Ir al contenido

Ir al índice

Kʼoainganʼioá nga jtín sʼin kuiyoaa

Kʼoainganʼioá nga jtín sʼin kuiyoaa

“Xi totʼatsʼe Cristo ngayije yaole kʼoasʼin mayʼai mangʼa kao kjoatjaocha, nga jenda tjíokjao ngakijnda jña nga xkóle. Kʼoasʼin tjínle nganʼio josʼin nga nda síxá jngójngó kʼa xi tsʼe yaole” (EFESIOS 4:16).

KJOAJNDA 53, 16

1. Jósʼin tísíxá saʼnda ngasʼa je Jeobá kao choʼndale.

JE Jeobá kao Jesús ñatjen tjíosíxá saʼnda nga sʼa koannda sonʼnde kao ngʼajmi. Je xi títjon kisinda Jeobá jé Jesús. Xijekoan, je Jesús yaa kisixákao je Nʼaile “joni jngo choʼnda xi nʼio nda síxá” (Proverbios 8:30). Je choʼndale Niná kʼoati sʼin síxájtín ngatsʼi nga kʼoasʼín jme xi tsole Niná. Tobʼelañá, je Noé kao familiale ñatjen kisixá kʼianga tsakʼénda je arca. Nga koanskanni, je chjota israelita kisixájtín nga kisinda tabernákulo, nga tsakʼasjekjao kʼoa nga kikao jokji tse tsakʼetsoma ya ʼndekixí. Kʼoa kʼianga jetíjna yo̱ngo̱, je chjota israelita kisejtínle kʼoa kisikjanejtínle Jeobá nga tsakʼasjengʼa. Kuinga koan kʼoasʼin kisixájtínni je choʼndale Niná nga̱ kitsjoanganʼiole xínkjín (Génesis 6:14-16, 22; Números 4:4-32; 1 Crónicas 25:1-8).

2. 1) Jméni xi kisʼin je chjotale Cristo xi títjon tsakatio. 2) Jmé xi chótʼayá i̱ kjoaʼmiya jebi.

2 Je chjotale Cristo xi títjon tsakatio kʼoati kisixájtín ngantsjai. Je pastro Pablo kʼoakitso nga kjaʼaí kjaʼaí xá kjinele je chjotale Cristo tonga nga síxájtín ngatsʼi nga̱ je Cristo fitjenngile. Je Pablo kui kisingósonkao je yaoná, nga nkjín koya jme xi tjínle tonga nga tojngo síxá ngatsʼi (tʼexkiai 1 Corintios 12:4-6, 12). Jmé xi sʼiaan nga jtín sʼin kuiyoaa kʼianga kʼuínyasoán, nga jtín sʼin kuiyoaa ya jinjtín kʼoa kao ya yaniʼyaná. Kui chótʼayá i̱ kjoaʼmiya jebi.

JTÍN SʼIN KUIYOAA NGA KʼUÍNYASOÁN

3. Jméni xi tsabe je pastro Juan.

3 Ñandia kʼianga jngo sén tsakakóle Jeobá je pastro Juan jñani ñato ánkje tjíosíkjane je xjao. Kʼianga kisikjane je xjaole xi mani aon ánkje, tsabe jngo “niño xi kiskani ngʼajmi, kiskatʼa sonʼnde”. Niño jebi “kitsʼaile je yobi̱ xi tsʼe ndi̱tja̱n jña nga tixʼa̱jinsén. Kiskoʼai je ndi̱tja̱n, kʼoa jitjomi niʼndi̱ ya ʼndebe [...]. Kʼoa je niʼndi̱be jitjojinni chjo̱ba̱ yason sonʼnde”. Kʼoatsakʼinle nga tsínkui sikao “tsojmi xi xkoén kjoan, nijngojin yá, tojé chjota xi tsínkui tjíotʼa ya tjen je seyo xi tsʼe Niná” (Apocalipsis 9:1-4). Je Juan bení nga ñaki síkje tsojmi je chjo̱ba̱, tojo kisʼin ya Egipto kʼianga nichxinle Moisés (Éxodo 10:12-15). Je chjo̱ba̱ xi tsabe Juan jé tínchja̱ni je chjotale Cristo xi ya koai ngʼajmi, xi kʼoasʼin tjíotsoyason nga nikjeson je relijión ndiso. Kʼoati miyón mani je chjota xi i̱ tjínle kjoachoya i̱ Sonʼnde xi tjíobinyakao kʼianga tjíotsoyason. Kʼoa ñatjen tjíosíxá nga tjíobinyakao je chjota nga ndaí tjíobatiole relijión ndiso kao Na̱i.

4. 1) Jmé xá xi tjínnele sitjoson je chjotale Cristo. 2) Jósʼin nga koa̱n kuitjosonná xá jebi.

4 Je Jeobá tse xá títsjoáná. Tjínnele kʼuínyasoán je énnda chjotse jngo tjíjtsa sonʼnde nga kjesa faʼaijin kjoafetʼa (Mateo 24:14; 28:19, 20). Tjínnele nga kʼoakʼuínlee je chjota xi fatile nga “kataʼbi nandá xi tsjoá kjoabijnachon”. Kui xi tsonile nga kʼuínyalee jme xi tso je Biblia ngatsʼi je chjota xi mele (Apocalipsis 22:17). Tsa mená si̱tjosoán je xá xi títsjoáná Niná, tjínnele nga jtín sʼin kuiyoaa kʼoa si̱xájtián ya jinjtín (Efesios 4:16).

5, 6. Jméni xi basenkaoná je xi testigole Jeobá maa nga bʼainganʼioá ngatsʼiaa kʼianga ʼmiyasoán.

5 Kʼianga koa̱n koakoyasonlee chjota je Énle Niná tjínnele ñaki ndasʼin sʼendajin. Je xi basenkaoná kui jmeni xi ʼmiyaná ya jinjtín. Tobʼelañá, je kjoajtín xi satíoná kʼianga bitjokʼinyasoán basenkaoná nga ʼmiyasoán jngo tjíjtsa sonʼnde kʼoa nga nikáyolee chjota je xo̱n xi Énle Niná faʼaitʼa. Kʼoati sakʼoa kʼoaʼminá nga kʼoainganʼioá kʼianga sʼe campaña kʼianga sakóyason Énle Niná. Kʼianga ʼmiyasoán, ñatjen tinixáñá kao ndsʼee xi miyón mani xi kʼoati tjíosʼín jngo tjíjtsa sonʼnde. Kʼoati ñatjen tinixá kao ánkje, nga̱ jé binyakaoná kʼianga ʼmiyasoán je Énle Niná (Apocalipsis 14:6).

6 Nʼio tsjoa sʼená kʼianga ʼyaa informe xi xki̱ nó faʼaitʼa je Anuario. Xi kʼoati basenkaoná nga jtín sʼin biyoaa kui je kjoajtíntse xi jan nichxin satíoná kʼianga xki̱ nó. Kʼianga kjesa sʼejnajin, kʼoaʼmilee je chjota nga katafi. Kʼoa jmeni xi faʼa ya kjoajtíntse tikuini jmeni xi faʼa ngakjijnda. Je kjoanokjoaya, je xi faʼachoya kao drama xi faʼa nʼio basenkaoná nga tosi tonda nixálee je Jeobá. Xi kʼoati basenkaoná nga jtín sʼin biyoaa kʼiaa nga faʼaitsjenya je Kjoabiyale Cristo, je xi xki̱ nó sʼejna kʼianga 14 sá nisán tojosʼin faʼaitʼa je calendariole chjota judío (1 Corintios 11:23-26). Jao jan xomana nga tongini, mangínchonlee je chjota nga kʼoaʼmilee nga katafi nga faʼaitsjenya je Kjoabiyale Cristo. Kʼoa nga jebichó nichxin, ñatjen biyoxkóñá ngatsʼiaa kʼianga jekantjai Tsʼuí. Kʼoasʼin nitjosonñá jmeni xi kitso je Jesús kʼoa kʼoasʼin bakonilee je Jeobá nga bʼailee kjoanda jmeni xi kisʼin xi tʼatsaan.

7. Jósʼin tíbichómani nga jtín sʼin tinixá.

7 Tsa tojngo mani chjo̱ba̱ alijmejin xi sʼin. Tikʼoasʼinni ñá, alikui kʼoakoa̱nná kʼuínyasoán kʼiatsa toñá. Tojosʼín je chjo̱ba̱, nixájtínñá. Kʼianga kʼoanʼia miyón mani chjota ʼmiyalee xi tʼatsʼe Jeobá nga je kʼoasjengʼa kʼoa skoe̱xkón.

JTÍN SʼIN KUIYOAA YA JINJTÍN

8, 9. 1) Jmé choa̱ kisichjén je Pablo nga kitsoya nga nʼio chjíle nga jtín sʼin kuiyoaa. 2) Jméni xi sʼiaan nga jtín sʼin kuiyoaa ya jinjtín.

8 Je pastro Pablo kʼoakitsole je chjotale Cristo xi tsakatio ya Éfeso jósʼin tjínndajin ya jinjtín kʼoa kui kjoafaʼaitsjen jebi kitsjoale: “Katamajchájinná ngayije kjoa” (tʼexkiai Efesios 4:15, 16). Je pastro Pablo kui yaoná kisingósonkao nga kʼoakitso josʼin koa̱n kʼoainganʼioá ngatsʼiaa xi chjotale Cristo maa kʼianga jtín kuiyoaa kʼoa kjuintjenngilee je Jesús, xi ngʼajko̱ tíjnale je jtín. Kʼoakitso nga ngayeje jmeni xi tjínle yaoná nga tojngo tíkjao josʼin nga síxájtín. Tikʼoasʼinni, ni sʼa xtiaa kʼoa ni jechjotajchíngaa, tsa nda tijnaa kʼoa tsa chʼin tjínná, jméni xi sʼiaan nga jtín sʼin kuiyoaa ngantsjai ya jinjtín.

9 Je Jesús jé xi chjotajchínga sʼin tjío tsakánele nga koandiaale je jtín kʼoa kui xi mele nga jchaxkoán kʼoa nga kjuintjenngiaa je kjoafaʼaitsjen xi tsjoá (Hebreos 13:7, 17). Alikui choa ñʼai ma sakʼoaná nga kʼoanʼia. Tonga tsa si̱jélee je Jeobá nga katabasenkaoná, je Jeobá tsjoáná nganʼiotsjele kʼoa kui xi koasenkaoná nga si̱tjosoán. Tsa nangitokon maa kʼoa tsa bʼainganʼiolee je xi chjotajchínga sʼin tjío nga ñatjen nixá, nʼiojin kuinyakoaa je jtín. Tsa kʼoasʼiaan, jtínjin sʼin kuiyoaa kʼoa sa tsjoacha sa tsjoachajin koaan xíngiaa.

10. Jósʼin tsjoánganʼio je xá xi sʼín je xi siervo ministerial ma nga jtín sʼin biyoaa (chótsenlai sén xi fitsʼiani kjoaʼmiya jebi).

10 Je xi siervo ministerial ma kʼoati tsjoánganʼio nga jtín sʼin biyoaa. Bʼénele yaole nga binyakao je xi chjotajchínga sʼin tjío kʼoa bʼailee kjoanda nga kʼoasʼín. Tobʼelañá, kuenta sʼín nga tsín matsín je xo̱n xi nixákoaa nga ʼmiyasoán. Kʼoati je kjoeya je chjota xi bichó ya Ndʼia jña chotʼayá. Kʼoati tsjoánganʼio nga sísinle Ndʼia jña chotʼayá kʼoa kʼianga matsje. Kʼianga bʼainganʼiolee je xi siervo ministerial ma ya jinjtín, tibʼainganʼioñá nga jtín sʼin biyoaa kʼoa nga kʼoasʼin nixá josʼin mele Jeobá (kʼoati me tso én xi koa̱nsjaili ya Hechos 6:3-6).

11. Jméni xi koa̱n sʼin je ndsʼee xi sʼa xti nga jtín sʼin kuiyoaa ya jinjtín.

11 Tjínkʼa je xi chjotajchínga sʼin tjío xi jenʼio nkjínle nó nga tjíosíxá ya jinjtín. Tonga tsakui nichxin jejchínga kʼoa tsín tikʼoamanile kʼoakji síxá jokisʼin ngasʼa. Je ndsʼee xi sʼa xti koaan kʼoaixále. Kʼiatsa je ndsʼee xi jetjínle nó koakoyale, koaanle kʼoasʼin jme xá xi tjín ya jinjtín. Kʼoa je xi siervo ministerial ma tsa tosi tonda kʼoenele yaole nga nda sitjoson je xá xi kjinele, koaan chjotajchínga sʼin koatio ya jinjtín nga jekoa̱nni (1 Timoteo 3:1, 10). Tjínkʼa xi chjotajchínga sʼin tjío, xi sʼa xti, kʼoa xi jesuperintendente xi tsʼe circuito ma ndʼaibi kʼoa nʼio nkjín jtín tjíobinyakao. Bʼaiñá kjoanda ngatsʼiaa nga tjío je ndsʼee xi sʼa xti xi tjíonda nga tsjoánganʼiole je ndsʼee (tʼexkiai Salmo 110:3; * Eclesiastés 12:1 *).

JTÍN SʼIN KUIYOAA KAO FAMILIANÁ

12, 13. Jméni xi koa̱n sʼin nga jngó jngó familia nga jtín sʼin koatio.

12 Jméni xi koa̱n sʼin nga jngó jngó familia nga jtín sʼin koatio. Xi nʼio chjíle kuinga skótʼayajtín Énle Niná ya niʼyale nga xki̱ xomana. Tsa je xi xijchá ma sikʼaya nichxin nga ñatjen skótʼaya kao xtile xi tʼatsʼe Jeobá, sa tsjoake sa tsjoakejin koa̱n xínkjín. Tobʼelañá, koaan kui skótʼaya jokuitso nga kuitsoyason. Tsa kʼoasʼin, ngisa nda kuitsoyason. Kʼianga noʼyalee je familianá nga nchja̱ni xi tʼatsʼe Jeobá kʼoa nga ʼyaa nga tsjoake kʼoa kʼoasʼín josʼin mele Jeobá, sa jtín sa jtín sʼin biyoaa ngatsʼiaa ya yaniʼya.

13 Jméni xi koa̱n sʼin je chjoón kao je xʼin nga jtín sʼin koatio (Mateo 19:6). Tsa tsjoake Jeobá nga jao kʼoa tsa síxále, nʼio sʼe̱jna kjoabixanle kʼoa tsjoa sa̱tío kon. Nʼio chjíle nga tsjoake katama xínkjín, tojo kisʼin je Abrahán kao Sara, Isaac kao Rebeca, kʼoa je Elqaná kao Ana (Génesis 26:8; 1 Samuel 1:5, 8; 1 Pedro 3:5, 6). Tsa kʼoasʼin, jtín sʼin koatio kʼoa miyole Niná koa̱n (tʼexkiai Eclesiastés 4:12). *

Nga kotʼayajtín Énle Niná ya niʼyale je xi xijchá ma kao xtile ngisa jtín batio (Chótsenlai párrafo 12 kao 15)

14. Tsa je xʼinná kʼoa tsa je chjoónná tsín je Jeobá síxále, jméni xi koa̱n sʼiaan nga nʼio sʼe̱jna kjoabixanná.

14 Je Énle Niná kʼoatso nga tsín koa̱n nga je kuixankoaa jngo chjota xi tsín je Jeobá síxále (2 Corintios 6:14). Ninga kʼoalani, tjínkʼa ndsʼee xi je tjíokao xi tsín testigole Jeobá ma. Ánni. Tsakui nichxin kʼia testigole Jeobá koan nga jetjíokao xínkjín, tonga tsa je chjoón kʼoa tsa je xʼin tsín kiskotʼaya. Kʼoa tsakui nichxin testigo nga jao nga sʼa chixán tonga tsa jngo xi tsín tikiskotʼayani nga jekoanni. Tsakui kjoa tiyojiaan, jméni xi koasenkaoná nga taja sʼe̱jna kjoabixanná. Kuinga kjuintjenngiaa je kjoafaʼaitsjen xi tsjoáná je Biblia, ninga sakʼoa ñʼai koa̱nná. Kataʼyala tʼatsʼe Mary kao xʼinle xi David ʼmi. Testigole Jeobá ma tsakai, tonga je David chan tsín tikini kjoajtín. Je Mary tsakʼénele yaole nga ndasʼin kisitjoson je xá xi kjinele kʼoa nga nda kikao yaole. Tsakakóyale xi tʼatsʼe Jeobá nga jaon xtile kʼoa alikuikʼia kisicha nga ki kjoajtín xi satíoná kao kjoajtíntse. Nga jekoanjchínga xtile, likui tiya tsakatiokaoni. Je Mary ngisa ñʼai koanle nga toje tsakʼejna, tonga tojo kixi kitʼale Jeobá. Tsakáyobasen rebista ya ndʼiale tojoni nga skoe̱ je xʼinle. Ñandia tsakʼéxkia xʼinle. Xijekoan, chan ki sakʼoa kjoajtín. Kʼoa jngo tiʼndíndaile xi jaon nóle xi ntsjaintsjai bʼéjnatʼaxinle ʼnde. Kʼoa nga tsín bichó je David, je tiʼndíndaile itsole: “Pajchá, kakoyale ya kjoajtín”. Xijekoanni 25 nó, je David kisixá ijngokʼanile Jeobá. Ndʼaibi, je David kao chjoónle, jé Jeobá tjíosíxále kʼoa nʼio tsjoa tjío ijngokʼani kon.

15. Jméni xi koa̱n sʼin xi jejchínga xi jechixan nga kuinyakao je xi sʼa xti xi jechixan.

15 Je Na̱i nʼio tíbʼetʼale je familia. Kuinga xi jechixan xi je Jeobá síxále machjén nga kuinyakao xínkjín kʼoa nga jtín sʼin koatio. Ni chriansʼa kʼoa ni jekjoatse chixan, tjínnele sikjaʼaitsjen jmeni xi sʼin kʼoa jmeni xi kuitso nga ngisasa taja sʼe̱jna je kjoabixanle. Je xi jejchínga xi jetjínle kjoabixan koaan nda choa̱ kʼoejnale je xti xi jechixan. Tsakui nichxin kuinchja̱ sakʼoale kʼianga kotʼaya Énle Niná ya niʼyale. Kʼoasʼin skoe̱ni xti xi jechixan nga tjínnele jtín sʼin koatio kʼoa nga tsjoake koa̱n xínkjín ninga jekjoatse chixan (Tito 2:3-7).

“TANGÍNMIAA YA NINDOLE JEOBÁ”

16, 17. Jmé kjoanichikontʼain xi sʼe̱ná.

16 Kʼianga ki je sʼuí xi kisatio ya Jerusalén, je chjota israelita jtín sʼin kisixá ngatsʼi. Tsakatíonda jmeni xi koanchjénle kʼoa tsakinyakaongañá xínkjín ya yandiaa. Kʼianga jekicho jñani tíjna yo̱ngo̱, ñatjen tsakʼétsʼoale je Jeobá kʼoa ñatjen tsabexkón (Lucas 2:41-44). Kʼoa ñá kui tibiyondalee nga ya kuiyoaa ya sonʼnde chjotse. Kuinga nʼio chjínile nga jtín sʼin kuiyoaa kʼoa nga si̱xájtián ngatsʼiaa. A koaan si̱kjaʼaitsjeen josasʼin kuinyakoaa je ndsʼee.

17 Je chjota sonʼnde xkoa̱ya tjío kʼoa tojme xi kjányani. Tonga ñá, nʼio bʼailee kjoanda je Jeobá nga tíbasenkaoná nga nyʼán tiyoaa kʼoa nga majinná jmeni xi tso Biblia. Jngo tjíjtsa sonʼnde, kʼoasʼin bʼetsʼoalee Niná josʼin mele. Kʼoa nichxin fetʼa xi tiyoaa ndʼaibi ngisa nʼio jtín sʼin tiyoaa. Tojo kitso je Isaías kao Miqueas, ngatsʼiñá nga timangínmiaa “ya nindole Jeobá” (Isaías 2:2-4; tʼexkiai Miqueas 4:2-4). * Tsa jtín sʼin kuiyoaa, nʼio tse kjoanichikontʼain sʼe̱ná. Jemachrianle nichxin kʼianga toje Jeobá kʼoétsʼoalee ngatsʼiaa i̱ Sonʼnde.

^ párr. 11 Salmo 110:3: “Je naxinandáli kao kjoatsjoa tsjoánganʼio nichxin nga si̱katíoxkui je chjotakjoajchánli. Ya jñani nʼio tsje, saʼnda nga nroasʼesén, tjínli xti xi ya mangóson xoño”.

^ párr. 11 Eclesiastés 12:1: “Tikjaʼaitsjain nga sʼa xtisai, je xi kisindali, nga kjesa bichójin je nichxin nga ñʼai koa̱nli kʼoa nga kjesa bichójin je nó nga i̱sí: Likui titsjoa tjínni tokoan nga tijna”.

^ párr. 13 Eclesiastés 4:12: “Tsa tojngo mani chjota tochale sicha kʼiatsa ʼya xi kʼoeele, tonga tsa jao mani chókjoakaole. Kʼoa jngo nʼó xi jan kjikjao alikui ndi̱to̱n tjójtso”.

^ párr. 17 Miqueas 4:2-4: “Kʼoa nʼio nkjín naxinandá xi koaimi kʼoa kuitso: Nroáo, tangínmiaa ya nindole Jeobá, ya niʼyale je Ninále Jacob. Jé koakoyaná tʼatsʼe ndiaale, kʼoa yaa kuitsomayaa ndiaale. Nga̱ yaa Sión kuitjoni kjoatéxoma, kʼoa yaa Jerusalén kuitjoni énle Jeobá. Jé kʼoendajinle kjoa je naxinandáʼndí, kʼoa sikixiyandale je naxinandáyʼai xi kjin tjío. Kʼoa ki̱cha̱ bʼenyi sikʼóya ki̱cha̱ espadale kʼoa ki̱cha̱ oso sikʼóya ki̱cha̱ lanzale. Alikui tiskaanni je naxinandáyʼai kao xi kjaʼaí naxinandáyʼai kʼoa ni tʼatsʼe kjoajchánjinla tiskótʼayani. Nga jngó jngó yaa koationgi xka̱totseele kao yá higole, kʼoa liʼya xi tikuinyaxkónnile; nga̱ je Jeobá xi tsʼe chjota kjoajchán xotítso”.