Ir al contenido

Ir al índice

Jósʼin si̱kuindalee yaoná je che̱nle Na̱i

Jósʼin si̱kuindalee yaoná je che̱nle Na̱i

JE CHJOTA israelita tojeme kjoaʼatojin xo̱ngá Jordán nga tjoéle je ʼNde jña tsakʼinle nga kʼoaile. Nga kui nichxin yaa kicho yánchjín xi xin tsʼe nga kʼoakitsole je xi xʼin nga sʼuí tíjnale. Tochajinle tokui kini je chjota israelita nga sʼe̱le miyo, nga jté kʼoa nga koakjen. Je costumbre xi kisʼele yánchjín jebi kʼoa josʼin kikao yaole alikui ya tsakʼangini je kjoatéxoma xi kitsjoale Niná. Ninga kʼoalani, tjínjinkʼa xi kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga tsín jme xi koa̱nle.

Tonga je Biblia tsoyaná jmeni xi koan: “Kjoachajngi kisʼele kao je yánchjín xi ya naxinandá Moab tsʼe”. Je yánchjín jebi kui xi koanmele nga niná ndiso katabʼétsʼoale je chjota israelita, kʼoa kuikjoan xi kisʼin. Je Jeobá nʼio koanjtile xi kao naxinandá Israel (Núm. 25:1-3).

Je chjota israelita jao koya tjínni josʼin jaʼatone je kjoatéxomale Niná: Nga niná ndiso tsakʼétsʼoale kʼoa nga kisichajngi. Jmi koanni xi kʼien nga kʼoakisʼin (Éx. 20:4, 5, 14; Deut. 13:6-9). Ánni nga nʼio chʼaotjínni jmeni xi kisʼin. Kuinga tojeme kjoaʼatojin tsakai ya xo̱ngá Jordán kʼoa tojeme kjoaʼasʼen ya ʼNde jña tsakʼinle nga kʼoaile (Núm. 25:5, 9).

Je pastro Pablo i kitso nga kui kinchja̱ni jmeni xi koan nga kʼia: “Je kjoabi kʼoakoanle nga kisichoyale, tonga kʼoasʼin kichjitʼa nga bakóyaná nga ñá xi jejaʼainená je nichxin xi fetʼani” (1 Cor. 10:7-11). Je Na̱i nʼiojin tsjoa koanle nga tsakajngijée chjota israelita kʼoa nga tsín jaʼasʼen ya ʼNde jña tsakʼinle nga kʼoaile. Tonga jmeni xi koan nga kʼia kui tsoyaná ndʼaibi nga je Na̱i kʼoati kui xi mele nga tsín kuitjásʼeen ya sonʼnde chjotse xi tongini kʼoatítsoná Niná nga tsjoáná.

JNGO CHE̱N XI NʼIO XKÓN TÍJNA

Tojoni nga so̱kojéená, je Na̱i kui síchjén je che̱n xi ndasʼin bichótsjoá xi kao je kʼoa xi nda bexkon. Tobʼelañá, xi kao chjota israelita kui kisichjén je kjoachajngi. Kʼoa ndʼai kʼoati kui xi nʼio tísíchjén. Tonga, jméni xosikaoná nga kjoachajngi jtsaojiaan. Jngo koya xi nʼio síchjén je Na̱i kuinga kui kotsenle chjota je sén jñani tokjiojti chjota.

Tsa ʼyani xi kui sén kiskotsenle nichxin kjoatse, tjínnele ya cine ki nga kui kiskotsenle je película xi kui bakó kʼoa tsa maije̱ ya kikatse je libro kʼoa tsa revista jñani kui saténa. Tjínjinkʼa xi tsín ya ki ʼnde jebi tojoni nga tsín kjoasoa koatiojin tsa tjín xi skoe̱. Tonga ndʼaibi, ma kotsenle chjota tojñani nga tjío. Tobʼelañá, tsa tjínle Internet, kotsenle ya tʼaxále kʼoa tsa kʼia nga ya tjíoya carrole. Nkjín naxinandá jñani jetjínle Internet ya niʼyale je chjota kʼoa kotsenle sén jebi xi xʼin kʼoa kao xi yánchjín.

Tonga ali tsa tokuijin jebi, je chjota ma kotsenle je sén xi jndí tjío tsa ya yandiaa tjíoma, tsa carro kʼoa tsa tren tjíoya kʼiatsa tjínle celular kʼoa tsa tableta.

Ndʼaibi, tojñani nga tjío je chjota kʼianga ma kotsenle je sén jñani tokjiojti chjota, nʼio tjíosíkiʼaon. Nkjín chjota xi kjoa batiojin, jolani nga bixoya je kjoabixanle, nga nroajen kon kʼoa nga tsín tinda sʼeni kjoafaʼaitsjenle. Kʼoa je xi ngisa xkón tíjna kuinga tsín timiyole Niná mani. Jebi kui bakó nga nʼio síkiʼaon je xi kui kotsenle. Tsín tinda satíoni kon kʼoa ninga jenkjín nó faʼato tsakui nichxin tojo kui faʼaitsjen sakʼoale.

Tonga je Jeobá kui xi mele nga koasenkaoná nga tsín ya jtsaoyaa je che̱nle Na̱i. Machjén nga ñaki kʼoakjoansʼin si̱tjosoán ngayeje xi tsoná Jeobá, tsín kʼoasʼiaan jokisʼin je chjota israelita (Éx. 19:5). Kuenta sʼiaan nga je Niná jtikee je sén jñani tokjiojti chjota. Jósʼin ʼyañá jebi.

JTICHA KATAMAA JE SÉN XI KUI BAKÓ JÑANI TOKJIOJTI CHJOTA JOSʼIN JTIKE JEOBÁ

Je Niná toje naxinandá Israel xi kitsjoale kjoatéxomale. Kʼoa yaa koanngóson jngo xjáo xi tsakasenchjoale chjota israelita nga tsínkui kʼoakisʼin je kjoajndí xi kisʼin je naxinandá xi ya tsakatiochrian (Deut. 4:6-8). Kjoatéxoma jebi kui tsakʼéjnatsen nga jtike Jeobá je kjoachajngi.

Kʼianga jekisikʼaxki̱ Jeobá je kjoajndí xi kisʼin je naxinandá xi ya tsakatiochrian, i kitsole je chjota israelita: “Ali kʼoajin nʼiao josʼín je naxinandá Canaán, jñani kuitjásʼaon”. Kʼoa i kitsosale: “Kuinga jndíni je nangi, kʼoa kjoañʼai kjoaʼaikaone xi totʼatsʼe jéele”. Xi ngixko̱n Niná, je chjota cananeo nʼio chʼao kisʼin kʼoa kʼoakitso nga jekisijndí ya ʼnde jña tsakatio (Lev. 18:3, 25).

Ningalani kisikjeson Jeobá je chjota cananeo, tonga tsín kichangi je kjoachajngi. Kʼianga jetsʼato 1,500 nó jaʼato, je Pablo kʼoakitso nga je naxinandá jñani tsakatio chjotale Cristo nga “jekisichajin kjoafaʼaitsjenndale” kʼoa “tokʼoasʼin kiskanitaon yaole nga tochjotakjoasoa koan. Totʼatsʼe kjoaxintakonle kʼoakisʼin jo tjín jko̱ya kjoajndí” (Efes. 4:17-19). Ndʼaibi, nkjín chjota xi ñaki to kjoajndí tsjoake. Tonga je chjotatjenngile Cristo bʼénele yaole nga tsín ya kotsenle kʼianga kui xi jndí tjín kʼoasʼín je chjota.

Je chjota xi kui sén kotsenle jñani tokjiojti chjota alikui bakóle kjoaxkóntokon je Niná. Kʼianga kisindaná Niná sénle kisikʼaná kʼoa kui xi mele nga tsje koanngínkoaa yaoná. Nʼio chjine Niná kʼianga kitsjoaná je kjoatéxoma xi kʼoatso nga tojé xi jechixan xi sitsjoayale xínkjín kʼianga kjoáyokao (Gén. 1:26-28; Prov. 5:18, 19). Je chjota xi kui sén bʼasje jñani tokjiojti chjota kʼoa xi kui kaníbason bʼasjengi je kjoatéxomale Niná kʼoa tsín bakóle kjoaxkóntokon. Kuinga kuenta sijésínile Niná chjota jebi (Rom. 1:24-27).

Je chjota xi toxá sʼínni nga kui sén kotsenle tsakui nichxin kʼoatso nga tsín chʼaotjín nga kʼoasʼin bʼétsaojin. Tonga nga kʼoasʼín jéni tsjoánganʼiole je chjota xi bʼasjengi je kjoatéxomale Niná kʼoa tsakui nichxin tsínkui kuenta kisʼin jebi nga tokʼia kiskotsenle je sén jñani tokjiojti chjota. Tonga ʼyañá nga je chjota xi Niná síxále tjínnele jtike koa̱n jebi. Je Biblia itso: “Jon xi tsjoachao je Jeobá jticha katamao je xi chʼaotjín” (Sal. 97:10).

Saʼnda je chjota xi tsín mele nga kui sén jebi skótsenle ñʼai male. Nga chjotajée maa, tsakui nichxin kui tibixkantʼakoaa je xi kjoajndí tjenkao. Xi ijngosani, je ni̱ma̱ná nʼio male bʼanachaná nga kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga tsín chʼaotjín tsa kjoatéxomale Niná kuitjátoné (Jer. 17:9). Ninga kʼoalani, nkjín mani je chjotale Cristo xi tjíosíkinjele kjoajndí jebi. Kʼianga ʼyaa jebi basenkaoná kʼiatsa kui kjoa tibixkantʼakoaa. Kataʼyala josʼin basenkaoná je Énle Niná nga tsín ya katatsaoyaa je che̱nle Na̱i.

CHJA̱ʼAXINLEE YAONÁ JE XI KJOAJNDÍ TJENKAO

Tojosʼin kaʼyaa jña fitsʼiani kjoaʼmiya jebi, nʼio nkjín chjota israelita xi kui kisimekon xi chʼaotjín, kʼoa nga kʼoakisʼin tsín nda kichomani. Kʼoati koaan tsanda ñá tsa kʼoaiʼndelee yaoná. Je Santiago xi ndsʼe̱jon koan Jesús kʼoakitso jokji xkón tíjna kjoa jebi, i kitso: “Tonga jngójngó titsʼeni kjoachi̱nga̱le xi chʼao síkao nga je. Je kjoachi̱nga̱le nchja̱ndʼéle yaole. Kʼia nga jejitjoson kjoachi̱nga̱be bʼéjnantje kjoatsʼen” (Sant. 1:14, 15). Kʼiatsa jngo chjota xi kui tísímekon xi chʼaotjín ya jinni̱ma̱le, kuicho nichxin nga koa̱njngijée. Kuinga tsín koa̱n kui si̱kjaʼaitsjensíñá xi chʼaotjín, chja̱ʼaxinlee yaoná je kjoafaʼaitsjen xi kjoajndí tjenkao.

Kʼiatsa kui fiya jkoaa je xi chʼaotjín kʼoa tsín ndi̱to̱n chajinná, koaan kjitʼanangi tjín xi sʼiaan. Je Jesús i kitso: “Tsa ndsai axo tsa ndso̱kui síkitsónli, tichátʼai, kʼoa tikʼatjain. [...] Kʼoa tsa je xkuin síkitsónli, chʼa̱sjai, kʼoa tikʼatjain” (Mat. 18:8, 9). Kʼianga kʼoakitso je Jesús alikui xi kitsonile nga ñaki kʼoasikoaa yaoná. Kui kinchja̱ni nga kjitʼanangi chja̱ʼaxinlee yaoná tsa jme xi tísíkaténginá. Jósʼin kjuintjenngiaa kjoafaʼaitsjen jebi kʼiatsa kui kuichokaya xkoaan je sén jñani tokjiojti chjota.

Kuila si̱kjaʼaitsjeen kʼiatsa toxijña kui sén ska̱ya xkoaan. Alikui koa̱n kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga tsín sikiʼaonná. Kjitʼanangi kuisenxínlee kʼoa tsa maije̱ ndi̱to̱n si̱kjitsʼaolee tsa televisión, tsa computadora, kʼoa tsakuije̱ celularná kʼoa tsa tabletaná. Tosa kui si̱kjaʼaitsjeen je xi ndatjín. Tsa kʼoasʼiaan, kui xi koasenkaoná nga si̱kuindaa je kjoafaʼaitsjenná ʼndele nga kʼoaiʼndee nga kui xi chʼaotjín sʼe̱jnajin.

JÓSʼIAAN NGA KUI FAʼAITSJENNÁ JMENI XI JNDÍ TJÍN

Je chjota xi kui sén kotsenle alikui tokjoan chajinle ninga jenkjín nó faʼato kʼoa toxijña tikui faʼaitsjenngánile. Kʼianga kʼoama, tsakui nichxin kui simekon nga kao ntsja sitjosjeyanile yaole. Kʼiatsa tsín tikui sén chotsennilai tonga sakʼoa tojo kui bitjokjaʼaitsjenli je sén xi tsaʼyai, tikjaʼaitsjain nga ñʼai chajinná jmeni xi ʼyaa, tonga koaan si̱kinjelai je kjoafaʼaitsjen xi chʼaotjín.

Kʼoasʼin tikjaʼaitsjain kʼoa kʼoasʼin tʼinkoai yaoli josʼin mele Niná. Tʼintjenngi je choa̱le pastro Pablo nga i̱ kitso: “Tosa sikiʼoan yaona, kʼoasʼin bʼenele yaona, joni tsa jngo choʼnda” (1 Cor. 9:27). Ali bʼaiʼndejin nga kui síkinjeli jmeni xi kjoajndí tjenkao. Kʼoatʼiain jmeni xi tso Romanos 12:2: “Katabʼantjaiyao yaono nga koa̱nchjotseyanda ngijngokʼani kjoafaʼaitsjenno, jméni nga jchasínio jmeni xi Niná mele, jñale xi nda, xi sasénle, xi ñaki tjíjngo”. Kuenta tʼiain nga tsjoa sʼe̱ tokuin kʼiatsa kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjain kʼoa kʼoasʼin kʼuínkoai yaoli josʼin mele Niná.

Tsjoa sʼe̱ tokuin kʼiatsa kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjain kʼoa kʼoasʼin kʼuínkoai yaoli josʼin mele Niná

Tʼejintokon kʼai textole Biblia xi koasenkaoli josʼin síkjaʼaitsjen Jeobá xi tʼatsʼe jebi kʼoa jmeni xi mele nga sʼiain. Kʼianga kui xi chʼaotjín kjoaʼaítsjenli tokjoan kui texto jebi tikjaʼaitsjain. Tobʼelañá, Salmo 119:37, Isaías 52:11, Mateo 5:28, Efesios 5:3, Colosenses 3:5 kao 1 Tesalonicenses 4:4-8.

Jósʼiain kʼiatsa toxijña kui nʼio si̱mekuin nga chótsenlai xi chʼaotjín kʼoa tsakui meli si̱kjaʼaitsjain. Kui choa̱le Jesús tʼintjenngi (1 Ped. 2:21). Kʼianga jekisʼenngindá, je Na̱i nkjín kʼa koanmele tsakʼanachale. Tonga je Jesús kisikinjele. Kʼianga tsín ya kiskaya je che̱nle Na̱i, nkjín kʼa kisikʼaxki̱ je textole Biblia. I kitsole: “Tʼin, Satanás”. Kʼoa je Na̱i tsakasenxin. Tojo kisʼin je Jesús nga kisikinjele je Na̱i, kʼoati koa̱n kʼoasʼiain tsanda ji (Mat. 4:1-11). Je Na̱i kao sonʼndele kui xi mele nga kui si̱kjaʼaitsjeen je xi kjoajndí tjenkao, tonga koaan si̱kinjelee. Tsín kʼoaiʼndelee yaoná nga kui sén jñani tokjiojti chjota chótsenlee, jé Jeobá koasenkaoná nga tsín ya ska̱yaa che̱n jebi.

KʼOÉTSʼOALEE JEOBÁ KʼOA SI̱TJOSONLEE

Tosi tonda kʼoétsʼoalee je Jeobá kʼoa kʼoakʼuínlee nga katabasenkaoná. Je Pablo i kitso: “Kʼoasʼin katasʼejinle Niná jme xi nijáo. Je kjoanyʼántakonle Niná xi ñaki faʼatole ngayije kjoafaʼaitsjenle chjota, jé xi sikuinda ni̱ma̱no kao kjoafaʼaitsjenno nga̱ tiyokao Cristo Jesús” (Filip. 4:6, 7). Tsa tosi tonda si̱tajakoaa xi jée tjenkao, je Jeobá tsjoáná je kjoanyʼántokonle. Tsa si̱chriantʼalee Niná je sichriantʼaná (Sant. 4:8).

Kʼianga si̱kuindalee yaoná ngayeje xi xkón tíjna machjén nga si̱chriantʼalee je Niná xi batéxomale ngayeje xi tjín. Je Jesús i kitso: “Nroa je na̱i xi batéxoma sonʼndebi. Tonga nijmejin xi tjínle xi tʼatsʼan” (Juan 14:30). Ñaki tjínjngo kon je Jesús nga kʼoakitso. Kʼoa i kitsosa: “Je xi kisikasénna i̱ tíjnakaona. Je Nʼainá likui kisikʼéjnana nga toʼan, nga̱ kʼoasʼian ngantsjai je xi sasénle nga je” (Juan 8:29). Kʼiatsa kʼoasʼiaan jmeni xi sasénle Jeobá, alikui tsjiónkonná, kʼoa koaan nga tsínkui chótsenlee je sén jñani tokjiojti chjota.