Ir al contenido

Ir al índice

KJOAʼMIYA XI CHOTʼAYA 13

Tsjoacha katamaa xíngiaa

Tsjoacha katamaa xíngiaa

“Katamatsjoachao xíngio kao ni̱ma̱no” (1 PED. 1:22).

KJOAJNDA 109 Kao ni̱ma̱ná katamatsjoachaa xíngiaa

XI TÍNCHJA̱NI *

Je nitje̱n xi tokʼoatjínsa tsakʼejnakao je chjotatjenngile Jesús, kʼoakitsole nga nʼio tjínle kjoandosin nga tsjoake koa̱n xínkjín (Chótsenlai párrafo 1, 2)

1. Jmé kjoatéxoma xi kitsjoale Jesús je chjotatjenngile (chótsenlai sén xi faʼaitʼa ya portada).

NITJE̱N nga kjesa mʼejin, je Jesús i kitsole chjotatjenngile: “Jngo kjoatéxoma chjotse xi tsjoano: Katamatsjoachao xíngio. Josʼin nga an koantsjoake̱no”. Kʼoa i kitsosale: “Kʼuisʼin skoe̱ ngatsʼi nga jon nío chjotana, tsa kʼoasʼin matsjoachao xíngio” (Juan 13:34, 35).

2. Ánni nga nʼio chjínile nga tsjoacha koaan xíngiaa.

2 Je Jesús kʼoakitso nga kʼoasʼin jchanile ʼyani xi ñaki chjotatjenngile mani kʼianga kʼoatisʼin koako kjoatsjoacha josʼin tsakakó je. Jmeni xi kitso je Jesús kitjoson nga siglo 1, kʼoa kʼoatisʼin tíbitjoson ndʼaibi. Kuinga nʼio chjínile nga tsjoacha koaan xíngiaa ninga sakʼoa ñʼai maná.

3. Jméni xi chótʼayajiaan i̱ kjoaʼmiya jebi.

3 Nga chjotajée maa, ñʼai ma sakʼoaná nga bakolee kjoatsjoacha je xíngiaa. Ninga kʼoalani, tjínnele nga chjénngilee jokisʼin je Jesús. I̱ kjoaʼmiya jebi kui jchaa jósʼin basenkaoná je kjoatsjoacha nga nda mangínkoaa xíngiaa, nga tsín ʼya xi chjaʼajiaan kʼoa nga chjoeyaa xíngiaa. Kʼianga chótʼayajiaan, kui chjónangilee yaoná jebi: Jósʼin koa̱n skenngile je ndsʼee xi tosi tonda bakó kjoatsjoacha ninga sakʼoa ñʼai male.

KUIJNYÍSJEE JE KJOANYʼÁN

4. Tojo tso Mateo 5:23, 24, ánni nga tjínnenile kʼoéndajiaan tsa jme kjoa tjínná kao ndsʼee.

4 Je Jesús kʼoakitso nga nʼio chjíle nga kʼoéndajiaan tsa jme kjoa tjínná kao ndsʼee (tʼexkiai Mateo 5:23, 24). * Tojo kitso je Jesús, tsa mená nga nda kuiyoaa ngixko̱n Niná tjínnele nga nda koanngínkoaa xíngiaa. Je Jeobá tsjoa sʼele nga nyʼán sʼin biyokoaa je ndsʼee. Alikui sa̱sénle josʼin tinixálee tsa kʼoéngijtiaa tokoán kʼoa tsa tsín si̱chatʼalee xíngiaa (1 Juan 4:20).

5. Ánni nga ñʼai koansínile jngo ndsʼee xi Mark ʼmi nga tsakjáonda ijngokʼani kao jngo ndsʼee.

5 Sakʼoaa ñʼai maná nga bʼendajiaan je kjoa xi sʼená kao je ndsʼee. Ánni nga kʼoama sakʼoani. Kataʼyala jmeni xi koantʼain jngo ndsʼee xi Mark ʼmi. * Nʼio aon kisʼe kon kʼianga jngo ndsʼee chʼaosʼin kisikʼaxki̱ ngixko̱n xi ngikʼa. Je Mark itso: “Nʼio kisijtile yaona, kʼoa toxkia kinchjaña”. Tonga skanni kʼoakoannile jmeni xi kitso kʼoa kisijéle kjoanichatʼa je ndsʼee. Tonga je ndsʼee tsín kisichatʼale. Nga títjon je Mark itso xi kisikjaʼaitsjen: “Ánni tosi tonda sijénile kjoanichatʼa tsa kaile sichatʼana”. Tonga je superintendente xi tsʼe circuito kʼoakitsole je Mark nga tosi tonda katasíjé kjoanichatʼa. Jmé xi kisʼin Mark.

6. 1) Jmé xi kisʼin je Mark nga mele tsakʼéndajin je kjoa xi kisʼele. 2) Jósʼin kitjenngi je Mark jmeni xi tso Colosenses 3:13, 14.

6 Je Mark kisikjaʼaitsjenjin kʼoa tsabee nga kichale kjoanangitokon, kʼoa nga ngisa ngʼa tsakʼasje yaole tikʼoajinni xi ngikʼa. Koanjinle nga tjínnele sindaya yaole (Col. 3:8, 9, 12). Nangitokon koan kʼoa kisijé ijngokʼale kjoanichatʼa je ndsʼee. Kʼoati kiskile carta jñani kʼoakitsole nga kʼoamanile jmeni xi kitso kʼoa nga katasíchajin jmeni xi koan. Saʼnda tjín xi kitsjoakjoatjaole nga nda katasʼe kon. Ninga kʼoalani, je ndsʼee xi ijngo tojo tsín kisichatʼale. Tonga je Mark tosi tonda kisitjoson je kjoatéxoma xi kitsjoa Jesús xi kʼoatso nga tsjoacha koaan je ndsʼee kʼoa nga si̱chatʼalee (tʼexkiai Colosenses 3:13, 14). * Ninga kaile nga síchatʼaná xi ngikʼa, je kjoatsjoacha xi tjínná kao je ndsʼee kui xosikaoná nga tosi tonda si̱chatʼalee kʼoa kʼoétsʼoaa nga katasʼendajin je kjoa xi sʼe sakʼoaná (Mat. 18:21, 22; Gál. 6:9).

Tsa ʼyani xi tsín nda fikaoná, nkjín koya jmeni xi koa̱n sʼiaan nga nda chobá ijngokʼañá (Chótsenlai párrafo 7, 8) *

7. 1) Jmé xi kitsoná je Jesús nga sʼiaan. 2) Jmé kjoa xi ñʼai tjín jaʼatojin jngo tichjaa.

7 Je Jesús kʼoakitso nga kʼoati si̱koaa xi ngikʼa josʼin mená nga sikaoná. Kʼoati kitso nga tsín toje tsjoachaa koaan xi tsjoakená (Luc. 6:31-33). Jósʼiaan tsa ʼyani xi tsín tsen sikaoná kʼoa tsín sitiʼndaná ya jinjtín. Kjoaixi nga to sakʼoa kʼoama, tonga kʼoakoantʼain jngo tichjaa xi Lara ʼmi. Je tichjaa jebi itso: “Jngo tichjaa xi tsín tsen kisikaona kʼoa tsín koanjinna anni. Alikui tikitsoni tokoan nga kia kjoajtín”. Nga títjon, je Lara i kitso: “Likui an tjínna jée. Kʼoa tjínkʼa je ndsʼee xi kʼoatso nga toxá kʼoakjoanni je tichjaa jebi”.

8. 1) Jmé xi kisʼin je Lara nga nda kisʼe ijngokʼani kon. 2) Jmé xi bakóyaná jmeni xi koantʼain je Lara.

8 Nkjín koya jmeni xi kisʼin je Lara nga mele nda kjao ijngokʼani kao je tichjaa. Tsakʼétsʼoale Jeobá kʼoa tsakjákaonajmí je tichjaa. Tsakjáoyani kjoa xi kisʼele, kitsoakjá xínkjín kʼoa kisichatʼale. Jetsakʼéndajin tsakai je kjoale, tonga itso je Lara: “Xi koanskanni, je tichjaa tikʼoa kisikaongánina. Nʼio kisikʼajenle tokoan nga kʼoakisʼin”. Je Lara kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga tokʼia tsjoa sʼe̱ kon tsa sindaya yaole je tichjaa. Tonga nga koanskanni koanjinle nga ngisa nda nga tosi tonda koakole kjoatsjoacha kʼoa nga sichatʼale (Efes. 4:32–5:2). Kʼoati kisikjaʼaitsjen nga je xi ñaki kjoatsjoacha “likui bʼéjinkon xi chʼao tjín” kʼoa nga “síkjaínle ngayije, makjainle ngayije, koyale ngayije, ngayije jchókjoakaole” (1 Cor. 13:5, 7). Kui xi tsakasenkao nga nda kisʼe ijngokʼani kon. Kʼoa nga jeki nichxin, nda tsakjáo ijngokʼani je tichjaa kao Lara. Tsa nda kjuinkoaa je ndsʼee kʼoa tsa tosi tonda koakolee kjoatsjoacha, alikui jao tjín tokoán nga “je Niná xi síkinjennyʼánjin” ni̱ma̱ná kʼoa “xi tsʼe kjoatjaocha” kʼoéjnakaoná (2 Cor. 13:11).

ALIKUI XÍNGIAA CHJA̱ʼAJIAAN

9. Tojo tso Hechos 10:34, 35, ánni nga tsín xíngiaa chja̱ʼajinñá.

9 Je Jeobá alikui ʼya xi faʼájin (tʼexkiai Hechos 10:34, 35). * Kʼianga kʼoati nʼia tsanda ñá, bakoñá nga xtile maa. Kʼoati nitjosoán je kjoatéxoma xi tso nga tsjoacha koaan je xíngiaa josʼin tsjoachaa yaoná, kʼoa ndasʼin biyoaa kao je ndsʼee xi tjío jngo tjíjtsa Sonʼnde (Rom. 12:9, 10; Sant. 2:8, 9).

10, 11. Jmé xi kisʼin jngo tichjaa kʼianga tsín tichʼaosʼin kisikjaʼaitsjenni tʼatsʼe chjota xi xin naxinandále.

10 Tsakui nichxin ñʼai ma kʼale nga tongóson síkao ngatsʼi. Kataʼyala jmeni xi koanle jngo tichjaa xi Ruth ʼmi. Kʼianga sʼa xti, kjoa kisʼele kao jngo xi xin naxinandále. Jókisʼe kon. Itso: “Nijmejin xi mena skoe xi tʼatsʼe naxinandá jebi. Kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga tongóson sʼín ngatsʼi xi ya tsʼe, saʼnda je ndsʼee”. Jmé xi tsakasenkao nga tsín tikʼoasʼin kisikjaʼaitsjenni.

11 Je Ruth koanjinle nga tjínnele tsín tikʼoasʼin sikjaʼaitsjenni. Tsakʼéxkiaa jmeni xi faʼaitʼa je Anuario xi kui nchja̱ni tʼatsʼe naxinandá jebi. Itsosa: “Tsakʼenele yaona nga tsín tikʼoasʼin sikjaʼaitsjenña tʼatsʼe je chjota xi ya tsʼe. Tsaʼbeña nga je ndsʼee nʼio bʼénele yaole nga síxále je Jeobá. Koanjinna nga ndsʼee mañá ngatsʼiaa”. Tichjaa jebi koanjinle nga tjínsa xi chale. Itso: “Kʼianga kajian je ndsʼee xi ya tsʼe, bʼenele yaona nga fakaonajmía kʼoa nga simiyoa. Kʼoa kʼoasʼin tsaʼbexkonña”. Jósʼin kichomani nga kʼoakisʼin je Ruth. Itso: “Nga jeki nichxin, jelikui tikʼoasʼin kisikjaʼaitsjenña”.

Tsa nʼio tsjoachaa je ndsʼee, likuijin ʼya xi chja̱ʼajiaan (Chótsenlai párrafo 12, 13) *

12. Jósʼin kisikjaʼaitsjen je Sarah.

12 Tsakui nichxin tsín ʼyaa nga tojo chʼasjengiñá xíngiaa. Tobʼelañá, jngo tichjaa xi Sarah ʼmi, kʼoasʼin síkjaʼaitsjen tsakai nga tsín ʼya xi faʼájin nga̱ tsín chʼaosʼin síkʼaxki̱ xi kjaʼaísʼin tsen yaole, alikui kui síkʼaxki̱ josʼin tjío kʼoa kao xá xi kjinele jinnaxinandále Niná. Tonga itso: “Chaan koanjinna nga bʼasjengiña xi kjaʼaí”. Ánni kʼoatsoni je tichjaa jebi. Nga me ngatsʼi xínkjín nga skuelangʼa kiskotʼaya, kuinga toje kisimiyoni xi kʼoati skuelangʼa kiskotʼaya. Ñandia, nga i̱ kitsole jngo miyole: “Tojé simiyoa ndsʼee xi kʼoati skuelangʼa kiskotʼaya kʼoa alikui je bajta xi tsínkui kiskotʼaya”. Tjínnele kisikʼantjaiya josʼin síkjaʼaitsjen je Sarah. Jméni xi kisʼin.

13. Jmé xi bakóyaná jme xi kisʼin je Sarah nga kisikʼantjaiya josʼin síkjaʼaitsjen.

13 Jngoo superintendente xi tsʼe circuito tsakasenkao je Sarah nga kisikʼantjaiya josʼin síkjaʼaitsjen. Itso: “Kʼoakitsona nga nda tisixále Jeobá, nga nda tsjoa énna ya jinjtín, kʼoa nga tjínna kjoankjíntokon xi tsʼe Biblia. Kʼoati kitsona nga tsín tokui kjoankjíntokon xi machjén, nga kʼoati machjén nga tsín ngʼakon koaan, nga koakoá kjoanangitokon kao kjoamatokon”. Je Sarah kisikjaʼaitsjenjin jme xi kitsole je superintendente. Kʼoa itso: “Koanjinna nga kui xi ngisa chjíle nga ndʼé koaan kʼoa nga koakoá kjoatsjoacha”. Xijekoan, alikui tikʼoasʼin kisikjaʼaitsjenni xi tʼatsʼe ndsʼee joni ngasʼa. Itsosa: “Kui kuenta kisʼian jñani nda sʼín, jmeni xi chjí be je Jeobá”. Kʼoa ñá, alikuikʼia kui ngʼa chʼa̱sjeñá yaoná tsa skuelangʼa kichotʼayá. Tsa nʼio tsjoachaa je ndsʼee alikuijin ʼya xi chja̱ʼajiaan (1 Ped. 2:17).

NDA CHJOÉYAA XÍNGIAA

14. Tojo tso Hebreos 13:16, jósʼe kon je Jeobá nga nda chjoeyaa xíngiaa.

14 Je Jeobá nʼio bechjí nga nda chjoeyaa xíngiaa (tʼexkiai Hebreos 13:16). * Kʼoatisʼin ʼyaxkónñá je Jeobá nga kʼoanʼia, kʼoa ngisaa kʼianga binyakoaa xi nganʼio machjénle (Sant. 1:27; 2:14-17). Kuinga i̱ tsosíni je Biblia: “Tʼaiʼndelao chjota xi xin faʼaini” (Rom. 12:13). Nga nda chjoeyaa xíngiaa, kʼoasʼin bakonilee kjoatsjoacha kʼoa nga miyoná mani. Je Jeobá tsjoa sʼe kon nga bʼailee xíngiaa je tsojmi xi ma chine kao xi ʼyoá, kʼoa nga nikʼayalee nichxinná (1 Ped. 4:8-10). Tonga tjín jmeni xi sakʼoa bʼéchjoaná nga tsín chjoeyaa je xíngiaa.

“Ngasʼa likui tsjoake̱ nga ʼya xi faʼaikonna, tonga ndʼaibi jekisikʼantjaiya josʼin sikjaʼaitsjen kʼoa tsjoa tjín tokoan” (Edit) (Chótsenlai párrafo 16) *

15, 16. 1) Ánni nga tsín tso kʼani kon nga nchja̱le ndsʼee ya niʼyale. 2) Jmé xi tsakasenkao je Edit nga nda kiskoeyani je ndsʼee.

15 Tsakui nichxin tsín kuitso tokoán nga ya niʼyaná kuinókjoalee xíngiaa tsa tsín jme xi nanda tjínná. Kʼoakoan jngo ʼndíchjoónkʼan xi Edit ʼmi. Nga kjesa testigole Jeobá majin, me tsín nanda ʼya xi símiyo. Kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga tsín kʼoakoa̱nle nga tjín xi kuinchja̱le ya niʼyale.

16 Nga jetestigole Jeobá koan, je Edit kisikʼantjaiyaa josʼin síkjaʼaitsjen, kʼoa tsakʼénele yaole nga nda kiskoeya je ndsʼee. Itso: “Kʼianga kisʼenda je Ndʼia jña chotʼayá, jngo xi chjotajchínga sʼin tíjna kʼoakitsona tsa koa̱n nga koatio jao xomana jngo ndsʼee kao chjoónle ya ndʼiana. Kʼiaa jaʼaitsjenna xi tʼatsʼe ʼndíchjoónkʼan xi ya Sarepta tsʼe kʼoa josʼin kisichikontʼain je Jeobá” (1 Rey. 17:12-16). Je Edit kitsjoaʼndele ndsʼee nga ya tsakationi ndʼiale. Jmé kjoanichikontʼain kisokole. Itsosa: “ʼNdele nga to jao xomana koatio, jao sá tsakatio. Nga kʼoakoan, nʼio koanmiyuijin xíngijin”. Je Edit kʼoati jenda tísímiyo je ndsʼee ya jinjtín. Ndʼaibi precursora sʼin tísíxá kʼoa nʼio tsjoake nga nchja̱le ya ndʼiale je ndsʼee xi ñatjen bakóyason kʼoa ñatjen kjen. Kʼoa itso: “Nga kʼoasʼian tsjoa sʼe tokoan. Kʼoa nʼio tse kjoanichikontʼain bʼaingajaonina” (Heb. 13:1, 2).

17. Jméni xi koanjinle je Luke kao chjoónle.

17 Tsakui nichxin nokjoalee je ndsʼee ya niʼyaná, tonga a machjén nga si̱ndayasaa yaoná. Tobʼelañá, je Luke kao chjoónle nchjaa kʼale je ndsʼee ya niʼyale. Jolani je xijchále kao xi xínkjín mani, je xi nʼio miyole kʼoa kao je superintendente xi tsʼe circuito kao chjoónle. Tonga je Luke itso: “Tsaʼyaníjin nga toje nokjoalaijin xi nda mangínkoaijin”. Jméni xi kisʼin nga tsín totsakjaʼájin je xi kinchja̱le ya niʼyale.

18. Jmé xi kisʼin je Luke kao chjoónle nga tsín totsakjaʼájin je xi kinchja̱le ya niʼyale.

18 Je Luke kao chjoónle koanjinle josʼin tíjna nga nda chjoeyaa xíngiaa kʼianga kisikjaʼaitsjenjin nga i̱ kitso je Jesús: “Tsa tsjoachao xi matsjoakeno, jméni chjíno” (Mat. 5:45-47). Koanjinle nga tjínnele je Jeobá skénngile, nga nda bekon ngatsʼi. Kuinga kʼoasʼin tsakʼéndajinni nga kʼoakuitsole je ndsʼee xi kjesa nchja̱jinle niʼyale. Je Luke itso: “Ndʼaibi nʼio tsjoa sʼenajin nga kʼoanʼiaijin, tsjoánganʼionajin kʼoa nʼio sʼejna je kjoamakjainnajin”.

19. Jósʼin bakoá nga chjotatjenngile Cristo maa, kʼoa jmé xi tjínnená sʼiaan.

19 Je kjoaʼmiya jebi kabakóyaná nga tjínnele tsjoacha koaan xíngiaa, kʼoa kui xi koasenkaoná nga ndasʼin kuiyoaa kao xíngiaa, nga tsín ʼya xi chja̱ʼajiaan kʼoa nga nda chjoéyaa xíngiaa. Tjínnele si̱kʼantjaiyaa josʼin nikjaʼaitsjeen kʼoa ñaki ni̱ma̱ná katanroajinni nga tsjoacha katamaa je ndsʼee. Tsa kʼoasʼiaan, tsjoa sʼe̱ tokoán kʼoa kʼoasʼin koakoá nga ñaki chjotatjenngile Cristo maa (Juan 13:17, 35).

KJOAJNDA 88 Takonái je ndiaali

^ párr. 5 Je Jesús kʼoakitso nga kʼoasʼin jchanile chjotatjenngile tsa tsjoakengañá je xínkjín. Je kjoatsjoacha xi tjínná kui xosíkaoná nga ndasʼin mangínkoaa je ndsʼee, nga tsín xíngiaa chjaʼajiaan kʼoa nga nda chjoeyaa xíngiaa. Alikui choa ñʼai maná nga bitjosonná jebi. Je kjoaʼmiya jebi kuitsoyaná jósʼiaan nga tosi tonda tsjoacha koaan xíngiaa.

^ párr. 4 Mateo 5:23, 24: “Tokui, tsa kjoaʼaikoai kjoatjaoli ya sonxta, kʼoa tsa ya kjoaʼaítsjenli nga ndsʼai tjínʼi̱tséle kjoakontra tʼatsi, 24 tʼejnai kjoatjaoli yatʼa sonxta, kʼoa tʼin títjonkjoanla timiyo ngijngokʼai ndsʼai, kʼoa kʼia nroai, kʼoa tʼaitʼai kjoatjaoliʼni”.

^ párr. 5 Alikui tsa ñaki kʼoaʼmi kʼa chjota xi bʼaxki̱ i̱bi.

^ párr. 6 Colosenses 3:13, 14, TNM: “Tosi tonda katakano xíngio kʼoa kao kjoatsjoa tichatʼalao xíngio ninga jme xi síkaono xíngio. Je Jeobá kao kjoatsjoa kisichatʼano, kʼoati tʼiaon tsanda jon. 14 Tonga ali tsa tokuijin jebi xi sʼiaon, kʼoati katasʼeno kjoatsjoacha, nga̱ kui xi jtín síkatíoná”.

^ párr. 9 Hechos 10:34, 35: “Kʼia Pedro tsakʼétsʼia nga kinchja̱: Kjoakixi ní, tiʼbenía nga Niná tongóson fikao ngatsʼi. 35 Tojñani sonʼnde, je xi tsokjónke Niná, xi sʼín xi kjoakixi, Niná tjaokení”.

^ párr. 14 Hebreos 13:16: “Ali nichajinjion nga nda sʼiaon, kʼoa nga kuinyakao xikʼa, nga̱ kui kjoatjao xi sasénle Niná”.

^ párr. 61 XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: Jngo tichjaa xi mele nga kʼoendajin je kjoa xi sʼele kao ijngo tichjaa. Ningalani tsín síchatʼale xi ijngo tichjaa, alikui bʼéjngo kon kʼoa tosi tonda bakó kjoatsjoacha. Nga kʼoasʼín nda fáo ijngokʼani.

^ párr. 63 XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: Jngo ndsʼee xi jejchínga xi kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga tsín ʼya xi kuenta sʼín ya jinjtín.

^ párr. 65 XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: Tsjoa kisʼe kon je tichjaa kʼianga jekinchja̱le je ndsʼee ya niʼyale, nga̱ tsín kʼoasʼín tsakai.