Ir al contenido

Ir al índice

Kuinyakoaa “xi kjaʼaí naxinandá” faʼaini nga kao kjoatsjoa katasíxále Jeobá

Kuinyakoaa “xi kjaʼaí naxinandá” faʼaini nga kao kjoatsjoa katasíxále Jeobá

“Je Jeobá tísíkuindaa je xi kjaʼaí naxinandá [faʼaini]” (SALMO 146:9).

KJOAJNDA 142, 25

1, 2. 1) Jmé kjoa xi tjíofaʼatojin kʼa je ndsʼee. 2) Jmé kjoachjonangi xi chótʼayajiaan i̱ kjoaʼmiya jebi.

ÑANDIA kʼianga kiskan chjota ya Burundi, je ndsʼee xi Lije ʼmi kʼoatso nga kjoajtíntse tjío kao familiale. Tsabee nga ngaʼi̱ ngaján kitoka chjota kʼianga kitsin chʼinsá. Je xijchále kʼoa kao xi te mani xtindsʼe̱, tochoa tsojmi tsakʼa kʼianga kitjoni ya ʼndele. Je Lije itso: “Tokʼaa xíngia xi kicho saʼnda ya ʼnde xi tíjna ya Malaui, jña nikatío je chjota xi xin naxinandá faʼaini, xi 1,600 kilómetro kjin kini ndso̱ko̱”. Kʼoa xiʼi̱ xiján tsangabaijin.

2 Jngo tjíjtsa Sonʼnde, tsʼato 65 miyón chjota xi xin naxinandá fikatio. Kʼianga kjoajchán sʼe kʼoa tsa biyotjenngile ya ʼndele, síkatío je tsojmi xi tjínle kao niʼyale. Tojosʼin tjíokotʼayason je chjota, tjíobee nga sa nkjín sa nkjín kjimani chjota xi bitjo ʼndele kʼoa xin fikatio. * Nʼio nkjín xi testigole Jeobá ma xi kʼoasʼin xin ʼnde fikatio kʼoa nkjín xi xínkjín kisicha kʼoa kao tsojmi xi tjínle. Jmésa kjoa xi tjíofaʼatojin. Jósʼin kuinyakoaa je ndsʼee jebi nga kao kjoatsjoa katasíxále Jeobá (Salmo 100:2). Jósʼin kʼuínyasonlee je chjota xi xin naxinandá faʼaini xi kje bejin xi tʼatsʼe Jeobá.

JOSʼIN SÍJCHÁ YAOLE JE CHJOTA XI XIN FIKATIO

3. Ánni nga xin naxinandá kikatiosíni je Jesús kao chjotale.

3 Kʼianga jekʼoakitsole je ánkjele Jeobá je José nga je rey Herodes mele sikʼien je Jesús, yaa kikatio ya Egipto. Kʼoa yaa tsakatio saʼnda nga kʼien je Herodes (Mateo 2:13, 14, 19-21). Nga jekoanskanni, je chjotale Jesús kʼoati kitjenngike je chjota kʼoa “kitsaoba ngakijnda nangi Judea kao Samaria” (Hechos 8:1). Je Jesús be nga je chjotale sikatío niʼyale xi totʼatsʼe nga chjota koaitjenngike, i kitso: “Tonga kʼia nga kuiyotjenngi kontrano i̱ naxinandábi, tiyó jña xin naxinandá” (Mateo 10:23). Alikui choa ñʼai tíjna nga xin naxinandá mangínkiyoaa.

4, 5. 1) Jmé kjoa xi faʼatojin je chjota xi bitjo ʼndele. 2) Jmé kjoa xi faʼatojin ya ʼnde jña bichókatio.

4 Je chjota xi bitjo ʼndele nʼio tse kjoa faʼatojin jñani bʼetsoma kʼoa tsa yaje̱ ʼnde jña fikatio. Je ndsʼe̱ Lije xi maʼndí, xi Gad ʼmi, itso: “Kʼiaa 12 nóna nga xin ʼnde tsangínjin. Nkjín xomana nga ndso̱kuijin tsakitsomanijin, nga tjenyaijin yandiaa nkjín ʼndíkʼien tsaʼyaijin. Nga kʼoasʼin titsomaijin, chaan kitjoya ndso̱koa kʼoa kʼoakixinle je xíngia nga tosa toya katasíkʼéjnana. Tonga je pana alikui kitsjoaʼnde nga ya jtsoana je chjota kontranajin, kuinga tsakasenkaonina. Sakʼoaa tokui kichinaijin je mango xi kisokonajin ya yandiaa. Je xi tsakasenkaonajin nga nyaon nyaon, kuinga je Jeobá kininʼiotʼaijin kʼoa tsakʼetsʼoalaijin” (Filipenses 4:12, 13TNM).

5 Nʼio nkjín nó nga toya tsakatio je familiale Lije ya ʼnde xi Naciones Unidas kjinentsja. Tonga ya ʼnde jebi, nʼio ñʼai chon. Je Lije, xi superintendente xi tsʼe circuito ma ndʼaibi, itso: “Nga tsínle xá je chjota, to énndiso fáoyani, ʼbi, tao̱n sískáni, síché kʼoa síchajngi”. Kʼianga kisikuindale yaole je kjoa xi chʼaotjín je testigole Jeobá, tosaa xále Niná kisʼin (Hebreos 6:11, 12; 10:24, 25). Nga tosi tonda nda koatio xi kao Jeobá, nda kisichjén je nichxinle kʼoa nʼio nkjín xi precursor sʼin kisixá. Je ndsʼee jebi kui kisikjaʼaitsjen nga kuicho nichxin nga tsín tiya koationi ya ʼnde jñani tjío, tojo koan je chjota israelita nga tsakʼetsoma ya ʼndekixí. Kui xi tsakinyakao nga tsín kisikinroajen kon (2 Corintios 4:18).

KOAKOLEE KJOANDA XI XIN NAXINANDÁ FAʼAINI

6, 7. 1) Ánni nga kui “kjoatjaochale Niná” xosíkaoniná nga binyakoaa je ndsʼee. 2) Jngo choa̱ tʼejnai jmeni xi tjíosʼín kʼa je ndsʼee.

6 Je “kjoatjaochale Niná” kui xosíkaoná nga binyakoaa je ndsʼee, ngisaa kʼianga kjoañʼai faʼatojin (tʼexkiai 1 Juan 3:17, 18). * Tobʼelañá, kʼianga siglo 1, jngo kjinrá kisʼe kʼoa je chjotale Cristo xi tsakatio ya Judea likui tikisʼenile je tsojmi xi kiskine. Kʼoa je ndsʼee xi xin naxinandále kisikasénle jme xi koanchjénle (Hechos 11:28, 29). Je pastro Pablo kao Pedro kʼoati kitsole je chjotale Cristo nga katabinyakao xínkjín (Romanos 12:13; 1 Pedro 4:9). Kʼiatsa nda chjoeyaa je ndsʼee xi faʼaikonná, ngisaa timachjénngáni nga nda chjoéyaa je ndsʼee xi kjoañʼai tjíofaʼatojin kʼoa tsa chjota tjíofitjenngike xi totʼatsʼe kjoamakjainle * (tʼexkiai Proverbios 3:27). *

7 Ali tokjoatse nga nʼio nkjín testigole Jeobá xi tjío ya Ucrania, xi kitsjionkon je niʼyale nga kjoajchán kisʼe kʼoa nga chjota kitjenngike. Tjínkʼa xi kinikʼien. Tonga me ngatsʼi nga ya kikationi ya niʼyale je ndsʼee xi tiyani Ucrania tsʼe kʼoa kao xi Rusia tsʼe. Je ndsʼee xi ya tjío nga jao naxinandá jebi, alikui jme kjoasi tsakjayojin kʼoa kʼoasʼin tsakakóni nga tsín i̱ tsjonjin yaole jmeni xi chon sonʼnde. Xi ijngosani, tosi tonda kao kjoatsjoa “kinchjaya je énle Niná” (Juan 15:19; Hechos 8:4).

KUINYAKOAA NGA KATAMATAJA KJOAMAKJAINLE

8, 9. 1) Jméni xi ñʼai male je chjota xi xin naxinandá faʼaini. 2) Ánni nga machjénni nga kao kjoatsejta kuinyakoaa.

8 Tjínkʼa chjota jebi xi kjoanʼio xin fikatio, ninga tiyani naxinandále kʼoa tsa xin naxinandá fikatio jña tsín bexkon. Tsakui nichxin je gobierno tsjoále je tsojmi xi kjine, najño kʼoa kao niʼya jña bationi. Ninga kʼoalani, tojo nʼio ñʼai male. Tobʼelañá, tsakui nichxin kjaʼaí kjoan tsojmi xi chine jñani bichókatio. Tjínkʼa xi nʼio sjeya jña faʼaini kʼoa tsín be josʼin sikuinda yaole nga nyʼán ma. Kʼoa tjínkʼa xi machjénle nga kʼuínyale josʼin sichjén je ki̱cha̱ xi sʼa tjíobʼatsen chjotse.

9 Tjínkʼa gobierno xi tjínle programa josʼin binyakao je chjota xi xin naxinandá faʼaini nga katamangale ya naxinandá jña bichókatio. Tonga kʼoati tjínnele nga toje koa̱njngíʼa yaole nga jekoa̱nskanni. Tsakui nichxin ñʼai koa̱nle chjota jebi nga tosʼa koa̱nle jmeni xi tjín ya naxinandá jña bichó. Tobʼelañá, je én xi nokjoa kʼoa kao josʼin ngale je chjota. Kʼoati tjínnele skoe̱ je kjoatéxoma xi tjín josʼin machjíntjai tsa jmeni, josʼin tjínnele sikasén je xtile ya skuela kʼoa saʼnda josʼin koatekjáyale. Kʼiatsa ñʼai male jebi, a tsejta koaan kʼoa a kao kjoaxkóntokon kʼuínyalee (Filipenses 2:3, 4).

10. Jósʼin kuinyakoaa nga katamataja je kjoamakjainle je ndsʼee xi xin naxinandá faʼaini (chótsenlai sén xi fitsʼiani kjoaʼmiya jebi).

10 Je gobierno sakʼoaa likui tsjoáʼndele je ndsʼee xi xin naxinandá faʼaini nga básjai jñani satío kjoajtín. Tjíokʼa je jtín xi tsʼe gobierno xi kʼoatsole nga tsín tikuinyakaoni kʼiatsa kʼoasʼin. Tsakui nichxin kʼoakuitso nga tsín titsjoáʼndenile nga ya koatio kʼiatsa tsín sixá jñani tsjoáxále, kʼoa kui jebi xi kʼoechjoale je ndsʼee nga tsín tikoaini kjoajtín. Tjínkʼa ndsʼee xi tsokjón nga kʼoaʼmile kʼoa kjoé je xá xi bʼaile, nga̱ kʼoasʼin sikjaʼaitsjen nga tsín jokoa̱n sʼin. Kuinga nʼio machjénni nga ndi̱to̱n kjoásjee je ndsʼee xi xin naxinandá faʼaini, ánni nga skoe̱síni nga mandosinná xi tʼatsʼe. Kʼiatsa koakolee nga mandosinná kʼoa kuinyakoaa je ndsʼee ngisaa koa̱ntajasa je kjoamakjainle (Proverbios 12:25; 17:17).

KUINYAKOAA JE NDSʼEE XI XIN NAXINANDÁ FAʼAINI

11. 1) Jméni xi títjon machjénle je xi xin naxinandá faʼaini. 2) Jósʼin koako nga tsjoá kjoanda.

11 Kʼianga tosʼa kuicho je ndsʼee, tsakui nichxin machjén nga kʼoailee je tsojmi xi ski̱ne, najño kʼoa tsa jmesani xi koa̱nchjénle. * Kʼiatsa jngo corbata kʼoailee je ndsʼee kʼoasʼin koakonilee nga mandosin kjoaixiná. Tonga kʼoati likui tjínnele nga nʼio ʼnyi koa̱n je ndsʼee. Tjínnele nga tsjoá kjoanda tʼatsʼe je nganʼio xi tíbʼaile. Je xi machjén kuinga je tjínnele koa̱njngíʼa yaole nga jekoa̱nskanni. Kʼiatsa kʼoasʼin ngisa nda satío kon kʼoa tosi tonda kuinyakao je ndsʼee (2 Tesalonicenses 3:7-10). Tonga tojo machjén nga kuinyakoaa je ndsʼee jebi.

Jósʼin koa̱n kʼoainganʼiolee je ndsʼee xi xin naxinandá faʼaini (Chótsenlai párrafo 11 saʼnda 13)

12, 13. 1) Jósʼin kuinyakoaa xi xin naxinandá faʼaini. 2) Tʼeyanajmí jókisʼin kʼa je ndsʼee.

12 Kʼianga koa̱n kuinyakoaa je ndsʼee xi xin naxinandá faʼaini alikuikjoan nʼio tse tao̱n machjénná. Je xi ngisa machjén kuinga koakolee kjoatsjoacha kʼoa si̱kʼayalee nichxinná. Tobʼelañá, koaan kʼuínyalee jñani bitjo karro kʼoa jñani nga ngisa choa chjíle je tsojmi xi ma chine. Kʼoati koa̱n kuisenkoaa josʼin sixá nga so̱koʼale yaole, jolani nga so̱kole je ki̱cha̱ xi sichjén nga sixá, kʼoa tsa maije̱ kʼuínyalee jme xá xi koa̱n sʼin. Je xi ngisa chjíle kuinga nda katasatío kon ya jinjtín. Kʼiatsa kʼoakoa̱nná, koaan nga ñatjen kjuian kjoajtín. Xi ijngosani, koaan kʼoakʼuínlee josʼin ʼmiyasonlee je chjota xi ya tsʼe kʼoa ñatjen kuitjokʼinyasoán.

13 Kuila kataʼyaa je choa̱le je xti xi ño mani xi xin ʼnde jaʼaini. Je xi chjotajchínga sʼin tjío nʼio tsakinyakao kʼianga kicho ya jinjtín. Tsakakóyale josʼin nixákao karro, josʼin nichjén jngo computadora kʼoa josʼin sʼenda jngo xo̱n kʼianga bijnyixá. Kʼoati kitsoyale jmeni xi koa̱n sʼin nga ngisa nda sichjén nichxinle nga sixále Jeobá (Gálatas 6:10). Tochoatsee jaʼato, kʼoa je xti jebi precursor sʼin kisixá. Kʼianga tsakʼénele yaole nga kichotjenngi josʼin kisixále Jeobá kʼoa nga kitjenngi je kjoafaʼaitsjen xi kitsjoale je xi chjotajchínga sʼin tjío ngisaa nda kisixá ya jinjtín kʼoa kui xi tsakinyakao nga tsín ya kitsaojin jmeni xi chon sonʼnde.

14. 1) Jméni xi tjínnele chókjoajinle je ndsʼee xi xin naxinandá faʼaini. 2) Jngo choa̱ tʼejnai tʼatsʼe jngo ndsʼee xi tsakakó kjoamakjainle.

14 Tojo ma ngatsʼi je chjotale Cristo, je ndsʼee xi xin naxinandá faʼaini tjínnele chókjoajinle jmeni xi sʼenele kʼoa nga tsín tsjoáʼndele yaole nga kui simekon jmeni xi tjín sonʼnde kʼoa nga tosa kui títjon sikʼéjna je kjoamiyo xi tjínle kao Niná. * Je Lije kʼoa kao xtindsʼe̱ kʼoatso nga je nʼaile kitsoyale jokji chjíle je kjoamakjain kʼianga sʼa tjíobanga ya ʼndele. Itso: “Jngó jngó kisikʼatsao je tsojmi xi yʼa xi tsínkjoan nʼio machjén. Xijekoan, tsakakónajin jñani tjíoyale tsakai, kʼoa ñaki tsjoa tjínle nga i̱ kitsonajin: Alikui machjénná je tsojmi xokjoan” (tʼexkiai 1 Timoteo 6:8). *

KʼOAINGANʼIOLEE JÑANI NGISA KOA̱NCHJÉNLE XI XIN NAXINANDÁ FAʼAINI

15, 16. 1) Jósʼin kʼoainganʼiolee je ndsʼee nga taja katasatío je kjoamakjainle. 2) Jósʼin kuinyakoaa nga nda katasatío kon.

15 Je xi xin naxinandá faʼaini, alikui tsa tokui machjénle je tsojmi xi ma chine kao najño, kʼoati machjén nga kʼoainganʼiole nga nda katasatío kon kʼoa nga kʼuínyale tʼatsʼe Niná (Mateo 4:4). Je xi chjotajchínga sʼin tjío koaan kuinyakao nga koasjaile je xo̱n xi énle faʼaitʼa kʼoa kʼoakuitsole josʼin koa̱n koasjai je ndsʼee xi kʼoati kui énle nchja̱. Nʼio machjén nga kuinyakoaa, nga̱ je ndsʼee jebi síkatío ngayeje. Síkjáojin xínkjín, ʼndele kʼoa kao ya jtín jña nroani. Machjén nga sa̱kóle kjoatsjoacha kʼoa nga katabe nga tjínle kjoamatokon je Jeobá. Kʼiatsa tsín kʼoakoa̱ntʼain, tsakui nichxin ya kjuinroani nga je simiyo je chjota xi kʼoati ya jaʼaini jñani tsʼe, xi tsín je Jeobá síxále (1 Corintios 15:33). Kʼianga kʼoasʼin nda chjoéyaa je ndsʼee ya jinjtínná, jéni je Jeobá xi tibinyakoaa nga nikuindaa “je xi kjaʼaí naxinandá” faʼaini (Salmo 146:9).

16 Kʼianga kʼoasʼin chjota kitjenngike je Jesús kʼoa kao xijchále, alikui tikoan kinroani ya ʼndele kʼianga sʼasa tjíobatéxoma je chjota kontrale. Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, kʼoati kui kjoa faʼatojin je ndsʼee, kʼoa alikui tima fini ya ʼndele. Tonga tjínkʼa xi tsín timenile nga ya koai ijngokʼa ya ʼndele. Je Lije kʼoatso kʼianga nʼio nkjín xi xijchá ma, tsabee nga tsaʼyataon xínkjín kʼoa nga kinikʼien kʼa. Kuinga tsín timenile je chjota xi xin naxinandá faʼaini nga ya koaikao ijngokʼa je ʼndíxtile ya ʼndele. Kʼianga koa̱n kuinyakoaa je ndsʼee tjínnele kjuintjenngiaa je kjoafaʼaitsjen xi tso: “Katamajinno jomale xíngio, kʼoasʼin tsjoacha katamao xíngio joni tsa ndsʼao, nʼio jchamatokon xíngio kʼoa katasʼeno kjoanangitokon” (1 Pedro 3:8). Kʼianga kʼoasʼin chjota fitjenngike je xi xin naxinandá faʼaini, ñʼai male nga símiyo xi kjaʼaí. Tsakui nichxin soa male nga bʼéyanajmí je kjoa xi jaʼatojin ngixko̱n xtile. Chjónangilee yaoná jebi: “Jósʼin mena nga koa̱ntʼen kʼiatsa kui kjoa tifaʼatojian” (Mateo 7:12).

KʼIANGA ʼMIYASONLEE XI XIN NAXINANDÁ FAʼAINI

17. Jósʼin binyakao xi xin naxinandá faʼaini nga ʼmiyasonlee.

17 Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, nʼio nkjín chjota xi ya faʼaini ya naxinandá jña tsín tjoʼndele je testigole Jeobá nga tsoyason. Kʼoa nkjín xi tokʼia nrʼoé títjon je Énle Niná ya jña bichókatio (Mateo 13:19, 23). Nga nʼio tse kjoa tjíofaʼatojin je chjota xi xin naxinandá faʼaini, nda satío kon kʼianga fi kjoajtín xi satíoná. Nʼio nkjín xi i̱ tso: “Ñaki kjoakixi Niná tíjnajinno” (Mateo 11:28-30; 1 Corintios 14:25).

18, 19. Jósʼin kʼuínyalee chjota xi xin naxinandá faʼaini.

18 Kʼianga kʼuínyasonlee xi xin naxinandá faʼaini, machjén nga si̱nkjínlee tokoán kʼoa chósonnilee josʼin kʼuínyalee (Mateo 10:16; Proverbios 22:3). Kʼianga chja̱kaonajmiá, machjén nga ngasin nganda kuinóʼyalee. Tonga alikui koa̱n nga tʼatsʼe kjoa polítika chja̱kaonajmíñá. Kjuintjenngiaa je kjoafaʼaitsjen xi tsjoá je ndsʼee xi tjío ya sucursal kʼoa kao jmeni xi tso je chjotaxá. Tsa kʼoasʼiaan, alikui jme kjoa sʼe̱ná kʼoa alikui ʼya xi kjoa cha̱nijiaan. Je chjota xi xin naxinandá faʼaini, kjaʼaí kjaʼaí relijión tjínle kʼoa kjaʼaí kjaʼaísʼin tjíosíjchá yaole, kuinga machjénni nga jchaxkoán kʼoa kuenta sʼiaan josʼin síkjaʼaitsjen kʼoa jotjío kon. Tobʼelañá, toje ngale jokjoan najño xi bʼakjá je xi yánchjín. Kʼianga ʼmiyasonlee nʼio machjén nga si̱kuindaa je najño xi nichjén nga tsín kjoafaʼaitsjenle si̱katéngiaa.

19 Ñá xi chjotale Cristo maa, mená kuinyakoaa je chjota xi kjoa tjíofaʼatojin ninga je xi tsín testigole Jeobá ma. Kʼianga binyakoaa chjota, kui timangíntjenngiaa choa̱le je chjota samaritano xi kinchja̱ni je Jesús (Lucas 10:33-37). Nga ngisasa nda kuinyakoaa je chjota, kʼiaa nga kʼuínyasonlee je Énle Niná. Jngo xi chjotajchínga sʼin tíjna xi jenʼio nkjín chjota xi xin naxinandá faʼaini tíbasenkao, kʼoatso nga nʼio chjíle nga ndi̱to̱n kʼoaʼmilee nga testigole Jeobá maa. Kʼianga kuichochonlee koaan kʼoakʼuínlee nga kui xá kabichoñá nga kʼuínyalee je kjoachoya xi tsjoá Énle Niná. Nga tsínkui xá kabichoñá nga tjín xi kʼoailee.

KʼIANGA BAKOÁ KJOATSJOACHA NDASʼIN BICHÓMANI

20, 21. 1) Jósʼin bichómani nga bakolee kjoatsjoacha je xi xin naxinandá faʼaini. 2) Jmé xi kuitsoyaná je kjoaʼmiya xi ijngo.

20 Kʼianga bakolee kjoatsjoacha “je xi kjaʼaí naxinandá” faʼaini nʼio ndasʼin bichómani. Kataʼyala je choa̱le jngo tichjaa xi ya naxinandá Eritrea tsʼe. Je tichjaa jebi kʼoatso nga xin naxinandá tsakanga je xtile xi totʼatsʼe nga chjota kitjenngike. Nga koanskanni, ño xtile xi jin nichxin tsakʼetsoma ya ʼndekixí saʼnda nga kicho ya Sudán. Je tichjaa itsosa: “Je ndsʼee nʼio tjao tsabe je xtina, kitsjoale je tsojmi xi kiskine, najño, niʼya jña tsakationi kʼoa tsakinyakao xi tsʼe karro. Tojé testigole Jeobá xi kʼoasʼin nda kjoeya xínkjín, nga̱ tojngoo Niná bexkón ngatsʼi” (tʼexkiai Juan 13:35). *

21 Jósʼin kuinyakoaa je xtile ndsʼee xi xin naxinandá faʼaini. Je kjoaʼmiya xi ijngo kui kuitsoyaná jósʼin kʼoainganʼiolee familia jebi nga kao kjoatsjoa katasíxále je Jeobá.

^ párr. 2 I̱ kjoaʼmiya jebi, kui jchaa tʼatsʼe je chjota xi xin naxinandá fikatio, xi tsjionkon je niʼyale xi totʼatsʼe nga kjoajchán tjín ya ʼndele, tsa chjota fitjenngike kʼoa tsa jme kjoaxkón faʼatojin. Tsakui nichxin, tiya bationi kʼoa tsa xin naxinandá fikatio.

^ párr. 6 1 Juan 3:17, 18: “Tonga je xi tjínle ngayije xi machjénle xi tsʼe sonʼnde, kʼoa skoe̱ jngo ndsʼe̱ xi tsínle xi machjénle, kʼoa kʼoechjoale ni̱ma̱le, a tíjnajinntsjai ni̱ma̱le kjoatjaochale Niná. Ngatsʼio ʼndíxtina, ñaki nda tjaocha katama xíngiaa. Ali toʼén kuinókjoaa, tonga je kjoatjaocha xi kjoakixi xi sʼiaan”.

^ párr. 6 Chótsenlai je kjoaʼmiya xi “Koakolee kjoanda je xi xin naxinandále” ʼmi xi jaʼaitʼa je Xo̱n xi Bájinkonná xi tsʼe sá octubre nó 2016, pájina 3-8.

^ párr. 6 Proverbios 3:27: “Ali chʼaondaijin mai kao chjota xi machjénle nga kuisenkoai, kʼiatsa bichó nganʼioli nga koa̱n kʼoasʼiain”.

^ párr. 11 Kʼianga jesʼejinle xi chjotajchínga sʼin tjío, nga tjín ndsʼee xi xin naxinandá faʼaini. Tjínnele kui koaitjenngi je kjoafaʼaitsjen xi faʼaitʼa je libro Organizados para hacer la voluntad de Jehová, ya kapítulo 8 párrafo 30. Kʼianga koa̱n sikasénʼén ya jtín jña kinroani je ndsʼee, tjínnele koajinkon je sucursal kʼoa yaa tjen skínile pájina xi tíjnaná ya Internet ya jw.org. Tonga kʼoati koa̱n skónangile je ndsʼee xi tʼatsʼe je jtín jña kinroani kʼoa josʼin tsoyason. Kʼoasʼin skoe̱ni je xi chjotajchínga sʼin tjío josʼin tjíosíxále Jeobá.

^ párr. 14 Chótsenlai je kjoaʼmiya xi “Niʼyajin xi koa̱n nga jao nai sixále” kao “Tinʼiui tokuin, jé Jeobá koasenkaoli” ʼmi xi jaʼaitʼa je Xo̱n xi Bájinkonná xi tsʼe 1 sá abril nó 2014, pájina 17-26.

^ párr. 14 1 Timoteo 6:8: “Tsa tjínná xi chinee kao najño xi chʼakjá, tokʼoasʼin kʼoéjngotakoán”.

^ párr. 20 Juan 13:35: “Kʼuisʼin skoe̱ ngatsʼi nga jon nío chjotana, tsa kʼoasʼin matsjoachao xíngio”.