Ir al contenido

Ir al índice

“Tinóʼyao je kjoabichakjáya kʼoa chjine katamao”

“Tinóʼyao je kjoabichakjáya kʼoa chjine katamao”

“Xi xtina mao [...]. Tinóʼyao je kjoabichakjáya kʼoa chjine katamao” (PROV. 8:32, 33).

KJOAJNDA 56, 89

1. Jósʼiaan nga chjine koaan, kʼoa jósʼin basenkaoná je kjoachjine.

TʼATSʼE Jeobá nroani je kjoachjine, kʼoa kao kjoatsjoa tsjoáná. Santiago 1:5 itso: “Tsa jngo xi jon xi chale kjoaʼisentakon [kjoachjine], katasíjéle Niná, je xi kjaínga tse tsjoákjoatjaole ngatsʼi, kʼoa likui taon be”. Jngo koya josʼin nga chjine koaan kʼiaa nga chʼa̱ʼén kʼianga batekjáyaná je Jeobá. Kui xi basenkaoná nga tsínkui kʼoanʼia xi chʼaotjín kʼoa ngisaa mamiyosaa je Niná (Prov. 2:10-12). Tsa kʼoasʼiaan, tosi tonda sʼe̱ná kjoatsjoachale Niná nga tichoyalee je “kjoabijnachon xi tsínkʼia fetʼa” (Jud. 21).

2. Jméni xi koasenkaoná nga chjí jchaa je kjoabichakjáyale Niná.

2 Tsakui nichxin sakʼoa ñʼai maná nga chʼaʼén kʼianga bichakjáyaná xi totʼatsʼe nga chjotajée maa kʼoa tsakuije̱ josʼin majchíngaa. Tonga nga ndasʼin bichómani kʼianga chʼaʼén nga batekjáyaná je Niná, chjí ʼyaa kʼoa majinná nga kʼoasʼin bakóniná kjoatsjoacha. Ya Proverbios 3:11, 12 itso: “Je kjoabichakjáyale Jeobá ali chʼasjengijin, [...] nga̱ je Jeobá batekjáyale je xi tsjoake”. Alikʼia si̱chajiaan nga kjoanda tsaanñá nga batekjáyaná je Jeobá (tʼexkiai Hebreos 12:6, 11). * Nga nʼio nda bexkonná je Jeobá, ñaki kixi tíjna josʼin batekjáyaná. I̱ kjoaʼmiya jebi ño koya jchaa xi kui tínchja̱ni tʼatsʼe kjoabichakjáya: Xi títjon, nga tiñá bichakjáyanilee yaoná. Xi majaoni, nga batekjáyaná je xijcháná. Xi majanni, nga bichakjáyaná ya jinjtín. Kʼoa xi mañoni, je xi ngisasa tse kjoaʼaon síkʼéjnajinná tikʼoajinni je kjoabichakjáya.

BAKOÑÁ NGA CHJINE MAA KʼIANGA TIÑÁ BICHAKJÁYANILEE YAONÁ

3. Jósʼin je xi xijchá ma nga kuinyakao je ʼndíxtile nga koa̱nle tije koatekjáyanile yaole. Jngo choa̱ tʼejnai.

3 Nga tiñá bichakjáyanilee yaoná, maná nikuindaa josʼin mangínkoaa yaoná kʼoa josʼin nikjaʼaitsjeen. Tonga alikui to jekichʼáñá, machjén nga kʼoénelee yaoná nga koa̱nná tiñá kuichákjáyanilee yaoná. Tobʼelañá, kʼianga jngo tiʼndí xi tosʼa kjimale tísíxákao bicicleta, nga tosʼa títjon jé xijchále tsoale je bicicleta nga tsín ska̱ je tiʼndí. Kʼianga jema choa choale nga toje síxákao bicicleta, je nʼaile tochoatse choatsee tsoani je bicicleta. Kʼianga jebele kon nga tsín tiska̱ni je tiʼndí, jelikui tije tsoanile je bicicleta. Tikʼoasʼinni, kʼianga tsejta ma je xi xijchá ma kʼoa kjitʼa tsoyale je xtiʼndíle josʼin batekjáya je Jeobá kʼoa josʼin tsoya, binyakao nga chjine ma kʼoa nga male tije batekjáyanile yaole (Efes. 6:4).

4, 5. 1) Kʼianga bichakjáyalee yaoná, jósʼin basenkaoná nga kʼoanʼia josʼin mele Niná. 2) Ánni nga tsín koa̱n si̱kʼajensíñá tokoán kʼianga sokójéená.

4 Kʼoati ma je xi tokʼia bexkon xi tʼatsʼe Jeobá kʼianga jejchínga. Ningalani male kjoéxkó sakʼoa yaole, ñʼai male nga sítjoson josʼin mele Niná. Tonga kʼianga kʼoasʼin fikao yaole josʼin mele Niná kʼoa bʼénele yaole nga kjenngile Cristo, sa taja sa tajaa ma je kjoamakjainle (Efes. 4:23, 24). Kʼianga tiñá bichakjáyanilee yaoná ndasʼin bichómani, nga̱ kui xi basenkaoná “nga chjaʼaxinsínilee yaoná ngayije kjoa xi tsín bexkón Niná, kʼoa jméni nga chjaʼaxinsínilee yaoná ngayije kjoachi̱nga̱le sonʼnde, kʼoa jméni nga nda kuiyosínía sonʼndebi ndʼaibi. Tíbakóyaná jméni nga nda kjuinkaosínía yaoná, jméni nga chjotakjoakixi koa̱nsínía” (Tito 2:12).

5 Chjotajée maa ngatsʼiaa (Ecl. 7:20). Tsa sakʼoa sokójéená alikui kui xi tsonile nga tsín maná bichakjáyalee yaoná. Proverbios 24:16 itso: “Tsakui nichxin saʼnda ñato kʼa ska̱ je chjota xi kixi, tonga kuisótjenni”. Tonga likui kʼoakoa̱nná nga toñá, tokʼiaa tsa nganʼiotsjele Niná koasenkaoná (tʼexkiai 2 Corintios 4:7). * Je kjoanda xi tsjoáná je nganʼiotsjele Niná kuinga koa̱nná chjoéxkoá yaoná, kʼoa yaa mangóson nga tiñá bichakjáyanilee yaoná.

6. Jmé xi koasenkaoná nga nda chótʼayá je Énle Niná (chótsenlai sén xi fitsʼiani kjoaʼmiya jebi).

6 Nga koa̱nná kuichákjáyalee yaoná, machjén nga kʼoétsʼoaa, nga kʼoéxkiaa je Biblia kʼoa si̱kjaʼaitsjenjiaan jmeni xi kachotʼayá. Tonga jmé xi koa̱n sʼiain kʼiatsa ñʼai mali nga chotʼayai je Biblia kʼoa tsa tsín tsjoachai nga bʼexkiai. Ali nikinroajenjin tokuin. Tsa si̱jélai nganʼio je Jeobá, koasenkaoli nga sa tsjoacha sa tsjoacha koain je Énle (1 Ped. 2:2). Xi títjon, tijélai nga katabasenkaoli nga chʼa̱sjeʼai nichxin nga chótʼayai je Biblia. Xijekoa̱n, kʼoatʼiain jmeni xi kanijélai. Tsakui nichxin ngisa skénndiaali nga tochoa choa kʼoéxkiai. Tsa kʼoasʼiain, tobijbi koa̱ntsjoachai nga kʼoéxkiai kʼoa nga si̱kjaʼaitsjenjin je Énle Niná (1 Tim. 4:15).

7. Nga maná bichakjáyalee yaoná, jósʼin basenkaoná nga nda nixálee Niná.

7 Kʼianga maná bichakjáyalee yaoná basenkaoná nga nda nixálee je Niná. Kataʼyala jokisʼin jngo ndsʼee xi nʼai ma kʼianga tsabe nga tsín titsjoa kisʼeni kon nga kitsoyason. Nga koankjáojinle xi tʼatsʼe jebi, kʼoasʼin tsakʼéndajin nga precursor regular sʼin sixá. Je xi tsakasenkao kuinga tsakʼéxkia je xo̱n xi kui tínchja̱ni tʼatsʼe precursor, kʼoa tsakʼétsʼoale Jeobá. Nga kʼoakisʼin, ngisaa koanmiyo je Jeobá kʼoa kui xi tsakasenkao nga tosi tonda koanmele nga precursor sʼin sixá. Kʼoati precursor auxiliar sʼin kisixá kʼianga kʼoakoanle. Ñaki kʼoatsakʼé kon nga mele precursor regular sʼin sixá kʼoa likui kitsjoaʼnde nga jme xi tsakʼéchjoale. Nga kʼoakisʼin, chaan precursor regular sʼin kisixá.

KʼOASʼIN TIJCHÁO ʼNDÍXTINO JOSʼIN MELE JEOBÁ

Kʼianga tsin je ʼndíxti alikui tojebe jmeni xi ndatjín kʼoa xi chʼaotjín, machjén nga sa̱kóyale (Chótsenlai párrafo 8)

8-10. 1) Jméni xi kuinyakao je xi xijchá ma nga kuitsoyale je ʼndíxtile jotso je Jeobá. 2) Jméni xi bakóyale je xi xijchá ma je choa̱le Noé.

8 Je xijchá xi chjotale Cristo ma kui xá kjinele nga kuitsoyale je ʼndíxtile jmeni “xi tsoya Niná” (Efes. 6:4). Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi alikui choa ñʼai tíjna nga kʼoasʼin nijchá je ʼndíxti (2 Tim. 3:1-5). Kʼianga tsin je ʼndíxti alikui toje be jmeni xi ndatjín kʼoa xi chʼaotjín. Machjén nga sa̱kóyale (Rom. 2:14, 15). Jngo chjota xi tʼatsʼe Biblia kotʼayason kʼoatso nga je én xi “kjoabichakjáya” tso nga én griego, kʼoati “nga tosʼa kjimajchínga je ʼndíxti” sʼin faʼatoya, kʼoa jebi kui xi tsonile nga sa̱kóyale je ʼndíxti saʼnda nga sʼa ʼndí, ánni nga ndasʼin koaikaoni yaole kʼianga jekoa̱njchínga.

9 Je ʼndíxti tsjoa satío kon kʼianga kao kjoatsjoacha batekjáyanile xijchále. Majinle nga tsín totiʼndeyejená. Kʼoati majinle nga jmeni xi nʼia koaanle chʼaosʼin kʼoa tsa ndasʼin kuichomani. Kuinga machjénni nga je xi xijchá ma kui koaitjenngi je kjoafaʼaitsjen xi tsjoá je Jeobá nga koa̱nle nda sijchá je ʼndíxtile. Kjaʼaí kjaʼaísʼin síjchá je ʼndíxtile chjota nga jngó jngó ʼnde. Tonga kʼianga kui kjoafaʼaitsjen xi tsjoá Niná fitjenngi je xi xijchá ma, alikui machjén nga kui skónangile yaole ngantsjai jósʼin sijchá ʼndíxtile kʼoa kʼoati tsínkui fitjenngi je kjoachjine xi tjín sonʼnde.

10 Kataʼyala je choa̱le Noé. Kʼianga kʼoakitsole je Jeobá nga jngo arca katabʼénda, je Noé alikui totsʼe kjoafaʼaitsjen kisichjén. Jé Jeobá kisinʼiotʼa yaole kʼoa “ñaki kʼoakjoán kisʼin” jmeni xi kitsole je Jeobá (Gén. 6:22). Jósʼin kichomani nga kʼoakisʼin. Nga tsakʼénda arca je Noé, kitjontjaile yaole kao familiale. Kʼoa xi ijngosani, nga je kjoachjine xi tsʼe Niná kitjenngi ndasʼin kisijchá je xtile kʼoa nda choa̱ tsakʼéjnale ninga nʼio chʼao koanchon sonʼnde nga kui nichxin (Gén. 6:5).

11. Jósʼin kuichomani tsa kjuinrʼoéle Jeobá je xi xijchá ma nga sijchá je ʼndíxtile.

11 Tsa nʼai mai, jósʼin kʼuíntjenngi je choa̱le Noé nga “ñaki kʼoakjoán” sʼiain jotso je Jeobá. Je xi koasenkaoli kuinga kuinóʼyalai. Tʼaiʼndelai nga katabasenkaoli nga si̱jchái je ʼndíxtili. Tʼintjenngi je kjoafaʼaitsjen xi tsjoá je Énle kao kjoafaʼaitsjen xi tsjoáná je naxinandále. Xi jekoai nichxin, je ʼndíxtili tsjoájinli kjoanda. Jngo ndsʼee xi i̱ kitso: “Tsjoale kjoanda je xijchána tʼatsʼe josʼin kisijchána. Tsakʼénele yaole nga kichokajin ni̱ma̱na jmeni xi kitsona. Je xijchána nʼio tsakinyakaona nga nda kisixále je Niná”. Sakʼoaa tjínkʼa je xti xi síkatío je Jeobá ninga bʼénele yaole je xi xijchá ma nga nda tsoyale. Tonga koaan nda sa̱tío kon je xijchá xi kʼoasʼin tjíobʼénele yaole nga nda tjíotsoyale Énle Niná je ʼndíxtile. Kʼoati koa̱n sʼe̱le kjoachoya nga skanni kjoaʼaíjin ijngokʼa naxinandále Niná je ʼndíxtile.

12, 13. 1) Jósʼin bakó je xi xijchá ma nga sítjosonle Niná kʼiatsa tile kʼoa tsa tsotile kuichonsjejin naxinandále Niná. 2) Jósʼin tsakasenkao jngo familia kʼianga tsakʼaʼénle Jeobá je xi xijchá ma.

12 Kʼiaa nga ngisa ñʼai male je xi xijchá ma nga sítjoson jotso Niná kʼiatsa je tile kʼoa tsa tsotile kuichonsjejin naxinandále Niná. Kataʼyala jokisʼin jngo tichjaa kʼianga tsakichonsjejin je tsotile naxinandále Niná. Itso: “Tsakasjaiyaña jotso xo̱n xi Énle Niná yʼangini nga tojme xi kʼoangiña yaona tojoni nga koa̱n kjuíkonle je tsotina kao tsotindaina”. Tonga je xʼinle tichjaa ngasin nganda kisichoyale nga tsín tije kjinenile jme xi sʼin tsotile, nga tjínnele kixi kʼoaitʼale Jeobá kʼoa nga tsín koa̱n nga je kjoáyojin josʼin tíbichakjáyale je tsotile.

13 Kʼianga jejngo jao nó jaʼato, je tsoti jebi ndasʼin tsakʼejna ijngokʼani. Je na̱le itso: “Ndʼaibi me nyaon nyaon nchja̱na kʼoa tsa maije̱ mensaje síkasénna. Kʼoa nʼio bexkónnajin nga̱ be nga je Jeobá kinitjosonlaijin. Nʼio ndasʼin chobaijin ndʼaibi”. Kʼiatsa jngo tili kʼoa tsa tsotili tsakichonsjejin naxinandále Niná, a jé Jeobá si̱nʼiotʼai kʼoa a tsín tokui kʼuínni josʼin nikjaʼaitsjain (Prov. 3:5, 6). Tikjaʼaitsjain nga kʼoasʼin bakóniná je Jeobá nga nʼio chjine kʼoa nga nʼio tsjoakená kʼianga batekjáyaná. Alikʼiajin nichajin nga je Jeobá kui xá kisikasénni je Jesús nga koa̱n kuitjo̱ntjé ngatsʼiaa, kʼoa tsín mele nga ʼya xi kjoeson (tʼexkiai 2 Pedro 3:9). * Jon xi xijchá mao, tosi tonda tangíntjenngio josʼin batekjáyaná je Jeobá kʼoa josʼin bándiaaná, ninga kʼianga ñʼai koa̱nno si̱tjosonlao. Tʼainganʼiolao josʼin batekjáyaná je Niná, ali biyochjoajinlao.

NGA BICHAKJÁYANÁ YA JINJTÍN

14. Jósʼin basenkaoná nga tíbándiaaná je Jeobá nga je tísíchjén choʼnda “xi nʼiotʼakon”.

14 Nkjín koya tíbakóná je Jeobá nga tísíkuindaná kʼoa títsoyaná. Tobʼelañá, jé ʼNdíle kitsjoale xá nga je sikuinda je jtín. Kʼoa je Jesús jé tsakánele choʼnda “xi nʼiotʼakon” nga kuitsoyaná xi tʼatsʼe Niná (Luc. 12:42). Kʼoa je choʼnda jebi, nkjín koya josʼin bándiaaná kʼoa batekjáyaná. A saje kinoʼyalai jngo kjoanokjoaya kʼoa tsakui tsakʼexkiaije̱ jngo kjoaʼmiya xi faʼaitʼa rebistaná xi tsakasenkaoli nga kinikixiyai josʼin nikjaʼaitsjain kʼoa jonʼiai. Tsa jaon, tsjoa tʼai tokuin, nga̱ kui xi tsonile nga tibʼaiʼndai nga je Jeobá tíbatekjáyali (Prov. 2:1-5).

15, 16. 1) Jmé xi tjínnele sʼiaan nga koasenkaoná xá xi sʼín je xi chjotajchínga sʼin tjío. 2) Jmé xi koa̱n sʼiaan nga tsjoa sa̱tío kon je xi chjotajchínga sʼin tjío nga sitjoson je xá xi kjinele.

15 Je Cristo kʼoati je bánele xi chjotajchínga sʼin tjío nga sikuinda je jtín. Je Biblia kʼoatso nga joxi “kjoatjao” sʼin tsjoáná je Niná (Efes. 4:8, 11-13). Jmé xi tjínnele sʼiaan nga koasenkaoná xá xi sʼín je xi chjotajchínga sʼin tjío. Xi koa̱n sʼiaan kuinga chjénngiaa je kjoamakjainle kʼoa nga nda choa̱ batío, kʼoa kjuintjenngiaa je kjoafaʼaitsjen xi tsjoáná xi ya Biblia bʼangini (tʼexkiai Hebreos 13:7, 17). * Je xi chjotajchínga sʼin tjío tjao bená kʼoa kui xi mele nga tosi tonda si̱miyoaa je Jeobá. Tobʼelañá, tsa skoe̱ nga tinichaa je kjoajtínná kʼoa tsa tsín titsjoa tísʼeni tokoán nga tinixálee je Niná, kjitʼanangi kuinyakaoná. Nda kjuinrʼoéná, tsjoánganʼioná kʼoa tsjoáná kjoafaʼaitsjen xi ya Biblia yʼangini. A majinná nga kʼoasʼin bakóniná kjoatsjoacha je Jeobá.

16 Alikui tongantsjai nga choa ñʼai male je xi chjotajchínga sʼin tjío nga kjoafaʼaitsjen tsjoáná. Tobʼelañá, si̱kjaʼaitsjenla jokji ñʼai koanle je profeta Natán nga kjoafaʼaitsjen kitsjoale je David kʼianga tsakʼéʼma je jée xi tsakajngi (2 Sam. 12:1-14). Kʼoa je pastro Pablo kʼoati nʼio tse kjoanʼiojin koanchjénle nga kisikixiyanda je pastro Pedro kʼianga ngisa nda kisikao je chjotale Cristo xi chjota judío kitjenni (Gál. 2:11-14). Jósʼin kʼoainganʼiolee je xi chjotajchínga sʼin tjío nga kuitjosonle je xá xi kjinele. Nangitokon katamaa, kuinóʼyá je kjoafaʼaitsjen xi tsjoáná kʼoa kʼoailee kjoanda. Si̱kjaʼaitsjeen nga kʼoasʼin bakóniná kjoatsjoacha je Niná kʼianga binyakaoná je xi chjotajchínga sʼin tjío. Tsa kʼoasʼiaan, kjoanda tsaanñá kʼoa je xi chjotajchínga sʼin tjío ngisaa tsjoa sa̱tío kon nga sitjoson je xá xi kjinele.

17. Jósʼin tsakinyakao je xi chjotajchínga sʼin tjío jngo tichjaa.

17 Jngo tichjaa xi kʼoatso nga ñʼai koanle nga tsjoake koan je Jeobá kʼoa nga nʼio ba kisʼe kon xi totʼatsʼe kjoa xi jaʼatojin ngasʼa. Itso: “ʼBeña nga tjínnele kjoakaonajmía je xi chjotajchínga sʼin tjío. Kʼoa nga chan tsakjakaonajmía, alikui kiskankaona, tosaa tsakinyakaona kʼoa kitsjoanganʼiona. Xi jefetʼa je kjoajtín, ningalani tse xá tjínle, kjonangina josʼin tijnaña. Nga tsín nda kisʼian nichxin kjoatse kui xokisikaona nga kʼoasʼin kisikjaʼaitsjenña nga tsín bakinna je kjoatsjoachale Niná. Tonga je Jeobá jé jtín tísíchjén kʼoa kao je xi chjotajchínga sʼin tjío nga tíbakóna kjoatsjoacha. Sijéle je Jeobá nga katabasenkaona nga tsínkʼia sikʼéjna”.

XI NGISA TSE KJOAʼAON SÍKʼÉJNAJINNÁ TIKʼOAJINNI JE KJOABICHAKJÁYA

18, 19. Jméni xi ngisa tse kjoaʼaon síkʼéjnajinná tikʼoajinni je kjoabichakjáya. Jngo choa̱ tʼejnai.

18 Kʼianga bichakjáyaná kjoañʼai tjenkao, tonga tsa tsín chʼa̱ʼén ngisaa titse kjoaʼaon tjenkaongáni (Heb. 12:11). Jaola choa̱ kataʼyaa: xi tʼatsʼe Caín kʼoa kao je rey Sedequías. Kʼianga tsabe Niná nga je Caín nʼio jtike koan ndsʼe̱ kʼoa koanmele kisikʼien, i kitsole: “Ánni nga kʼoasikji jtisínili kʼoa chʼao fasíni nkjain. Kʼiatsa ji xi nda sʼiain, a tsí ndasʼin kuitjui. Tonga tsa tsín meli kʼoasʼiain xi ndatjín, jekui jée tíjnajchxo xo̱ntjoa niʼyali kʼoa mele koanentsjali. A koaanli nga si̱kinjelai” (Gén. 4:6, 7). Je Caín alikui tsakʼaʼénle Jeobá. Kisikʼieen ndsʼe̱ kʼoa tsee kjoa tsakʼejnajin jokjitse tsakʼejna (Gén. 4:11, 12). Tsa tsakʼaʼénlani je Caín jokitsole Jeobá alikuijin kʼoasikji kjoaʼaon tsakʼejnajin.

19 Je Sedequías tsʼeen koan nga tsakatéxoma kʼoa likui nʼiojin koan. Kʼiaa tsakatéxoma nga nʼio tse kjoa kisʼe ya naxinandá Jerusalén. Je profeta Jeremías nkjín kʼa kʼoakitsole je Sedequías nga tsín tikui xi chʼaotjín kʼoakatasʼínni, tonga je rey jebi alikui tsakʼaʼén kʼoa tsee kjoa kichomani (Jer. 52:8-11). Tojosʼin tiʼyaa, je Jeobá kui xi mele nga tsín kjoañʼai chja̱ʼá (tʼexkiai Isaías 48:17, 18). *

20. Jméni xi koa̱nle je xi bʼasjengi je kjoabichakjáyale Niná, kʼoa jméni xi koa̱nle je xi bʼaʼén.

20 Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi nʼio nkjín chjota xi bʼasjengi je kjoabichakjáyale Niná. Tonga jemachrianle nga kjoañʼai kjoaʼa je xi tsín bʼaʼén (Prov. 1:24-31). Kuinga kuinóʼyasíñá kʼianga kuichákjáyaná kʼoa chjine katamaa. Ya Proverbios 4:13 itso: “Tindoanʼiui je kjoabichakjáya; ali tsa njiojin. Tikuindai, nga̱ kjoabijnachonliní”.

^ párr. 2 Hebreos 12:6, 11: “Je Nainá tsjoále kjoañʼai je xi tsjoake, kʼoa bále ngatsʼi ʼndíle xi kjoétjao. Kjoakixiní, kʼia nga sʼe kjoañʼai, nijmejin kjoañʼai xi tsjoá kjoatsjoa, tokjoaba xi tsjoá, tonga skanni tsjoále kjoakixi xi nyʼán tjín je xi tínikinyákixi”.

^ párr. 5 2 Corintios 4:7: “Tonga tjínnajin je kjoabi xi nʼio nda joni tsa jayale jngo tii xi niʼnde, jméni nga jchasínile nga je nganʼio xi nʼio tse tsʼe Niná ní, ali tsainjinjin”.

^ párr. 13 2 Pedro 3:9: “Je Nainá likui sitseya xi kisisʼengi, josʼin síkjaʼaitsjen kʼa nga matseyale, tonga tjínle kjoatsejta xi tʼatsaan. Kaile nga jngo xi cha̱. Tomele nga kjuicho síkʼantjaiya kjoafaʼaitsjenle ngatsʼi”.

^ párr. 15 Hebreos 13:7, 17: “Tikjaʼaitsjenjinnío je xi bándiaano, je xi kinchjayano je énle Niná. Chjénngilao josʼin makjainle, nda tikjaʼaitsjenjion jme xi kisakole josʼin kikao yaole. Titjosonlao je xi bándiaano, kʼoa nangi tiyolao nga je, nga̱ tijeni batiokontʼain xi tʼatsʼe ni̱ma̱no, nga̱ tjínnele nga tsjoá kuinda. Titjosonlao jméni nga kʼoasʼinsíni kao kjoatsjoa, nga tsín tsa kao kjoafáo, nga̱ jebi likui josʼin koa̱nchjénno”.

^ párr. 19 Isaías 48:17, 18: “Kui jebi xi títso Jeobá, je xi tsakatseyali, je xi Tsje sʼin tíjna i̱ Israel: An, Jeobá, anña Nináli, je xi kʼoasʼin bakóyali ánni nga ji xi nda kuijnasíni, je xi kʼoasʼin síkasényali ya ndiaa xi tjínnele kuitómjeyai. Kʼiatsa koasenñolani je kjoatéxomana, ñaki nyʼánjin sʼin kuijnai joni tsa jngo xo̱ngáje kʼoa je kjoakixili ñaki jo xóle ndáchikonjin koa̱n”.