Ir al contenido

Ir al índice

KJOAʼMIYA XI CHOTʼAYA 9

Jon xi sʼa xtio, jméni xi sʼiaon nga tsjoa sa̱tío kon je ndsʼee xi tʼatsaon

Jon xi sʼa xtio, jméni xi sʼiaon nga tsjoa sa̱tío kon je ndsʼee xi tʼatsaon

“Ngatsʼi je xti xi tjíoli yaa mangóson joma nga tjon je xoño kʼianga nroasʼesén” (SAL. 110:3).

KJOAJNDA 39 Nda katabʼaxkiaa ngixko̱n Niná

XI TÍNCHJA̱NI *

1. Jósʼin tsjoánganʼio je xti xi jekisʼenngindá.

JON xi sʼa xtio, tsee xá xi koa̱n sʼiaon ya jinjtín nga̱ tjínno nganʼio (Prov. 20:29). Nkjín koya josʼin koa̱n kuinyakao je ndsʼee ya jinjtín. Mejinno nga siervo ministerial koa̱on. Tsakui nichxin kʼoabixón nga kʼoasʼin síkjaʼaitsjen je xi ngikʼa nga sʼa xtio kʼoa nga kje kuitjosonjinno je xá xi sʼe̱neno. Tsa kʼoasʼin nikjaʼaitsjain, nkjín koya xi koa̱n sʼiain nga ndasʼin skoe̱li xi tjío ya jinjtín.

2. Jméni xi chótʼayajiaan i̱ kjoaʼmiya jebi.

2 I̱ kjoaʼmiya jebi kui chótʼayajiaan xi tʼatsʼe je rey David. Kʼoati chótʼayajin choaa tʼatsʼe Asá kao Jehosafat, xi rey sʼin tsakatio ya naxinandá Judá. Jchañá jme kjoa xi jaʼatojin, jokisʼin kʼoa jméni xi bakóyale je xi sʼa xti.

JOKISʼIN JE REY DAVID

3. Je xi sʼa xti, jósʼin kuinyakao je ndsʼee xi jejchínga.

3 Kʼianga sʼa xti je David, kui kʼoakisʼin jmeni xi tsakinyakao xi kjaʼaí. Alikui jao tjínná nga miyole Jeobá koan. Nda koanle kisikjane arpa kʼoa kui xi tsakasenkao je Saúl nga nda kisʼe kon, je rey xi Niná kiskoéjin (1 Sam. 16:16, 23). Kʼoati koa̱n sʼin je xi sʼa xti, koaan kuinyakao je ndsʼee ya jinjtín. Tobʼelañá, nda satío kon je ndsʼee xi jejchínga kʼianga ʼmiyale josʼin sichjén je tabletale kʼoa tsa jmesani xi síchjén nga kotʼaya kʼianga toje, kʼoa nga bationdale kjoajtín. Koaan kʼoasʼin kuisenkoai je ndsʼee xi jejchínga nga mali nichjain je ki̱cha̱ xi sʼa tíbʼatsen.

Je David nda kisikuinda je barréle nʼaile. Ñandia nga jngo oso kikao je barréle, kitokatjenngile kʼoa kisikʼieen je oso (Chótsenlai párrafo 4)

4. Tojo kisʼin je David, jmé xi koa̱n sʼin je xi sʼa xti (chótsenlai sén xi faʼaitʼa ya portada).

4 Je David nda kisitjoson je xá xi kisʼenele kʼoa ndasʼin tsaʼyale. Tobʼelañá, kʼianga sʼa xti, jé kisʼenele nga kisikuinda je barréle nʼaile, nda kisikuinda ninga xkón chon jñani tsakʼamje. Xijekoan, i kitsole je rey Saúl: “Ji nai, jé cho̱ntjele nʼaina sikuinda. Ñandia nga jngo xa kʼoa ñandia nga jngo oso jaʼainrʼoe, kʼoa jngó jngó barré kikao. Kitokatjenngile kʼoa tsakjaʼale” (1 Sam. 17:34, 35). Koanjinle je David nga je kisʼenele sikuinda je barré, nʼiojin koan nga kisitoánntjai. Je ndsʼee xi sʼa xti, koaan skénngile je David, nga nda sitjoson je xá xi sʼe̱nele.

5. Tojo tso Salmo 25:14, jméni xi ngisa chjíle nga sʼin je xi sʼa xti.

5 Xi ijngosani, kʼianga sʼa xti je David nʼio kisimiyo je Jeobá. Ningalani nʼiojin koan kʼoa ninga nda koanle kisikjane arpa, je xi ngisa chjíle kuinga nda tsakʼejna ngixko̱n Jeobá. Je David ali tsa tokʼoajinsʼin tsabekon je Jeobá nga Ninále koanni, miyo kitsole (tʼexkiai Salmo 25:14). * Xi ngisa chjíle xi sʼiaon jon xi sʼa xtio, kuinga timiyo je Jeobá. Tsa kʼoasʼiaon, ngisajin tse xá sʼe̱neno ya jinjtín.

6. Jósʼin kisikjaʼaitsjen kʼa chjota xi tʼatsʼe David.

6 Tjínkʼa chjota xi kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen xi tʼatsʼe David nga sʼa xti kʼoa nga tsín nda sitjoson je xá xi sʼe̱nele. Tobʼelañá, nga kʼoakitso nga koaikján kao Goliat, je rey Saúl kʼoakitsole nga sʼa ti kʼoa nga tsín koa̱n koaikján (1 Sam. 17:31-33). Nga tongini, je tindsʼe̱ kʼoakitsole nga tsín nda kisikuinda je barré xi kisʼenele (1 Sam. 17:26-30). Tonga je Jeobá alikui kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen xi tʼatsʼe David, nga̱ nda tsabexkon. Je David kisikʼieen je Goliat nga̱ jé Jeobá kisinʼiotʼa yaole, xi miyole koanni (1 Sam. 17:45, 48-51).

7. Jméni xi bakóyali jokisʼin je David.

7 Jméni xi bakóyali jokisʼin je David. Xi títjon, machjén nga tsejta koai̱n. Tsakui nichxin je xi tsabeli saʼnda nga sʼa ʼndí tisui, ñʼai koa̱nle nga kʼoasʼin skoe̱konli nga jetjínli kjoafaʼaitsjen. Tonga je Jeobá nda bexkonli kʼoa be jmeni xi koa̱nli sʼiain (1 Sam. 16:7). Xi majaoni, timiyui je Jeobá tojo kisʼin je David. Kʼianga kui kisikjaʼaitsjen David jmeni xi koannda, kui kisikjaʼaitsjenjin jméni xi bakóyale xi tʼatsʼe Jeobá (Sal. 8:3, 4; 139:14; Rom. 1:20). Xi majanni, tijélai nganʼio je Jeobá. Tobʼelañá, tsa besinli je xti xi ñatjen ʼmi skuela nga testigole Jeobá mai, je Jeobá tijélai nganʼio nga chókjoajinli. Tʼintjenngi je kjoafaʼaitsjen xi tsjoá Biblia kao jmeni xi tso je xo̱n kao video xi bʼasje naxinandále Niná. Ngisaa sa koa̱nnʼiotʼai je Jeobá nga jchai josʼin koasenkaoli, kʼoa ngisaa ndasʼin skoe̱konli xi ngikʼa kʼianga skoe̱ nga je Jeobá ninʼiotʼai.

Je xi sʼa xti, nkjín koya josʼin koa̱n kuinyakao je xi kjaʼaí (Chótsenlai párrafo 8, 9)

8, 9. 1) Jméni xi tsakasenkao je David jokjitse kiskoya saʼnda nga tsakatéxoma. 2) Jósʼin koa̱n skénngile David je xi sʼa xti.

8 Kataʼyalasa jme kjoa xi jaʼatojin je David. Kʼianga kʼoatsakʼinle nga je xi rey koa̱n, nkjín nó kiskoya saʼnda nga tsakatéxoma (1 Sam. 16:13; 2 Sam. 2:3, 4). Jméni xi tsakasenkao nga tsejta koan. ʼNdele nga kisikʼajenle kon, tosaa kui kisikjaʼaitsjen jméni xi koa̱n sʼin. Tobʼelañá, kʼianga ya kicho ya ʼndele chjota filisteo nga tsoʼbachjinga, kiskaan kao je kontrale naxinandá Israel. Kʼoasʼin kisitoánntjaini jña tjen batéxoma naxinandá Judá (1 Sam. 27:1-12).

9 Jmé xi bakóyali jokisʼin je David. Kuinga je Jeobá si̱xálai kʼoa koaan kuisenkoai je ndsʼee xi tjío ya jinjtín. Si̱kjaʼaitsjenla jmeni xi kisʼin je ndsʼee xi Ricardo ʼmi. * Kʼianga sʼa tiʼndí, kui kisikjaʼaitsjen nga precursor regular koa̱n, tonga kʼoatsakʼinle nga kjesa koa̱n precursor koa̱njin. ʼNdele nga sikʼajenle kon kʼoa koa̱njtile, tosaa ngisa tse kitsoyason. Itso: “Ndʼaini majinna nga tsakasenkaona nga kiskoyala. Ngisaa tsakasenkoa je chjota xi kinrʼoé Énle Niná kʼoa ngisaa nda tsakatejnanda nga kisixatʼa ijngokʼa, kʼoa jngo chjota kixinyale Biblia. Nga sa tse sa tse kixinyasoan alikui tinʼio kitsokjonña”. Nʼio nda tísíxá ndʼaibi je Ricardo, siervo ministerial kʼoa precursor regular sʼin tísíxá.

10. Jméni xi títjonkjoanla kisʼin je David kʼianga kjesa kui kʼoasʼínjin xi nʼio tjínle kjoandosin.

10 Kataʼyalasa jme kjoa xi jaʼatojin je David. Kʼianga tsoʼbachjingale Saúl, je David kao chjota xi tjenkao tojé kisikatío je familiale kʼianga ki kjoajchán. Kʼoa je chjotakontrale yaa kicho jñani tjío je familiale kʼoa kikao. ʼNdele nga kʼoasʼin sikjaʼaitsjen je David nga toje koaikʼasjentjai familiale, tosaa je Jeobá kisijéle kjoafaʼaitsjen. Jé naʼmi Abiatar tsakasenkao kʼianga i̱ tso xi kiskonangile Jeobá: “A kjuítjenngile chjotaché xokjoan”. Je Jeobá kʼoakitsole nga katafitjenngile kʼoa nga tjoéyejenile xi tsʼe (1 Sam. 30:7-10). Jméni xi bakóyali jebi.

Je xi sʼa xti, machjén nga je xi chjotajchínga sʼin tjío sijéle kjoafaʼaitsjen (Chótsenlai párrafo 11)

11. Jméni xi koa̱n sʼiain tongini nga kjesa jme xi nʼiajin.

11 Tijái kjoafaʼaitsjen nga kjesa jme xi nʼiajin. Nda kjoafaʼaitsjen tsjoáli je xijcháli kʼoa tsa je xi chjotajchínga sʼin tjío. Jé Jeobá binyánda je xi chjotajchínga sʼin tjío kʼoa be nga nda kuitjosonle je xá xi sʼenele, kʼoati koa̱n si̱nʼiotʼai tsanda ji. Je Jeobá kʼoasʼin bekon je xi chjotajchínga sʼin tjío nga jngo “kjoatjao” je xi tsjoále jtín (Efes. 4:8). Nda kuichomani jmeni xi sʼiain tsa chjénngilai josʼin bakó kjoamakjainle kʼoa tsa si̱tjosuin je kjoafaʼaitsjen xi tsjoáli. Ndʼaibi, kuila kataʼyaa jme xi bakóyaná jokisʼin je rey Asá.

JOKISʼIN JE REY ASÁ

12. Jókoankjoan je rey Asá kʼianga tosʼa tsakatéxoma.

12 Nga sʼa ti je rey Asá, nangitokon koan kʼoa nʼiojin koan. Kʼianga jekʼien Abías, xi nʼaile koanni, kʼoa kʼianga jetsakatéxomangajaole, alikui tikitsjoaʼndeni nga niná ndiso kisʼetsʼoale. Kʼoa “kʼoakitsole Judá nga katabásjai je Jeobá, je Ninále chjotajchíngale, kʼoa nga katasítjoson je kjoatéxomale” (2 Crón. 14:1-7). Kʼianga jngo millón sondado kichokao je chjota etíope xi Zérah ʼmi, nga kichokʼétʼale naxinandá Judá, je Asá jé Jeobá kisijéle nganʼio, i kitsole: “Ji Jeobá, kʼianga ʼya xi bisenkoai alikui ʼmini tsa tjínle nganʼio kʼoa tsa tsínle nganʼio. Tisenkaonáijin, ji Jeobá Ninánajin, nga̱ ji tininʼiotʼalaijin”. Nga kʼoakitso je Asá, kʼoasʼin tsakakóni nga toje Jeobá xi koa̱nle kʼoasjentjai. Jé Jeobá kisinʼiotʼa yaole kʼoa je Jeobá kisikjeson je chjota etíope (2 Crón. 14:8-12).

13. Jókisʼin je Asá nga koanskanni, kʼoa ánni.

13 Alikuijin choa ñʼai koanle nga jngo millón sondado kichone. Tonga je Asá kisikinjele chjota jebi nga̱ jé Jeobá kisinʼiotʼa yaole. Xijekoan, saje kichonengá je rey Baasá xi ya naxinandá Israel tíbatéxoma. Ninga ngisa choa koan chjotakjoajchán xi kichokʼetʼale nga kʼia, alikui je Jeobá kisijéle nganʼio, tosaa je kisijéle nganʼio je rey xi tíbatéxoma ya Siria. Tonga tsín nda kichomani nga kʼoakisʼin. Jé profeta Hananí kisikasén Jeobá nga i̱ kitsole: “Nga je kininʼiotʼai rey xi tsʼe Siria kʼoa tsín je kininʼiotʼai je Jeobá Nináli, je chjotakjoajchánle rey xi tsʼe Siria jekitokachjingali”. Saʼnda nga kʼia to kjoajchán kisʼe ʼndeʼndele je rey Asá (2 Crón. 16:7, 9; 1 Rey. 15:32).

14. 1) Jósʼin koakui nga je Jeobá ninʼiotʼai yaoli. 2) Tojo tso 1 Timoteo 4:12, jósʼin kuichomani tsa kʼoasʼiain.

14 Jmé xi bakóyali jokisʼin je Asá. Machjén nga nangitokon koai̱n kʼoa nga je Jeobá si̱nʼiotʼai yaoli. Kʼianga kʼinsʼenngindái kʼoasʼin tsakakoni nga makjainli xi tʼatsʼe kʼoa nga je ninʼiotʼai yaoli. Kʼoa je Jeobá nʼio tsjoa kisʼe kon nga ya tsakijnajinlai je familiale. Je xi koasenkaoli kuinga je Jeobá tosi tonda si̱nʼiotʼai. Jejin Jeobá si̱nʼiotʼai kʼianga kui chjoéjin jmeni xi nʼio tjínle kjoandosin. Tonga kʼoati machjén nga kuenta sʼiain je Jeobá kʼianga bʼetsaojin, kʼianga jme xá xi nʼiai kʼoa tsa jme xi meli kuichotjenngi. ʼNdele nga tokui kʼuínni josʼin nikjaʼaitsjain, tosa kui tʼintjenngi je kjoafaʼaitsjen xi tsjoá Biblia xi koasenkaoli, kʼoa kʼoatʼiain jmeni xi tso (Prov. 3:5, 6). Tsa kʼoasʼiain, tsjoa sʼe̱ kon je Jeobá kʼoa ndasʼin skoe̱li je ndsʼee (tʼexkiai 1 Timoteo 4:12). *

JOKISʼIN JE REY JEHOSAFAT

15. Tojo tso 2 Crónicas 18:1-3 kao 19:2, jméni xi tsín nda kisʼin je rey Jehosafat.

15 Nga chjotajée maa ngatsʼiaa, sakʼoajin kui kʼoasʼiain xi tsín ndatjín. Tonga ali bʼaiʼndejin nga kui kʼoechjoali nga si̱xálai je Jeobá. Tikjaʼaitsjain jokisʼin je rey Jehosafat. Je rey jebi nʼio nkjín koya jmeni xi nda kisʼin. Saʼnda nga tosʼa tsakatéxoma, tsakásjai je Ninále nʼaile kʼoa kisitjoson kjoatéxomale. Kʼoati kisikasén chjota xi kitsoyale tʼatsʼe Jeobá ya naxinandá Judá (2 Crón. 17:4, 7). Tonga sakʼoaa tsín nda kisʼin je rey Jehosafat. Kʼoa kʼianga tsín nda kisʼin, je Jeobá jngo chjota kisikasén nga tsakatekjáyale (tʼexkiai 2 Crónicas 18:1-3; * 19:2 *). Kataʼyala jmé xi bakóyali jebi.

Nda bʼaxki̱ je xti xi nda síxá ya jinjtín (Chótsenlai párrafo 16)

16. Jméni xi bakóyali jokoan je Rajeev.

16 Nʼio tjínle kjoandosin nga si̱tjosuin je kjoafaʼaitsjen xi bʼaili. Tjínkʼa je xti xi ñʼai male nga kui xále Jeobá títjon síkʼéjna. Tsa ñʼai mali ali nikʼajenjinlai tokuin. Kataʼyala jokoan jngo ndsʼee xi Rajeev ʼmi. Kʼianga síkjaʼaitsjen jokoan nga sʼa xti, itso: “Nga kʼia, alikui ʼbe jmeni xi sʼian. Tojo sʼín je xti, ngisaa kui koantsjoake̱ je kjoaniská kʼoa nga tsakʼetsaojian tikʼoajinni nga kjuía kjoajtín kʼoa nga xínyasoan”. Jméni xi tsakasenkao ndsʼee jebi. Kʼoatso nga je tsakasenkao jngo xi chjotajchínga sʼin tíjna kʼoa nga ngasin nganda kitsjoale kjoafaʼaitsjen. Itsosa: “Tsakasenkaona nga kisikjaʼaitsjenjian jmeni xi tso 1 Timoteo 4:8”. Je Rajeev nangitokon koan, tsakʼaʼén jmeni xi tsakʼinle kʼoa kisikjaʼaitsjenjin jmeni xi sʼin. Kʼoa kʼoatso nga kui xále Niná títjon kisikʼéjna. Kʼoatso josʼin kichomani nga kʼoakisʼin, itso: “Kʼianga jejngo jao nó jaʼato nga tsakʼaina kjoafaʼaitsjen, siervo ministerial koan”.

TSJOA TʼAI KON JE JEOBÁ

17. Jósʼin síkjaʼaitsjen je ndsʼee tʼatsʼe xti xi je Jeobá síxále.

17 Je ndsʼee xi jejchínga xi tjío ya jinjtín nʼio chjí be je xá xi nʼiao jon xi sʼa xtio, nga tojngo nixálao je Jeobá kao je (Sof. 3:9). Tsjoa satío kon kʼianga kao kjoatsjoa nitjoson je xá xi sʼeneno kʼoa nda satío kon xi tʼatsaon (1 Juan 2:14).

18. Tojo tso Proverbios 27:11, jósʼin síkjaʼaitsjen je Jeobá tʼatsʼe xti xi je síxále.

18 Jon xi sʼa xtio, ali nichajinjion nga nʼio tsjoakeno je Jeobá kʼoa be nga kuitjosonno je xá xi sʼeneno. Tongini kʼoakitso nga nʼio nkjín koa̱nni xi sʼa xti xi je sixále kʼianga to jetífetʼa nichxin (Sal. 110:1-3). Je Jeobá be nga tsjoachai kʼoa nga meli si̱xálai jokji kʼoakoa̱nli. Tonga machjén nga tsejta koai̱n. Kʼianga tsín ndatjín jmeni xi sʼiain, titjosuin je kjoafaʼaitsjen xi kʼoaili kʼoa chʼa̱ʼaín kʼianga kuichákjáyali, nga̱ tʼatsʼe Jeobá nroani je kjoafaʼaitsjen xi bʼainá (Heb. 12:6). Nda titjosuin je xá xi sʼe̱neli. Tonga je xi ngisa chjíle kuinga tsjoa kjoáyai kon je Jeobá (tʼexkiai Proverbios 27:11). *

KJOAJNDA 135 Je Jeobá itsoli: “Chjine katamai, ʼndítá”

^ párr. 5 Kʼianga sa tse sa tse majinle xi tʼatsʼe Niná je xti xi jekisʼenngindá, kui xi mele nga ngisasa tse sixále je Jeobá. Nga siervo ministerial koa̱n machjén nga nda jchale ya jinjtín. Jméni xi koa̱n sʼin.

^ párr. 5 Salmo 25:14: “Je xi nʼio miyole mani Jeobá jéní xi tsokjónke, kʼoa bʼéjnatsenle je kjoa xi kisʼendajin”.

^ párr. 9 Alikui tsa ñaki kʼoaʼmi kʼa chjota xi bʼaxki̱ i̱bi.

^ párr. 14 1 Timoteo 4:12: “Nitoʼyajin xi taon katabeli, nda tsa xtisai, tonga kʼoasʼin tjandiaalai je chjota xi makjainle kao je énli, kao josʼin ʼmikoai yaoli, kao josʼin tsjoachai, kao espírituli, kao josʼin nga makjainli, kao josʼin nga tsjai”.

^ párr. 15 2 Crónicas 18:1-3: “Ninga nʼio tse kjoanyiná kao kjoajeya kisʼele Jehosafat, kui tsakʼéndajin kao Acab nga nʼaichákao koa̱nle xínkjín. Xi jejaʼato jngo jao nó kijeen nga kikotsenle Acab ya Samaria. Je Acab nʼio nkjín barré kao nra̱ja̱ kitsjoatʼa xi tʼatsʼe je kʼoa kao chjota xi ya tjíokao, kʼoa nʼio tsakʼénele je Jehosafat nga kʼoakitsole nga katafikʼétʼale Ramot-Galaad. Je Acab reyle Israel i kitsole je Jehosafat reyle Judá: A kʼuínkaonái ya Ramot-Galaad. Je Jehosafat i kitso: Yaa tjen tijnakaole, je naxinandána koasenkao naxinandáli kʼoa tsjoánganʼioli nga kʼuín kjoajchán”.

^ párr. 15 2 Crónicas 19:2: “Je Jehú tile Hananí, xi profeta ma, kikonle je rey Jehosafat kʼoa i kitsole: A ndatjín nga je chjota xi tsʼen kuisenkoai kʼoa nga je tsjoacha koai̱n je chjota xi jtike Jeobá. Kuinga jtinile je Jeobá xi tʼatsi”.

^ párr. 18 Proverbios 27:11: “Chjine katamai, ʼndítá, kʼoa tjayatsjoai ni̱ma̱na, ánni nga koa̱n k’oekjao’akaosíña je xi tíbesinna”.