Ir al contenido

Ir al índice

Je Jeobá bándiaale naxinandále nga tjoéle kjoabijnachon

Je Jeobá bándiaale naxinandále nga tjoéle kjoabijnachon

“Kui jebi je ndiaa. Ya titsomayao” (ISAÍAS 30:21).

KJOAJNDA 32, 48

1, 2. 1) Jméni xi binyakao je chjota nga tsín jme xi male (chótsenlai sén xi faʼaitʼa ibi). 2) Jósʼin tísʼendiaale je choʼndale Niná.

TJÍNKʼA ʼnde jñani letrero kixinya ya carretera jña faʼa je tren. Jela 100 nó tjínle nga kʼoakjima. Je letrero jebi itso: “TISAIN, CHÓTSAIN, TINÓʼYAI”. Kui xá xinyáni nga sikuinda yaole je xi karro síxákao kʼianga kjoaʼato ya jñani faʼa je tren. Nga kui letrero tjío nkjín chjota binyakao nga tsín kjoaxkón sokóle.

2 Je Jeobá ngisa nʼio chjíle xi tsjoáná tikʼoajinni tsa letrero. Bándiaaná kʼoa tsjoáná kjoafaʼaitsjen nga tsín jme xi katamaná kʼoa nga tjoéná kjoabijnachon xi tsínkʼia fetʼa. Je Jeobá yaa mangóson josʼín jngo chjota xi barré koʼnda nga bándiaale je barréle kʼoa ya fikao jñani tsín xkón chon (tʼexkiai Isaías 30:20, 21). *

JE JEOBÁ TÍBÁNDIAALE NGANTSJAI JE CHOʼNDALE

3. Ánni nga biyasíñá.

3 Saʼnda ngasʼa je Jeobá tíbándiaale je choʼndale. Tobʼelañá, ya ʼndenaxóle Edén je Jeobá kʼoakitsole jmeni xi sʼin je chjota nga tsjoa sa̱tío kon kʼoa nga tsín kuiyá (Génesis 2:15-17). Tonga je Adán kao Eva alikui tsakʼaʼén. Jé ye̱ tsakʼaʼénle je Eva kʼoa je Adán jé Eva tsakʼaʼénle. Nga kʼoakisʼin, tse kjoañʼai tsakjaʼá nga jao kʼoa tsínle kjoachoya nga kʼien. Nga tsín tsakʼaʼén, kjoabiya choʼndá ngatsʼiaa.

4. 1) Ánni tsʼantjaiyasíni jmeni xi tsakʼinle nga sʼin je chjota kʼianga jejaʼato Jtsínʼio. 2) Jméni xi tsoyaná nga tsʼantjaiya jmeni xi tsakʼinle.

4 Xi jekoanskanni, je Jeobá kʼoakitsole Noé jmeni xi sʼin nga kuitjontjaile yaole. Xi jejaʼato Jtsínʼio, je Niná kʼoakitso nga tsín koa̱n chi̱ne kʼoa tsín koa̱n sʼio je njín. Ánni. Kuinga jekitsjoaʼndele Niná nga koa̱n ski̱ne yao. Nga jetsʼantjaiya jokoanchon, kʼoati tsʼantjaiya jmeni xi tsakʼinle nga sʼin. I tsakʼinle: “Yao kao kjoabijnachonle, xi tsonile je njínle, xi tsín koa̱n chi̱nao” (Génesis 9:1-4). Én jebi kui tsoyaná josʼin síkjaʼaitsjen Niná tʼatsʼe kjoabijnachon. Kʼianga je Niná kisindaná, tsʼení kjoabijnachonná. Kʼoa kuinga toje xi tiʼndesínile kʼoakuitsoná jmeni xi koa̱n si̱koaa je kjoabijnachonná kʼoa jmeni xi mai. Tobʼelañá, kʼoatso nga tsín ndatjín nga kʼien si̱kʼien. Je Niná nʼio xkón be je kjoabijnachon kʼoa kao njín, kʼoa kjoañʼai tsjoále ʼyani xi tsín kʼoasʼin sitjoson kjoatéxomale (Génesis 9:5, 6).

5. 1) Jméni xi chótʼayá i̱ kjoaʼmiya jebi. 2) Jósʼin koasenkaoná nga kui chótʼayajiaan.

5 Kʼianga koanskanni, je Niná tojo tsakándiaale je naxinandále. I̱ kjoaʼmiya jebi kui chótʼayá jokisʼin je Niná. Kʼoati koasenkaoná nga kjuintjenngiaa jmeni xi tso je Jeobá kʼoa kuichonrʼoeñá je kjoabijnachon xi tsínkʼia fetʼa.

KJOATÉXOMA CHJOTSE XI TSAKʼAILE NAXINANDÁLE NINÁ

6. 1) Ánni koanchjénsínile je chjota israelita je kjoatéxoma xi kitsjoale Jeobá je Moisés. 2) Jótjínnele kisʼin je chjota israelita nga sichikontʼain je Jeobá.

6 Kʼianga nichxinle Moisés, je Jeobá kitsjoale kjoatéxoma je naxinandále josʼin koaikao yaole kʼoa josʼin kʼoetsʼoale. Ánni. Kuinga jetsʼantjaiyangáni josʼin tsakatio. Je chjota israelita tsʼatola 200 nó nga choʼnda koan ya Egipto. Je chjota egipcio nʼio nkjín koya jmeni xi kisʼin xi chʼaosʼin kisikʼéjna Niná, jolani nga kʼien tsakʼétsʼoale kʼoa nga xkóson tsakʼétsʼoale. Kʼianga jekitjoni je chjota israelita ya Egipto, koanchjén nga kjoatéxoma chjotse tsakʼaile, nga̱ jejngo naxinandá koan kʼoa jekui Kjoatéxomale Moisés kisitjoson. Tjínkʼa je chjota xi kʼoatso nga je én hebreo xi “kjoatéxoma” tso kui tsoyanile nga “fandiaa” kʼoa tsa “kjoatéxoma bʼé”. Je Kjoatéxomale Moisés kui tsakinyakao je chjota israelita nga tsín kjoachajngi kitsaojin kʼoa nga tsínkui kʼoakisʼin jokisʼin je chjota xi ya chrian tsakatio. Nga kisitjoson je chjota israelita je kjoatéxoma xi tsakʼaile, tse kjoanichikontʼain kitsjoale Niná. Tonga kʼianga tsín kisitjoson, kjoañʼai tsakatiojin (tʼexkiai Deuteronomio 28:1, 2, 15). *

7. 1) Ánni nga kjoatéxoma chjotse kitsjoanile chjota israelita je Jeobá. 2) Ánni kʼoatsosíni je Biblia nga je Kjoatéxomale Moisés joni “choʼnda koan” xi kao chjota israelita.

7 Kʼoati tjínsa anni nga kjoatéxoma chjotse koanchjénnile je chjota israelita. Tobʼelañá, je Kjoatéxomale Moisés tjen kisikatíondaa je chjota israelita xi tʼatsʼe nga kjoaʼaí je Mesías, xi tsonile, je Jesucristo. Kʼoa nʼio chjíle xi tʼatsʼe jebi nga̱ kui kinchja̱ni jmeni xi tjínndajinle je Jeobá. Xi ijngosani, je kjoatéxoma kʼoati tsakinyakao nga koanjinle nga chjotajée ma. Kʼoati tsakinyakao nga koanjinle nga machjénle nga tjín xi kʼoasjentjai, nga jngo chjota xi tsje tsjoántjai yaole kʼianga tondiaa jchatʼa je jéele (Gálatas 3:19; Hebreos 10:1-10). Je kjoatéxoma kʼoati tsakasenkao je familia jña kinroani je Mesías. Kʼoa tsakasenkao je chjota israelita nga tsabe ʼyani xi Mesías kʼianga jejaʼai. Kuinga kʼoatsosíni Biblia nga je “kjoatéxoma joni tsa choʼnda koan, xi kiskanitʼaná ya Cristo” (Gálatas 3:23, 24).

8. Ánni nga koa̱n kao kui kjoándiaasínilee yaoná je Kjoatéxomale Moisés.

8 Ñá xi chjotale Cristo maa kʼoati basenkaoná je kjoatéxoma xi kitsjoale Jeobá je chjota israelita. Jósʼin basenkaoná. Tojonásʼin kaʼyaa ya párrafo xi títjon, tjínnele nga kuiseen kʼoa nda chótsenlee je kjoafaʼaitsjen xi ya tjoenile je kjoatéxoma. Ningalani likui tikjoatéxomale Moisés mangíntjenngiñá, tonga kui nichjén je kjoafaʼaitsjen xi ya faʼaitʼa. Ánni. Nga̱ kui xi basenkaoná josʼin mangínkoaa yaoná nga nyaon nyaon kʼoa josʼin ʼyaxkoán je Jeobá. Jé Niná xi koanmele nga kisʼetʼaxo̱n ya Biblia je Kjoatéxomale Moisés nga koasenkaoná je kjoafaʼaitsjen xi tsjoá kʼoa nga kui kjuintjenngiaa. Kʼoati bʼé kjoanda nga ngisasa tse xi kitsoyaná je Jesús tikʼoajinni je Kjoatéxomale Moisés. Tobʼelañá, koaan kuinóʼya je kjoafaʼaitsjen xi kitsjoa Jesús nga kitso: “Kinoʼyanío nga kʼuikitso kjoa: Ali nichajngijin. Tonga an xinno: Toʼyanibe xi kotsenle jngo chjoón nga maxkaile, jekisichajngi jajin ni̱ma̱le kao je”. Je Kjoatéxomale Moisés kʼoatso nga tsín ndatjín nga nichajngiaa. Tonga je Jesús kʼoakitso nga tjínnele chja̱ʼaxian jinkjoafaʼaitsjenná je xi kjoajndí tjenkao (Mateo 5:27, 28).

9. Ánni nga koanchjénsíni je kjoatéxoma xi kitsjoasa je Jeobá.

9 Kʼianga jejaʼai je Jesús, je Jeobá kʼiaa kitsjoasa kjoatéxoma kʼoa kʼoakitsosa jme xi tjínndajinle. Ánni. Kuinga titsʼantjaiya ijngokʼangáni josʼin tsakatio je naxinandále Niná. Kʼianga nó 33, je Niná tsakʼasjengi je naxinandá Israel kʼoa je xi naxinandá kitsole jé chjotale Cristo.

JE JEOBÁ BÁNDIAALE JE ISRAEL XI TSʼE NINÁ

10. 1) Ánni nga kjaʼaí kjoatéxoma koanchjénsínile je jtín xi tsʼe Cristo. 2) Ánni nga tsín mangósonni kjoatéxoma xi tsakʼaile Moisés kao kjoatéxomale Cristo.

10 Tojosʼin kaʼyaa, je Jeobá kui xá kitsjoanile kjoatéxoma je chjota israelita nga skoe̱ josʼin koaikao yaole kʼoa josʼin kʼoetsʼoale Niná. Kʼoa kʼianga jaʼai Jesús i̱ Sonʼnde kjaʼaí kjoatéxoma kitsjoa. Kuinga kjaʼaí kjoatéxoma kitsjoani nga̱ je xi chjotale koan nkjín naxinandá kinroani kʼoa israel xi tsʼe Niná tsakʼin. Chjota jebi naxinandále Cristo koan kʼoa jngo kjoasʼendajin chjotse tsakatiojin. Nga kʼoakoan, je Niná kʼoasʼin tsakakó nga tsín faʼájin je chjota, “nga tongóson fikao ngatsʼi” kʼoa nga tokui xi mele nga sitjosonle kʼoa nga kui kʼoasʼin xi ndatjín (Hechos 10:34, 35). Je naxinandá jebi kui “kjoatéxomale Cristo” kisitjoson. Kʼoa kjoatéxoma jebi alikui mangóson kao kjoatéxoma xi tsakʼaile Moisés. Ánni. Kuinga je kjoatéxoma xi sitjoson alikui tila̱jao̱ tjítʼani, yaa tjítʼa ni̱ma̱le nga jngó jngó chjotale Cristo. Kjoatéxoma jebi kui xi bándiaale kʼoa binyakao je choʼndale Niná tojñani tsʼe (Gálatas 6:2).

11. Jñánile nga jao kjoatéxoma xi kʼoati ya majngokao je “kjoatéxomale Cristo”.

11 Je israel xi tsʼe Niná nʼio tsakinyakao je “kjoatéxomale Cristo”. Kʼianga toje me sʼe̱jna je kjoasʼendajin chjotse, je Jesús jao kjoatéxoma kitsjoa je xi sitjoson je chjotale. Xi títjon, nga kuitsoyason. Kʼoa xi majaoni, josʼin skoe̱kon xínkjín. Kjoatéxoma jebi jé tsakʼaile je chjotale Cristo kʼoa kuinga tjínneniná nga si̱tjosoán tsanda ñá, ni ya tjínná kjoachoya ya ngʼajmi kʼoa ni i̱ kuiyoaa sonʼnde.

12. Ánni kʼoabixónsíñá nga chjotse josʼin kuitsoyason je chjotale Cristo.

12 Nichxin kjoatse, kʼianga jngo chjota xi xin naxinandále xi koanmele nga Niná kisixále tjínnele ya kikonle je naxinandá Israel (1 Reyes 8:41-43). Tonga je Jesús kʼoakitsole je chjotale nga je koaikásjai je chjota (tʼexkiai Mateo 28:19, 20TNM). * Kʼianga nó 33 nga kisʼejna je sʼuí Pentecostés, je Jeobá tsakakó nga kui xi mele nga katatsoyason choʼndale ngakjijnda Sonʼnde. Nga kui nichxin jngo siento kao kanla mani je chjota xi tsakʼaile nganʼiotsjele Niná kʼoa kjaʼaí kjaʼaí én kinchja̱ nga kitsoyale chjota judío kao chjota xi xin naxinandále xi kui relijiónle chjota judío tjíojin (Hechos 2:4-11). Xijekoan, kʼiaa tsakʼinyasonle je chjota samaritano. Kʼoa kʼianga nó 36 kʼiaa tsakʼinyale je chjota xi tsín judío. Je chjotale Cristo kitsoyasonle toʼya chjotani.

13, 14. 1) Jméni xi sʼiaan nga si̱tjosoán “kjoatéxoma chjotse” xi kitsjoa Jesús. 2) Jmé xi bakóyaná je choa̱le Jesús.

13 Je Jesús kʼoati “jngo kjoatéxoma chjotse” kitsjoa josʼin jchatokoán xíngiaa xi chjotale Cristo maa (tʼexkiai Juan 13:34, 35). Tjínnele nga koakolee kjoatsjoacha xíngiaa nga nyaon nyaon. Tonga kʼoati tjínnele nga saʼnda kʼoee kjoabijnachonná xi tʼatsʼe xíngiaa. Je Kjoatéxomale Moisés alikui jaʼaitʼa kjoatéxoma jebi (Mateo 22:39; 1 Juan 3:16).

14 Je Jesús jngo choa̱ tsakʼéjnaná nga ngisa tsjoake koan xi ngikʼa tikʼoajinni yaole. Nʼio tsjoake koan je chjotale kʼoa saʼnda kitsjoa kjoabijnachonle xi totʼatsʼe. Kʼoa kui xi mele nga kʼoati sʼiaan tsanda ñá, nga chja̱ʼántjé kjoañʼai xíngiaa kʼoa tsa saʼnda kuiyántjé (1 Tesalonicenses 2:8).

JE JEOBÁ BÁNDIAANÁ NDʼAIBI KʼOA KʼOATI KOANDIAANÁ NICHXIN XI NROAJÁN

15, 16. 1) Jósʼin tíbándiaale Jeobá ndʼaibi je naxinandále. 2) Jméni xi kjima nichxin xi tiyoaa ndʼaibi.

15 Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, je Jesús jé tsakasénnda “je choʼnda xi nʼiotʼakon, xi nda be xá” nga tsjoále xi tʼatsʼe Niná tínroani je choʼndale (Mateo 24:45-47). Jmeni xi tʼatsʼe Niná tínroani kʼoati kui tínchja̱ni josʼin sʼendiaale je naxinandále Niná kʼianga machjénle. Jméni xi kjima nichxin xi tiyoaa ndʼaibi.

16 Nichxin fetʼa tiyoaa ndʼaibi. Kʼoa tojeme kjoaʼaí kjoañʼai xi nʼio tse (2 Timoteo 3:1; Marcos 13:19). Kʼoa je Na̱i i̱ kinikʼatjenjenngi i̱ Sonʼnde kʼoa tse kjoañʼai tjíosíkjaʼá chjota (Apocalipsis 12:9, 12). Xi ijngosani, kui tinitjosoán jokitso je Jesús nga tjínnele sa̱kóyason jngo tjíjtsa Sonʼnde. Nʼio nkjín chjota jetiʼmiyalee kʼoa nʼio nkjín én jetiʼmiyasoán.

17, 18. Jméni xi tjínnele sʼiaan kʼianga jme xi tsoná je naxinandále Niná.

17 Je naxinandále Niná nʼio nkjín koya tsjoáná jmeni xi basenkaoná kʼianga ʼmiyasoán. A tinichjénñá. Kʼianga satíoná kjoajtín yaa kʼoaʼminá jósʼin si̱chjén jmeni xi tsjoáná naxinandále Niná. A kʼoasʼin nikjaʼaitsjeen nga tʼatsʼe Jeobá tínroani jmeni xi ʼminá.

18 Tsa mená nga sichikontʼainná je Niná tjínnele nga kuenta sʼiaan josʼin tíbándiaaná je naxinandále. Tsa nitjosoán ndʼaibi, kʼoati si̱tjosoán kʼianga kjoaʼaí kjoañʼai xi nʼio tse, kʼianga tjóxin ngayeje jme xi chonle je Na̱i (Mateo 24:21). Kʼoa kʼianga jeya tiyoaa ya sonʼnde chjotse, nga jetsín je Na̱i, kjaʼaí kjoatéxoma tikoa̱nchjénngániná.

Ya sonʼnde chjotse kjaʼaí xo̱n koa̱nchjén xi tjítʼa josʼiaan (Chótsenlai párrafo 19 kao 20)

19, 20. 1) Jmé xo̱nni xi tjóʼaingi. 2) Jméni xi koa̱n kʼianga tjóʼaingi xo̱n jebi.

19 Nichxin kjoatse, je Jeobá kui kjoatéxomale Moisés kitsjoale je chjota israelita. Nga koanskanni, kui “kjoatéxomale Cristo” kitsjoale je jtín xi tsʼe Cristo. Kʼoa kʼianga jesʼe̱jna sonʼnde chjotse, kjaʼaí “xo̱n xi kjioxkóya” tjóʼaingi, xi kjaʼaí kjoatéxoma tjítʼa (tʼexkiai Apocalipsis 20:12). Xo̱n jebi tochajinle kui tjítʼa jmeni xi mele Jeobá nga sʼiaan kʼianga jeya tiyoaa ya sonʼnde chjotse. Jméni xi koa̱n kʼianga jetjóʼaingi xo̱n jebi. Kʼianga chótʼayá xo̱n jebi, ñá kʼoa kao xi kjoaʼáyale, kʼiajin jchaa jmeni xi sijéná je Niná. Kʼoa je xi kjoaʼáyale kʼoati kui koa̱nchjénle. Ngatsʼiaa ngisa nda koa̱njinná josʼin síkjaʼaitsjen je Jeobá. Kʼoa kui xi koasenkaoná nga koakolee kjoatsjoacha kao kjoaxkóntokon je xíngiaa (Isaías 26:9). Nʼiojin tse jmeni xi koa̱njinná kʼoa kʼuínyalee je xi ngikʼa nga jeya tiyoaa ya sonʼndenaxó kʼianga je Jesucristo jekoatexoma.

20 Kʼiatsa koanngíntjenngiaa jmeni “xi tjíotʼa ya xo̱n” jebi kʼoa kixi kjuintʼalee je Jeobá kʼianga chótʼayakaoná xi tofetʼani, yaa sʼe̱tʼa jaʼaínná xo̱n “xi tsʼe kjoabijnachon”. Koaan tjoéná kjoabijnachon xi tsínkʼia fetʼa. Kʼianga tjoéná tjínnele nga KUISEEN kʼianga kʼoéxkiaa jmeni xi tso je Biblia, ndakjoan CHÓTSEEN ánni nga koa̱njinsíniná jme xi tsoyanile kʼoa KUINÓʼYÁ jmeni xi tsoná je Jeobá nga si̱tjosonlee. Tsa kʼoasʼiaan, kuinje̱ngilee yaoná nga kjoaʼaí kjoañʼai xi nʼio tse kʼoa koa̱nsaná xi tʼatsʼe Jeobá ngantsjai nichxin (Eclesiastés 3:11; Romanos 11:33).

^ párr. 2 Isaías 30:20, 21: “Kʼoa je Jeobá tsjoáno je nioxtila xi jngoyale kjoañʼai kʼoa nandá xi jngoyale nga totaon jchano, je xi nʼio nda bakóyali alikui tikʼoéjnaʼmani kʼoa kao xkuin jchani je xi nʼio nda bakóyali. Kʼoa je xo̱ñui kjuinrʼoé jngo jta̱ je xi kuitso ya jto̱n yándsʼin: “Kui jebi je ndiaa. Ya titsomayao”, kʼiatsa ngakixi koanngíon kʼoa tsa ngʼaskón koanngíon”.

^ párr. 6 Deuteronomio 28:1, 2, 15: “Kʼoa tsa kuinóʼyai je jta̱le Jeobá Nináli, kʼoa kʼoasʼiain jotso ngayeje kjoatéxomale xi tibʼenele ndʼaibi, je Jeobá Nináli ngisa ngʼa sikʼéjnali tikʼoajinni je naxinandá xi tjín i̱ sonʼnde. Sʼeli ngayeje kjoanichikontʼain jebi, nga̱ tosi tonda tinoʼyai je jta̱le Jeobá Nináli. Kʼoa tsa tsín kuinóʼyai je jta̱le Jeobá Nináli, nga kʼoasʼiain jotso ngayeje kjoatéxomale xi tibʼenele ndʼaibi, kjoaʼaíneli ngayeje kjoa xi chʼaotjín”.

^ párr. 12 Mateo 28:19, 20, TNM: “Kuinga tangínsíño, kʼoa chjotana tikao je chjota xi tjín ngakjijnda naxinandá, cha̱nisʼenngindáo kao jaʼaínle Nʼai kʼoa kao tsʼe ʼNdí kʼoa kao tsʼe nganʼiotsje, takoyalao nga katasítjoson ngayeje jme xi an tsakʼeneno. Kʼoa ¡koeni!, an tijnakaono ngantsjai nichxin saʼnda nga kuichokjetʼa xi chon sonʼnde”.