Ir al contenido

Ir al índice

KJOAʼMIYA XI CHOTʼAYA 10

Kuinyakoaa ngatsʼiaa xi tosʼa tjíokotʼaya Biblia nga koaisʼenngindá

Kuinyakoaa ngatsʼiaa xi tosʼa tjíokotʼaya Biblia nga koaisʼenngindá

“Tjínle nganʼio josʼin nga nda síxá [nga] jngójngó” (EFES. 4:16).

KJOAJNDA 85 “Kʼoasʼin chjoétjao xíngio”

XI TÍNCHJA̱NI *

1, 2. ʼYáni xi koa̱n kuinyakao je xi tosʼa tíkotʼaya Biblia nga koaisʼenngindá.

JE TICHJAA Amy, xi ya naxinandá Fiyi tísíjchá yaole, itso: “Nʼio tsjoake̱ koan jmeni xi tsakʼinyana nga tokʼia kiskotʼaya Biblia. Ningalani koanjinna nga Énle Niná xi tikotʼaya, alikui kisikʼantjaiya yaona. Nga kisimiyoa je ndsʼee, tsakasenkaona nga kisikʼantjaiya yaona kʼoa nga kisʼe̱nngindá”. Jmeni xi tso je Amy, kui bakóyaná nga nʼio koasenkao je xi tosʼa tíkotʼaya Biblia nga koaisʼenngindá tsa kuinyakoaa ngatsʼiaa xi tiyoaa ya jinjtín.

2 Koaan kʼoainganʼioá ngatsʼiaa nga choʼndale Niná koa̱n je xi tosʼa tjíokotʼaya Biblia (Efes. 4:16). Jngo precursora xi Leilani ʼmi, xi ya naxinandá Vanuatu tsʼe, itso: “Je én xi nʼio síchjén chjota kuinga kʼoatso nga nkjín chjota tsjoánganʼio kʼianga majchá jngo ʼndí. Kʼoati ma nga chjotatjenngile Cristo nikoaa je chjota. Machjénná nganʼiole ngatsʼi ndsʼee nga choʼndale Niná koa̱n jngo chjota”. Nga majchá jngo ʼndí binyakao je xínkjín, miyole kʼoa kao maestro xi tsoyale ya ndʼiaskuela, tsjoánganʼiole kʼoa nkjín koya xi tsoyale. Tikʼoasʼinni, koaan kuinyakoaa je xi tosʼa tíkotʼaya Biblia nga koaisʼenngindá. Koaan kʼoailee kjoafaʼaitsjen, kʼoainganʼiolee kʼoa nda choa̱ kʼoéjnalee (Prov. 15:22).

3. Jméni xi bakóyaná jotso je Ana, Dorín kao Leilani.

3 Tsa jngo chjota tiʼmiyalee Biblia, ánni ndatjínsíni nga kʼoati koasenkao je ndsʼee xi kjaʼaí. Kataʼyala jotso je Ana, jngo precursora especial xi ya naxinandá Moldavia tíjna, itso: “Nkjín koya xi ñʼai male je xi tosʼa kotʼaya Biblia kʼoa likuijin toje kʼoakoa̱nle koasenkao je xi tsoyale Biblia”. Ijngo ndsʼee xi Dorín ʼmi, xi kʼoati precursor especial sʼin tísíxá ya Moldavia, itso: “Jmeni xi tso je ndsʼee nʼio binyakao je xi Biblia xinyale kʼoa sakʼoaa likui kʼoatso xi faʼaitsjenna an”. Je Leilani, kʼoatso josʼin binyakao ndsʼee je chjota xi Biblia ʼmiyalee. Itso: “Kʼianga binyakao je ndsʼee xi kjaʼaí je xi ʼmiyalee Biblia, kʼoasʼin beni nga ñaki naxinandále Niná tiyojiaan” (Juan 13:35).

4. Jmé xi jchaa i̱ kjoaʼmiya jebi.

4 Tsakui nichxin i̱ kuixoán: “Jósʼin koasenkoa je xi tosʼa tíkotʼaya Biblia tsa tsín an xinyale”. I̱ kjoaʼmiya jebi kui jchaa jméni xi sʼiaan kʼianga kʼoakuitsoná jngo ndsʼee nga kjuinkoaa kʼianga koaitsjoá estudio, kʼoa jósʼin kuisenkoaa je xi tosʼa tíkotʼaya Biblia nga jekuicho kjoajtín. Kʼoati jchaa jósʼin kuinyakao je xi chjotajchínga sʼin tjío je xi tosʼa tíkotʼaya Biblia nga koaisʼenngindá.

KʼIANGA JNGO NDSʼEE KJUINKOAA NGA KOAITSJOÁ ESTUDIO

Kʼianga jngo ndsʼee kjuinkoaa nga koaitsjoá estudio, tongini chótʼayajiaan je kjoaʼmiya xi tjíokotʼaya (Chótsenlai párrafo 5-7)

5. Jméni xi sʼiaan kʼianga kʼoakuitsoná jngo ndsʼee nga kjuinkoaa kʼianga koaitsjoá estudio.

5 Kʼianga tísakóyale chjota, jé ndsʼee xi tsjoále estudio kjinele koasenkao nga koa̱njinle jotso je Énle Niná. Kʼianga jngo ndsʼee kʼoakuitsoná nga kjuinkoaa nga koaitsjoá estudio, kui xá mangínkaoñá nga kuisenkoaa (Ecl. 4:9, 10). Jméni xi sʼiaan nga kuisenkoaa.

6. Jósʼin kjuintjenngiaa kjoafaʼaitsjen xi tsjoá Proverbios 20:18 kʼianga jngo ndsʼee mangínkoaa nga fitsjoá estudio.

6 Nda kuiyondaa. Je xi títjon sʼiaan, kuinga kʼoakʼuínlee je ndsʼee nga katabʼéyanajmí choaná tʼatsʼe je chjota xi títsoyale Biblia (tʼexkiai Proverbios 20:18). * Koaan chjónangilee jósʼin tíjnani je xi títsoyale Biblia, jmé kjoaʼmiya xi skótʼaya kʼoa jméni xi mele kuitsoyale nga kui nichxin. Kʼoati koa̱n chjónangilee tsa jme xi tsín koa̱n kʼoakuixoán kʼoa tsa jme xi tsín koa̱n kʼoasʼiaan, kʼoa jósʼin koa̱n kuisenkoaa je chjota xi tíʼmiyale. Ninga tsín kʼoakuitsoyejená je ndsʼee tʼatsʼe je chjota xi títsoyale, tonga tokʼoa jejinla jcha choaa xi tʼatsʼe. Je tichjaa xi misionera sʼin tísíxá, xi Joy ʼmi, kʼoatsole je xi fikao nga fitsjoá estudio. Je tichjaa jebi, itso: “Nga kʼoaxinle je xi fikaona nga fitsjoa estudio, be jmeni xi tsole je chjota xi titsjoale estudio kʼoa be josʼin basenkao”.

7. Ánni nga nʼio tjínsínile kjoandosin nga nda kuiyondaa.

7 Kʼianga kʼoakuitsoná jngo ndsʼee nga kjuinkoaa kʼianga koaitsjoá estudio, machjén nga tongini chótʼayajiaan jmeni xi kuitsoyale je chjota (Esd. 7:10). Je Dorín, xi saje kabʼaxki̱ ya párrafo 3, itso: “Nda sʼe tokoan kʼianga nda bʼejnanda je xi fikaona nga fitsjoa estudio, nga̱ kʼoati tsjoá kjoafaʼaitsjen tsanda je”. Nga kʼoanʼia, basenkao je xi Biblia tíʼmiyale nga̱ be nga nda biyondaa. Ninga tsín kʼoakoa̱nná nga nda chótʼayajiaan jmeni xi sa̱kóyale je xi Biblia tíʼmiyale, koaan kuenta sʼiaan je xi ngisa nʼio tjínle kjoandosin.

8. Jméni xi koasenkaoná nga jchaa jokuixoán nga kʼoétsʼoaa kʼianga estudio bʼailee jngo chjota.

8 Kʼianga estudio bʼailee jngo chjota nʼio tjínle kjoandosin kʼianga bʼetsʼoaa. Kuinga machjénni nga tongini si̱kjaʼaitsjeen jokuixoán kʼiatsa ñá kʼoakʼuínná nga kʼoétsʼoaa. Tsa kʼoasʼiaan, jchañá jmeni xi kuixoán (Sal. 141:2). Je tichjaa Hanae, xi naxinandá Japón tsʼe, kʼoatso nga tojo faʼaitsjenle saʼnda ndʼai jokitso jngo tichjaa nga tsakʼétsʼoa kʼianga tokʼia tíʼmiyale Biblia. Itso: “Koanjinna nga nʼio miyole mani Jeobá je tichjaa xi tsakʼétsʼoa, kʼoa kʼoati koanmena kisʼian tsanda an. Kʼianga kisikʼaxki̱ jaʼaínna nga tsakʼétsʼoa, koanjinna nga nʼio tsjoakena”.

9. Tojo tso Santiago 1:19, jósʼin kuisenkoaa je ndsʼee kʼianga estudio títsjoále je chjota.

9 Kuisenkoaa je ndsʼee xi títsjoá estudio. Je tichjaa xi precursora especial sʼin tísíxá ya naxinandá Nigeria, xi Omamuyovbi ʼmi, itso: “Nʼio binyakaoná je ndsʼee xi nda binyáño kʼianga tiʼmiyalee je chjota. Nda kjoafaʼaitsjen tsjoá kʼoa alikui toje nchja̱, nga̱ majinle nga je kjinele koandiaa je ndsʼee xi estudio títsjoále je chjota”. Kʼiáni tjínnele kuinókjoaa kʼoa jméni xi kuixoán (Prov. 25:11). Nda kuinyañoaa jmeni xi títso je xi títsoya kʼoa jmeni xi títso je xi tísakóyale (tʼexkiai Santiago 1:19). * Tsa nda kuinyañoaa, jchañá jokuixoán kʼiatsa machjén nga ñá kuinókjoaa. Alikui koa̱n nga toñá kuinókjoaa, kʼoa tsín koa̱n nga ñá kuinókjoajiaan nga títsoya je ndsʼee kʼoa tsa jekjaʼaínile xi si̱kʼaxkiaa. Kʼianga ñá kuinókjoaa tochoa én si̱chjén, koaan jngo choa̱ kʼoéjnaa kʼoa tsa jme xi chjónangilee je xi tíʼmiyale nga ngisa nda katamajinle jmeni xi tíkotʼaya. Sakʼoajin kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga tsín jme xi kabixoán, tonga tsa kʼoakʼuínlee je chjota nga nda tísʼín nga tíkotʼaya, kʼoajinsʼin kuisenkaoñá nga tosi tonda skótʼaya je Énle Niná.

10. Jósʼin koasenkao je xi Biblia tíʼmiyale nga kʼoéyanajmílee jokoan ñá nga tosʼa kichotʼayá.

10 Kʼoéyanajmílee jokoan ñá nga tosʼa kichotʼayá Biblia. Tsa tjen ndiaale koaan kʼoéyanajmí choalee jósʼin tsaʼyañá je Énle Niná, jmé kjoa xi kitjatojiaan kʼoa jósʼin tsakasenkaoná je Jeobá (Sal. 78:4, 7). Tsakui nichxin koasenkao je xi Biblia tíʼmiyale nga nʼio sʼe̱jna kjoamakjainle, nga sitjoson jotso je kjoatéxomale Niná, nga koaisʼenngindá kʼoa tsakuije̱ nga chókjoajinle je kjoa xi kjoaʼatojin (1 Ped. 5:9). Jngo precursor xi Gabriel ʼmi, xi ya Brasil tísíjchá yaole, kʼoatso jmeni xi tsakasenkao nga tokʼia kiskotʼaya Biblia. Itso: “Nga tsakʼéyanajmína jokoan je ndsʼee, koanjinna nga be je Jeobá jme kjoa xi bitjatojiaan. Tsa kichokjoajinle je ndsʼee jme kjoa xi jaʼatojin, kʼoati chókjoajinna tsanda an”.

KʼIANGA BICHÓ KJOAJTÍN JE XI TOSʼA TÍKOTʼAYA BIBLIA

Koaan kuisenkoaa ngatsʼiaa je xi tosʼa tjíokotʼaya Biblia nga tosi tonda koai kjoajtín (Chótsenlai párrafo 11)

11, 12. Ánni machjénsíni nga nda chjoéyaa je xi tosʼa tjíokotʼaya Biblia nga bichó kjoajtín.

11 Kʼianga sa nda sa nda koa̱njinle Énle Niná je xi tosʼa tíʼmiyale Biblia kʼoa nga koaisʼenngindá, machjén nga ntsjaintsjai koai kjoajtín, nga̱ yaa nga ngisa nda koa̱njinle Énle Niná (Heb. 10:24, 25). Nga tosʼa kuicho títjon kjoajtín je xi Biblia tíkotʼaya, kuijin kuichoni nga̱ jéjin xi títsoyale xokitsole. Koaan kʼoainganʼioá nga tosi tonda katabichó kjoajtín. Jókoa̱n sʼiaan.

12 Nda chjoéyaa nga kuicho kjoajtín (Rom. 15:7). Tosi tondajin koai kjoajtín je xi tosʼa tíkotʼaya Biblia kʼiatsa nda chjoéyaa nga kuicho. Si̱tiʼndaa kʼoa koakolee nga katabexkon je ndsʼee xi kjaʼaí. Alikui koa̱n kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga toje koa̱n skoéya je xi títsoyale Biblia. Tsakui nichxin tsín ale kʼoa tsa kje bichójin. Nda kuinóʼyalee jmeni xi kuitsoná kʼoa kuisenkoaa tsa jme xi machjénle. Jósʼin koasenkao tsa kʼoasʼiaan. Kataʼyala jmeni xi tso je Dimitri, xi tosʼa jngo jao nó tjínle nga kisʼenngindá kʼoa xi siervo ministerial sʼin tísíxá ndʼaibi, kʼoatso jokoan kʼianga tokʼia ki títjon kjoajtín. Itso: “Toyaa tsakatejna ya nditsin nga kichoa ya Ndʼia jña chotʼayá. Tonga jngo ndsʼee xi kʼoakitsona nga koa̱n kjoaʼa̱sʼe̱n. Tokʼoakoanna nga nkjín ndsʼee kicho sítiʼndana. Saʼnda koanmena nga nyaon nyaon sa̱tío kjoajtín. Kjesa jña kʼoamatʼenjian jokoantʼen nga kʼia”.

13. Jósʼin koasenkao jmeni xi nʼia xi tosʼa tíʼmiyale Biblia.

13 Nda choa̱ kʼoéjnaa. Kʼianga nda choa̱ kʼoéjnaa kʼoasʼin skoe̱ni je xi tosʼa tíkotʼaya Biblia nga ñaki Énle Niná xi tíkotʼaya (Mat. 5:16). Je Vitali, jngo precursor xi Moldavia tsʼe, itso: “Nga tsaʼbe josʼin tjío, josʼin síkjaʼaitsjen kʼoa josʼín je ndsʼee ya jinjtín, ñaki kisʼejngo tokoan nga kui religión xi kixi je testigole Jeobá”.

14. Jósʼin koasenkao je choa̱ xi batioá je xi tosʼa tíkotʼaya Biblia nga tosi tonda skótʼaya.

14 Tsa jemele koaisʼenngindá je xi tosʼa tíkotʼaya Biblia, machjén nga sitjoson jotso je Énle Niná. Tonga alikui choa ñʼai tíjna nga kʼoanʼia. Nga skoe̱ josʼin tíbasenkaoná nga mangíntjenngiaa jotso Biblia, kʼoajin tisʼin tsanda je (1 Cor. 11:1). Kataʼyala jotso je Hanae, xi saje kanikʼaxkiaa ya párrafo 8, itso: “Kʼoakjoansʼin sítjoson je ndsʼee jotso je Énle Niná. Nga kuenta kisʼian josʼín je ndsʼee, kʼoati kisinʼiojian je xi kjaʼaí, kisichatʼale kʼoa tsakakole kjoatsjoacha. Je ndsʼee kui kʼoatso jñani nda sʼín je xi kjaʼaí kʼoa koanmena nga kʼoati kisʼian tsanda an”.

15. Tojo tso Proverbios 27:17, ánni ndatjínni nga si̱miyoaa je xi tosʼa tjíokotʼaya Biblia xi jebichó kjoajtín.

15 Si̱miyoaa je xi tosʼa tíkotʼaya Biblia. Chja̱kaonajmiá nga ñandia ñandia bichó kjoajtín (Filip. 2:4). Nga ngisasa nda jchaxkoaan, koaan chjónangilee tʼatsʼe xínkjín, tʼatsʼe xále kʼoa jósʼin kjimajinle jmeni xi tíkotʼaya. Kʼoati koa̱n kʼoakʼuínlee jñani nda tísʼín. Kʼoajinsʼin bijbi si̱miyoñá je xi tosʼa tíkotʼaya Biblia kʼoa kʼoajinsʼin kuisenkaoñá nga tosi tonda skótʼaya Énle Niná kʼoa koaisʼenngindá (tʼexkiai Proverbios 27:17). * Je Hanae, xi precursora regular sʼin tísíxá ndʼaibi, kʼoatso jokisʼe kon kʼianga tokʼia ki kjoajtín, itso: “Ngisaa koanmena kia kjoajtín kʼianga sa nkjín sa nkjín koanni je xi kisimiyoa. Kintsjaiña kjoajtín ninga kʼia nga nʼio aonyana. Tsjoa kisʼe tokoan nga ya kichokonle je ndsʼee kʼoa kui xi tsakasenkaona nga tsín tije kisimiyoña xi tsín kotʼaya Énle Niná. Kuinga kisʼe̱nngindáña nga̱ kui xi koanmena nga simiyosa je Jeobá kao je ndsʼee”.

16. Jmésani xi sʼiaan nga tsjoa sʼe̱ kon je xi tosʼa tíkotʼaya Biblia.

16 Kuisenkoaa nga tsjoa katasʼe kon kʼianga bichó kjoajtín je xi tosʼa tíkotʼaya Biblia. Jngo koya josʼin koa̱n kuisenkoaa kuinga nda chjoéyaa (Heb. 13:2). Je Denís, jngo ndsʼee xi ya Moldavia tíjna, kui bʼéyanajmí jokoan kʼianga tosʼa kiskotʼaya Biblia, itso: “Nkjín kʼa nga kʼoakitsonajin je ndsʼee nga koanngínchonlaijin. Tsakinyakaonajin kʼianga tsakʼéyanajmínajin josʼin tsakinyakao je Jeobá. Nga kʼia, ñaki kisʼejngo tokuinjin nga je Jeobá si̱xálaijin kʼoa nga nʼio tsjoa sa̱tío tokuinjin nga kʼoasʼiainjin”. Kʼianga jekuitjotsoyason je xi tosʼa tíkotʼaya Biblia, koaan kʼoakʼuínlee nga ñatjen kʼuínyasoán. Jngo ndsʼee xi Diego ʼmi, xi Brasil tsʼe, itso: “Nkjín ndsʼee xi kʼoakitsona nga ñatjen kʼuínyasuinjin, kʼoasʼin ngisa nda tsaʼbexkonña, tsee xi koanjinna kʼoa ngisaa koanchriantʼale je Jeobá kao Jesús”.

JÓSʼIN TSJOÁNGANʼIO JE XI CHJOTAJCHÍNGA SʼIN TJÍO

Jon xi chjotajchínga sʼin tiyo, nga koako kjoatsjoacha kʼoa koa̱nndosinno je xi tosʼa tjíokotʼaya Biblia, kuinyakaoño nga tosi tonda skótʼaya je Énle Niná (Chótsenlai párrafo 17)

17. Jósʼin kuinyakao je xi chjotajchínga sʼin tjío je xi tosʼa tjíokotʼaya Biblia.

17 Machjén nga sikʼayale nichxin. Jon xi chjotajchínga sʼin tiyo, tsa koakolao kjoatsjoacha kʼoa tsa koa̱nndosinno je xi tosʼa tjíokotʼaya Biblia, kuinyakaoño nga koa̱n koaisʼenngindá. Koaan si̱ʼa ngotjo nga satío kjoajtín. Kʼoasʼin skoe̱ni nga mandosinno xi tʼatsʼe kʼianga ʼyao joʼmi kʼoa nga nokjoajaʼaínlao nga tsjoá comentariole. A koaan kʼoéndajin sakʼoao nga koanngínkao je ndsʼee kʼianga koaitsjoá estudio. Nʼiojin kuinyakao je xi tosʼa tíkotʼaya Biblia kʼiatsa kʼoasʼiaon. Je Jackie, jngo precursora xi ya Nigeria tísíjchá yaole, itso: “Kʼianga je fikaona xi chjotajchínga sʼin tjío nga fitsjoa estudio, tokʼoama kʼale je xi xinyale Biblia. Jngo xi i̱ kitso: Je pastorna alikʼiajin kʼoasʼin, toyaa fi ya ndʼiale chjotanyiná kʼoa tokʼiaa fi tsa koa̱nchjíle”. Kʼoa ndʼaibi jefi kjoajtín je xi títsoyale Biblia je tichjaa.

18. Jósʼin sitjoson je xi chjotajchínga sʼin tjío jmeni xi tso 1 Pedro 5:2.

18 Machjén nga kuitsoyale kʼoa sinʼiojin je xi estudio tjínle. Jon xi chjotajchínga sʼin tiyo, kʼoati kui xá kjineno nga kuinyakao je ndsʼee nga nda kuitsoya je Énle Niná (tʼexkiai 1 Pedro 5:2). * Tsa tsín tso kon je ndsʼee nga kʼoatsono, jon kʼoatʼinlao nga koa̱n koanngínkao nga koaitsjoá estudio. Je Jackie, xi saje kanikʼaxkiaa, itsosa: “Kjitʼaa kjonangina je xi chjotajchínga sʼin tjío tʼatsʼe je chjota xi xinyale Biblia kʼoa tsjoána kjoafaʼaitsjen jñani ñʼai mana”. Je xi chjotajchínga sʼin tjío koaan kuinyakao je xi estudio tsjoá nga tsjoa sa̱tío kon (1 Tes. 5:11). Itsosa je Jackie: “Tsjoa sʼe tokoan nga kʼoatsona je xi chjotajchínga sʼin tjío nga chjí be jmeni xi sʼian. Ñaki nda bʼé tokoan jotso je én xi fákaona. Kʼianga kʼoatsona majinna nga nda tixinyale je chjota kʼoa ngisaa tsjoa sʼe tokoan” (Prov. 25:25).

19. Jméni xi tsjoa kʼoe tokoán ngatsʼiaa.

19 Ninga tsínná estudio ndʼaibi, koaan kuinyakoaa je xi tosʼa tjíokotʼaya Biblia nga skoe̱sa xi tʼatsʼe Niná. Alikui koa̱n nga toñá kuinókjoaa, tonga koaan kʼoe kjoafaʼaitsjen xi koasenkao je xi Biblia tíʼmiyale, kʼoa machjén nga tongini nda kuiyondaa. Si̱miyoaa je xi tosʼa tíʼmiyale Biblia kʼianga kuicho kjoajtín kʼoa nda choa̱ kʼoéjnalee. Je xi chjotajchínga sʼin tjío, koaan kuinyakao je xi tosʼa tjíokotʼaya Biblia nga sikʼayale nichxin. Kʼoati koa̱n kuitsoyale je ndsʼee xi estudio tsjoá kʼoa kʼoakuitsole nga nʼio nda tjíosʼín. Nʼio tsjoa sʼe tokoán nga binyakoaa je chjota nga tsjoake ma je Jeobá kʼoa nga je síxále.

KJOAJNDA 79 Kʼuínyalee nga kixi katafitʼale Niná

^ párr. 5 Ninga tsín tongatsʼiaa nga masjainá je chjota xi Biblia ʼmiyalee, koaan kuinyakoaa ngatsʼiaa je xi tosʼa tjíokotʼaya Biblia nga koaisʼenngindá. I̱ kjoaʼmiya jebi kui jchaa jókoa̱n sʼiaan nga kuinyakoaa.

^ párr. 6 Proverbios 20:18: “Kʼianga nda chobayañá, ñaki nda bitjo jme xi sʼendajin; ñaki ndasʼin katasʼendiaale kjoajchán xi kʼoéjnai”.

^ párr. 9 Santiago 1:19: “Kui kjoabi ʼndíndsʼe, xi kjaí tsjoake̱no, ngatsʼi chjota ndi̱to̱nndi̱to̱n katanrʼoé, tonga katakjenjta nga nchja̱, ali tokjoánjin katamajtile”.

^ párr. 15 Proverbios 27:17: “Tojo ma je ki̱cha̱ nga tikui ki̱cha̱ mayaoni, kʼoati ma jngo chjota, tije miyole basenkaoni nga nda sʼín”.

^ párr. 18 1 Pedro 5:2: “Tikuindao je chjotale Niná xi tjíojinno. Ali kao kjoanʼiojin nikuindao, tokao kjoandano kʼoasʼiaon. Ali tʼatsʼe xi kuinje̱no xi chʼao tjín, tokao kjoatsjoa kʼoasʼiaon”.