xi tjíokon xi tso: Jao libra trigo nga jngo bixo, kʼoa jaon libra sebada nga jngo bixo. Ali nikitsónjin je bino ni je siti̱be. 7 Kʼia nga je tsakʼasjetʼa xi mañoni seyo, kinrʼoele jta̱le xi mañoni xi tjíokon, xi tso: Nroai, kʼoa chótsain. 8 Kʼoa kiskotsen. Koeni jngo naxín xi bayo kji. Je xi tíjnasonle tjínle jaʼaín Kjoabiya, kʼoa ya jña nga títi kitjenngile. Kʼoa je kitsʼaile nga koatexoma jngo ya xi mani ño yale sonʼnde, jméni nga sikʼensíni kao ki̱cha̱spada kao kjinrá kao kjoabiya kao je cho̱jñále sonʼnde”.

^ Daniel 2:28, 31-35: “Tonga tíjna jngo Niná ya ngʼajmi xi tsoya kjoa xi ʼma tjín, kʼoa tíbájinkon je rey Nabucodonosor jmeni xi koa̱n kʼianga to jetífikjetʼa nichxin. Kui jebi je nijñá kao sén xi tsaʼyai kʼianga tisojnai ya sonnachanli. 31 Ji rey, kʼianga tichotsain, jngo xkóson xi síxkónkjije tsaʼyai. Xkóson jebi, síxkónkjije kʼoa síxkónkji fate, yaa kisasenjna ngixkuin kʼoa ñaki tonokjonlee jokji. 32 Je jko̱ xkóson jebi ñaki tao̱nsinení; je ʼme̱le kao xjale tao̱nchxoaní; je tsʼoa̱ kao ngʼasole ki̱cha̱níní; 33 ki̱chaa tʼainxkóle, ki̱chaa je ndso̱ko̱ kʼoa ndási títsʼónjin. 34 Nga tichotsenlai, jngo la̱jao̱ kitjokatʼa, ali tsa ntsja chjotajin xokisikao. Kʼoa yaa kichokangi ndso̱ko̱ xkóson jebi, jñani ki̱cha̱ kʼoa ndási títsʼónjin kʼoa kisixkoaa. 35 Kʼoa je ki̱cha̱, je ndási, je ki̱cha̱ní, je tao̱nchxoa kao tao̱nsine, ngayeje ki̱cha̱ xokjoan ñaki koanxkoaa, kʼoakoan joma je tjéle trigo kʼianga cha̱nndoá kʼoa kikao je ntjao̱ kʼoa nijmejinla xi tikisationi. Tonga je la̱jao̱ xi kiskatʼa xkóson jebi jngoo nindoje koan kʼoa tsakajnajtsa i̱ tʼanangi”.

^ Yaa koa̱nsjaisali jmeni xi tso je én xi tongini kinokjoa xi faʼaitʼa libro xi tsʼe Daniel ya revista La Atalaya xi tsʼe 15 de junio de 2012, página 14 saʼnda 19.

^ Apocalipsis 17:9-12: “Kʼoasʼin machjén kjoafaʼaitsjen xi tjínle kjoaʼisentakon. Je xi ñato ma jko̱, kui xi ñato nindo, xi chjoónbe tíjnane. 10 Kʼoati ñato mani chjotatítjon. Aon mani xi kitsaongi. Jngo tíjna, je xi ngijngo kje faʼaijin. Kʼia nga kjoaʼaí, tjínnele nga tochoa nichxin kʼoéjna. 11 Kʼoa je cho̱ xi tsakʼejna, kʼoa likui titíjnani, jé xi majinni. Kʼoati tsʼe xi ñato mani, kʼoati koai cha. 12 Kʼoa je xi te ma nra̱ xi kaʼyai, jé xi te chjotatítjon xi kje tjínjinle kjoatéxoma, tonga sʼe̱le kjoatéxoma xi tojngo ora joni chjotatítjon, kao je cho̱”.

^ Apocalipsis 17:3-5: “Kʼoa kikaona ya ʼndetʼaxintʼa nga tíjnakaona je Espíritu Santo. Tsaʼbejngoa chjoón xi tíjnason jngo cho̱ xi ní kji, xi kitsejon jaʼaín xi nchjaʼaon, kʼoa ñato ma jko̱, kʼoa te nra̱ tjínle. 4 Je chjoónbe yʼakjá ñajño xi jko kji kao xi ní kji. Koanndajonni kao taonsine, kao la̱jao̱ xi naská kjoan kao tofangi xi chxoa kjoan. Kjia ntsja jngo cho̱tsín xi taonsine, tjíkitseni kjoana̱i, kao kjoajndí xi tsʼe kjoachajngile. 5 Ya tjen tjítʼa jngo jaʼaín, jngo kjoaʼma: Babilonia xi nʼio je, xi na̱le chjotachajngi kao kjoana̱i xi tsʼe sonʼnde”.

^ Nga jchasai jmeni xi jeme kʼoakoa̱n, chótʼai ya capítulo 21 xi tsʼe libro El Reino de Dios ya está gobernando.