Ir al contenido

Ir al índice

KJOAʼMIYA XI CHOTʼAYA 25

Je Jeobá si̱nʼiotʼaa kʼianga kjoa bitjatojiaan

Je Jeobá si̱nʼiotʼaa kʼianga kjoa bitjatojiaan

“Nʼio tse kjoañʼai tijnajian” (1 SAM. 1:15).

KJOAJNDA 30 Nʼaina, Ninána, miyona

XI TÍNCHJA̱NI *

1. Ánni nga tjínnenile kuenta sʼiaan jmeni xi kitso je Jesús.

KʼIANGA tʼatsʼe nichxin fetʼa kinchja̱ni Jesús, i kitso: “Tikuindao yaono nga tsín tsa kui ai ska̱le ni̱ma̱no [...] kʼoa kao ngayije kjoa xi ai xi tsʼe i̱ sonʼndebi”, xi tsonile, nga tsínkui nʼio si̱kjáojiaan kjoa xi bitjatojiaan nga nyaon nyaon (Luc. 21:34). Ánni nga tjínnenile kuenta sʼiaan jmeni xi kitso je Jesús. Kuinga kʼoati kui kjoa bitjatojiaan je kjoa xi faʼatojin ngatsʼi chjota.

2. Jmé kjoa xi tjíofaʼatojin kʼa je ndsʼee.

2 Sakʼoaa toʼi̱ma nkjín kjoa faʼainená. Tobʼelañá, jngo ndsʼee xi John ʼmi, * xi kui chʼin xi esclerosis múltiple ʼmi tjínle, nʼio ba kisʼe kon kʼianga ki chjoónle, xi jexjaʼaonño nó tjínle nga chixankao. Kʼoa nga jao xtiyánchjínle tsín tije Jeobá kisixánile. Kʼoa je Bob kao Linda kʼoati nʼio tse kjoa jaʼatojin. Nga jao kisichaa xále kʼoa tsín tiya tsakationi ya ndʼia jñani tjío. Kʼoa je Linda kʼoatsakʼinle nga nʼio táo chʼin xi tjínle ni̱ma̱le kao nindale.

3. Tojo tso Filipenses 4:6, 7, jméni xi tsín jao kʼoé tokoán.

3 Alikui jao tjín tokoán nga majinle je Nʼainá Jeobá jokji síkiʼaonná je kjoa xi bitjatojiaan. Kʼoa mele koasenkaoná nga chókjoajinná (tʼexkiai Filipenses 4:6, 7). * Ya Biblia, nkjín choa̱ faʼaitʼa xi bakóyaná jme kjoa xi jaʼatojin je choʼndale Niná kʼoa bakóyaná josʼin tsakasenkao je Jeobá. Kataʼyala kʼaa choa̱.

JE ELÍAS KʼOATI KISʼE KON “JONI TSA ÑÁ”

4. Jmé kjoa xi jaʼatojin je Elías kʼoa jméni xi tsín jao kisʼele xi tʼatsʼe Jeobá.

4 Nichxin nga tsakʼejna Elías, alikui choa ñʼai koanle nga kisixále Jeobá nga̱ tse kjoa jaʼatojin. Je Acab, jngo rey xi tsín kixi kitʼale Jeobá, jé chixankao Jezabel, jngo chjoón xi nʼio tsʼen koan xi je Baal tsakʼétsʼoale. Nga jao chjota jebi jé xokisʼin nga je Baal tsakʼétsʼoale chjota kʼoa nʼio nkjín profetale Jeobá kisikʼien. Tonga je Elías kitjoʼale yaole. Kʼoa nga je Jeobá kisinʼiotʼa, kʼoati kinjengile yaole kʼianga kisʼe kjinrá (1 Rey. 17:2-4, 14-16). Kʼoati je Jeobá kisinʼiotʼa kʼianga tsakʼékjaoʼakao je profetale Baal, kʼoa kʼoakitsole je chjota israelita nga je Jeobá katasíxále (1 Rey. 18:21-24, 36-38). Je Elías tsabee josʼin tsakasenkao Jeobá kʼianga kui nichxin.

Je Jeobá jngo ánkje kisikasén nga kitsjoanganʼiole je Elías (Chótsenlai párrafo 5, 6) *

5, 6. Tojo tso 1 Reyes 19:1-4, jókisʼe kon je Elías, kʼoa jmé xi kisʼin je Jeobá nga tsakakóle nga tsjoake.

5 (Tʼexkiai 1 Reyes 19:1-4). * Tonga kʼianga kʼoakitso je Jezabel nga sikʼien, je Elías nʼio kitsokjon. Kuinga ya Beer-seba tsangani. Nʼio kisikʼajenle kon kʼoa saʼnda kʼoakitso nga mele kuiyá. Ánni nga kʼoakisʼeni kon. Kuinga kʼoati chjotajée koan kʼoa kʼoati kisʼe kon “joni tsa ñá” (Sant. 5:17). Tsakui nichxin chan kichobele nga kjoa jaʼatojin. Tochale kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga toxitsjoani nga kitsoyale chjota nga je Jeobá katabexkón, nga̱ ya naxinandá Israel alikui kisikʼantjaiya yaole je chjota kʼoa tojé Elías xi je Jeobá tsabexkón (1 Rey. 18:3, 4, 13; 19:10, 14). Tsakui nichxin tokʼoamaná nga kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen je Elías, tonga je Jeobá koanjinle jokisʼe kon.

6 Je Niná alikui kiskankao nga kʼoakitso je Elías jotjín kon, tosaa tsakasenkao kʼoa kitsjoanganʼiole (1 Rey. 19:5-7). Xijekoan, je Jeobá tsakakóle jokji nganʼio tjínle kʼoa ngasin nganda kʼoakitsole nga tsín kixi josʼin kisikjaʼaitsjen. Xi ijngosani, kʼoakitsole nga ngi 7,000 mani je chjota israelita xi tsín je Baal tjíobexkón (1 Rey. 19:11-18). Je Jeobá nkjín koya josʼin tsakakóle je Elías nga tsjoake.

JÓSʼIN KOASENKAONÁ JEOBÁ

7. Ánni nga tsjoánganʼioniná nga nikjaʼaitsjenjiaan josʼin tsakasenkao Jeobá je Elías.

7 Tsa kjoa tibitjatojiaan, tsjoánganʼioná nga koanjinle Jeobá jokisʼe kon je Elías. Nga̱ ʼyañá nga kʼoati majinle josatío tokoán kʼianga kjoa bitjatojiaan. Be jokji tjen bichó nganʼioná, jmeni xi nikjaʼaitsjeen kʼoa josatío tokoán (Sal. 103:14; 139:3, 4). Tsa je Jeobá si̱jélee nganʼio jokisʼin je Elías, kʼoati koasenkaoná nga chókjoajinná je kjoa xi bitjatojiaan (Sal. 55:22).

8. Jósʼin koasenkaoná je Jeobá nga chókjoajinná je kjoa xi bitjatojiaan.

8 Kʼianga nʼio nikjáojiaan yaa nroani nga nikinroajeen tokoán kʼoa kʼoasʼin nikjaʼaitsjeen nga tsín tinda kuiyoñá. Tsa kʼoakoaan, si̱kjaʼaitsjeen nga je Jeobá koasenkaoná. Kʼoatsoná nga kʼoéyanajmílee jmeni xi makjáojinná kʼoa kʼoatsoná nga kjuinrʼoéle je kjoabʼetsʼoaná (Sal. 5:3; 1 Ped. 5:7). Kuinga machjénsíni nga kjitʼa kʼoéyanajmílee je kjoa xi bitjatojiaan. Ningalani tsín kʼoasʼin kuinchja̱ná josʼin tsakjákao je Elías kui je Biblia kao naxinandále síchjén nga basenkaoná. Jmeni xi bʼéyanajmí je Biblia sínʼio tokoán kʼoa tsjoáná kjoachoya. Kʼoa je ndsʼee kʼoati binyakaoná (Rom. 15:4; Heb. 10:24, 25).

9. Jósʼin koa̱n koasenkaoná jngo miyo xi ninʼiotʼaa.

9 Je Jeobá kʼoakitsole je Elías nga je Eliseo katabasenkao. Kʼoasʼin kitsjoanile Jeobá jngo miyo xi koasenkao kʼiatsa si̱kʼajenle kon. Kʼoatisʼinni ñá, tsa tíjnaná jngo miyo xi ninʼiotʼaa, koasenkaoná kʼianga kjoa kuitjátojiaan (2 Rey. 2:2; Prov. 17:17). Kʼoa tsa kʼoasʼin nikjaʼaitsjeen nga tsín ʼya xi tjínná xi kʼoéyanajmílee je kjoa xi bitjatojiaan, koaan si̱jélee je Jeobá nga katabasenkaoná jngo ndsʼee xi jetjínle kjoafaʼaitsjen xi tsjoánganʼioná.

10. 1) Jósʼin basenkaoná jmeni xi koanle je Elías. 2) Jósʼin tsjoánganʼioná jmeni xi tso Isaías 40:28, 29.

10 Jé Jeobá tsakasenkao je Elías nga kichokjoajinle je kjoa xi jaʼatojin kʼoa nga kixi kitʼale jokjitse kisixále. Jmeni xi koanle profeta jebi, kui bakóyaná nga tsjoánganʼioná je Jeobá kʼiatsa je si̱nʼiotʼaa nga kjoa kuitjátojiaan (tʼexkiai Isaías 40:28, 29). *

JÉ JEOBÁ KISINʼIOTʼA ANA, DAVID KAO JNGO XI SALMO KISKI

11-13. Jmé kjoa xi jaʼatojin nga jan choʼndale Niná xi kanikʼaxkiaa.

11 Ya Biblia tsoyasaná tʼatsʼe je chjota xi kjoa jaʼatojin. Tobʼelañá, je Ana tsee kjoasoa tsakʼejnajin nga tsín kisʼele xti kʼoa totsabesin je xi ijngo chjoónle Elqaná (1 Sam. 1:2, 6). Nga nʼio ba kisʼe kon, kiskiʼndá kʼoa tsín titsakjenni (1 Sam. 1:7, 10).

12 Je rey David kʼoati nʼio tse kjoa jaʼatojin. Tobʼelañá, nʼio ba kisʼe kon nga tsakajngijée (Sal. 40:12). Kʼoa tijé tile kitjenngikeni, je xi Absalón tsakʼin, kʼoa yaa kʼien je Absalón nga tífitjenngike je David (2 Sam. 15:13, 14; 18:33). Xi ijngosani, yátsʼin tsakasénle jngo xi nʼio miyole koanni (2 Sam. 16:23-17:2; Sal. 55:12-14). Je salmo xi kiski David nkjín xi kui bʼéyanajmí nga ba kisʼe kon, tonga kʼoati tsoya nga je Jeobá kisinʼiotʼa (Sal. 38:5-10; 94:17-19).

Jmé xi tsakasenkao xi kiski salmo nga kao kjoatsjoa kisixá ijngokʼanile Jeobá (Chótsenlai párrafo 13-15) *

13 Je Biblia kʼoati bʼéyanajmí tʼatsʼe jngo xi salmo kiski xi kisikinroajen kon, xi ya kisixá ya yo̱ngo̱le Niná, tsakui nichxin ya kitjenni je levita Asaf. Kui koanchi̱ni̱ke josʼin tsakatio je chjotatsʼen, kʼoa kui xokisikao nga tsín titsjoa kisʼenile. Kʼoa saʼnda kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga tsín nʼio tse kjoanda tjenkao nga je Niná nixálee (Sal. 73:2-5, 7, 12-14, 16, 17, 21).

14, 15. Jmé xi bakóyaná tʼatsʼe choʼndale Niná xi kanikʼaxkiaa.

14 Jé Jeobá kisijéle nganʼio nga jan choʼndale xi jekanikʼaxkiaa. Tsakʼéyanajmíle jokisatio kon. Kʼoa kʼoakitsole ánni nga nʼio kisikjáojinni. Kʼoa tosi tonda ya ki jñani sʼetsʼoale Jeobá (1 Sam. 1:9, 10; Sal. 55:22; 73:17; 122:1).

15 Nga nʼio tjínle kjoamatokon je Jeobá, kinrʼoéle jmeni xi kitsole je choʼndale. Tobʼelañá, je Ana nyʼán kisʼe kon (1 Sam. 1:18). Kʼoa je David i kitso: “Nʼio tse kjoañʼai faʼatojin je chjota xi kixi, tonga jé Jeobá bʼasjentjai” (Sal. 34:19). Kʼoa jngo xi salmo kiski kʼoakisʼe kon joni tsa je Jeobá kitsoa ntsja kʼoa nga kao kjoafaʼaitsjen xi kitsjoale tsakándiaanile. Itso xi kise: “Tonga xi an, kʼianga sichriantʼale je Niná nʼio nda síkaona. Jé Jeobá xi batéxomale ngayeje tisinʼiotʼa” (Sal. 73:23, 24, 28). Tojo koan je choʼndale Niná jebi, chókjoajinná je kjoa xi kuitjátojiaan tsa si̱kjaʼaitsjeen josʼin tsakasenkao Jeobá je choʼndale, tsa kʼoétsʼoalee kʼoa tsa si̱tjosonlee ngantsjai (Sal. 143:1, 4-8).

NDA KUIYOAA TSA JE JEOBÁ SI̱NʼIOTʼAA

Je tichjaa koanmele kisikjin tsakai, tonga tsín tikʼoasʼin kisikjaʼaitsjenni nga tsakasenkao je xi kʼoati kjoa tjíofaʼatojin (Chótsenlai párrafo 16, 17)

16, 17. 1) Ánni nga tsín ndatjínsíni kʼiatsa si̱kjinlee je Jeobá kao je ndsʼee. 2) Jméni xi koasenkaoná nga tjónganʼioná.

16 Xi kʼoati tsoyaná tʼatsʼe je choʼndale Niná xi kanikʼaxkiaa, kuinga tsín koa̱n kuinyatʼaxinlee je Jeobá kʼoa tsín si̱kjinlee je choʼndale (Prov. 18:1). Je Nancy tsee kjoaba tsakʼejnajin nga ki je xʼinle. Itso: “Nkjín nichxin nga tsín ʼya xi tikuenta kisʼinña kʼoa tsín tikoanmenina nga ʼya xi tsakjakaonajmía. Tonga ngisaa ba kisʼe tokoan nga kʼoakisʼian”. Je tichja jebi alikui tikʼoasʼin kisikjaʼaitsjenni kʼianga tsakasenkao je xi kʼoati kjoa tjíofaʼatojin. Itso: “Nda kinrʼoele nga tsakʼéyanajmína jotjío kon. Kʼianga koanjinna jokji kjoa tjíofaʼatojin, tsín tikui nʼio kuenta kisʼinña je kjoa xi tifaʼatojian”.

17 Nʼio binyakaoná nga mangián je kjoajtín xi satíoná. Nga kʼoanʼia, basenkaoná je Jeobá kʼoa sínʼio tokoán (Sal. 86:17). Tsjoánganʼioná je Jeobá kʼianga satíoná je kjoajtín, kʼoa kui síchjén nganʼiotsjele, je Énle kʼoa kao choʼndale. Kʼoati koa̱n si̱nʼiojinngañá xíngiaa (Rom. 1:11, 12). Jngo tichjaa xi Sofía ʼmi i kitso: “Jé Jeobá kao ndsʼee tsakinyakaona nga kitjonganʼiona. Nʼio chjí tsaʼbekoan je kjoajtín xi satíoná. Je xi nʼio basenkaona kuinga xinyasoan kʼoa tsjoanganʼioa ya jinjtín, kʼoa ngisaa choa ñʼai mana nga chókjoajinna je kjoa xi faʼatojian kao kjoanikjáojin xi sʼena”.

18. Jósʼin basenkaoná je Jeobá kʼianga nroajen sakʼoa tokoán.

18 Kʼianga nroajen tokoán, si̱kjaʼaitsjeen nga je Jeobá ali tsa tokʼiajin nichxin xi nroaján nga kjoaʼaxin je kjoañʼai, kʼoati koasenkaoná ndʼaibi. Jé tsjoánganʼioná nga chókjoajinná nga sakʼoa nikʼajenlee tokoán kʼoa nga nʼio nikjáojiaan (Filip. 2:13).

19. Jméni xi tsoná Romanos 8:37-39.

19 (Tʼexkiai Romanos 8:37-39). * Je pastro Pablo kʼoakitso nga tsín jme xi koa̱nle sikinyátʼaxinná je kjoatsjoachale Niná. Jósʼin kuinyakoaa je ndsʼee xi nʼio tse kjoa tjíofaʼatojin. Ya kjoaʼmiya xi ijngo kui kuitsoyaná jósʼiaan nga koakolee kjoamatokon kʼoa jósʼin koa̱n kuinyakoaa tojo sʼín je Jeobá.

KJOAJNDA 44 Nga ñaki nʼio bʼetsʼoaa

^ párr. 5 Kʼiatsa tse kjoa kuitjátojiaan kʼoa tsa tsín ndi̱to̱n nda kuiyoaa, tsakui nichxin sikiʼaonná kʼoa tsín tinda sa̱tíoni tokoán. Jósʼin koasenkaoná je Jeobá. I̱ kjoaʼmiya jebi kui kuitsoyaná josʼin tsakasenkao je Elías. Kʼoati jan choa̱ jchaa xi ya Biblia faʼaitʼa xi koakoyaná jmeni xi tjínnele sʼiaan nga koasenkaoná je Jeobá.

^ párr. 2 Ali tsa ñaki kʼoaʼmi je chjota xi síkʼaxki̱ kjoaʼmiya jebi.

^ párr. 3 Filipenses 4:6, 7: “Ali kʼoajin mano. Tojmenibe xi machjénno, tijélao Niná, tʼetsʼoalao, kʼoa tʼailao kjoanda. Kʼoasʼin katasʼejinle Niná jme xi nijáo. 7 Je kjoanyʼántakonle Niná xi ñaki faʼatole ngayije kjoafaʼaitsjenle chjota, jé xi sikuinda ni̱ma̱no kao kjoafaʼaitsjenno nga̱ tiyokao Cristo Jesús”.

^ párr. 5 1 Reyes 19:1-4: “Kʼoa je Acab tsakʼéyanajmíle je Jezabel ngayeje jme xi kisʼin je Elías kʼoa josʼin kisikʼienni espada ngatsʼi profeta. 2 Kʼoa je Jezabel jngo chjota kisikasén nga i̱ katatsole je Elías: Kʼoati katasíkaona je niná xi tjío kʼoa ngisasa katasíkaona kʼiatsa tsín kʼoati sikaole nyaon nga tikuini hora jebi jokinikoai nga jngó jngó je profeta. 3 Kitsokjon Elías nga kʼoatsakʼinle. Tsakisótjeen kʼoa tsakangaa nga kʼoasjentjai yaole. Kʼoa yaa kicho ya Beer-seba ʼnde xi nchja̱ni Judá. Kʼoa yaa kisikʼéjna je choʼndale. 4 Kʼianga jngo nichxin jetsoʼba ya ʼndekixí chan kicho jña séjna jngo yá kʼoa yaa tsakʼejnangi. Kʼoa kʼoakitso nga tosa katabiya, kitso: Jekichobena. Ji Jeobá tosa chja̱ʼaxinnái je kjoabijnachonna nga̱ likui tsa ngisa chjína an tikʼoajinni je chjotajchíngana xi kjoatse tsakatio”.

^ párr. 10 Isaías 40:28, 29: “A kje ʼyajin axo kje noʼyajin. Je Jeobá, je xi kisinda jña saʼnda nga fetʼa sonʼnde, jéní Niná xi tíjna ngantsjai nichxin. Alikuikʼia bijtale kʼoa ni chóbejinlale. Aliʼya xi be jokji kjoachjine tjínle. 29 Tsjoále nganʼio xi tíbijtale, kʼoa tsjoále nganʼio je xi tsín tinanda tjínnile nganʼio”.

^ párr. 19 Romanos 8:37-39: “Tonga ngayije je kjoa jebi ngisa nʼio kʼoasʼiansaa kaoni tsa je xi síkinje, xi totʼatsʼe je xi koantsjoakená. 38 Tokui jebi ñaki tjíjngole koan, nga nikjoabiyajin, nikjoabijnachonjin, niʼánkjejin, ni xi ngʼajko̱lejin, nijejin xi tjínle nganʼio, ni xi ndʼaibijin, nije xi sʼa nroajin, 39 ni xi ngʼajin, ni xi nangijin, nitojngojinsa xi xá kisʼendani xi koa̱n kjoaʼaxinná je kjoatjaochale Niná nga tiyokoaa Cristo Jesús Nainá”.

^ párr. 57 XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: Je ánkjele Jeobá ngasin nganda síkjaʼále je Elías kʼoa tsjoále nandá kao nioxtila.

^ párr. 59 XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: Jngo xi tsakui nichxin ya kitjenni Asaf xi salmo tíkji kʼoa kao kjoatsjoa tíse kao xi ngikʼa chjota levita.