Ir al contenido

Ir al índice

KJOAʼMIYA XI CHOTʼAYA 23

Alikui kʼoaiʼndee nga ʼya xi kʼoanachaná

Alikui kʼoaiʼndee nga ʼya xi kʼoanachaná

“Chótsaon nga niʼyajin xi kʼoanachano kao kjoachjine xi tokjoandiso xi tsínjme chjíle, josʼin mangale chjota” (COL. 2:8).

KJOAJNDA 96 Je Énle Niná nʼio chjíle

XI TÍNCHJA̱NI *

1. Tojo tso Colosenses 2:4, 8, jósʼín je Na̱i nga síkitsón je kjoafaʼaitsjenná.

JE Na̱i kui xi mele nga kontra kuiyolee Jeobá, kʼoa kui kjoafaʼaitsjenná síkitsón. Kui xi mele nga kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen joni je. Kui síchjén jmeni xi nimetokoán kʼianga bʼanachaná kʼoa kui xi mele nga kʼoatisʼin si̱kjaʼaitsjeen joni je (tʼexkiai Colosenses 2:4, 8). *

2, 3. 1) Ánni nga kuenta sʼianñá jmeni xi tso Colosenses 2:8. 2) Jméni xi jchaa i̱ kjoaʼmiya jebi.

2 Tsa tsín si̱kuindaa yaoná ngotjojin kʼoanachaniná je Na̱i. Si̱kjaʼaitsjeen nga tsín kjaʼaí chjota kiskile Pablo jmeni xi tso Colosenses 2:8, jé kiskile chjotale Cristo xi ya tjínle kjoachoya ya ngʼajmi (Col. 1:2, 5). Nga kui nichxin tjínnele kisikuinda yaole nga tsín je Na̱i tsakʼanachale, kʼoa ñá ngisaa tinʼio machjénngáni nga si̱kuindaa yaoná nga tsín je katabʼanachaná (1 Cor. 10:12). Ánni. Nga̱ je Na̱i i Sonʼnde tsakichonjenngi kʼoa kui xi mele nga kʼoanachale je choʼndale Niná (Apoc. 12:9, 12, 17). Xi ijngosani, je nichxin xi tiyoaa ndʼaibi je chjotatsʼen “tosi tonda ngisasa tsʼen koa̱n” (2 Tim. 3:1, 13).

3 I̱ kjoaʼmiya jebi kui jchaa josʼin síchjén Na̱i je kjoandiso “xi tsínjme chjíle” nga síkitsón je kjoafaʼaitsjenná. Kʼoa jan koya kjoamaña xi síchjén jchaa (Efes. 6:11). Je kjoaʼmiya xi ijngo kui kuitsoyaná jméni xi sʼiaan nga tsínkui sikiʼaonná je kjoafaʼaitsjen xi kaníbason je Na̱i. Kuila kataʼya títjoán jósʼin tsakʼanachale je chjota israelita kʼianga jeya tjío ya ʼNde jña tsakʼinle nga kʼoaile, kʼoa jmé xi bakóyaná jmeni xi koan.

JE NA̱I KJOAXKÓSON TSAKʼÉJNABASEN

4-6. Tojo tso Deuteronomio 11:10, 11, jmé xi tsʼantjaiyajin josʼin tsakʼéntje tsojmi je chjota israelita ya ʼNde jña tsakʼinle nga kʼoaile.

4 Je Na̱i nʼio maña jokisikao je chjota israelita nga ñʼai koanle je tsojmi xi kiskine, kui tsakʼéjnabasenle nga xkóson katabʼétsʼoale. Kʼianga jaʼasʼen ya ʼNde jña tsakʼinle nga kʼoaile, alikui tikʼoasʼin tsakʼéntjeni tsojmi josʼin ngale. Ya Egipto kui kisichjén je nandále xo̱ngá Nilo nga tsakasénndále je tsojmintje. Tonga kʼianga jekicho ya ʼNde jña tsakʼinle nga kʼoaile alikui jme xo̱ngá kisʼe jña kikʼá nandá, kui kisichjén je xoño xi tjon kʼoa kao je jtsí xi bʼa nga cha̱njtsí (tʼexkiai Deuteronomio 11:10, 11, * 12-15; Is. 18:4, 5). Kuinga tsín tikʼoasʼin tsakʼéntjeni tsojmi josʼin ngale tsakai. Tonga alikuijin choa ñʼai koanle, nga̱ je chjota israelita xi be josʼin sʼentje tsojmi yaa ʼndekixí kʼien.

Jmé xi kisʼin je Na̱i nga kisikitsón kjoafaʼaitsjenle chjota israelita (Chótsenlai párrafo 4-6) *

5 Je Jeobá kʼoakitsole nga tsín tikʼoasʼin koationi josʼin tsakatio tsakai. Xijekoan, i kitsole: “Ali bʼaiʼndejion nga chʼa̱nachale ni̱ma̱no kʼoa tikuindao yaono nga tsín kjaʼaí niná kʼoétsʼoalao kʼoa kuinyalao xkóno” (Deut. 11:16, 17). Kʼianga tʼatsʼe tsojmintje tsakjákaoni, ánni nga kui tsakájinkonni nga tsín koa̱n niná ndiso kʼoetsʼoale.

6 Je Jeobá be nga je chjota israelita kʼoatisʼin koa̱nmele kʼoentje tsojmi josʼin bʼéntje je chjota xi ya chrian tsʼe. Nga̱ je chjota cananeo nʼio koanle josʼin tsakʼéntje tsojmi tikʼoajinni je chjota israelita. Tonga tjínnele kisikuinda yaole, nga̱ je chjota jebi jé Baal bʼétsʼoale, je xi ninále ngʼajmi kitsole nga̱ kʼoasʼin koankjainle nga je kisikʼa jtsí. Je Jeobá alikui koanmele nga je kjoandiso jebi kʼoanachale je chjota israelita. Tonga alikui tsakʼaʼén, tosaa je Baal tsakʼétsʼoale (Núm. 25:3, 5; Juec. 2:13; 1 Rey. 18:18). Jmé xi kisʼin je Na̱i nga tsakʼanachale je chjota israelita. Kataʼyala.

KJOAMAÑA XI KISICHJÉN JE NA̱I NGA TSAKʼANACHALE CHJOTA ISRAELITA

7. Jósʼin kichotʼayakao je kjoamakjainle chjota israelita nga jaʼasʼen ya ʼNde jña tsakʼinle nga kʼoaile.

7 Je xi títjon kisʼin je Na̱i nga tsakʼanachale chjota israelita tikui tsakʼangini nga kui koanmele nga jtsí katabʼa. Ya ʼNde jña tsakʼinle nga kʼoaile, to choaa jtsí bʼa nga tífe sá abril saʼnda sá septiembre. Je jtsí xi bʼa nga sá octubre kui xi tsakasenkao nangi nga ngisa nda koan je tsojmintje. Kʼoa je naxinandá xi ya chrian tjío kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga machjén nga tjín xi tsjoátʼale je ninále nga katasíkʼa jtsí. Je Na̱i kui xi koanmele nga kʼoasʼin katamakjainle chjota israelita nga nda koatio tsakui costumbre koaitjenngi. Je chjota israelita xi tsín kisʼele kjoamakjain xi kao Jeobá koankjainle kjoandiso jebi kʼoa kuinga je Baal tsakʼétsʼoanile, nga̱ kʼoasʼin koankjainle nga tokʼia kʼoa̱ jtsí tsa kʼoasʼin.

8. Jñásanile kjoamaña xi kisichjén je Na̱i. Tʼeyanajmí jme xi kisʼin.

8 Nga kjoajndí kisimekon je chjota israelita, kui tsakʼangini je Na̱i nga tsakʼanachale. Je naxinandá xi ya tjíochrianle je chjota israelita kʼianga tsakʼétsʼoale ninále kjoajndí tjenkao jmeni xi kisʼin. Tobʼelañá, kisichajngi je xi xʼin kao xi yánchjín ya yo̱ngo̱. Je naxinandá jebi alikui chʼaosʼin tsabe nga tixʼin xínkjín kʼoa nga tiyánchjín xínkjín tsakjayokaoni (Deut. 23:17, 18; 1 Rey. 14:24). Kʼoasʼin koankjainle nga je ninále nda sijchá tsojmintje tsa kʼoasʼin. Nkjín chjota israelita xi kui kjoajndí jebi kisimekon kʼoa niná ndiso tsakʼétsʼoale, kʼoa kitsjoaʼnde nga je Na̱i tsakʼanachale.

9. Tojo tso Oseas 2:16, 17, jósʼin tsakʼéʼma je Na̱i nga je Jeobá xi ñaki Niná.

9 Xi majanni kjoamaña xi kisichjén je Na̱i kuinga tsakʼéʼma jaʼaínle Jeobá. Kʼianga nichxinle profeta Jeremías, je Jeobá kʼoakitso nga je profeta ndiso tjíobʼanachale je chjota israelita nga katasíchajin je jaʼaínle Jeobá kʼoa nga tsʼe Baal sichjén (Jer. 23:27). Nga kui nichxin, je chjota israelita alikui tikisichjénni jaʼaínle Niná, tosaa tsʼe Baal kisichjén, xi “nai” sʼin tsoyanile. Nga kʼoakoan, alikui titsabeni ʼyani xi tsakʼétsʼoale, a je Jeobá axo jé Baal, kʼoa jeto kisikʼójin josʼin tsakʼétsʼoale nga jngó jngó (tʼexkiai Oseas 2:16, 17). *

KJOAMAÑA XI SÍCHJÉN NA̱I NDʼAIBI

10. Jmé kjoamaña tísíchjén Na̱i nichxin xi tiyoaa ndʼaibi.

10 Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi kʼoati kui kjoamaña síchjén je Na̱i. Nga tíbʼanachale je chjota kui tísíchjén jmeni xi nimetokoán kao je kjoachajngi kʼoa tíbʼéʼma je jaʼaínle Jeobá. Kuila títjon kataʼyaa jósʼin tíbʼéʼma je jaʼaínle Niná.

11. Jósʼin tíbʼéʼma Na̱i je jaʼaínle Jeobá.

11 Je Na̱i tíbʼéʼma jaʼaínle Jeobá. Kʼianga jekʼien je pastrole Jesús, tjínkʼa xi chjotale Cristo kitsole yaole xi kjoaʼmiya ndiso kitsoya (Hech. 20:29, 30; 2 Tes. 2:3). Je chjota jebi yátsʼin tsakinyále Niná kʼoa tsakʼéʼma je jaʼaínle. Tobʼelañá, tsakjaʼáxin jaʼaínle Niná ya Biblia, kʼoa kui tsakʼétʼangajaoni xi “Señor” tso kʼoa kjaʼaísa kitsole. Nga kʼoakoan, ñʼai koanle je xi tsakʼéxkia je Biblia nga tsabe ʼyákjoánni je Jeobá kʼoa ʼyáni xi “nai” tsole je xi bʼaxki̱ ya Santas Escrituras (1 Cor. 8:5). Kʼianga kinchja̱ni xi tʼatsʼe Jeobá kao Jesús “Señor” kitsole, kʼoa kuinga ñʼai koannile je chjota nga tsabe nga tsín tijeni je Jeobá kao Jesús (Juan 17:3). Kʼoa kʼiaa kitsʼiani nga kui koankjainle xi tʼatsʼe Trinidad, tonga alikui ya Biblia tsoya xi tʼatsʼe jebi. Kʼoa nga kʼoasʼin makjainle je chjota, nʼio nkjín xi kʼoatso nga tsín koa̱n jchaa jokjoantjínni xi tʼatsʼe Niná kʼoa nga tsín ʼya xi be joʼmi. Tonga to kjoandiso jebi (Hech. 17:27).

Jósʼin tísíchjén religión ndiso je Na̱i nga kjoachajngi katasʼín je chjota (Chótsenlai párrafo 12) *

12. 1) Jméni xi totsjoáʼnde je religión ndiso. 2) Jósʼin tíbichómani nga kʼoakjima, tojo tso Romanos 1:28-31.

12 Je Na̱i kui bʼangini jmeni xi símekon yaoná nga bʼanachaná. Kʼianga nichxinle chjota israelita kui religión ndiso kisichjén je Na̱i nga kjoachajngi kiskanijin je chjota. Kʼoati tísʼín nichxin xi tiyoaa ndʼaibi. Je religión ndiso alikui chʼaosʼin be nga síchajngi je chjota, saʼnda kʼoatso nga tsín chʼaotjín nga kʼoasʼín. Tobʼelañá, nʼio nkjín mani xi kʼoatso nga Niná síxále, tonga alikuini tjíosítjoson jotjín je kjoatéxomale Niná. Jósʼin tíbichómani nga kʼoasʼín. Yaa tsoyaná jotso xi kiskile pastro Pablo je chjota romano (tʼexkiai Romanos 1:28-31). * Tojosʼin tiʼyaa “jmeni xi tsín ndatjín” kui ngayeje xi kjoajndí tjenkao. Tobʼelañá, nga tixʼin xínkjín kʼoa nga tiyánchjín xínkjín fayokaoni je chjota (Rom. 1:24-27, 32; Apoc. 2:20). Nga naxinandále Niná tiyojiaan, nʼio tjínle kjoandosin nga si̱tjosoán jmeni xi tso je Biblia.

13. Jmésa kjoamaña xi síchjén je Na̱i.

13 Je Na̱i kui tísíchjén jmeni xi nimetokoán. Toxá bijnyiʼañá yaoná kʼoa kao familianá, kʼoa fasjailee jmeni xi nʼia (1 Tim. 5:8). Tobʼelañá, mangínñá skuela kʼoa nda chotʼayá. Tonga machjén nga kʼoati si̱kuindalee yaoná jebi. Nkjín naxinandá jñani tsín tokui ʼmiyale je xtiskuela josʼin koa̱njngíʼa yaole, kʼoati kui ʼmiyale kjoachjine xi tjín sonʼnde. Kʼoasʼin ʼmiyale nga tsín Niná kʼoa nga tsín katamakjainle jmeni xi tso je Biblia. Kʼoaʼmile nga kui xi tʼatsʼe evolución xi ngisa nda tsoya jñá jaʼaiñá xi chjotaa (Rom. 1:21-23). Je kjoafaʼaitsjen jebi kontra tíjnale je kjoachjine xi tʼatsʼe Niná nroani (1 Cor. 1:19-21; 3:18-20).

14. Jmé xi bakóya je kjoachjine xi tjín sonʼnde.

14 Je kjoachjine xi tjín sonʼnde kontra tíjnale je kjoatéxomale Niná. Alikui kui fitjenngi je kjoafaʼaitsjenle Niná, tosaa kui fitjenngi “kjoa xi sʼín yaoná” (Gál. 5:19-23). Yaa nroani nga ngʼakon ma je chjota kʼoa nga to yaole fini (2 Tim. 3:2-4). Alikui kʼoasʼín josʼin mele Niná, nga̱ je Niná kui xi mele nga koakoá kjoandʼé kʼoa nga nangitokon koaan (2 Sam. 22:28). Nga skuelangʼa tjíokotʼaya kʼa je chjotale Cristo, kui kjoafaʼaitsjenle chjotasonʼnde tjíobándiaale tikʼoajinni tsʼe Niná. Jngola choa̱ kataʼyaa.

Jósʼin síkiʼaon kjoafaʼaitsjenná je kjoachjine xi tjín sonʼnde (Chótsenlai párrafo 14-16) *

15, 16. Jméni xi bakóyaná jokoan jngo tichjaa.

15 Itso jngo tichjaa xi jetsʼato 15 nó nga ñaki to xále Niná tísʼín: “Ningalani jekisʼe̱nngindá kʼoa jekinrʼoe nga tsín nda bichómani nga skuelangʼa chotʼayá, alikui kuenta kisʼian kjoafaʼaitsjen jebi. Kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga tsín josʼin koasenkaona”. Jósʼin kichomani nga kʼoakisʼin tichjaa jebi. Itso: “Nʼio tse nichxin tsakʼengia nga kiskotʼaya je skuelangʼa kʼoa alikui tikoanʼanina nga tsakʼetsʼoale Jeobá josʼian tsakai, alikui titsjoa kisʼeni tokoan nga fixinyasoan nga̱ jenʼio aonyana, kʼoa nga jenʼio kijtana alikui tikitsoni tokoan nga tsakatejnandale je kjoajtín. Tsaʼbeña nga nʼio tse nichxin tisikʼayale nga skuelangʼa tikotʼaya kʼoa nga jetisikjinle Jeobá. Kʼoa nga koanjinna jebi, kisikʼéjnaña je skuelangʼa”.

16 Jósʼin kisikjaʼaitsjen tichjaa jebi nga skuelangʼa kiskotʼaya. Itso: “Tiʼan soa manina nga kʼoaxian jmeni xi tsakʼinyana nga skuelangʼa kia, kui tsakʼinyana nga tokui skotsenle jñani chʼao sʼín xi ngikʼa, kʼoa jé ndsʼee xi ngisa nʼio kiskotsenle jme xi sʼín, kʼoa tobijbi kisikjinle. Tsee nichxin kisʼengina nga kisindaya yaona. Koanjinna nga nʼio xkón tíjna nga bitjatoné jmeni xi tsoná Nʼainá xi tíjna ngʼajmi, kʼoa ʼyañá nga je naxinandále síchjén nga bándiaaná. Je Jeobá nʼio nda bena jokjoan, kʼoa tsa kisitjosoan je kjoatéxomale alikuijin kʼoasikji kjoa tsakatejnajian”.

17. 1) Jméni xi ñaki tjínjngo tokoán nga sʼiaan. 2) Jméni xi chótʼayajiaan ya kjoaʼmiya xi ijngo.

17 Ñaki kʼoakʼoé tokoán nga tsínkui katabʼanachaná “je kjoachjine [...] xi tsínjme chjíle” xi tjín sonʼnde. Si̱kuindalee yaoná je kjoamañale Na̱i (1 Cor. 3:18; 2 Cor. 2:11). Alikui kʼoaiʼndee nga je Na̱i kʼoanachaná nga si̱chajiaan xi tʼatsʼe Jeobá kʼoa josʼin tjínnele si̱xálee. Ni̱tjosoán jme xi tso kjoatéxomale. Je Na̱i kui xi mele nga kuitjátoné je kjoatéxomale Jeobá, tonga alikui kʼoaiʼndee nga kʼoakatama. Jmé xi sʼiaan tsa jekui kjoafaʼaitsjen xi tjín sonʼnde tísʼená. Ya kjoaʼmiya xi ijngo kui chótʼayá jósʼin koasenkaoná je Énle Niná nga si̱kinjelee je kjoafaʼaitsjen kao costumbre xi nʼio ñʼai maná nga nikatioá (2 Cor. 10:4, 5).

KJOAJNDA 49 Kjoáyatsjoaa ni̱ma̱le Jeobá

^ párr. 5 Je Na̱i nʼio maña josʼin bʼanachale chjota. Jé xotísʼín nga kʼoasʼin makjainnile chjota nga tiʼndele kʼoasʼin tojmeni xi mele, tonga jéni kjinentsja. I̱ kjoaʼmiya jebi kui kuitsoyaná jme xi síchjén je Na̱i nga bʼanacha.

^ párr. 1 Colosenses 2:4, 8: “Kui kjoa kʼoaxinnino, jméni nga tsín tsa ʼya xi kʼoanachasínino kao énntsjénʼa xi kjoakaono. 8 Chótsaon nga niʼyajin xi kʼoanachano kao kjoachjine xi tokjoandiso xi tsínjme chjíle, josʼin mangale chjota, josʼin tjíoma síkjitjosonle yaole jo tso kjoale sonʼnde, tonga likui jo tso Cristo”.

^ párr. 4 Deuteronomio 11:10, 11: “Ya ʼnde jña kʼoaili nga kuitjásʼain alikui kʼoachon joni ya Egipto ʼnde jña kitjoño, jñani tsakʼentjai tsojmintjeli kʼoa nga ndso̱kui kinichjain nga tsakʼejtenngilai nandá, jonikao je tsojmintje. 11 Tonga ya ʼnde jña kʼoaili nga kuitjásʼain nindo tjín kʼoa konga chon. Kʼoa kui ndájtsí ʼbinga nangi”.

^ párr. 9 Oseas 2:16, 17: “Kʼoa nga kui nichxin, kui xi tso je Jeobá, Xʼinna kʼuínnái, kʼoa alikui ti Naina kʼuínninái. 17 Kʼoa je tsʼoa alikui tisikʼaxki̱ni je jaʼaínle Baal, kʼoa aliʼya xi tikjoaʼaítsjennile joʼmi”.

^ párr. 12 Romanos 1:28-31: “Kʼoa josʼin nga je tsínkui kisasenle nga Niná kjoaʼaítsjenle, Niná kiskanitʼale kjoafaʼaitsjen xi nʼio chʼao tjín, jméni nga kʼoasʼinsíni xi tsín tsa kui nda tjín. 29 Tjínyijele tojo tjín jko̱ya kjoatsʼen, kjoachajngi, kjoataon, kjoachʼaondai, kjoa xi chʼao tjín, kjaínga tse kisʼele kjoaxintakon, kʼoa xi síkʼen kʼen, kjoabixkan tjínle, kao kjoachʼanacha, kʼoa chʼao síkjaʼaitsjenle ngatsʼi xikʼa. 30 Síkʼaxki̱ xikʼa, binyándisole, jtike Niná, chjotatsʼenʼa, ngʼakon, bʼasjejeya yaole, bʼasjeni jko̱ kjoa xi chʼao tjín, tsʼantjaikjoa tʼatsʼe xijchále, 31 chi̱kón, likui sítjosonle énle, xíjin ni̱ma̱le, nʼiokon, tsínle kjoamatakonjin”.

^ párr. 52 XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: Je chjota cananeo tjíonchja̱le je chjota israelita nga je Baal katabʼétsʼoale kʼoa nga katasíchajngi.

^ párr. 55 XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: Jngo xo̱n kjitʼa jngo yo̱ngo̱ jñani kʼoatso nga tsín chʼaotjín nga tixʼin xínkjín kʼoa nga tiyánchjín xínkjín fayokaoni je chjota.

^ párr. 57 XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: Jngo tichjaa xi sʼa tsoti xi skuelangʼa tsoʼba. Je maestrale kʼoatítsole nga je ciencia kao tecnología koaanle kʼoendajin ngayeje kjoa xi tjín, kʼoa je tichjaa kao xtiskuela xínkjín kjimakjainle jmeni xi tíʼmiyale. Xijema, nga ya tíjna ya Ndʼia jña chotʼayá, je tichjaa jebi alikui tísasénle jmeni xi tíʼmiya kʼoa alikui kjimandosinle.