Ir al contenido

Ir al índice

KJOAʼMIYA XI CHOTʼAYA 11

Nga kʼoéxkiaa Biblia koasenkaoná kʼianga kjoa kuitjátojiaan

Nga kʼoéxkiaa Biblia koasenkaoná kʼianga kjoa kuitjátojiaan

“Je Niná xi tsjoá kjoatsejta” (ROM. 15:5).

KJOAJNDA 94 Bʼailee kjoanda Niná nga kijna Énle

XI TÍNCHJA̱NI *

1. Jmé kjoa xi bitjatojiaan xi choʼndale Jeobá maa.

JMÉ kjoa xi bitjatojin sakʼoaa. Tsakui nichxin tsín kisasenná jokitsoná kʼoa tsa jokisikaoná jngo ndsʼee (Sant. 3:2). Tsakui nichxin je xi ñatjen nixá kʼoa tsa xi ñatjen mangián skuela skoe̱sinná nga je Jeobá tinixálee (1 Ped. 4:3, 4). Kʼoa tsa jngo xíngiaa bʼejnachjoa nga mangián kjoajtín kʼoa nga ʼmiyasoán (Mat. 10:35, 36). Tsa tsín tichókjoakaoniná je kjoa xi tibitjatojiaan, chanjin kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga tosa nda nga tsín tije Jeobá si̱xánilee. Tonga koaan kʼoéjngoaa tokoán nga je Jeobá tsjoáná kjoachjine nga nda chjoéjiaan jmeni xi sʼiaan, kʼoa koasenkaoná nga chókjoajinná je kjoa.

2. Tojo tso Romanos 15:4, jósʼin koasenkaoná nga kʼoéxkiaa je Énle Niná.

2 Jé Jeobá xi kʼoasʼin koanmele nga ya Biblia kisʼetʼaxo̱n tʼatsʼe choʼndale xi ñʼai tjín kjoa jaʼatojin. Kui xá kisʼetʼaxo̱nni nga ñá koasenkaoná, tojo kitso je pastro Pablo, tojosʼin faʼaitʼa ya Romanos 15:4 * (tʼexkiai). Nga bʼexkiaa tʼatsʼe choʼndale Niná xi tsakatio nichxin kjoatse, sínʼio tokoán kʼoa tsjoáná kjoachoya. Tonga ali tsa tokuijin xi machjén nga tokʼoéxkiaa, machjén nga kuichokajin ni̱ma̱ná kʼoa kjuintjenngiaa je kjoafaʼaitsjen xi tsjoáná. Kʼianga tsín ʼyaa jmeni xi sʼiaan nga kjoa tiyojiaan, koaan kjuintjenngiaa nga ño koya jebi: Xi títjon, kʼoétsʼoaa. Xi majaoni, cha̱niyaa jkoaa jmeni xi kʼoéxkiaa. Xi majanni, si̱kjaʼaitsjenjiaan. Kʼoa xi mañoni, kjuintjenngiaa je kjoafaʼaitsjen xi tsjoá. Chótʼayajinla jmé xi tínchja̱ni nga jngó jngó koya jebi. * Xijekoa̱n, kui kjuintjenngiaa nga chótʼayajiaan tʼatsʼe rey David kao tʼatsʼe pastro Pablo.

1. KʼOÉTSʼOAA

Nga kjesa bʼexkiajián Biblia, kʼoakʼuínlee je Jeobá nga katabasenkaoná nga koa̱njinná jmeni xi kʼoéxkiaa (Chótsenlai párrafo 3)

3. Jméni xi tongini sʼiaan kʼianga kʼoéxkiaa je Biblia, kʼoa ánni.

3 Xi títjon, kʼoétsʼoaa. Nga kjesa bʼexkiajián je Biblia, kʼoakʼuínlee je Jeobá nga katabasenkaoná nga koa̱njinná jmeni xi kʼoéxkiaa. Tobʼelañá, tsa kjoafaʼaitsjen tifasjee nga kjoa tibitjatojiaan, si̱jélee je Jeobá nga koa̱nsjaijinná ya Biblia je kjoafaʼaitsjen xi koasenkaoná (Filip. 4:6, 7; Sant. 1:5).

2. CHA̱NIYAA JKOAA

Cha̱niyaa jkoaa jmeni xi koan kʼoa kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen joni tsa ñá xi kʼoakjimaa (Chótsenlai párrafo 4)

4. Jméni xi koasenkaoná nga ngisa nda koa̱njinná xi kʼoéxkiaa.

4 Xi majaoni, cha̱niyaa jkoaa. Jngoo kjoanda kitsjoaná je Jeobá nga ma chaniyaa jkoaa jmeni xi bʼexkiaa. Kʼianga ngisa nda koa̱njinná xi tibʼexkiaa, cha̱niyaa jkoaa jmeni xi koan nga kʼia, kʼoa kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen joni tsa ñá xi kʼoakjimaa. Kui cha̱niyaa jkoaa jmeni xi tsabe je chjota xi síkʼaxki̱ Biblia kʼoa jokisʼe kon.

3. SI̱KJAʼAITSJENJIAAN

Si̱kjaʼaitsjenjiaan jmeni xi tibʼexkiaa kʼoa kuenta sʼiaan jmeni xi bakóyaná (Chótsenlai párrafo 5)

5. Jméni xi si̱kjaʼaitsjenjiaan, kʼoa jméni xi koasenkaoná nga kʼoasʼiaan.

5 Xi majanni, si̱kjaʼaitsjenjiaan. Si̱kjaʼaitsjenjiaan jmeni xi tibʼexkiaa kʼoa kuenta sʼiaan jme xi bakóyaná. Tsa kʼoasʼiaan, ngisaa nda koa̱njinná jmeni xi tichotʼayá. Tsa tsín si̱kjaʼaitsjenjiaan, yaa mangóson joni je tsojmi xi bichiñá, alikuijin nda chi̱ne tsa tsín kʼoéjiaan je tsojmi xi machjénle. Kʼianga tibʼexkiaa Biblia, si̱kjaʼaitsjenjiaan jebi: “Jósʼin tsakʼéndajin je kjoa xi jaʼatojin chjota jebi. Jósʼin tsakasenkao Jeobá. Jósʼin koasenkaona choa̱ jebi nga chókjoajinna je kjoa xi tifaʼatojian”.

4. SI̱TJOSOÁN

Tsa si̱tjosoán jmeni xi majinná, nda chósonnilee jmeni xi sʼiaan, nyʼán sʼe̱ tokoán kʼoa ngisaa nʼio sʼe̱jna kjoamakjainná (Chótsenlai párrafo 6)

6. Ánni machjénsíni nga kjuintjenngiaa je kjoafaʼaitsjen xi tsjoá Biblia.

6 Xi mañoni, kjuintjenngiaa je kjoafaʼaitsjen xi tsjoá. Tsa tsín kʼoasʼiaan, je Jesús kʼoakitso nga ya koa̱nngósoán jngo chjota xi ya jintsomí bʼéndason ndʼiale. Ninga nʼio síxá, toxitsjoani jmeni xi sʼín. Nga̱ to kuixo̱yajinni ndʼia jebi kʼianga kʼoa̱ jtsí kʼoa nga jtséndá (Mat. 7:24-27). Kʼoatisʼinni tsanda ñá, ninga kʼoétsʼoaa, ninga cha̱niyaa jkoaa jmeni xi kʼoéxkiaa, kʼoa ninga si̱kjaʼaitsjenjiaan, tonga tsa tsín si̱tjosoán je kjoafaʼaitsjen xi tsjoá Biblia, alikuijinni josʼin koasenkaoná. Alikuijin chókjoajinná kʼianga kjoa kjoaʼaínená kʼoa tsa chjota koaitjenngikená. Tonga tsa chótʼayá kʼoa kʼoasʼiaan jmeni xi majinná, nda chósonnilee jmeni xi sʼiaan, nyʼán sʼe̱ tokoán kʼoa ngisaa nʼio sʼe̱jna kjoamakjainná (Is. 48:17, 18). Kjuintjenngila nga ño koya jebi kʼoa kataʼyala jméni xi bakóyaná jokoan je rey David.

JMÉ XI BAKÓYANÁ JOKOAN REY DAVID

7. ʼYá tʼatsʼeni xi chótʼayajiaan.

7 A tiñá fineniná jngo miyoná kʼoa tsa jngo xíngiaa. Tsa kʼoakjimatʼeen, koasenkaoná nga chótʼayajiaan tʼatsʼe Absalón, tile rey David. Je Absalón tije kineni je nʼaile kʼoa koanmele nga je tsakatéxomangajaole (2 Sam. 15:5-14, 31; 18:6-14).

8. Jmé xi koa̱n sʼiaan nga koasenkaoná je Jeobá.

8 Xi títjon, kʼoétsʼoaa. Nga jekabʼexkiaa tʼatsʼe Absalón kao tʼatsʼe rey David, kʼoéyanajmílee je Jeobá jotjín tokoán kʼianga tsín kixi tíjna jmeni xi kjimatʼeen (Sal. 6:6-9). Kʼoa kʼoakʼuínlee nga katamasjainá je kjoafaʼaitsjen xi koasenkaoná josʼiaan.

9. Jókoan je rey David kao Absalón.

9 Xi majaoni, cha̱niyaa jkoaa. Si̱kjaʼaitsjenjiaan jmeni xi bʼéyanajmí Biblia tʼatsʼe rey David kʼoa cha̱niyaa jkoaa jokisʼe kon. Je Absalón, xi tile koanni, nkjín nó nga nda kisikao je chjota tojoni nga je katafitʼale (2 Sam. 15:7). Kʼianga jekicho choa̱le, chjota kisikasén ngakjijnda naxinandá Israel nga tongini kikájinkon je chjota xi ya tsʼe nga skoéya nga rey sʼin kʼoéjna. Saʼnda tsakinyáʼa je Ahitofel nga je katafitʼale, xi miyole koanni David. Je Absalón tije rey kisikaoni yaole kʼoa koanmele kisikʼien je David, tsakui nichxin kʼia kʼoakisʼin nga nʼio tímʼe je David (Sal. 41:1-9). Kʼianga kisʼejinle je David, alikui tiya tsakʼejnani ya Jerusalén. Nga jekoanskanni, je chjotakjoajchánle Absalón kiskaan kao chjotale David. Je Absalón kisichaa kʼoa kinikʼieen.

10. Jméni xi koan kisʼin je rey David.

10 Cha̱niyala jkoaa jokisʼe kon je rey David. Je David tsjoake koan je Absalón kʼoa miyole koanni je Ahitofel, tonga tijé kineni. Tsee kjoaʼaon tsakʼejnajin je David kʼoa saʼnda koanmele kisikʼien. Koanjin kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen je David nga kʼoati je Absalón kitʼale miyole xi ngikʼa. Kʼoa tsa tokui kinije̱ jokisʼe kon kʼoa tsa toje kitokachjinga. Ninga kui kjoa jaʼatojin alikui kisikʼajenle kon. Jméni xi tsakasenkao nga kichokjoajinle je kjoa xi jaʼatojin.

11. Jméni xi kisʼin je David nga kui kjoa tíjnajin.

11 Xi majanni, si̱kjaʼaitsjenjiaan. Jméni xi bakóyaná jokoan je David. Koaan si̱kjaʼaitsjenjiaan jebi: “Jméni xi kisʼin je David nga kichokjoajinle je kjoa xi jaʼatojin”. Ningalani kitsokjon, títjonkjoanla nda kisikjaʼaitsjen jmeni xi kisʼin. Jé Jeobá tsakʼétsʼoale nga kisijéle nganʼio. Kʼoati kisijéle nganʼio je miyole. Kʼoa nga jenda kisikjaʼaitsjen jmeni xi sʼin alikui kisikʼachxin, ndi̱toon kʼoakisʼin. Ningalani aon koanle jmeni xi koantʼain, alikui tsakʼéngijti kon kʼoa alikui chʼaosʼin kisikjaʼaitsjen tʼatsʼe xi kjaʼaí. Tosi tonda je Jeobá kisinʼiotʼa kʼoa kao miyole.

12. Jósʼin tsakasenkao Jeobá je David.

12 Jósʼin tsakasenkao Jeobá je David. Tsa kjoásjaiyasaa xi tʼatsʼe jebi, koa̱njinná nga je Jeobá tsakasenkao nga kichokjoajinle je kjoa xi jaʼatojin (Sal. 3:1-8; én xi tjítʼa jña fitsʼiani capítulo). Jé Jeobá tsakasenkao je David nga nda kichomani jmeni xi kisʼin. Je Jeobá kʼoati tsakasenkao je miyole David nga kisikinjele kontrale.

13. Tojo tso Mateo 18:15-17, jósʼin chjénngiaa je choa̱le David kʼiatsa ʼya xi josikaoná kʼoa jokuitsoná.

13 Xi mañoni, kjuintjenngiaa je kjoafaʼaitsjen xi tsjoá. Koaan si̱kjaʼaitsjenjiaan jebi: “Jósʼin kjuítjenngia je choa̱le David”. Je xi koa̱n sʼiaan kuinga kjitʼanangi kʼoéndajiaan je kjoa. Kjuintjenngiaa jmeni xi kitso je Jesús tojosʼin faʼaitʼa ya Mateo, capítulo 18 (tʼexkiai Mateo 18:15-17). * Ali tokui kjuinñá josʼe tokoán, títjonkjoanla nda si̱kjaʼaitsjeen jmeni xi sʼiaan. Kʼoakʼuínlee je Jeobá nga katabasenkaoná nga nda katasʼe tokoán kʼoa nga nda chjoéjiaan jmeni xi sʼiaan. Tosi tonda si̱nʼiotʼaa je miyoná kʼoa kjuintjenngiaa je kjoafaʼaitsjen xi tsjoáná (Prov. 17:17). Tonga xi ngisa chjíle, kuinga si̱tjosoán je kjoafaʼaitsjen xi tsjoáná je Jeobá tojosʼin faʼaitʼa ya Biblia (Prov. 3:5, 6).

JMÉ XI BAKÓYANÁ JOKOAN JE PABLO

14. Jósʼin koasenkaoná nga kʼoéxkiaa jmeni xi tso 2 Timoteo 1:12-16 kao 4:6-11, 17-22.

14 Tsa xíngiaa batiochjoa nga je Jeobá tinixálee kʼoa tsa ya tiyoaa jñani tsín tsjoáʼnde je chjotaxá nga biyojtián kʼoa nga ʼmiyasoán, koasenkaoná jmeni xi tso 2 Timoteo 1:12-16 kao 4:6-11, 17-22. * Kʼiaa kiski én jebi je Pablo kʼianga ndoyá tíjnaʼya.

15. Jméni xi koa̱n si̱jélee je Jeobá.

15 Xi títjon, kʼoétsʼoaa. Nga kjesa bʼexkiajián versículo jebi, kʼoakʼuínlee je Jeobá jme kjoa xi tibitjatojiaan kʼoa jotjín tokoán. Kʼoakʼuínkixilee jmeni xi ñʼai kjimaná. Kʼianga kui kʼoéxkiaa jñani faʼaitʼa je kjoa xi jaʼatojin Pablo, kʼoakʼuínlee je Jeobá nga katabasenkaoná nga katamasjainá je kjoafaʼaitsjen xi koasenkaoná.

16. Jmé kjoa xi jaʼatojin Pablo.

16 Xi majaoni, cha̱niyaa jkoaa. Kʼoasʼin cha̱niyaa jkoaa nga joxi ñá xi kui kjoa tiyojiaan jokoan je Pablo. Tsín toñandia nga ndoyá tsakʼejnaʼya, tonga kʼianga ya Roma tíjnaʼya ndoyá be nga ni̱kʼien. Tjínkʼa miyole xi kitsjionkon kʼoa jejaʼajen nganʼiole (2 Tim. 1:15).

17. Jméni xi koan kisʼin Pablo.

17 Koanjin nga kui kisikjaʼaitsjen jmeni xi kisʼin ngasʼa kʼoa koanjin kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga tsín ndoyá tsakʼejnaʼya tsa tsínlani kʼoasikji nʼio kisitoánntjai je Énle Niná. Koanjin tsakʼéngijti kon nga kitsjionkon je chjota xi Asia tsʼe, kʼoa tsa tsín tikisinʼiotʼanije̱ miyole. Tonga alikui kʼoakisʼin je Pablo. Ánni nga tosi tonda kisinʼiotʼani je Jeobá kʼoa kao miyole.

18. Jméni xi kisʼin je Pablo nga kui kjoa jaʼatojin.

18 Xi majanni, si̱kjaʼaitsjenjiaan. Koaan si̱kjaʼaitsjenjiaan jebi: “Jméni xi kisʼin Pablo nga kichokjoajinle je kjoa xi jaʼatojin”. Ningalani jebe nga jeme ni̱kʼien, ñaki kʼoatsakʼé kon nga kui xi ngisa chjíle nga je Jeobá kʼoasjengʼa. Tosi tonda kisinʼiojin xi kjaʼaí, kʼoa tosi tonda tsakʼétsʼoale je Jeobá (2 Tim. 1:3). Alikui kui tsakʼéjinkon nga tjínkʼa xi kitsjionkon. Tosaa kʼoakitsole je miyole xi kixi kitʼale nga chjí bekon. Kʼoa alikui tsakájñále nga kiskotʼaya je Énle Niná (2 Tim. 3:16, 17; 4:13). Tonga xi ngisa chjíle kuinga kʼoatsakʼé kon nga tsjoake je Jeobá kao Jesús, nga tsín kitsjionkon kʼoa nga tse kjoanda tsjoále nga kixi kitʼale.

19. Jósʼin tsakasenkao Jeobá je Pablo.

19 Je Jeobá tongini kʼoakitsole je Pablo nga chjota koaitjenngike nga chjotale Cristo koa̱n (Hech. 21:11-13). Kʼoasʼin tsakasenkaoni Jeobá je Pablo nga kinrʼoéle kʼianga tsakʼétsʼoale kʼoa kitsjoanganʼiole (2 Tim. 4:17). Kʼoakitso nga tsjoále je kjoanda xi kiskoyale. Kʼoati je Jeobá xokisʼin nga tsakinyakao je xi ñaki miyole koanni Pablo.

20. Tojo tso Romanos 8:38, 39, jósʼin chjénngilee je Pablo.

20 Xi mañoni, kjuintjenngiaa je kjoafaʼaitsjen xi tsjoá. Si̱kjaʼaitsjenjiaan jebi: “Jósʼin koa̱n skenngile je Pablo”. Joni je Pablo, kʼoati ʼyaa nga chjota koaitjenngikená nga Énle Niná tichotʼayá (Mar. 10:29, 30). Nga chókjoajinná je kjoa xi kuitjátojiaan, machjén nga kʼoétsʼoalee je Jeobá kʼoa nga chótʼayá je Biblia. Kuenta sʼiaan nga kui xi ngisa chjíle nga je Jeobá chʼa̱sjejeyaa. Ñaki kʼoakʼoé tokoán nga tsínkʼia tsjiónkonná kʼoa nga tsín ʼya xi kʼoechjoale nga tosi tonda tsjoake koa̱nná (tʼexkiai Romanos 8:38, 39; * Heb. 13:5, 6).

KʼOATI KOASENKAONÁ JE CHOA̱LE CHOʼNDALE NINÁ XI SÍKʼAXKI̱SA BIBLIA

21. Jméni xi tsakinyakao je Aya kao Hector nga kichokjoajinle je kjoa xi jaʼatojin.

21 Tojme kjoa xi tibitjatojiaan, koasenkaoná je choa̱le choʼndale Niná xi faʼaitʼa ya Biblia. Tobʼelañá, jngo precursora xi Japón tsʼe, xi Aya ʼmi, kʼoatso nga kui choa̱le Jonás tsakasenkao nga tsín tinʼio kitsokjonni nga kitsoyason jñani nʼio nkjín chjota tjín. Kʼoa je Hector, xi ya Indonesia tsʼe, alikui je Jeobá síxále je xijchále, kʼoatso nga kui choa̱le Rut basenkao nga mele skoe̱sa xi tʼatsʼe Jeobá kʼoa nga je sixále.

22. Jósʼiaan nga ngisa nda koasenkaoná je video, audiodrama kao libro Xi bakóyana je Biblia xi faʼaitʼa ya página xi tíjnaná ya Internet.

22 Jñásani tsoyaná je choa̱le choʼndale Niná xi kuinyakaoná. Je video, audiodrama xi ya Biblia yʼangini kao libro Xi bakóyana je Biblia ʼmi, nda tsoyaná tʼatsʼe choʼndale Niná xi tsakatio nichxin kjoatse. * Nga kjesa noʼyajinlee je audiodrama, nga kjesa chotsenjinlee je video kʼoa nga kjesa bʼexkiajián je libro, kʼoakʼuínlee je Jeobá nga katabasenkaoná jósʼin kjuintjenngiaa je kjoafaʼaitsjen xi tsjoá. Kʼoasʼin cha̱niyaa jkoaa nga joxi ñá xi kui kjoa tibitjatojiaan. Si̱kjaʼaitsjenjiaan jmeni xi kisʼin kʼoa josʼin tsakasenkao Jeobá nga kichokjoajinle je kjoa xi jaʼatojin. Xijekoa̱n, si̱kjaʼaitsjenjiaan josʼin koasenkaoná ñá je choa̱le choʼndale Niná jebi. Kʼoailee kjoanda je Jeobá nga tíbasenkaoná. Kʼoasʼin koakoñá nga bʼailee kjoanda kʼianga kuinyakoaa xi kjaʼaí.

23. Jméni xi tongini tsoná je Jeobá, tojo tso Isaías 41:10, 13.

23 Nga je Na̱i kjinentsja jmeni xi chon sonʼnde ndʼaibi, kjoa bitjatojiaan kʼoa sakʼoaa tsín ʼyaa jmeni xi nʼia (2 Tim. 3:1). Tonga alikui koa̱n nga yaoná kuinyaxkónlee nga̱ be je Jeobá jme kjoa xi bitjatojiaan. Kʼianga nganʼio machjénná, kʼoatsoná je Jeobá nga je koasenkaoná (tʼexkiai Isaías 41:10, 13). * Alikui jao tjínná nga tsjoánganʼioná je Jeobá, kʼoa je Biblia koasenkaoná nga chókjoajinná je kjoa xi bitjatojiaan.

KJOAJNDA 96 Je Énle Niná nʼio chjíle

^ párr. 5 Ya Biblia nkjín choa̱ faʼaitʼa xi bakóná nga tsjoake Jeobá je choʼndale kʼoa nga koasenkao kʼianga kjoa kjoaʼatojin. I̱ kjoaʼmiya jebi kui jchaa jósʼiaan nga ngisasa nda chótʼayá je Biblia.

^ párr. 2 Romanos 15:4: “Je kjoa kichjitʼa ngasʼa, kichjitʼa xi tʼatsʼe nga koakoyaná, jméni nga sʼe̱síniná kjoachoyakaokjoa xi totʼatsʼe kjoatsejta kao kjoanijetakon xi tjínle xo̱n Escrituras”.

^ párr. 2 Tojngola koya xi nikʼaxkiaa josʼin koa̱n kʼoéxkiaa je Biblia. Faʼaitʼasa kʼa kjoafaʼaitsjen ya Xo̱n xi síchjén je testigole Jeobá nga jme xi básjaiya, ya jñani “Je Biblia” tso, xijekoa̱n, kjoásjee jñani “Kʼoéxkiaa kʼoa katamajinná” tso.

^ párr. 13 Mateo 18:15-17: “Kʼoa tsa ndsʼai koa̱jngi jée xi tʼatsi, tʼinchónlai, kʼoa tikixiyalai nga toji nga toje tojngo. Tsa kjuinrʼoéli, jekinikinjain ndsʼai. 16 Tonga tsa tsín kjuinrʼoéli, katjikaoli tsa jngo tsa jao, jméni nga sikixiyandani ngayije énle, tsa jao, kʼoa tsa jan testigo. 17 Tsa tsín kjuinrʼoéle je xi koaikaoli, kʼoatʼinlai ngatsʼi xi ya yo̱ngo̱, kʼoa tsa tsín kjuinrʼoéle je ngatsʼibe, tokʼoasʼin jchatakuin joni jngo chjota xi xin ʼnde axo chjota xi bʼéña tao̱nbasen”.

^ párr. 14 Alikui kʼia sʼe̱xkia texto jebi kʼianga tíchotʼaya je Xo̱n xi Bájinkonná ya jinjtín.

^ párr. 20 Romanos 8:38, 39: “Tokui jebi ñaki tjíjngole koan, nga nikjoabiyajin, nikjoabijnachonjin, niʼánkjejin, ni xi ngʼajko̱lejin, nijejin xi tjínle nganʼio, ni xi ndʼaibijin, nije xi sʼa nroajin, 39 ni xi ngʼajin, ni xi nangijin, nitojngojinsa xi xá kisʼendani xi koa̱n kjoaʼaxinná je kjoatjaochale Niná nga tiyokoaa Cristo Jesús Nainá”.

^ párr. 22 Chótʼai ya jw.org jñani faʼaitʼa je libro Xi bakóyana je Biblia (Tjasjai ya XO̱N KAO GRABACIÓN > LIBRO KAO FOYETO).

^ párr. 23 Isaías 41:10, 13: “Ali tsa nokjonjin, nga̱ an tijnakaole. Ali tsa nikjáojinjin, nga̱ anña Nináli. An tsjoanganʼiole. An koasenkaole. Kʼoa ñaki kao kjoatéxomakixina tsoanile. 13 Nga̱ an Jeobá Nináli, an titsoanʼioa je ndsai ngakixi; an xi i̱ tixinle: Ali nokjonjin. An koasenkaole”.