Ir al contenido

Ir al índice

KJOAʼMIYA XI CHOTʼAYA 12

Kʼiáni nga koa̱n kuinókjoaa

Kʼiáni nga koa̱n kuinókjoaa

“Tsen tjínle nichxin tojmeni [...]; nichxin nga jyó biyoaa kʼoa nichxin nga nokjoaa” (ECL. 3:1, 7).

KJOAJNDA 124 Kixi kjuítʼale ngantsjai

XI TÍNCHJA̱NI *

1. Jmé xi bakóyaná Eclesiastés 3:1, 7.

TJÍNKʼA xi nʼio tsjoake nga nchja̱ kʼoa tjínkʼa xi choa nchja̱. Tojo tso texto xi yʼangini je kjoaʼmiya jebi, tsen tjín nichxin nga jyó biyoaa kʼoa tsen tjín nichxin nga nokjoaa (tʼexkiai Eclesiastés 3:1, 7). * Tonga sakʼoajin koa̱nmená nga ngisa choa katanchja̱ tsa ʼyani kʼoa sakʼoajin koa̱nmená nga ngisa tse kuinchja̱.

2. ʼYáni xi tiʼndele kʼoakuitsoná kʼiáni kʼoa jósʼin kuinókjoaa.

2 Nga maná nokjoaa jngoo kjoatjao xi tʼatsʼe Jeobá nroani (Éx. 4:10, 11; Apoc. 4:11). Ya Biblia bakóyaná jósʼin nga nda kuinókjoaa. Je kjoaʼmiya jebi kui koakoyaná je choa̱ xi nroatʼa ya Biblia xi koasenkaoná nga jchaa kʼiáni nga koa̱n kuinókjoaa kʼoa kʼiáni nga jyó kuiyoaa. Kʼoati jchaa jósʼin síkjaʼaitsjen je Jeobá tʼatsʼe jmeni xi ʼmilee je xíngiaa. Títjonkjoanla kui chótʼayajiaan kʼiáni nga koa̱n kuinókjoaa.

KʼIÁNI NGA KOA̱N KUINÓKJOAA

3. Tojo tso Romanos 10:14, kʼiáni nga tjínnele kuinókjoañá tʼatsʼe Jeobá kao tʼatsʼe Chjotaxále.

3 Tjínnele kuiyondaa ngantsjai nga kuinókjoañá xi tʼatsʼe Jeobá kao tʼatsʼe Chjotaxále (Mat. 24:14; tʼexkiai Romanos 10:14 *). Kʼianga kʼoanʼia jé Jesús tichjenngilee. Jngo koya anni nga i̱ Sonʼnde jaʼaini je Jesús kuinga kitsoya jokjoantjínni xi tʼatsʼe Nʼaile (Juan 18:37). Kʼoati tjínnele si̱kjaʼaitsjenjiaan nga nʼio chjíle josʼin nokjoaa. Kʼianga chjakaonajmiá je chjota xi tʼatsʼe Jeobá tjínnele nga “kao kjoandʼé kao kjoaxkóntakon” kuinókjoaa kʼoa kuenta sʼiaan josʼin síkjaʼaitsjen kʼoa josʼin makjainle (1 Ped. 3:15). Tsa kʼoasʼiaan, alikuijin toʼén kuinókjoaa, kui kʼuínyalee je chjota jme xi kuinyakao kʼoa tsakui nichxin kuichokajin ni̱ma̱le jmeni xi kʼuínlee.

4. Tojo tso Proverbios 9:9, jósʼin bichómani jmeni xi bixoán.

4 Tsa je xi chjotajchínga sʼin tjío skoe̱ nga jngo ndsʼee kʼoa tsa jngo tichjaa machjénle kjoafaʼaitsjen likui koa̱n jyó koatio. Tonga skósonnile kʼiáni kjoakaonajmí, tsakui nichxin kuinchja̱tʼaxinle ánni nga tsín kjoasoa sikʼéjnajinsíni. Kʼianga tsjoá kjoafaʼaitsjen je xi chjotajchínga sʼin tjío, kao kjoaxkóntokon kʼoasʼinni. Ninga kʼoalani, bakóle jmeni xi tso je Énle Niná je xi kjoafaʼaitsjen tíbʼaile (tʼexkiai Proverbios 9:9). * Ánni nga nʼio chjínile nga nʼiojin katamaa kʼoa nga kuinókjoaa kʼianga machjén. Jaola choa̱ kataʼyaa tʼatsʼe chjota xi síkʼaxki̱ je Biblia xi kjaʼaí kjaʼaí kisʼin. Títjonkjoanla kui chótʼayajiaan tʼatsʼe jngo chjota xi tjínnele tsakatekjáyale tsakai xtile, kʼoa xijekoa̱n kui chótʼayajiaan tʼatsʼe jngo chjoón xi nʼiojin koan nga kjoafaʼaitsjen kitsjoale jngo xi rey koa̱n nga koa̱nskanni.

5. Ánni kʼoabixónsíñá nga jyó tsakʼéjna je naʼmitítjon Elí ninga kiskankao je xtile.

5 Je naʼmitítjon Elí jao xti kisʼele xi nʼio tsjoake koan. Tonga xti jebi alikui tsabexkón Jeobá. Naʼmi koan tsanda je kʼoa yaa kisixá ya ndʼianajño. Totaon tsabe je chjota, alikui tsabexkón tsojmi xi tsakʼaitʼale Jeobá kʼoa saʼnda kisichajngi (1 Sam. 2:12-17, 22). Tojo tso je Kjoatéxomale Moisés, kjoabiya bakinle tsakai, tonga Elí alikui tsakatekjáyale kʼoa tokitsjoaʼndele jme xi kisʼin, tokiskankao kʼoa kitsjoaʼndele nga tojo ya kisixá ya ndʼianajño (Deut. 21:18-21). Jókisʼe kon Jeobá tʼatsʼe jebi. I kitsole je Elí: “Ánni nga je xtili ngisa tiʼyaxkónsíni tikʼoajinni an”. Kʼoa je Jeobá kisikʼieen nga jao xtile Elí (1 Sam. 2:29, 34).

6. Jmé xi bakóyaná jokisʼin Elí.

6 Nʼio chjíle jmeni xi bakóyaná jokisʼin Elí. Tsa sʼe̱jinná nga jngo miyoná kʼoa tsa jngo xíngiaa tífaʼatone je kjoatéxomale Niná, tjínnele nga kuinókjoakoaa kʼoa si̱kjaʼaitsjenjinlee jotso kjoatéxomale Niná. Tjínnele kʼoakʼuínlee nga katabʼéyanajmíle je xi chjotajchínga sʼin tjío ánni nga kʼoainile kjoafaʼaitsjen xi koasenkao (Sant. 5:14). Alikui kʼoasʼiaan jokisʼin Elí nga ngisa jchaxkoán jngo xi miyoná mani kʼoa tsa jngo xi xíngiaa mani tikʼoajinni Jeobá. Machjén nga nʼiojin koaan nga kuinókjoakoaa ʼyani xi machjénle nga kuichákjáyale, kʼoa alikui toxitsjoa tsa kʼoasʼiaan. Kataʼyala jósʼin nga tsín mangóson jmeni xi kisʼin je Elí kʼoa kao jokisʼin jngo chjoón israelita xi Abigaíl tsakʼin.

Je Abigaíl nda choa̱ tsakʼéjnaná kʼiáni nga tjínnele kuinókjoaa (Chótsenlai párrafo 7, 8) *

7. Ánni nga kikjákaoni Abigaíl je David.

7 Je Abigaíl chjoónle koanni Nabal, nyiná koan Nabal kʼoa nkjín nangi kisʼele. Kʼianga je David kao chjotale tjíotokachjinngale je rey Saúl, yaa kichokatiokao choatse je chjota xi koʼnda cho̱ntjele Nabal kʼoa yaa kisikuindakao nga tsín ché kuichonrʼoe. A kitsjoaa kjoanda Nabal kʼianga kʼoakisʼin David. Mai. Kʼianga kʼoakitsole David je Nabal nga katatsjoále nandá kʼoa jmeni xi ski̱ne chjotale, je Nabal nʼio koanjtile, tsakʼésonxákao kʼoa toxkia tsakjákao (1 Sam. 25:5-8, 10-12, 14). Kʼianga kʼoakisʼin Nabal, je David kʼoakitso kʼianga sikʼien ngatsʼi chjotale (1 Sam. 25:13, 22). ʼYáni xi tsakʼéchjoale nga tsín kʼoakisʼin. Je Abigaíl tsabee nga tjínnele kuinchja̱. Kuinga nʼiojin koanni kʼoa kikjákaonajmí je David kao chjotale xi 400 mani xi jenʼio baole, xi jenʼio jtile kʼoa xi jetjíonda nga tjíofisíkʼien je Nabal.

8. Jmé xi bakóyaná jokisʼin je Abigaíl.

8 Kʼianga kikjákao Abigaíl je David, nʼiojin koan kʼoa kao kjoaxkóntokon tsakjákao, tonga ñaki tjínjngo kon jmeni xi kitsole. Ninga tsín je tjínle jée jmeni xi koan, kisijéle kjoanichatʼa je David. Kʼoakitsole nga nda chjota, kʼoa jé Jeobá kisinʼiotʼa nga koasenkao (1 Sam. 25:24, 26, 28, 33, 34). Tojo kisʼin je Abigaíl, tjínnele nga nʼiojin koaan kʼoa chja̱kaonajmiá tsa ʼyani xi kui kʼoatísʼín jmeni xi sikiʼaon kʼoa xi tse kjoa sikʼéjnajin (Sal. 141:5). Ningalani kao kjoaxkóntokon chja̱kaonajmiá, tjínnele kʼoakʼuínkixilee nga tsín ndatjín jmeni xi tísʼín. Kʼianga ngasin nganda bʼailee kjoafaʼaitsjen ʼyani xi machjénle, bakolee nga miyoná mani (Prov. 27:17).

9, 10. Jmé xi kuenta sʼin je xi chjotajchínga sʼin tjío kʼianga tsjoá kjoafaʼaitsjen.

9 Machjén nga nʼiojin koa̱n je xi chjotajchínga sʼin tjío nga kjoakaonajmí tsa ʼyani xi chʼao tísʼín (Gál. 6:1). Nga tjínle kjoanangitokon, majinle nga chjotajée ma kʼoa nga kʼoati machjén sakʼoa nga kʼoaile kjoafaʼaitsjen. Tonga alikuijin xi tsonile nga kui kʼoechjoale nga tsjoále kjoafaʼaitsjen ʼyani xi machjénle (2 Tim. 4:2; Tito 1:9). Ngasin nganda tsjoá kjoafaʼaitsjen kʼoa tsejta ma. Nga tsjoake je ndsʼe̱ binyakao (Prov. 13:24). Tonga xi ngisa mandosinle kuinga je Jeobá skoe̱xkón kʼianga sitoánntjai je kjoatéxomale kʼoa sikuinda je jtín nga tsje kʼoéjna (Hech. 20:28).

10 Jekaʼyaa kʼiáni nga koa̱n kuinókjoaa. Tonga sakʼoaa machjén nga jyó kuiyoaa. Ánni nga ñʼai ma sakʼoaniná nga jyó biyoaa.

KʼIÁNI NGA JYÓ KUIYOAA

11. Jmé choa̱ kisichjén Santiago, kʼoa jósʼin mangóson kao nga nokjoaa.

11 Likui choa ñʼai tíjna nga chosonnilee jobixoán. Je xi kiski je xo̱n xi tsʼe Santiago jngo choa̱ kisichjén xi basenkaoná nga majinná nga ñʼai makjoaixiná jebi. I kitso: “Tsa jngo xi tsí chʼao tso énle, jebi xi ñaki chjotanda, kʼoati male batéxomale yaole joni tsa xi tjíʼa freno” (Sant. 3:2, 3). Kui xi kitsonile Santiago je freno xi sʼeʼa naxín ya jko̱ kao tsʼoa. Jngo chjota xi naxín bʼejnasonle male bándiaale kʼoa saʼnda male síkasénjyo nga kjenʼndóʼa je frenole, tonga tsa tsín koa̱nle nga skénʼndóʼa je cho̱, koaijen koaikjájin kʼoa saʼnda sikiʼaon yaole kʼoa tsa maije̱ je xi tíjnasonle sikiʼaon. Tikʼoasʼinni, kʼoakjoánti ma tsa tsín chósonnilee jme xi kuixoán, tsakui nichxin si̱kiʼoaan xi ngikʼa. Kataʼyala kʼaa choa̱ kʼiáni nga tjínnele chjénʼndóʼaa yaoná kʼoa jyó kuiyoaa.

12. Kʼiáni tjínnele “chjénʼndóʼaa yaoná” kʼoa jyó kuiyoaa.

12 Jónʼia kʼiatsa kui tjínjinle jngo ndsʼee jme xi tsín koa̱n kʼoeyanajmí. Tobʼelañá, tsa ʼyaxkoaan jngo ndsʼee xi ya tíjna ʼnde jñani tsín tjoʼnde nga sakóyason, a kui chjonangilee nga katabʼéyanajmíná jósʼínnile nga síxále Niná. Nga tsjoachaa je ndsʼee mandosinná josʼin tjíoni. Xi ijngosani, mená si̱jéntjé nga bʼetsʼoaa. Tonga kʼianga kui kjoa jebi faʼatojin je ndsʼee tjínnele “chjénʼndóʼaa yaoná” kʼoa jyó kuiyoaa, xi tsonile, alikui koa̱n nga kjoanʼio kʼoakʼuínlee nga katabʼéyanajmíná jmeni xi tjínjinle, tsa kjoanʼio chjónangilee jmeni xi tjínjinle alikuijin tibakolee kjoatsjoacha ndsʼee jebi kʼoa kao je ndsʼee xi ngikʼa. Kui xi mená nga tsín tosi tonda ñʼai katamale je ndsʼee xi ya tsʼe jñani nga tsín tjoʼndele nga bakóyason. Xi ijngosani, nijngojin ndsʼee xi ya tsʼe kʼoeyanajmí josʼin tjíobásjaile nga tsoyason kʼoa jmesani xi sʼín.

13. Tojo tso Proverbios 11:13, jméni xi tjínnele sʼin je xi chjotajchínga sʼin tjío, kʼoa ánni.

13 Jé xi chjotajchínga sʼin tjío xi ngisa tjínnele koaitjenngi je kjoafaʼaitsjen xi faʼaitʼa ya Proverbios 11:13 * (tʼexkiai). Fitjenngi kjoafaʼaitsjen jebi kʼianga tsínkui bʼéyanajmí jmeni xi toje tjínnele sʼe̱jinle. Ngisajin ñʼai male xi jechixan nga kʼoasʼín. Nga̱ ngisaa manʼiotʼa xínkjín nga kui fáoyani tʼatsʼe jme xi síkjaʼaitsjen, jotjío kon kʼoa kao xi makjáojinle. Tonga je xi chjotajchínga sʼin tjío be nga tjín jmeni xi tsín koa̱n kʼoakuitso xi tʼatsʼe ndsʼee xi tjío jinjtín. Tsakui kʼoeyanajmí, aliʼyajin xi tisinʼiotʼani kʼoa likuijin tinda kʼoaxki̱ni. ʼYani xi xá kjinele ya jinjtín alikui koa̱n nga ndiso koa̱n (1 Tim. 3:8). Xi tsonile, alikui koa̱n kʼoanacha kʼoa tsa énndiso sisin. Tsa tsjoake chjoónle jngo xi chjotajchínga sʼin tíjna, alikuijin kui kʼoeyanajmíle jmeni xi tsín je tjínnele sʼe̱jinle.

14. Jósʼin tsjoánganʼiole chjoónle je xi chjotajchínga sʼin tíjna nga nda katabʼaxki̱.

14 Je chjoónle xi chjotajchínga sʼin tíjna tjínnele koasenkao nga nda katabʼaxki̱ je xʼinle ya jinjtín. Jméni xi koa̱n sʼin. Alikui koa̱n kʼoenele je xʼinle nga kui katabʼéyanajmíle jmeni xi tsín je tjínnele sʼe̱jinle. Tsa kʼoasʼin, tsjoánganʼiole je xʼinle, kʼoa koakole kjoaxkóntokon je xi ngikʼa ndsʼee. Kʼoa xi ngisa chjíle kuinga báyatsjoa kon je Jeobá, nga̱ kʼoasʼin tsjoánganʼio nga sʼe kjoanyʼán kʼoa nga jtín batio je ndsʼee ya jinjtín (Rom. 14:19).

JÓSʼIN SÍKJAʼAITSJEN JEOBÁ TʼATSʼE JMENI XI BIXOÁN

15. Jósʼin kisikjaʼaitsjen Jeobá tʼatsʼe nga jan chjota xi kichokotsenle Job, kʼoa ánni.

15 Ya libro xi tsʼe Job, tsee jmeni xi bakóyaná tʼatsʼe kʼiáni nga koa̱n kuinókjoaa kʼoa jméni xi kuixoán. Kʼianga nʼio tse kjoa jaʼatojin je Job, ño koanni chjota xi kichotsjoánganʼiole kʼoa xi kitsjoale kjoafaʼaitsjen. Nʼio tse nga tsín jme xi kitso. Kisʼele ʼnde nga nda kiskosonnile tsakai jmeni xi kitso, tonga jmeni xi kitso nga koanskanni je Elifaz, Bildad kao Zofar, kui bakó nga tsín kisikjaʼaitsjen josʼin kuinyakao je Job. Tosaa kui kisikjaʼaitsjen nga kui kʼoakuitsole nga chʼao kisʼin. Kʼoatjín kʼa jmeni xi kitso, tonga ngisaa tse xi to énndiso xi kitso tʼatsʼe Job kao tʼatsʼe Jeobá. Xi ijngosani, nʼio chʼaosʼin kisikʼaxki̱ je Job (Job 32:1-3). Nga kʼoakisʼin nga jan chjota jebi, alikui nda kisʼe kon je Jeobá. Chjotachini kitsole kʼoa kʼoakitsole Job nga katabʼétsʼoantjai (Job 42:7-9).

16. Jméni xi bakóyaná jme xi kisʼin je Elifaz, Bildad kao Zofar.

16 Jmeni xi kisʼin je Elifaz, Bildad kao Zofar tsee jmeni xi bakóyaná. Xi títjon, nga tsín koa̱n ñá tongini chʼaosʼin si̱kʼaxkiaa je ndsʼee (Mat. 7:1-5). Tosa títjonkjoanla nda kuinóʼyalee kʼoa kʼiaa kuinókjoaa. Kʼoasʼin koa̱njinniná jme kjoa xi tjíofaʼatojin (1 Ped. 3:8). Xi majaoni, ngasin nganda kuinókjoaa kʼoa kui kʼoakuixoán xi ñaki kʼoatjín (Efes. 4:25). Kʼoa xi majanni, je Jeobá nʼio mandosinle jmeni xi ʼmilee xíngiaa.

17. Jméni xi bakóyaná je choa̱le Elihú.

17 Je xi koanñoni chjota xi kichokonle Job jé Elihú, xi ya kitjenni Abrahán. Kʼianga tjíofáonajmí je Job kao chjota xi ngikʼa, je Elihú tokinrʼoéní. Nʼio nda kinrʼoé jmeni xi tjíotso, nga̱ xijekoanni nda kjoafaʼaitsjen kitsjoale je Job xi tsakasenkao nga kisikʼantjaiya josʼin kisikjaʼaitsjen (Job 33:1, 6, 17). Je xi ngisa kitsjoale kjoandosin je Elihú kuinga je Jeobá tsakʼasjengʼa, nga tsín tsa to yaole tsakʼasjengʼa kʼoa tsa kjaʼaí chjota (Job 32:21, 22; 37:23, 24). Je xi bakóyaná kuinga sakʼoa machjén nga jyó kuiyoaa kʼoa nga tokuinóʼyá (Sant. 1:19). Kʼoati kui bakóyaná nga tsín yaoná chʼa̱sjengʼaa tsa ʼyani xi kjoafaʼaitsjen kʼoailee, nga tosa je Jeobá chʼa̱sjengʼaa.

18. Jósʼin bakoá nga bʼailee kjoanda Jeobá nga maná nokjoaa.

18 Kʼoasʼin bʼainilee kjoanda je Jeobá nga ma nokjoaa kʼianga nitjosoán jmeni xi tso Biblia tʼatsʼe kʼiáni nga koa̱n kuinókjoaa kʼoa jmé xi kuixoán. Je rey Salomón i kitso: “Joni tsa manzana xi tao̱nsine koanndani xi ya tjíoya jngo xjoa̱ xi tao̱nchxoa koanndani kʼoasʼin mangóson jngo én xi kʼiakjoan nokjoa nga machjén” (Prov. 25:11). Tsa ndakjoanla kuinóʼyalee xi ngikʼa tongini nga kje nokjoajián, je énná yaa koa̱nngóson joni tsa manzana xi tao̱nsine koanndani, nga̱ nʼio chjíle jmeni xi kuixoán. Ni choa kʼoa ni tse kuinókjoaa kʼoainganʼiolee xi ngikʼa kao je énná kʼoa tsjoa sʼe̱le Jeobá xi tʼatsaan (Prov. 23:15; Efes. 4:29). Tokʼoasʼin nga kʼoaile kjoanda je Jeobá nga kitsjoaná kjoatjao jebi nga ma nokjoaa.

KJOAJNDA 82 Si̱ʼisenlee je chjota

^ párr. 5 Ya Énle Niná faʼaitʼa kjoafaʼaitsjen xi basenkaoná nga ʼyaa kʼiáni nga koa̱n kuinókjoaa kʼoa kʼiáni nga jyó kuiyoaa. Tsa ʼyaa jotso je Biblia kʼoa nitjosoán jotso, sa̱sénle Jeobá je én xi kuinókjoaa.

^ párr. 1 Eclesiastés 3:1, 7: “Tsen tjínle nichxin tojmeni; tsen tjínle nichxin tojme xáni i̱ tʼanangi: 7 nichxin nga bʼejndaa kʼoa nichxin nga chjonyaa; nichxin nga jyó biyoaa kʼoa nichxin nga nokjoaa”.

^ párr. 3 Romanos 10:14, TNM: “Tonga jósʼin sikʼaxki̱ni tsa kje makjainjinle xi tʼatsʼe. Jósʼin koa̱nkjainnile tsa kje nrʼoéjin xi tʼatsʼe. Jósʼin kjuinrʼoéni tsa tsín ʼya xi kuitsoyason”.

^ párr. 4 Proverbios 9:9: “Tʼinyalai jngo xi chjine kʼoa ngisaa chjine koa̱n. Tʼinyalai jngo chjota xi kixi kʼoa ngisaa tse xi koa̱nle”.

^ párr. 13 Proverbios 11:13: “Je chjotandiso kui tsoʼbasonkao je én xi tjínnele sʼe̱jnaʼma, tonga je chjota xi kixi likui bʼéyanajmí jmeni xi tjínnele sʼe̱jnaʼma”.

^ párr. 66 XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: Jngo tichjaa xi jetjínle nó be nga tjínnele tsjoále kjoafaʼaitsjen xi ijngo tichjaa.

^ párr. 68 XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: Jngo ndsʼee xi kjoafaʼaitsjen títsjoá tʼatsʼe josʼin nga koa̱ntsje.

^ párr. 70 XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: Je Abigaíl kʼiakjoán tsakjákaonajmí je David nga machjénle kʼoa nda kichotsjoá nga kʼoakisʼin.

^ párr. 72 XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: Je ndsʼee kao chjoónle alikui jme xi bʼéyanajmí nga kui chjonangile tʼatsʼe josʼin tjíosíxále Jeobá je ndsʼee jñani tíchjoale xále Niná.

^ párr. 74 XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: Jngo xi chjotajchínga sʼin tíjna kosonnile josʼín nga tsín ʼya xi nrʼoé nga kui sʼeyanajmíle jmeni xi toje tjínnele sʼe̱jinle.