Ir al contenido

Ir al índice

KJOAʼMIYA XI CHOTʼAYA 26

Kʼoainganʼiolee je ndsʼee kʼianga kjoa faʼatojin

Kʼoainganʼiolee je ndsʼee kʼianga kjoa faʼatojin

“Tojngo kjoafaʼaitsjen katasʼeno ngatsʼio, katamajinno jomale xíngio, kʼoasʼin tsjoacha katamao xíngio joni tsa ndsʼao, nʼio jchamatokon xíngio kʼoa katasʼeno kjoanangitokon” (1 PED. 3:8).

KJOAJNDA 107 Koakoá kjoatsjoacha josʼín Niná

XI TÍNCHJA̱NI *

1. Jméni xi koa̱n sʼiaan nga chjénngilee je Nʼainá Jeobá.

JE NʼAINÁ Jeobá nʼio tsjoakená (Juan 3:16). Nga mená je chjénngilee, nijinlee yaoná josatío kon xi ngikʼa, kʼoa bakolee kjoatsjoacha kao kjoamatokon. Tonga je xi ngisa tjínnele kʼoasi̱koaa jé ndsʼee xi tongóson sʼin makjainná (Gál. 6:10; 1 Ped. 3:8). Mená kʼoainganʼiolee je ndsʼee kʼianga kjoa faʼatojin.

2. Jméni xi chótʼayajiaan i̱ kjoaʼmiya jebi.

2 Ngatsʼi xi ya tjíojin naxinandále Niná kʼoati kjoa faʼatojin (Mar. 10:29, 30). Kʼoa kʼianga jenichxin fetʼa tiyoaa tsakui nichxin sa tse sa tse kjoa kuitjátojiaan. Jósʼin koa̱n kʼoainganʼiongañálee xíngiaa. Kuila kataʼyaa je choa̱ xi faʼaitʼa Biblia xi tʼatsʼe Lot, Job kao Noemí. Tonga kʼoati jcha kʼaa je kjoa xi faʼatojin je ndsʼee kʼoa josʼin koa̱n kʼoainganʼiolee.

TSEJTA KATAMAA

3. Tojo tso 2 Pedro 2:7, 8, jméni xi tsín nda kisʼin je Lot, kʼoa jósʼin kichomani.

3 Alikui ndasʼin kichomani nga ya naxinandá Sodoma kikʼejna je Lot, nga̱ nʼio kisʼe kjoachajngi (tʼexkiai 2 Pedro 2:7, 8). * Ninga ndasʼin tsakatio nga nʼio nkjín tsojmi kisʼele, tsee kjoa jaʼatojin nga ya kikatio (Gén. 13:8-13; 14:12). Je chjoónle Lot tsín kisitjosonle Jeobá, tsakui nichxin kuinga nʼio kitsjentʼale jochon ya naxinandá kʼoa tsa je chjota xi ya tsʼe. Kʼiaa kʼien kʼianga lʼí kisikʼatsao je Niná ya tjen ngʼajmi. Kʼoati ya kʼien nga jao je xi kuixankao tsakai je xtiyánchjínle. Je Lot kisichaa ngayeje xi kisʼele, kʼoa saʼnda yaa kʼien je chjoónle (Gén. 19:12-14, 17, 26). Kʼoa nga kʼia, je Jeobá tosi tonda tsejta koan xi kao Lot.

Je Jeobá tsakakóle kjoamatokon je Lot kao familiale, kʼoa ánkje kisikasén nga tsakʼasjentjai (chótsenlai párrafo 4)

4. Jósʼin tsakakó Jeobá nga tsejta koan xi kao Lot (chótsenlai sén xi faʼaitʼa ya portada).

4 Ningalani je Lot xi kʼoasʼin koanmele nga ya Sodoma kikʼejna, je Jeobá tsakakóle kjoamatokon kʼoa jao ánkje kisikasén nga tsakʼasjentjai je kʼoa kao familiale. Tonga ʼndele nga kjitʼanangi kuitjo tsakai tosi tonda kisitseya. Je ánkje “kiskoé ntsja kao tsʼe chjoónle kʼoa kao tsʼe nga jao xtiyánchjínle”, kʼoa tsakʼaonsjee ya naxinandá Sodoma (Gén. 19:15, 16). Kʼoa je ánkje kʼoakitsole nga ya tʼanindo katafi. Tonga ʼndele nga kʼoasʼin, je Lot kui kisijéle Niná tsa koa̱n nga ya koai jngo naxinandá xi ya tíjnachrian (Gén. 19:17-20). Je Jeobá tsejta koan xi kao je kʼoa kitsjoaʼndele nga ya ki jñani kitso. Nga koanskanni, je Lot kitsokjon nga ya tsakʼejna kʼoa yani ki jñani kitsole Jeobá nga koai (Gén. 19:30). Je Jeobá nʼio tsejta koan xi kao Lot. Kataʼyala jósʼin koa̱n chjénngilee.

5, 6. Jósʼin koa̱n kjuintjenngiaa jmeni xi tso 1 Tesalonicenses 5:14 nga chjénngilee Niná.

5 Tojo koan je Lot, tsakui nichxin tjínkʼa ndsʼee ya jinjtín xi kui skoéjin xi tsín kixi tíjna kʼoa kjoa kuichomani jmeni xi sʼin. Kʼiatsa kʼoalani kjima, jmé xi koa̱n sʼiaan. Tsakui nichxin koa̱nmená kʼoakʼuínlee nga kui kʼoakjimani nga tsín ndatjín jmeni xi kisʼin (Gál. 6:7). Tonga je xi ngisa ndatjín nga sʼiaan kuinga je Jeobá chjénngilee josʼin tsakasenkao je Lot.

6 Je Jeobá ánkje kisikasén nga tsakájinkon je Lot nga kjoeson je naxinandá Sodoma, tonga kʼoati tsakasenkao nga kitjontjaile yaole. Kʼoatisʼinni, kʼiatsa tiʼyaa nga tsín kixi tíjna jmeni xi tísʼín jngo ndsʼee, tsakui nichxin kʼoakʼuínlee nga tsín ndasʼin kuichomani tsa tosi tonda kʼoasʼin. Tonga kʼoati koa̱n kuisenkoaa. Ninga ñʼai koa̱nle nga sitjoson je kjoafaʼaitsjen xi tsjoá Biblia, tsejta katamaa. Kʼoasʼiaan jokisʼin nga jao ánkje xi tsakinyakao je Lot. ʼNdele nga tokuinjíotokoán je ndsʼee tosa kjoásjailee josʼin kʼoainganʼiolee (1 Juan 3:18). Tsakui nichxin koa̱n kuisenkoaa nga katasítjoson je kjoafaʼaitsjen xi tsjoá je Biblia (tʼexkiai 1 Tesalonicenses 5:14). *

7. Jósʼin koa̱n chjénngilee Jeobá josʼin tsabekon je Lot.

7 Je Jeobá alikui kui kiskotsenle jñani tsín nda kisʼin je Lot. Kʼoa nga koanskanni, je pastro Pedro kʼoakitso nga kixi koan je Lot. Nda satío tokoán kʼianga ʼyaa nga tsínkui fini Jeobá jñani tsín nda nʼia (Sal. 130:3). Chjénngilee je Jeobá kʼoa kui kuenta sʼiaan jñani nda sʼín je ndsʼee. Kʼiatsa k’oas’iaan, ngisajin tsejta koaan kao je ndsʼee kʼoa tsakui nichxin sitjoson je kjoafaʼaitsjen xi kʼoailee.

KOAKOÁ KJOAMATOKON

8. Jmé xi koasenkaoná nga koakoá kjoamatokon.

8 Je Job kʼoati nʼio tse kjoa jaʼatojin, tonga alikui toxá je tsakajnginile kjoa yaole joni Lot. Kisichaa ngayeje xi kisʼele, alikui tindasʼin tsakʼejnani, chʼin kiskatʼale kʼoa kʼieen ngatsʼi xtile. Kʼoa nga jan xi miyo kitsole ʼndele nga sinʼio kon tosaa kʼoakitsole nga tsín nda kisʼin. Ánni nga tsín tsakakónile kjoamatokon. Kuinga tsín kisijinle yaole jokisʼe kon je Job. Tokui kini josʼin kisikjaʼaitsjen kʼoa tsín nda kisikʼaxki̱. Jméni xi koasenkaoná nga tsín kʼoati sʼiaan jokisʼin chjota jebi. Kuenta sʼiaan nga toje Jeobá xi ngisa be jotjínni je kjoa xi tífaʼatojin jngo chjota. Nda kuinóʼyalee kʼianga kʼoeyanajmíná je ndsʼee jme kjoa xi tífaʼatojin, kʼoa si̱jinlee yaoná jotjín kon.

9. Tsa tjínná kjoamatokon, jméni xi tsín kʼoasʼiaan, kʼoa ánni.

9 Kʼiatsa majinná jotjín kon xíngiaa, alikuijin kjaʼaí xi kʼuínyalee tʼatsʼe je kjoa xi tífaʼatojin. Je chjota xi én kaníbason alikui nda síkʼéjna je jtín (Prov. 20:19; Rom. 14:19). Kʼiatsa kʼoasʼiaan, alikuijin tibakolee kjoamatokon xíngiaa kʼoa ngisajin si̱kiʼoaan je xi kjoa tíjnajin (Prov. 12:18; Efes. 4:31, 32). Kuinga ngisa ndatjínni nga kui kuenta sʼiaan jme xi nda sʼín je ndsʼee kʼoa kuisenkoaa kʼianga kjoa faʼatojin.

Tsa tsín kixi tíjna jmeni xi kuitso jngo ndsʼee, ngasin nganda kuinóʼyalee kʼoa kʼia chja̱kaonajmiá kʼianga bele tokoán (Chótsenlai párrafo 10, 11) *

10. Jméni xi bakóyaná jotso Job 6:2, 3.

10 (Tʼexkiai Job 6:2, 3). * Je Job sakʼoaa tsín kixi tíjna jme xi kitso, tonga skaanni kʼoakoannile (Job 42:6). Tojo koan je Job, je ndsʼee xi kjoa tjíofaʼatojin sakʼoajin toxkia kuinchja̱ kʼoa tsa skanni kʼoakoa̱nnile jmeni xi kuitso. ʼNdele nga chʼaosʼin si̱kʼaxkiaa, tosa koakolee kjoamatokon. Kuenta sʼiaan nga tsínkui xi mele je Jeobá nga kjoañʼai kjoaʼa je chjota. Kuinga sakʼoa tsín kosonnile jmeni xi tso je ndsʼee kʼianga kjoa faʼatojin. Alikui koa̱n tokjoan si̱jtilee yaoná kʼiatsa ʼyani xi tsín kixi tíjna jmeni xi kuitso xi tʼatsʼe Jeobá kʼoa tsa xi tʼatsaan (Prov. 19:11).

11. Kʼianga tsjoá kjoafaʼaitsjen xi chjotajchínga sʼin tjío, jósʼin koa̱n koaitjenngi je choa̱le Elihú.

11 Tsakui nichxin machjén sakʼoa nga kjoafaʼaitsjen kʼoaile je ndsʼee xi kjoa tífaʼatojin (Gál. 6:1). Jósʼin koa̱n kuinyakao je xi chjotajchínga sʼin tjío. Koaan kui choa̱le Elihú koaitjenngi. Nga̱ je Elihú kinrʼoéle kʼoa kisijinle yaole jokoanle je Job nga kjoa tífaʼatojin (Job 33:6, 7). Kʼianga kjesa batekjáyajinle, je Elihú kuenta kisʼin josʼin kisikjaʼaitsjen je Job. Je xi chjotajchínga sʼin tjío, kʼoati koa̱n skénngi choa̱ jebi nga ngasin nganda kjuinrʼoéle je xi kjoa tjíofaʼatojin kʼoa nga sijinle yaole jotjío kon. Kʼiatsa kʼoasʼin, kuichokajin ni̱ma̱le ndsʼee je kjoafaʼaitsjen xi kʼoaile.

SI̱NʼIOJIAAN XÍNGIAA

12. Jókisʼe kon Noemí kʼianga kʼien xʼinle kao xtile.

12 Je Noemí tsjoake koan Jeobá kʼoa kixi kitʼale. Tonga kʼianga jekʼien xʼinle kʼoa nga jao xtile, kʼoakitso nga Mará kataʼmile, nga̱ kui tsoyanile nga nʼio aon kisʼe kon (Rut 1:3, 5, 20, 21). Je Rut, xi ʼndale koanni Noemí, alikui kitsjionkon ninga nʼio tse kjoa jaʼatojin. Je Rut tsakasenkao nga kitsjoale jmeni xi koanchjénle je Noemí, kʼoa kʼoati kisinʼiojin kao jmeni xi kitsole. Kʼoasʼin tsakakónile nga tsjoake koan (Rut 1:16, 17).

13. Ánni machjénni nga si̱nʼioá kon je xi xʼinle kʼoa tsa xi chjoónle kʼien.

13 Machjén nga si̱nʼiojiaan je xi chjoónle kʼoa tsa xi xʼinle kʼien. Je xi jechixan yaa mangóson joma je yá xi ñatjen mangʼa, nga jefi nó, je ja̱ma̱le yaa mʼójonle xínkjín. Kʼiatsa tjóne jngo, xindsó je yá xi ijngo. Kʼoati ma xi jechixan kʼianga mʼe je xi xʼin kʼoa tsa je xi chjoón, nʼio tse kjoaba batiojin. Kataʼyala xi tʼatsʼe Paula, * xi tongotjo kʼienni je xʼinle. Itso: “Sasa tsʼantjaiyani josʼin tijna, tsín tijme nganʼio kisʼenina. Kisichaña je miyona. Kʼianga tíjnakonsa je xʼinna, jé bʼeyanajmíle tojmeni xi mana. Tsjoa kisʼe kon nga tsjoa kisʼe tokoan, kʼoa kitsjoanganʼiona kʼianga kjoa jaʼatojian. Kʼoa kʼianga kʼien, ñaki tsín tiʼanña koanna”.

Jósʼin si̱nʼioá kon xi xínkjín kisicha (Chótsenlai párrafo 14, 15) *

14, 15. Jósʼin koa̱n si̱nʼioá kon xi jekʼien xʼinle kʼoa tsa chjoónle.

14 Jósʼin koa̱n si̱nʼioá kon xi jekʼien xʼinle kʼoa tsa chjoónle. Jmeni xi títjon sʼiaan kuinga chja̱kaonajmiá ningalani likui ʼyaa jmeni xi kuixoán. Je Paula itsosa: “Majinna nga tsín ʼya xi nanda kui fáoyani xi tʼatsʼe kjoabiya, kʼoa je chjota alikui jme xi tso, nga̱ kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga tsín be jotjín kon je xi kjoaba tíjnajin, tonga ngisani chʼao sʼín nga tsín jme xi tso”. Tsakui nichxin je chjota xi kjoaba tíjnajin tsínkui xi mele nga nʼio tse jmeni xi kʼuínlee nga si̱nʼioá kon. Tobʼelañá, je Paula itso: “Nda kisʼe tokoan nga kʼoakitsona je miyona nga kʼoati ba koanle tsanda je”.

15 Je William, xi jenkjín nó kʼien chjoónle, itso: “Nda sʼe tokoan kʼianga kui kʼoatsona xi ngikʼa jmeni xi kisʼin je chjoónna. Nga kʼoasʼín, kui bakóna nga nʼio chjí tsabe kʼoa nga tjao koanle. Jme xi tsona nʼio basenkaona kʼoa tsjoánganʼiona, nga̱ nʼio tsjoake̱ koan je chjoónna kʼoa nʼio chjí tsaʼbekoan”. Je Bianca itso: “Nʼio sínʼio tokoan kʼianga ʼya xi bʼétsʼoa kʼoa bʼéxkia jngo jaona textole Biblia. Nda sʼe tokoan kʼianga ʼya xi fákaonajmínina xi tʼatsʼe xʼinna kʼoa nga binyáñona nga tʼatsʼe nchjaña”.

16. 1) Jméni xi tosi tonda sʼiaan nga kuinyakoaa je xi chjoónle kʼoa tsa xi xʼinle kʼien. 2) Tojo tso Santiago 1:27, jmé xá xi kjinená.

16 Tojo kisʼin je Rut nga tsakasenkao je Noemí, koaan tosi tonda kʼoainganʼiolee je xi jekʼien xʼinle kʼoa tsa chjoónle. Je Paula, xi jenása kanikʼaxkiaa, itso: “Nga tokʼia kʼien xʼinna, nkjín koanni xi kitsjoanganʼiona. Nga jekoanskanni, je chjota alikui jme xi kisikjáojin, tonga an alikui tinda tsakatejnaña. Nʼio binyakaoná nga majinle xi ngikʼa nga nkjín sá kʼoa tsa nkjín nó nga nganʼio machjénná”. Alikui tongóson nʼia nga jngó jngoá kʼianga xíngiaa biya. Tjínkʼa xi ngisa ngotjo nda bationi. Tonga tjínkʼa xi kʼia faʼaitsjenle kʼianga kui kʼoasʼín jmeni xi kisʼin nga jao. Alikui si̱chajiaan nga kui xá títsjoáná je Jeobá nga kuinyakoaa je xi xínkjín biya (tʼexkiai Santiago 1:27). *

17. Ánni nga machjénnile nga kʼoainganʼiolee je xi xínkjín síkatío.

17 Kʼianga síkatío xínkjín xi jechixan kʼoati nʼio bʼetʼale. Tobʼelañá, je xʼinle Joyce kjaʼaí chjoón kikao. Itso: “Nga kitsjionna je xʼinna ngisaa nʼio aon koanna tikʼoajinni tsa kʼien. Nga̱ tsínjin toxá kisʼinni tsa chʼinlani kisikʼien kʼoa tsa jmeni xi koanle, tonga tojé xi kʼoasʼin koanmele nga kisikʼéjnana, kʼoa tsín tinda kisʼeni tokoan”.

18. Jósʼin koa̱n kuinyakoaa xi jekʼien xʼinle kʼoa tsa chjoónle, kʼoa tsa jeje̱ xi xínkjín kisikatío.

18 Nʼio machjénle miyo je xi jekʼien xʼinle kʼoa tsa chjoónle, kʼoa tsa jeje̱ xi xínkjín kisikatío (Prov. 17:17). Jméni xi koa̱n sʼiaan nga si̱miyoaa. Koaan koakolee nga mandosinná xi tʼatsʼe. Tsakui nichxin kuichikoaa, koaan cho̱bakaonajmiá kʼoa tsa maije̱ ñatjen kjuinkʼinyasoán. Kʼoati koa̱n kʼoakʼuín sakʼoalee nga katafikonná nga chotʼayá kao familianá. Tsa kʼoasʼiaan, tsjoa kʼoé kon je Jeobá, nga̱ je basenkao je xi kjoaba tjíojin kʼoa síkuindaa je yánchjínkʼan (Sal. 34:18; 68:5).

19. Tojo tso 1 Pedro 3:8, jméni xi mená sʼiaan.

19 Tochoasa chale nga jekoatexoma Chjotaxále Niná i̱ Sonʼnde, kʼoa nga kʼia alikui tikui kjoaʼaítsjenniná je kjoa xi tibitjatojiaan ndʼaibi. Jemená nga katafaʼai je nichxin nga kʼoakoa̱n jotso je Biblia, kʼianga tso: “Je kjoa xi jaʼato jetondiaa jchajin, alikui tikui kjoaʼaítsjennile ni̱ma̱ná” (Is. 65:16, 17). Nga kjesa kʼoamajin, tosi tonda kuinyakoaa je xíngiaa kʼoa koakolee kao énná kʼoa kao jmeni xi nʼia nga tsjoachaa ngatsʼi je xi tjíojin naxinandále Niná (tʼexkiai 1 Pedro 3:8). *

KJOAJNDA 111 Xi tsjoa fáya tokoán

^ párr. 5 Je Lot, Job kao Noemí kixi kitʼale Jeobá, tonga kʼoati nʼio tse kjoa jaʼatojin. I̱ kjoaʼmiya jebi kui jchaa jmeni xi bakóyaná jokoan je choʼndale Niná jebi. Kʼoati jchaa ánni nga nʼio tjínnile kjoandosin nga tsejta koaan kao je ndsʼee xi kjoa tjíofaʼatojin, nga koakolee kjoamatokon kʼoa nga kʼoainganʼiolee.

^ párr. 3 2 Pedro 2:7, 8: “Kʼoa tsakʼasjentjai Lot xi chjotakjoakixi, xi si koanle totʼatsʼe chjotatsʼen xi tokjoachi̱nga̱ kitjenngile. 8 (Je chjotakjoakixibe tsakʼejnajinle chjotatsʼenbe. Tsabe kʼoa kinrʼoé xi kʼoakisʼin je xi tokjoatsʼen tjínle. Nyaonnyaon aon koanle nga nda tjín ni̱ma̱le je chjotakjoakixibe)”.

^ párr. 6 1 Tesalonicenses 5:14: “Kʼoatisʼin bʼetsʼoalaijin, ndsʼe, nga tʼenelao je xi toxkia chʼaosʼin tjíoma. Tinʼiokon xi choa tjíokon, tinyakao xi tsínle nganʼiojin, tikjaínlao ngatsʼi”.

^ párr. 10 Job 6:2, 3: “Tsa tsjoá katasʼechoya ngayeje kjoanikjáojin xi tjínna, kʼoa tsa kʼoati katasʼechoyani libra je kjoañʼai xi tijnajian. 3 Nga̱ ndʼaibi ngisa aisa tikʼoajinni jokji tsomí nya ya jña tjín ndáchikon. Kʼoa kuinga tokaxin tomaña josʼin kanchja”.

^ párr. 13 Ali tsa ñaki kʼoaʼmi je chjota xi síkʼaxki̱ kjoaʼmiya jebi.

^ párr. 16 Santiago 1:27: “Kʼoasʼin ñaki ʼyaxkoán Niná nga mangínchonlee xi jchʼa̱n xi kʼen xʼinle, nga kjoañʼai tjíofaʼai, kʼoati nga chʼa̱sjexinlee yaoná kjoa xi tjín sonʼndebi. Jebi xi kjoale Niná xi tsje tjín xi tsín jma tjín ngixko̱n Nʼainá”.

^ párr. 19 1 Pedro 3:8: “Xi tofetʼani, tojngo kjoafaʼaitsjen katasʼeno ngatsʼio, katamajinno jomale xíngio, kʼoasʼin tsjoacha katamao xíngio joni tsa ndsʼao, nʼio jchamatokon xíngio kʼoa katasʼeno kjoanangitokon”.

^ párr. 62 XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: Jngo ndsʼee xi tsín tíkosonnile jmeni xi títso kʼianga tífákaonajmí je xi chjotajchínga sʼin tíjna, kʼoa je ngasin nganda tínrʼoéle. Xijemani, je chjotajchínga jebi ngasin nganda tsjoále kjoafaʼaitsjen.

^ párr. 64 XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: Jngo ndsʼee kao chjoónle yaa tjíokao je ndsʼee xi kʼien chjoónle. Kʼianga tjíokotsenle je fotole, kui tjíofáoyani jokisʼin nga tsakʼejnakon.