Ir al contenido

Ir al índice

Asá, Jehosafat, Ezequías, Josías

Kao ngayeje ni̱ma̱ná si̱xálee je Jeobá

Kao ngayeje ni̱ma̱ná si̱xálee je Jeobá

“Jeobá, tʼiain kjoanda tikjaʼaitsjain josʼin kixi tifitʼale kʼoa nga ñaki tjínjngo ni̱ma̱na xi kao ji” (2 REYES 20:3).

KJOAJNDA 52, 32

1-3. Jósʼin tíjna nga ñaki kao ngayeje ni̱ma̱ná nixálee je Jeobá. Jngo choa̱ tʼejnai.

CHJOTAJÉEÑÁ ngatsʼiaa kʼoa sakʼoaa saténgiaa. Kuinga bʼainilee kjoanda je Jeobá nga kitsjoa je ʼNdíle nga tsakʼéchjíntjainá kʼoa nga tíjnanda nga síchatʼaná. Tsa nangitokon koaan kʼoa tsa kʼoakoa̱nniná je jéená, koaan si̱jélee nga katasíchatʼaná. Je Jeobá alikui kʼoasikaoná “josʼin bakinná tʼatsʼe jée xi tibijnyaa” (Salmo 103:10). Tonga kʼoati tsoná nga “kao ngayeje ni̱ma̱[ná]” si̱xánilee (1 Crónicas 28:9). Jósʼin kuitjosonná jebi ninga chjotajée maa.

2 Xi koasenkaoná nga jchaa xi tʼatsʼe jebi, kuila si̱ngósonkoaa jmeni xi kisʼin je rey Asá kao je rey Amasías. Kui xi ndatjín kʼoakisʼin nga jao, tonga nga chjotajée koan kʼoati kisatengi sakʼoa. Ninga kʼoalani, je Biblia kʼoatso nga je Asá ñaki kao ngayeje ni̱ma̱le kisixále je Jeobá (2 Crónicas 15:16, 17; 25:1, 2; Proverbios 17:3). Je Asá tsakʼénele yaole ngantsjai nga ñaki kao ngayeje ni̱ma̱le kʼoakisʼin jmeni xi sasénle je Jeobá (1 Crónicas 28:9). Tonga je Amasías alikui kʼoakisʼin. Alikui ñaki kao ngayeje ni̱ma̱le kisixánile je Jeobá. Kʼianga jekisikinjele je chjotakontrale Niná, kikao je xkóson xi ya tjío kʼoa kui tsakʼétsʼoale (2 Crónicas 25:11-16).

3 Jngo chjota xi ñaki kao ngayeje ni̱ma̱le síxánile je Jeobá, tsjoake kao ngayeje nganʼiole kʼoa kui xi mele nga je skoe̱xkón ngantsjai. Kʼianga ni̱ma̱ná síkʼaxki̱ je Biblia kui tsoyanile jokjoaan. Tobʼelañá, josʼin nikjaʼaitsjeen, jmeni xi tsjoachaa, jmeni xi mená sʼiaan nichxin xi sʼa nroa kʼoa kao ánni nga kʼoanʼiañá tsa jmeni. Ninga chjotajée maa, koaan ñaki kao ngayeje ni̱ma̱ná jchaxkónñá je Jeobá. Ñaki kʼoatjín tokoán nga nixálee je Jeobá, alikui tobʼenelee yaoná kʼoa tsa tokui nga kʼoasʼin nganá nga kʼoanʼiañá (2 Crónicas 19:9).

4. Jméni xi chótʼayajiaan i̱ kjoaʼmiya jebi.

4 Kʼianga ngisa nda koa̱njinná josʼin tíjna nga ñaki kao ngayeje ni̱ma̱ná nixálee je Jeobá, kuila chótʼayajiaan je choa̱le Asá, Jehosafat, Ezequías kʼoa kao Josías. Rey jebi kixi koan. Ninga sakʼoa kisatengi, tsakʼénele yaole nga nda kisʼin ngixko̱n Niná. Kʼoa je Niná kʼoasʼin tsabekon nga ñaki kao ngayeje ni̱ma̱le kisixánile. Ánni kʼoasʼin tsabekonni. Jósʼin koa̱n chjénngilee nga ño rey jebi. Kataʼyala.

JE ASÁ ÑAKI KISʼEJNGO NI̱MA̱LE XI KAO JEOBÁ

5. Jméni xi kisʼin je Asá kʼianga rey sʼin tsakʼejna.

5 Jé Asá koanjanni xi rey sʼin tsakʼejna ya Judá kʼianga jekoanxkoa̱ya je naxinandá Israel kao Judá. Kʼianga rey sʼin tsakʼejna, tsakjaʼáxin je relijión ndiso kao nga nʼio kisʼe kjoachajngi. Kisixkoaa je xkóson xi bʼétsʼoale chjota kʼoa tsakʼaontjenngile je chjota xi xá chajngi sʼín ya jña tíjna je yo̱ngo̱. Tsakjáʼale je xá xi tjínle je majchále, nga̱ jngo xkóson kisinda (1 Reyes 15:11-13). Je Asá kʼoati kitsole je naxinandá nga katabásjai je Jeobá kʼoa nga katasítjoson je kjoatéxoma. Kʼoakisʼin jokji tjen kʼoakoanle nga tsakasenkao xi kjaʼaí nga je Jeobá katabʼétsʼoale (2 Crónicas 14:4).

Kʼianga tsakatéxoma Asá tsakjaʼáxin je relijión ndiso

6. Jókisʼin je Asá kʼianga je chjotakjoajchán etíope kichone Judá.

6 Xi te nó jaʼato nga jetíbatéxoma je Asá, nyʼán sʼin tsakatio je naxinandá Judá. Xijekoan, jngo miyón sondado xi tsʼe chjota etíope xi 300 mani karretale kichone Judá (2 Crónicas 14:1, 6, 9, 10). Jméni xi kisʼin je Asá. Alikui jao kisʼele nga je Jeobá koasenkao je naxinandále. Kuinga je kisijénile nganʼio nga kuinjele je kjoajchán (tʼexkiai 2 Crónicas 14:11). * Ninga tsín kixi kitʼale Jeobá je rey xi tsakatéxoma, kʼoati sakʼoa tsakasenkao Jeobá je naxinandále nga kinjele je kjoajchán. Kʼoasʼin tsakakóni Jeobá nga je xi ñaki Niná kjoaixi (1 Reyes 20:13, 26-30). Tonga je rey Asá, jé Jeobá kisinʼiotʼa, kuinga tsakasenkaoni Jeobá je naxinandále. Tsakasenkao nga kisikinjele je chjotakjoajchán etíope (2 Crónicas 14:12, 13). Nga jekoanskanni, je Asá ʼndele nga je Jeobá sijéle nganʼio, tosaa je reyle Siria kisijéle nganʼio (1 Reyes 15:16-22). Ninga kʼoalani, je Jeobá tsabee nga tsjoake koan je Asá. Ñaki kao ngayeje ni̱ma̱le kisixánile je Jeobá jokjitse tsakʼejna. Jósʼin koa̱n chjénngiaa je choa̱le Asá (1 Reyes 15:14).

7, 8. Jósʼin koa̱n chjénngiaa je choa̱le Asá.

7 Jósʼin ʼyañá tsa ñaki kao ngayeje ni̱ma̱ná tinixánilee je Jeobá. Koaan chjónangilee yaoná jebi: “A sitjosonle je Jeobá ninga sakʼoa ñʼai mana. A tijnandaña nga tsjoanganʼioa nga tsje sʼin katabʼejna je jtín”. Si̱kjaʼaitsjenla jókji kjoanʼiojin koanchjénle je Asá nga tsakjaʼáxinle je xá xi tjínle je majchále nga reina sʼin tíjna tsakai. Sakʼoaa machjén nga kʼoati nʼiojin koaan tsanda ñá joni je Asá. Tobʼelañá, jósʼiaan kʼiatsa jngo xíngiaa kʼoa tsa jngo miyoná koa̱njngijée kʼoa tsa kuichonsjejin jinjtín nga tsín kʼoakoa̱nnile je jéele. A tsín tije kuinókjoanilee. Jméni xi sʼiaan.

8 Joni tsa Asá, sakʼoajin kʼoasʼe tokoán nga ñaki to kontra tjíoná xi ngikʼa. Tsakui nichxin je xi ñatjen nixá kʼoa tsa je xi ñatjen mangián skuela skoe̱sinná nga testigole Jeobá maa. Kʼoa tsakui nichxin je chjota xi ñatjen nixá skoe̱sinná nga nijékjoaa ya tʼaxáná kʼianga mangián je kjoajtíntsená kʼoa tsakuije̱ nga tsín nkjínsa ora nixásoán tojoni nga nʼio tse tao̱n kuinjená. Tsa kʼoamaa, si̱nʼiotʼaa je Niná tojo kisʼin je Asá. Kʼoétsʼoalee je Jeobá, nʼiojin katamaa kʼoa tosi tonda kui xi ndatjín kʼoasʼiaan. Si̱kjaʼaitsjeen nga je Jeobá tsjoánganʼioná josʼin kitsjoanganʼiole je Asá.

9. Ánni nga tsjoa sʼenile je Jeobá kʼianga ʼmiyasoán.

9 Je Asá alikui tsa to yaole kisikjaʼaitsjen. Kʼoati kisikjaʼaitsjen jósʼin koasenkao xi kjaʼaí nga katabásjai je Jeobá. Ñá kʼoati kʼoaʼmilee je chjota nga je Jeobá katabexkón. Kʼoa je Jeobá be kʼianga chjakaonajmiá xi kjaʼaí xi tʼatsʼe. Alikui jao tjínná nga nʼio tsjoa sʼele je Jeobá kʼianga ʼmiyasonlee je chjota, nga kuinga kʼoanʼiañá nga tsjoachaa kʼoa nga kʼoati mandosinná je chjota kʼoa josʼin koatio nichxin xi nroaján.

JE JEHOSAFAT JÉ JEOBÁ TSAKÁSJAI

10, 11. Jósʼin chjénngiaa je choa̱le Jehosafat.

10 Je Asá jngo ti kisʼele xi Jehosafat tsakʼin. Je Biblia kʼoatso nga je Jehosafat kʼoati kisʼin jokisʼin je Asá, xi nʼaile koanni (2 Crónicas 20:31, 32). Jókisʼin. Kui choa̱le nʼaile kitjenngi kʼoa kʼoakitsole je naxinandá nga tosi tonda je Jeobá katabexkón. Kisikasén kʼa je chjota jñani tjen tsakatéxoma kʼianga kitsoyale je naxinandá jmeni xi tso je libro jñani tjítʼa je kjoatéxomale Jeobá (2 Crónicas 17:7-10). Je Jehosafat saʼnda ki ya ʼnde xi tsʼe Efraín nga tsakasenkao je chjota nga je Jeobá katabʼétsʼoa ijngokʼanile (2 Crónicas 19:4). Je Jehosafat jé Jeobá tsakásjai kao ngayeje ni̱ma̱le (2 Crónicas 22:9).

Je Jehosafat kʼoakitsole je naxinandá nga tosi tonda je Jeobá katabexkón

11 Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, je Jeobá kui xi mele nga katabe ngatsʼi chjota xi tʼatsʼe, kʼoa ñá koaan kʼoainganʼioá nga katabe je chjota. Chjónangilee yaoná jebi: “A bʼenele yaona nga xinyasoan nga jngó jngó sá. A mena nga koa̱nsjaina jngo chjota xi tsjoale estudio nga kʼoati je Jeobá katasíxále. A bʼetsʼoale je Jeobá xi tʼatsʼe jebi”. Tsa kʼoénelee yaoná, je Jeobá koasenkaoná nga so̱kosjainá jngo chjota xi kʼuínyalee je Biblia. A tijnandañá nga kʼuínyalee Biblia jngo chjota ninga kʼia koa̱nmele skótʼaya kʼianga nikjáyaa. Si̱kjaʼaitsjeen nga je Jehosafat tsakasenkao je chjota nga je Jeobá kisixá ijngokʼanile. Ñá kʼoati machjén nga kuinyakoaa xi jekisikatío xále Niná kʼianga ʼmiyasoán. Kʼoa je xi chjotajchínga sʼin tjío bʼéndajin nga fisíxatʼa kʼoa nga tsjoánganʼiole xi jetsakichonsjejin naxinandále Niná, xi tsakui nichxin jekisikʼéjna je jée xi tsakajngi.

12, 13. 1) Jméni xi kisʼin je Jehosafat kʼianga kitsokjon. 2) Ánni nga kui choa̱le Jehosafat kjuintjenngisíñá.

12 Tojo kisʼin je nʼaile, kʼianga nʼio nkjín chjotakjoajchán kichone naxinandá Judá, je Jehosafat jé Jeobá kisinʼiotʼa nga je koasenkao (tʼexkiai 2 Crónicas 20:2, 3). * Je Jehosafat nʼio kitsokjon. Kuinga je Jeobá kisijénile nganʼio kʼoa kʼoakitso nga je kʼoa kao naxinandále likui koa̱nle sikinjele je chjotakontrale. Kʼoati kitsole nga tsín be jmeni xi sʼin. Je Jehosafat alikui jao kisʼele nga je Jeobá koasenkao. Jé kisijéle nganʼio (2 Crónicas 20:12).

13 Joni je Jehosafat, tsakui nichxin likui ʼyaa josʼin kʼoéndajiaan jngo kjoa kʼoa tsa saʼnda kuikjoán (2 Corintios 4:8, 9). Si̱kjaʼaitsjeen jokisʼin je Jehosafat. Yaa ngixko̱n naxinandá tsakʼétsʼoale je Jeobá kʼoa kʼoakitsole nga tsínle nganʼio nga sikinjele je chjotakontrale (2 Crónicas 20:5). Tsa jko̱ sʼin tijnalai je familiali, koaan chjénngi jokisʼin je Jehosafat. Kʼiatsa kjoa tibitjatojin kʼoa tsa tsín ʼyai josʼiain, tijélai je Jeobá nga katabasenkaoli ji kao familiali. Ali masoajinli nga ya ngixko̱n familiali si̱jélai nganʼio je Jeobá. Kʼoasʼin skoe̱ni nga nʼio ninʼiotʼai je Jeobá. Koasenkaoli je Jeobá tojosʼin tsakasenkao je Jehosafat.

JE EZEQUÍAS TOSI TONDA KUI XI NDATJÍN KʼOAKISʼIN

14, 15. Jósʼin tsakakó je Ezequías nga je Niná kisinʼiotʼa yaole.

14 Je rey Ezequías kʼoati tsakʼénele yaole nga miyole Jeobá koan. Nda kisʼin ninga xkóson tsakʼétsʼoale je nʼaile kʼoa ninga tsín nda choa̱ tsakʼéjnale. Je Ezequías tsakjaʼáxin ya ʼnde jñani sonngʼa chon kʼoa kisixkoaa je xjáo xi sʼetsʼoale kʼoa tsakʼétsʼinle je poste xi sʼetsʼoale kʼoa kisixkoaa je ye̱ xi ki̱cha̱ní koanndani xi je Moisés kisinda, nga̱ kui tjíobʼétsʼoale je chjota israelita. Je Ezequías ñaki kao ngayeje ni̱ma̱le kisixánile je Jeobá kʼoa “tosi tonda kisitjoson je kjoatéxoma xi kitsjoale Jeobá je Moisés” (2 Reyes 18:1-6).

15 Nga tsakatéxoma je Ezequías, je chjotakjoajchán asirio yaa kicho ya Judá kʼoa kʼoakitso nga sikjeson Jerusalén. Je rey xi tsʼe Asiria tsabesin je Jeobá kʼoa kui xi koanmele nga tokatasíjyo je Ezequías. Kʼianga kʼoasʼin xkón tsakatio, je Ezequías jé Jeobá kisinʼiotʼa yaole kʼoa jé kisijéle nganʼio. Bení nga ngisa tse nganʼio tjínle je Niná tikʼoajinni je chjotakjoajchán asirio kʼoa nga koa̱nle kʼoasjentjai je naxinandále (tʼexkiai Isaías 37:15, 17, 20). * Nga kinrʼoé Niná je kjoabʼetsʼoale Ezequías, jngo ánkje kisikasén xi 185,000 chjotakjoajchán asirio kisikʼien (Isaías 37:36, 37).

16, 17. Jósʼin chjénngiaa je choa̱le Ezequías.

16 Nga koanskanni, je Ezequías kitjochʼinle kʼoa me kʼien. Tsakʼétsʼoale je Jeobá kʼoa kʼoakitsole nga katasíkjaʼaitsjen nga kixi kitʼale kʼoa nga katabasenkao (2 Reyes 20:1-3). Je Jeobá kinrʼoé je kjoabʼetsʼoale Ezequías kʼoa kisindayaa. Tojosʼin tiʼyaa, ʼyañá nga tsín jngo kjoaxkón kʼoejna je Jeobá nga sindayaná kʼoa tsa kʼoasʼin nga tsesa kuiyoaa. Tojo kisʼin je Ezequías, ñaki kʼoakʼoé tokoán nga je Jeobá koasenkaoná. Koaan i̱ kʼuínlee: “Sijéle kjoanda ji Jeobá, tʼiain kjoanda tikjaʼaitsjain josʼin kixi tifitʼale kʼoa nga ñaki tjínjngo ni̱ma̱na xi kao ji, kʼoa nga kui kʼoatisʼian xi ndatjín ngixkuin”. Alikui jao tjínná nga je Jeobá sikuindaná, ninga kʼia nga chʼin tjínná (Salmo 41:3).

17 Je choa̱le Ezequías kʼoati basenkaoná nga ʼyaa tsa jmeni xi tjínnele chja̱ʼaxinlee yaoná. Tobʼelañá, tsa jmeni xi tíbʼéchjoaná nga tosi tonda si̱miyoaa je Jeobá kʼoa tsa jmeni xi nichxin tífáʼaná nga tinixálee. Tobʼelañá, nʼio nkjín chjota xi redes sociales síchjén kʼoa tsa jñasanile xi ya Internet nroatʼa nga ma fákaonajmí xínkjín. Nʼio nkjín chjota xi jo niná sʼin bekon chjota xi kjaʼaí. Nʼio bexkón je chjota xi nʼio ʼyale kʼoa kʼoati síkao ninga je chjota xi tsín bexkon. Tse nichxin síkʼayale nga bʼéxkia kʼoa nga kotsenle fotole je chjota jebi. Alikui chʼaotjín nga kui Internet nichjén nga chjakaonajmiá je familianá kʼoa tsa jeje̱ xi nʼio miyoná mani. Tonga je redes sociales koaanle tse nichxin kjoaʼaná. Tochale saʼnda kjoangʼakon kʼoetʼaná kʼiatsa nkjín chjota xi kʼoakuitso nga sasénle je foto kao jmeni xi batiotʼaa ya Internet. Kʼoa tsa maije̱ saʼnda koa̱njtiná kʼiatsa tsín ʼya xi tikuenta sʼinni jmeni xi batiotʼaa. ʼNdele nga kʼoasʼiaan, tosa kui chjénngiaa je choa̱le pastro Pablo kao choa̱le Áquila kao Priscila. Jókisʼin. A tokui kisikʼayale nichxin nga tokuila tsakásjaiya jmeni xi tjíosʼín chjota xi kjaʼaí, ngisaa tsa tʼatsʼe chjota xi tsín je Jeobá bexkón. Je Biblia kʼoatso nga je Pablo ñaki tokui xá kisʼin nga “kinchja̱ya je énle Niná”. Kʼoati tso nga je Priscila kao Áquila nʼio kisikʼayale nichxin nga kitsoyason kʼoa nga kitsoyale chjota jokjoantjínni “je ndiaale Niná” (Hechos 18:4, 5, 26). Koaan chjónangilee yaoná jebi: “A sikuindaña yaoná nga tsín jo niná sʼin ʼbekoan je chjota. A tsínkui nʼio sikʼayale nichxinna jmeni xi tsín nʼio tjínle kjoandosin” (tʼexkiai Efesios 5:15, 16). *

JE JOSÍAS KISITJOSON KJOATÉXOMALE JEOBÁ

18, 19. Jósʼin chjénngiaa je choa̱le Josías.

18 Je Josías kʼoati ñaki kao ngayeje ni̱ma̱le kisitjoson je kjoatéxomale Jeobá (2 Crónicas 34:31). Je Josías tindaile koanni je tile Ezequías. “Kʼianga sʼasa ti, tsakásjai je Ninále David”. Kʼoa kʼianga 20 nóle, tsakjaʼáxin je xkóson xi tsakʼétsʼoale chjota ya Judá (2 Crónicas 34:1-3). Je Josías ngisaa nʼio tsakʼénele yaole nga nda kisʼin ngixko̱n Jeobá tikʼoajinni je xi kjaʼaí rey xi tsakatéxoma ya Judá. Ñandia kʼianga je xi naʼmitítjon ma kui kisokole ya yo̱ngo̱ je libro jñani nroatʼa je kjoatéxomale Niná. Tsakui nichxin kui je libro xi jesoa Moisés kiski. Kʼianga jekisʼexkiale, koanjinle nga tjínnele tjínsa xi sʼin nga ngisasa nda sixále je Jeobá. Je Josías kʼoati tsakasenkao xi kjaʼaí nga kʼoati katasʼín. Kʼoa jokjitse tsakʼejna, je chjota tosi tonda je Jeobá kisixále (2 Crónicas 34:27, 33).

Nga mele nda sʼin ngixko̱n Jeobá, je Josías kjitʼanangi kisikʼantjaiya jmeni xi tsín ndatjín kjima

19 Je Josías tindaile koanni je rey Manasés. Tsakui nichxin koanjinle nga tíjnanda je Jeobá nga síchatʼaná nga̱ kisichatʼale je pajchále nga kʼoakoannile je jéele. Tsa sʼa xti, kʼoati koa̱n chjénngilai je Josías kʼoa ngisasa nda jchai xi tʼatsʼe Jeobá. Koaan chjénngilai je xi tjío ya yaniʼyali xi ngisa majchínga tikʼoajinni ji kʼoa tsa jeje̱ ndsʼee xi tjío ya jinjtín. Kʼoeyanajmíli josʼin tjíobinyakao je Jeobá. Tikjaʼaitsjain jokisʼin je Josías kʼianga jekisʼejinle jmeni xi tso je Énle Niná. Nga mele nda sʼin ngixko̱n Jeobá, kjitʼanangi kisikʼantjaiya jokisʼin. Kʼiatsa kʼoéxkiai je Biblia, kʼoati ngisa koa̱nmeli si̱tjosonlai je Jeobá. Kui xi koasenkaoli nga ngisa koa̱nmiyosai kʼoa ngisaa tsjoa sʼe̱ tokuin. Kʼoati koa̱nmeli chja̱kaonajmí je chjota tʼatsʼe Jeobá (tʼexkiai 2 Crónicas 34:18, 19). * Kʼianga chótʼayai je Biblia, tsakui nichxin jchai nga tjínsa jñani machjén nga si̱ndayasai yaoli. Tʼenelai yaoli nga ngisasa nda si̱xálai je Niná, tojo kisʼin je Josías.

KAO NGAYEJE NI̱MA̱NÁ SI̱XÁLEE JE JEOBÁ

20, 21. 1) Jósʼin mangóson nga jngó jngó rey xi kanikʼaxkiaa i̱ kjoaʼmiya jebi. 2) Jméni xi chótʼayá ya kjoaʼmiya xi ijngo.

20 Jméni xi bakóyaná je choa̱le nga ño rey xi tsakatéxoma ya Judá xi ñaki kao ngayeje ni̱ma̱le kisixánile je Jeobá. Nga ño rey jebi ñaki kʼoatsakatío kon nga kui kʼoakisʼin xi ndatjín ngixko̱n Jeobá kʼoa nga je tsabexkón jokjitse tsakatio. Jé Niná kisinʼiotʼa yaole kʼianga kichone je chjotakontrale. Kʼoa xi ngisasa chjíle, kuinga kisixánile je Jeobá nga̱ tsjoake koan.

21 Ningalani chjotajée koan nga ño rey jebi kʼoa ninga sakʼoa kisatengi, tsakʼénele yaole nga nda kisʼin ngixko̱n Jeobá. Je Niná tsabee jotjío je ni̱ma̱le kʼoa nga ñaki tsjoake koan kjoaixi. Ñá kʼoati chjotajée maa kʼoa sakʼoaa saténgiaa. Tonga je Jeobá nda sʼe kon kʼianga ñaki kao ngayeje ni̱ma̱ná nixánilee. Je kjoaʼmiya xi ijngo kui kuitsoyaná jñani chʼao kisʼin nga ño rey xi jekanikʼaxkiaa, kʼoa jméni xi bakóyaná je choa̱le.

^ párr. 6 2 Crónicas 14:11: “Kʼoa je Asá kinchja̱le je Jeobá Ninále kʼoa kitso: Ji Jeobá, kʼianga ʼya xi bisenkoai alikui ʼmini tsa nkjín mani chjota kʼoa tsa tsínle nganʼio. Tisenkaonáijin, ji Jeobá Ninánajin, nga̱ ñaki ji tininʼiotʼalaijin, kʼoa kao jaʼaínli jaʼainrʼoenijin chjotankjín jebi. Ji Jeobá, jiní Ninánajin. Ali tsa bʼaiʼndejin nga to chjota katasíkinjeli”.

^ párr. 12 2 Crónicas 20:2, 3: “Kichoʼénle je Jehosafat kʼoa i tsakʼinle: Nʼio nkjín mani chjota nroaneli, xi ya nroani jñani kijna je ndáchikon, ya tjen Edom, kʼoa yaa tjío ya Hazazón-tamar, xi tsonile, ya En-guedí. Kʼoa je Jehosafat nʼio kitsokjon, kʼoa kʼoatsakʼé kon nga je Jeobá koasjai. Kʼoa kʼoakitso nga katabationchjan ngatsʼi chjota Judá”.

^ párr. 15 Isaías 37:15, 17, 20: “Kʼoa je Ezequías tsakʼétsʼoale je Jeobá kʼoa i kitso: Tasenñonái, ji Jeobá, kʼoa tinóʼyanái. Chjóʼai xkuin, ji Jeobá, kʼoa chótsain. Tinóʼyai ngayeje jmeni xi títso je Senaquerib xi kasíkasén nga skoe̱sin je Niná xi tíjnakon. Tonga ndʼaibi, ji Jeobá Ninánajin, chʼa̱sjentjaináijin xi tʼatsʼe ánni nga skoe̱síni ngatsʼi naxinandá xi tjío i̱ sonʼnde nga tojiní xi ñaki Niná kjoaixi, ji Jeobá”.

^ párr. 17 Efesios 5:15, 16: “Chótsaon, tsokʼoa, nga kixi timao, ali joni chjota xi tsínle kjoafaʼaitsjenjin, tonga joni chjota xi tjínle kjoafaʼaitsjen. Ali nichxinjin nichalao yaono, nga je nichxin kjaínga tochʼao chon”.

^ párr. 19 2 Crónicas 34:18, 19: “Je Safán xi secretario ma i kitsole je rey: Jngo libro kijna xi je naʼmi Hilquías kitsjoana. Kʼoa je Safán tsakʼéxkiale je rey. Kʼianga kinrʼoé je rey jotso je kjoatéxoma, kjitʼanangi tsakasénjnda najñole”.