Ir al contenido

Ir al índice

Kao kjoatsjoacha kʼoéndajiaan je kjoa xi sʼená kao xíngiaa

Kao kjoatsjoacha kʼoéndajiaan je kjoa xi sʼená kao xíngiaa

“Nyʼán tiyokao xíngio” (MARCOS 9:50).

KJOAJNDA 39, 35

1, 2. 1) Tikʼaxki̱ kʼai je kjoa xi bʼéyanajmí ya Génesis. 2) Ánni nga kui kjoa síkʼaxki̱ni je Biblia.

JE Biblia bʼéyanajmí je kjoa xi kisʼe kʼale chjota. Yaa faʼaitʼa kʼa ya kapítulo xi tjíotítjon xi tsʼe Génesis. Tobʼelañá, je Caín kisikʼieen je Abel (Génesis 4:3-8). Je Lamec kisikʼieen jngo ti xi tsakʼéle (Génesis 4:23). Je choʼndale Abrahán tsakjáoti kao choʼndale Lot (Génesis 13:5-7). Je Agar kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga ngisa ngʼa tíjnale je Sara, kʼoa je Sara koanjtile kao Abrahán (Génesis 16:3-6). Je Ismael kontra tsakʼejnale toʼya chjotani, kʼoa je chjota kʼoati kontra tsakatiole Ismael (Génesis 16:12).

2 Ánni nga síkʼaxki̱ni Biblia je kjoa xi kisʼele chjota. Kuinga basenkaoná nga ʼyaa jósʼin tsakʼéndajin je kjoa xi kisʼele, nga̱ kʼoati kui kjoa sʼe sakʼoaná tsanda ñá. Kʼianga kui kjoa sʼená, kui kjuintjenngiaa je choa̱le chjota xi nda kisʼin kʼoa alikui kʼoasʼiaan jokisʼin je chjota xi chʼao kisʼin (Romanos 15:4). Tsa kʼoasʼiaan nyʼán kuiyokoaa xíngiaa.

3. Jméni xi jchaa i̱ kjoaʼmiya jebi.

3 I̱ kjoaʼmiya jebi, kui jchaa ánni nga tjínnenile kʼoéndajiaan je kjoa xi sʼená kao xíngiaa kʼoa jósʼin kʼoéndajiaan. Kʼoati jcha kʼaa je kjoafaʼaitsjen xi tsjoá je Biblia xi koasenkaoná nga kʼoéndajiaan je kjoa xi sʼená. Kjoafaʼaitsjen jebi kʼoati koasenkaoná nga tsín si̱chaa je kjoamiyo xi tjínná kao Jeobá kʼoa kao xíngiaa.

ÁNNI NGA TJÍNNENILE KʼOÉNDAJIAAN JE KJOA XI SʼENÁ KAO XÍNGIAA

4. Jósʼin síkjaʼaitsjen chjota nichxin xi tiyoaa ndʼaibi kʼoa jósʼin tíbichómani jebi.

4 Je xi ngisa tjínle jée nga xkoa̱ya tjío je chjota kʼoa nga kjoa tjínle jé Na̱i. Ánni kʼoabixónsíñá. Kuinga ya Edén, je Na̱i kʼoakitso nga jngó jngó chjota xi kuitsoni jmeni xi ndatjín kʼoa jmeni xi chʼaotjín kʼoa nga tsín tjínnele nga Niná sitjosonle (Génesis 3:1-5). Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, tiʼyañá nga to kjoa tíbichómani nga toje bʼa yaole chjota. Nʼio nkjín chjota xi kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga tiʼndele nga je kʼoakuitso jmeni xi ndatjín kʼoa jmeni xi chʼaotjín. Tojé síkjaʼaitsjen yaole kʼoa mele nga ngisa ngʼa koatiole xi ngikʼa. Kʼoa nga jme xi sʼín alikui kui fini tsa sikiʼaon xi kjaʼaí. Nga kʼoasʼín kjoabixkan bichómani. Tonga je Biblia kʼoatsoná nga kjoa sʼe̱ná kao xíngiaa kʼiatsa ngotjo majtininá kʼoa tsakui nichxin saʼnda kuijnyíjée (Proverbios 29:22).

5. Jmé kjoafaʼaitsjen kitsjoa Jesús josʼin kʼoéndajiaan je kjoa xi sʼená.

5 Kʼianga kitsoya je Jesús ya jngo jko̱nindo, kui kitsoyale je chjotale nga nyʼán katabatiokao xi kjaʼaí ninga sakʼoa kʼoasʼin sikjaʼaitsjen nga tsín jme xi kuinje̱le nga kʼoasʼin. Nkjín koya kjoafaʼaitsjen kitsjoale nga koa̱nle kʼoendajin je kjoa xi sʼe̱le. Tobʼelañá, kʼoakitsole nga nda chjota katama, nga nyʼán katabatiokao xi kjaʼaí, nga tsín yaole katasíjtile, nga tiʼa katabʼéndajinni kjoa xi sʼe̱le kʼoa nga tsjoake katama je xi jtike (Mateo 5:5, 9, 22, 25, 44).

6, 7. 1) Ánni nga machjénsíni nga tiʼa kʼoéndajinñá kʼiatsa kjoa tjínná kao xíngiaa. 2) Jméni xi chjónangilee yaoná xi choʼndale Jeobá maa.

6 Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, jé Jeobá ʼyaxkoán kʼianga bʼetsʼoaa, kʼianga ʼmiyasoán kʼoa kʼianga mangián je kjoajtínná. Tonga tsa tsín nyʼán tiyokoaa je ndsʼee, alikui sa̱sénle Niná josʼin tiʼyaxkoán (Marcos 11:25). Tsa mená nga miyole Niná koaan, tjínnele nga si̱chatʼalee xíngiaa kʼianga saténgi (tʼexkiai Lucas 11:4; * Efesios 4:32 *).

7 Je Jeobá kui xi mele nga si̱chatʼalee xíngiaa kʼoa nyʼán kuiyokoaa xíngiaa. Kuinga chjónangisínilee yaoná jebi: “A tsín ñʼai mana nga sichatʼale je ndsʼee. A tsjoake̱ña nga ya batejnakoa”. Tsa ñʼai maná nga nichatʼalee xíngiaa, si̱jélee nganʼio je Jeobá kʼoa je koasenkaoná (1 Juan 5:14, 15).

SI̱CHAJIAAN TSA JOKASÍKAONÁ XÍNGIAA

8, 9. Jméni xi sʼiaan tsa ʼya xi josikaoná.

8 Nga chjotajée maa ngatsʼiaa, toxá sakʼoaa likui sasénniná tsa jmeni xi kuitso kʼoa tsa jmeni xi sʼin xi kjaʼaí (Eclesiastés 7:20; Mateo 18:7). Jósʼiaan kʼianga kʼoama. Kataʼyala jngo choa̱. Ñandia kʼianga jngo convivio tísʼejna, jngo tichjaa kichosítiʼnda jao ndsʼee. Tonga jngo xi tsín kisasenle josʼin kisitiʼnda je tichjaa. Kʼianga jeki tichjaa, je ndsʼee jebi chʼaosʼin kinchja̱ni xi tʼatsʼe. Je ndsʼee xi ijngo kui kʼoakitsole nga je tichjaa jeñachan nó nga tísíxále je Jeobá ninga tse kjoa tífaʼatojin. Kʼoa kʼoakitsole nga tsínjin chʼaotjín kon je tichjaa nga kisitiʼnda. Jókitso je ndsʼee jebi. Kʼoakitso nga kʼoatjín kjoaixi kʼoa tosa tokisichajin jmeni xi koan.

9 Jmé xi bakóyaná choa̱ jebi. Kui tsoyaná nga ñá xi kuixónñá josʼiaan kʼiatsa tsín sasénná jme xi sʼín xi kjaʼaí. Tsa tjínná kjoatsjoacha, si̱chatʼajinlee xíngiaa (tʼexkiai Proverbios 10:12; * 1 Pedro 4:8 *). Nʼio sasénle je Jeobá kʼianga nichatʼalee tsa ʼya xi jokasíkaoná (Proverbios 19:11; Eclesiastés 7:9). Tsa tsín sa̱sénná jokuitso kʼoa josʼin tsa ʼyani, chjónangilee yaoná jebi: “A koaan tosichajian jmeni xi katso kʼoa tsa jmeni xi kasʼín. A nʼio machjén nga tojo kui kʼoejinkoan”.

10. 1) Jókisʼe kon jngo tichjaa kʼianga kisʼejinle nga tsín nda tínikʼaxki̱. 2) Jmé kjoafaʼaitsjen xi faʼaitʼa ya Biblia tsakasenkao je tichjaa.

10 Tsa ʼya xi chʼaosʼin kuinchja̱ni xi tʼatsaan, tsakui nichxin ñʼai koa̱nná nga si̱chatʼalee kʼoa ñʼai jchajinniná. Kʼoakoan jngo tichjaa xi precursora sʼin tísíxá. Nʼio aon koanle nga tjínkʼa ndsʼee xi chʼaosʼin kisikʼaxki̱ josʼin tsoyason kʼoa josʼin síchjén nichxinle. Tichjaa jebi, jé kisijéle kjoafaʼaitsjen je ndsʼee xi jetjínle kjoafaʼaitsjen. Kʼoa je ndsʼee kui Biblia kisichjén nga kʼoakitsole nga tsínkui katasíkjáojin jmeni xi tso xi kjaʼaí kʼoa nga tosa kui nʼio kuenta katasʼín xi tʼatsʼe Jeobá. Xi nʼio kitsjoanganʼiole kuinga tsakʼéxkia jmeni xi tso Mateo 6:1-4 * (tʼexkiai). Testo jebi, kui kisikjaʼaitsjenjinle nga kui xi ngisa chjíle nga tsjoa bʼe kon je Jeobá. Kuinga tosa tokisichajinni jotsakʼinle. Ndʼaibi, tsa ʼya xi tsín sasénle josʼin tsoyason, likui kui kuenta sʼín. Nga̱ be nga tíbʼénele yaole nga kʼoatísʼín jmeni xi sasénle je Jeobá.

KʼIANGA ÑʼAI MANÁ NGA NICHATʼALEE XÍNGIAA

11, 12. 1) Kʼiatsa kʼoasʼin nikjaʼaitsjeen nga jngo kjoa tjínle je ndsʼee xi tʼatsaan, jméni xi sʼiaan. 2) Jmé xi tsoyaná josʼin tsakʼéndajin je kjoa xi kisʼele Abrahán (chótsenlai sén xi fitsʼiani kjoaʼmiya jebi).

11 Ya Santiago 3:2 kʼoatso nga nʼio nkjín kʼa saténgiaa. Tobʼelañá, tsa tjín xi tsakixoán kʼoa tsa tjín xi kinʼia xi kisijtile je ndsʼee, jósʼiaan. Je Jesús i kitso: “Tsa kjoaʼaikoai kjoatjaoli ya sonxta, kʼoa tsa ya kjoaʼaítsjenli nga ndsʼai tjínʼi̱tséle kjoakontra tʼatsi, tʼejnai kjoatjaoli yatʼa sonxta, kʼoa tʼin títjonkjoanla timiyo ngijngokʼai ndsʼai, kʼoa kʼia nroai, kʼoa tʼaitʼai kjoatjaoliʼni” (Mateo 5:23, 24). Tojo kitso je Jesús, kʼiatsa kjoa tjínná kao jngo ndsʼee, tjínnele chja̱kaonajmiá. Kʼoa ʼndele nga je koasenlee jmeni xi koan tosa kʼoakuixoán nga kʼoati kisʼená jée tsanda ñá. Xi mená kuinga nda kuiyo ijngokʼañá kao ndsʼee. Je xi nʼio chjíle kuinga nyʼán sʼin kuiyokoaa je ndsʼee.

12 Je Biblia tsoyaná josʼiaan nga nyʼán sʼin kuiyokoaa je ndsʼee kʼianga kjoa sʼená. Kataʼyala choa̱le Abrahán kao Lot. Nga jao nʼio nkjín cho̱ntje kisʼele. Ñandia kʼianga tsakjáoti je choʼndale nga tsín nʼio tseʼnde jñani tjíokoʼnda je cho̱le. Je Abrahán kui xi koanmele nga nyʼán sʼin tsakʼejna kao Lot, kuinga kitsjoaʼndenile je Lot nga je títjon kiskoejin jñani koanmele (Génesis 13:1, 2, 5-9). Nʼio nda choa̱ tsakʼéjnaná je Abrahán. A kisichaa nga kʼoakisʼin. Mai, nga̱ je Jeobá kʼoakitsole nga ngisa tse tsjoále (Génesis 13:14-17). Je choa̱le Abrahán kui tsoyaná nga sichikontʼainná je Jeobá kʼiatsa kao kjoanda kʼoéndajiaan je kjoa xi sʼená ninga sakʼoa kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga ñá si̱chaa nga kʼoasʼiaan. [1]

13. 1) Jókisʼin jngo ndsʼee kʼianga tokoanjtile jngo ndsʼee xi kinchja̱le teléfono. 2) Jmé xi tsoyaná choa̱ jebi.

13 Jngola choa̱ jchaa tʼatsʼe jngo ndsʼee xi tosʼa tsakʼai títjonle xá ya kjoajtíntse. Kʼianga kinchja̱le jngo ndsʼee nga kʼoakitsole tsa koa̱n koasenkao, je ndsʼee xi kinokjoale tokoanjtile kʼoa tokisʼinle colgar. Kuinga kʼoakisʼinni ndsʼee jebi nga̱ tojo jtile kao jngo ndsʼee xi superintendente sʼin tsakʼejnale xi tikuini departamento. Je ndsʼee xi kui xá tsakʼaile ndʼaibi alikui koanjtile, tonga kʼoati kisikjaʼaitsjen josʼin. Xi jejaʼato jngo ora kinchja ijngokʼale je ndsʼee kʼoa kʼoakitsole tsa koa̱n nga kjaonajmí. Xi jejaʼato jngo xomana yaa tsakjáonajmí ya Ndʼia jña chotʼayá. Tsakʼétsʼoale Jeobá kʼoa jngo ora tsakjáonajmí. Je ndsʼee tsakʼéyanajmí nga kjoa kisʼele kao xi ijngo superintendente. Tonga je ndsʼee nda kinrʼoéle kʼoa tsakakó kʼale testole Biblia xi koasenkao. Xijekoanni, tsakʼéndajin je kjoa xi kisʼele kʼoa ñatjen kisixá ya kjoajtíntse. Je ndsʼee nʼio tsjoá kjoanda nga ngasin nganda tsakjákao je xi ijngo ndsʼee.

A TJÍNNELE JE SʼE̱JINLE XI CHJOTAJCHÍNGA SʼIN TJÍO

14, 15. 1) Kʼiáni machjén nga kjuintjenngiaa kjoafaʼaitsjen xi faʼaitʼa ya Mateo 18:15-17. 2) Jñánile xi jan koya kjoafaʼaitsjen kitsjoa je Jesús. 3) Ánni kʼoasʼiansíñá jokitso je Jesús.

14 Me tongayeje je kjoa xi sʼená kao ndsʼee xi koa̱n nga toñá kʼoéndajiaan. Tonga sakʼoaa likui kʼoama. Je Jesús kʼoakitso nga machjén sakʼoa nga kjaʼaí xi kuinyakaoná (tʼexkiai Mateo 18:15-17). * Kʼiáni machjén nga kʼoasʼiaan jokitso je Jesús. Ali tsa kʼiajin nga tosʼa choa kjoa sʼená kao ndsʼee. Ánni kʼoabixónsíñá. Kuinga kʼoakitso je Jesús, kʼiatsa jngo xi koa̱njngijée, tsa tsín kjuinrʼoé nga jekjoakao je ndsʼe̱, nga jekjoakao kao testigo kʼoa tsa jekjoakao je xi chjotajchínga sʼin tjío, tjínnele nga kʼoasʼin jchatokon “joni jngo chjota xi xin ʼnde axo chjota xi bʼéña tao̱nbasen”. Jebi kui xi tsonile nga bichonsjejin naxinandále Niná. Je “jée” xi kinchja̱ni Jesús kui tsa chʼa̱nachalee xíngiaa kʼoa tsa énndiso kjoáne tojoni nga chʼaosʼin si̱kʼéjnaa xíngiaa. Tonga tsínkui tínchja̱ni je xi síchajngitʼale je chjoónle kʼoa tsa xʼinle, je xi tixʼin xínkjín kʼoa tsa xi tiyánchjín xínkjín fayokaoni, je xi yátsʼi̱n binyále Niná kʼoa tsa je xi xkóson bʼétsʼoale. Nga̱ je kjoa jebi tjínnele je kʼoendajin je xi chjotajchínga sʼin tjío.

Kʼianga kʼoéndajiaan je kjoa xi sʼená kao je ndsʼee tsakui nichxin nkjín kʼa kuinókjoakoaa (Chótsenlai párrafo 15)

15 Jósʼin kjuintjenngiaa kjoafaʼaitsjen xi kitsjoa je Jesús. Xi títjon sʼiaan kuinga toñá nga joa kʼoéndajiaan je kjoa xi kasʼená kao je ndsʼee. Tsakui nichxin nkjín kʼa kuinókjoakoaa. Tsa tsín sʼe̱ndajin je kjoa, je xi majaoni koya xi sʼiaan kuinga jngo ndsʼee kjuinkoaa xi tjínjinle je kjoa, tsa maije̱ nga katabe tsa jñani likui ndasʼin tísʼendajin. Tsa sʼe̱ndajin je kjoa, jekanikinjee je ndsʼee, tojo kitso je Jesús. Tonga tsa tojo tsín sʼe̱ndajin je kjoa nga jenkjín kʼa kachjakaonajmiá je ndsʼee kʼoa nga jekamangínkoaa jngo testigo, jméni xi sʼiaan. Kui xi majanni koya, kʼoakʼuínlee je xi chjotajchínga sʼin tjío. Kui kʼoasʼianñá nga̱ tsjoachañá je ndsʼee kʼoa mená kuisenkoaa (Mateo 18:12-14).

16. Ánni ndasʼin bichómani kʼoa nga kjoatsjoacha tjenkaoni jmeni xi kitso je Jesús.

16 Me tongantsjai nga tsín machjén nga kʼoanʼia nga jan koya xi tso ya Mateo 18:15-17. Ánni. Kuinga je xi bajngijée majinle nga chʼao kasʼín kʼoa sʼendajin je kjoa, kʼoa alikui machjén nga bichonsjejin naxinandále Niná. Je ndsʼee xi tjín xi kamatʼain koaan sichatʼale je ndsʼe̱ kʼoa nyʼán sʼin koatiokao xínkjín. Nʼio tsjoánganʼioná nga ʼyaa jebi. Kjoatsjoacha bakoá kʼoa ndasʼin bichómani nga mangíntjenngiaa kjoafaʼaitsjen xi kitsjoa je Jesús, nga kʼoakitso nga tsín tjínnele tokjoán je kʼoakuínlee xi chjotajchínga sʼin tjío kʼiatsa jme kjoa sʼená kao ndsʼee. Tokʼiakjoán nga je si̱jélee nganʼio kʼiatsa jekʼoakanʼia je xi títjon jao koya xi kitso je Jesús kʼoa tsa ñaki ʼyaa nga chʼao kasʼín je ndsʼee.

17. Jmé kjoanichikontʼain sʼe̱ná tsa nyʼán sʼin kuiyokoaa xíngiaa.

17 Je Santiago, xi chjotatjenngile koanni je Jesús i kitso: “Tsa jngo xi tsín chʼao tso énle, jebi xi ñaki chjotanda. Kʼoati male batéxomale yaole” (Santiago 3:2). Nga chjotajée maa, tsakui nichxin tsín sa̱sénle xi kjaʼaí jmeni xi sʼiaan kʼoa tsa jmeni xi kuixoán. Tsa mená nga sʼe̱ndajin je kjoa xi sʼená, tjínnele nga nyʼán sʼin kuiyokoaa xíngiaa (Salmo 34:14). Tsa nyʼán sʼin kuiyokoaa xíngiaa, miyoná koa̱nni je ndsʼee kʼoa jtín sʼin kuiyoaa (Salmo 133:1-3). Kʼoa xi ngisa chjíle kuinga ndasʼin kuiyoaa kao Jeobá, “je Niná xi síkinjenyʼánjinná” (Romanos 15:33). Sʼená kjoanichikontʼain jebi tsa kao kjoanda kʼoéndajiaan je kjoa xi sʼená.

^ [1] (párrafo 12): Ya Biblia faʼaitʼasa kʼa tʼatsʼe choʼndale Niná xi tsakʼéndajin je kjoa xi kisʼele. Tobʼelañá, je Jacob tsakʼéndajin je kjoa xi kisʼele kao Esaú, kʼoati kisʼin je José kao xtindsʼe̱, kʼoa je Gedeón kʼoati tsakʼéndajin je kjoa xi kisʼele kao ntje̱le Efraín (Génesis 27:41-45; 33:1-11; 45:1-15; Jueces 8:1-3). Kʼoa tjíosa choa̱ xi kjaʼaínile xi síkʼaxki̱ je Biblia.

^ párr. 6 Lucas 11:4: “Tichatʼanajin je jéenajin, nga̱ kʼoati jinjin nichatʼalaijin je ngatsʼi xi kitje̱nle tsainjin. Kʼoa ali cha̱nitʼajinnajin xi chʼao síkaonajin, tonga chʼa̱sjentjainajin xi kjoatsʼen”.

^ párr. 6 Efesios 4:32: “Tosa nda tikao xíngio. Katasʼeno kjoamatakon. Tichatʼalao xíngio, josʼin nga Niná kisichatʼano nga tiyokao Cristo”.

^ párr. 9 Proverbios 10:12: “Kjoabixkan sʼe kʼianga kjoajticha tjín, tonga je kjoatsjoacha síchatʼaa tojmeni”.

^ párr. 9 1 Pedro 4:8: “Xi títjonle ngayije kjoa, nʼio katamatsjoachao xíngio, nga̱ nkjín kjoatsʼen bʼéʼmatʼain kjoatjaochabe”.

^ párr. 10 Mateo 6:1-4: “Tikuindao nga je kjoakixino ali kʼiajin nʼiao ngixko̱n chjota, jméni nga skoe̱síni xi kjoakixino. Tsa kʼoasʼiaon, likui tsjoáno chjíno je Nʼaino xi tíjna ngʼajmi. Kʼia nga kʼoaikjoatjaolai limosna, ali xjaojin nikjane títjonlai yaoli, jo sʼín chjota xi jao nkjaín ya niʼya xi sinagoga ʼmi, kʼoa yajin ndi̱tsi̱n, jméni nga chjota kʼoasjejeyasíni. Xi kjoakixi xi xinno, nga je tjínle chjíle. Kʼia nga ji bʼai limosna, ndsai ngʼaskón li jejin be jme xi sʼín ndsai ngakixi, jméni nga je limosnali kʼoaiʼmasíni. Kʼoa Nʼaili xi be xi tjíʼma, je xi tsjoásontsenli chjíli”.

^ párr. 14 Mateo 18:15-17: “Kʼoa tsa ndsʼai koa̱jngi jée xi tʼatsi, tʼinchónlai, kʼoa tikixiyalai nga toji nga toje tojngo. Tsa kjuinrʼoéli, jekinikinjain ndsʼai. Tonga tsa tsín kjuinrʼoéli, katjikaoli tsa jngo tsa jao, jméni nga sikixiyandani ngayije énle, tsa jao, kʼoa tsa jan testigo. Tsa tsín kjuinrʼoéle je xi koaikaoli, kʼoatʼinlai ngatsʼi xi ya yo̱ngo̱, kʼoa tsa tsín kjuinrʼoéle je ngatsʼibe, tokʼoasʼin jchatakuin joni jngo chjota xi xin ʼnde axo chjota xi bʼéña tao̱nbasen”.