Ir al contenido

Ir al índice

Kuinyakoaa je xtile xijchá xi xin naxinandá faʼaini

Kuinyakoaa je xtile xijchá xi xin naxinandá faʼaini

“Tsínna kjoajin xi ngisa sʼe̱na kjoatsjoa joni tsa jebi, nga nrʼoenia nga je xtina kao kjoakixi tjíomani” (3 JUAN 4).

KJOAJNDA 20, 41

1, 2. 1) Jmé kjoa xi faʼatojin xti xi xin naxinandá faʼaini. 2) Jmé kjoachjonangi xi chótʼayajiaan i̱ kjoaʼmiya jebi.

JNGO ndsʼee xi Joshua ʼmi itso: “Je xijchána xin naxinandá jaʼaini, kʼianga sʼa ʼndí kjiʼe̱ kui nchja je én xi nokjoa ya niʼyana kao ya jinjtín”. Tonga kʼianga jetsakʼamje skuela Joshua, kui koanle je én xi nokjoa ya ʼnde jñani kicho. Itso: “Kʼianga jekoanskanni, likui tikoanjinnina jmeni xi faʼa ya kjoajtín kʼoa ñʼai koanna nga tsakakoa yaona jña jaʼaiña”. Nʼio nkjín xti xi kʼoama jokoan je Joshua.

2 Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, tsʼato 240 miyón chjota xi tsín tiya tjíoni ya ʼnde jña kitsin. Kʼiatsa xijchá mai kʼoa tsa xin jaʼaini, jósʼin kuisenkoai je xtili nga tsjoake katama Jeobá kʼoa nga kui kʼoakatasʼín xi ndatjín (3 Juan 4). Kʼoa jósʼin tsjoánganʼio je ndsʼee xi ngikʼa.

JON XI XIJCHÁ MAO NDA CHOA̱ TATIO

3, 4. 1) Jméni xi sʼin je xi xijchá ma nga nda choa̱ koatiole je ʼndíxtile. 2) Jméni xi tsín tjínnele sikjaʼaitsjen xi xijchá ma xi tʼatsʼe ʼndíxtile.

3 Jon xi xijchá mao, nda choa̱ tatiolao je ʼndíxtino kʼiatsa meno nga tosi tonda je Jeobá simiyo kʼoa koatio ngantsjai nichxin. Kʼiatsa kui títjon fasjao je kjoatéxomale Niná, je ʼndíxtino kʼoati sʼin tsanda je. Jé Jeobá sinʼiotʼa nga je tsjoále jmeni xi machjénle (Mateo 6:33, 34). ʼNdele nga kui kjoásjao je tsojmi xi tjín sonʼnde, tosa kui títjon xále Jeobá tʼiaon. Tokatamajngoni tokon jmeni xi tjínno, alijmejin xi mjetʼaon yaono. Tosa tʼenelao yaono nga sʼe̱no “kjoanyiná ya ngʼajmi”, xi tsonile, nga nda kuiyo ngixko̱n Jeobá, ʼndele nga tse tao̱n sʼe̱no kʼoa nga chjota kʼoasjengʼano (tʼexkiai Marcos 10:21, 22TNM;  * Juan 12:43).

4 Tikʼayalao nichxin je ʼndíxtino. Kʼoatʼinlao nga nʼio tsjoa tjío tokon nga je Jeobá tjíosíxále, nga tsínkui tjíofitjenngi jmeni xi tjín sonʼnde, nga tao̱n sʼe̱le kʼoa nga jon kuinyakaono. Ali kʼoajinsʼin nikjaʼaitsjaon nga tjínnele je ʼndíxti sixá nga koa̱njngíʼano. Tikjaʼaitsjaon nga tsín “machjén nga je xti kʼoetjao tʼatsʼe xijchále” tosaa kuinga “je xijchále kʼoetjao xi tʼatsʼe xti” (2 Corintios 12:14).

ALI BʼAIʼNDEJION NGA JE ÉN XI NOKJOAO BATÉCHJOANO

5. Ánni machjénsíni nga je xi xijchá ma ntsjaintsjai kjoakaona̱jmíni je ʼndíxtile xi tʼatsʼe Jeobá.

5 Je Biblia tongini kʼoakitso nga ya naxinandále Jeobá kjoaʼasʼenjin je chjota xi kjaʼaí kjaʼaí én male “xi nokjoa ngakjijnda naxinandá” (Zacarías 8:23). Jon xi xijchá mao, tsa tsín nda majinle je ʼndíxtino je én xi nokjoao, ñʼai koa̱nno nga kʼuínyalao je Énle Niná. Jé ʼndíxtino xi ngisa machjén nga kʼuínyalao. Kʼoa nga koa̱n koatio ngantsjai nichxin machjén nga koa̱nle xi tʼatsʼe Jeobá (Juan 17:3). Kuinga ntsjaintsjai chja̱kaonajmísíño xi tʼatsʼe Jeobá (tʼexkiai Deuteronomio 6:6, 7). *

Jé ʼndíxtino xi ngisa machjén nga kʼuínyale je Énle Niná

6. Jósʼin kuinyakao je xti kʼiatsa koa̱nle je én xi nchja̱ je xijchále (chótsenlai sén xi fitsʼiani kjoaʼmiya jebi).

6 Tsakui nichxin je ʼndíxtino kui koa̱nle je én xi nokjoa ya ndʼiaskuela jñani tjíoma kʼoa tsa je én xi nchja̱ xi kjaʼaí chjota. Tonga tokʼiaa nga tsín cha̱jinle je én xi nokjoao kʼiatsa kʼoasʼin ngano nga ntsjaintsjai chjakaonajmío. Kʼiatsa je ʼndíxtino koa̱nle je én xi nokjoao, ngisaa choa ñʼai koa̱nle nga kjoakaonajmíno kʼoa nga kʼoakuitsono jotjío kon. Kʼianga nkjínsa én koa̱nle ngisaa koasenkao nga ngotjo koa̱njinnile tsa jmeni kao josʼin síkjaʼaitsjen xi kjaʼaí chjota. Xi ijngosani, ngisaa koa̱nle nga nda kuitsoyason. Je Carolina, jngo tsoti xi xin naxinandá jaʼaini je xijchále itso: “Nʼio tsjoa tjínna nga ya tijnajian jngo jtín jñani kjaʼaí én nokjoa. Kʼoa tsjoa mana nga tsjoanganʼioa jñani ngisa machjén je xi tsoyason Énle Niná”.

7. Jméni xi koa̱n sʼin je xi xijchá ma kʼiatsa tsín majinle je ʼndíxtile je én xi nchja̱.

7 Je xtile chjota xi xin naxinandá faʼaini, tobijbi tjoéle josʼin ngale je chjota jñani bichókatio kʼoa kui male je én xi nchja̱ je chjota xi ya tsʼe. Tsakui nichxin ya kjuinroani nga tsín tikoanmenile je xti nga kui kuinchja̱ je én xi male xijchále. Kʼiatsa kʼoakjima je ʼndíxtino, a kʼoénelao yaono nga kui chótʼayao je én xi ngisa majinle. Koaan kuinyakao je ʼndíxtino nga chjotale Cristo koa̱n kʼiatsa jchao jmé xi fáonajmíni, jmé xi bʼétsaojinkao kʼoa jósʼin bʼénda tareale. Kʼoa ngisaa nda kuiyankao kʼiatsa chja̱kaonajmío je maestrole. Kʼianga kjaʼaí én chotʼayá, nichxin tjenkao, nganʼio machjénle kao kjoanangitokon. Tonga nʼio chjíle nga kʼoanʼia. Tobʼelañá, tsa jngo ʼndíxtino xi koa̱njtaya, a tsí kʼoénelao yaono nga chótʼayao je én seña nga koa̱n chja̱kaonajmío. Tikʼoasʼinni, tsa je ʼndíxtino xi ngisa nda majinle xi kjaʼaí én, a tsí kʼoati machjén nga kʼoasʼiaon. *

8. Jósʼin koa̱n kuinyakao je ʼndíxtile xijchá xi tsín nanda male je én xi nokjoa jñani tjío.

8 Tjínkʼa xijchá xi xin naxinandá faʼaini, xi ñʼai male nga fákaonajmí je ʼndíxtile kʼianga jekjaʼaí én male. Tochale ñʼai koa̱nle nga kuitsoyale je Énle Niná (2 Timoteo 3:15). Tsakui nichxin kui kjoa tibitjatojion. Ninga kʼoalani kjima, koaan kuinyakao je ʼndíxtino nga katabe xi tʼatsʼe Jeobá kʼoa nga tsjoake katama. Jngo xi chjotajchínga sʼin tíjna xi Shan ʼmi, itso: “Tojé mana kisijchánajin, alikui nanda koanle je én xi nokjoaijin kao tichja, kʼoati tsín nda koannajin je én xi nchja̱. Tonga nga tsaʼyaijin nga kotʼaya, nga bʼétsʼoa kʼoa nga bʼénele yaole nga síkatíojtínnajin nga chotʼayaijin je Énle Niná, koanjinnajin nga nʼio chjíle nga ʼyaa xi tʼatsʼe Jeobá”.

9. Je xi jao koya én male ʼndíxtile, jméni xi sʼin nga kuitsoyale Énle Niná.

9 Tjínkʼa je ʼndíxti xi machjén nga jao én sa̱kóyanile xi tʼatsʼe Jeobá. Ánni. Kuinga ya ndʼiaskuela kui én male je én xi ya nokjoa, kʼoa ya niʼyale kui én male je én xi nchja̱ xijchále. Kuinga tjínkʼani je xijchá xi jao koya xo̱n, grabación kʼoa kao video síchjén. Alikui jao tjínná nga je xijchá xi xin naxinandále, machjén nga kuinyakao je ʼndíxtile nga miyole Jeobá katama.

JÑÁNI KOA̱N KOAI JE KJOAJTÍN

10. 1) ʼYáni xi kjinele nga skoéjin jñá jtínni nga koa̱n koai je familia xi xin naxinandá faʼaini. 2) Jméni xi sʼin je xi jko̱ tíjnale yaniʼya nga kjesa kjoejinjin jmeni xi sʼin.

10 Kʼiatsa kjin male je ndsʼee xi xin naxinandá faʼaini jñani tjío je ndsʼee xi tikuini én nchja̱ je én xi male, koaan ya koai ya jtín xi kui én nokjoa jñani kabichókatio (Salmo 146:9). Tonga tsa tíjnachrian jngo jtín xi kui nchja̱ je én xi male, jé xi jko̱ tíjnale yaniʼya kjinele skoéjin jñáni nga ngisa skénndiaale nga koai je familiale. Tonga nga kjesa kjoejinjin jñani koai, tjínnele nga nʼio nda skósonnile kʼoa nga je Jeobá sijéle nga katabándiaale. Xi ijngosani, tjínnele nga kjoakaonajmí je chjoónle kʼoa kao ʼndíxtile (1 Corintios 11:3). Jméni xi tjínnele kuenta sʼin. Jmé kjoafaʼaitsjen xi faʼaitʼa Biblia koasenkao nga nda skoéjin jmeni xi sʼin.

Jé xi nʼai ma tjínnele skoéjin jñáni jtín nga ngisa skénndiaale nga koai je familiale

11, 12. 1) Jókji binyakao je xti je én xi nokjoa kʼianga sʼejna je kjoajtín. 2) Ánni nga kai kʼasínile je xti nga kui koa̱nle je én xi male xijchále.

11 Je xi xijchá ma tjínnele kuenta sʼin jmé kjoanni xi machjénle je ʼndíxtile. Kʼianga nda koa̱njinle je Énle Niná je ʼndíxti, alikui tokui xi machjénle jmeni xi sakóya ya kjoajtín. Tonga tsa ya koai ya jtín jñani ngisa nda majinle je én xi nokjoa, ngisajin ngotjo koa̱njinnile. Tsa tsín majinle jmeni xi faʼa ya kjoajtín, ñʼaijin koa̱nle nga koa̱njinle je Énle Niná (tʼexkiai 1 Corintios 14:9, 11). * Kʼianga kʼoakuitso je ʼndíxti josʼin síkjaʼaitsjen kʼoa jotjío kon, alikui machjén nga kui én sichjén je én xi nchja̱ saʼnda nga sʼa ʼndí. Tjínkʼa xi kui síchjén je én xi nchja̱ xijchále nga tsjoá comentariole kʼoa tsa jmeni xi bʼakaole nga faʼa ya kjoajtín. Ninga kʼoalani sʼín, alikui ñaki kui kʼoatso josʼin síkjaʼaitsjen kʼoa jotjío kon.

12 Tonga ali tsa tokuijin je én xi binyakao je xti tʼatsʼe jmeni xi tjín ya jinni̱ma̱le kʼoa josʼin síkjaʼaitsjen. Je ndichja Joshua xi jenása kanikʼaxkiaa, xi Esther ʼmi, itso: “Xi tsín binyaxinle je xti, kui je én xi nchja̱ xijchále, je kostumbre xi tjínle kʼoa kao relijiónle”. Kʼiatsa je xti tsín tsoya jme kostumbre xi tjínle je xijchále, tsakui nichxin kʼoati tsín mele nga koa̱nle je én xi male xijchále kʼoa kao relijión xi tjínle. Jméni xi sʼin je xi xijchá ma kʼiatsa kʼoasʼín je xtile.

13, 14. 1) Ánni nga kisikʼantjaiyani je jtín jña ki jngo familia. 2) Jméni xi kisʼin xijchá jebi nga tosi tonda nʼio kisatio kjoamakjainle.

13 Je xijchá xi chjotale Cristo ma, tjínnele nga nʼio kuenta sʼin jmeni xi machjénle je ʼndíxtile tikʼoajinni nga to yaole koaini (1 Corintios 10:24). Je nʼaile Joshua kao Esther, xi Samuel ʼmi, kʼoatso nga je kʼoa kao chjoónle nʼio kuenta kisʼin jñánile je én xi ngisa majinle je xtile kʼianga kotʼaya je Énle Niná. Kʼoati kisijéle Jeobá nga katatsjoále kjoachjine jmeni xi koa̱n sʼin. Tonga tsínkjoan kʼoasʼin kichomani josʼin koanmele. Je Samuel itso: “Kʼianga tsaʼyaijin nga tsín nanda majinle ʼndíxtinajin je én xi nokjoa nga sʼejna kjoajtín, xin jtín tsangínjin. Ñatjen tsangínníjin kjoajtín kʼoa ñatjen tsakʼinyasonníjin. Kʼoati kinokjoalaijin je ndsʼee nga kichokjen ya niʼyanajin kʼoa nga tsangikʼetsaojinjin. Kui jebi xi tsakinyakao je ʼndíxtinajin nga ngisa nda tsabexkon je ndsʼee kʼoa nga ñaki jo nʼaile kʼoa jo miyole sʼin tsabe je Jeobá. Kui jebi xi ngisa chjíle tikʼoajinni nga kui koa̱nle je én xi manajin”.

14 Kʼianga nʼio kisatio kjoamakjainle, je Samuel kao chjoónle ki jñani satío je kjoajtín xi énle nokjoa. Itso: “Ningalani nʼio tse xá tjínnajin kʼoa ningalani nʼio kijtanajin. Nʼio bʼailaijin kjoanda je Jeobá, nga̱ kisichikontʼainnajin nga kʼoakinʼiaijin. Nga jan ʼndíxtinajin ñaki to xále Niná tjíosʼín ndʼaibi”.

JMÉNI XI KOA̱N SʼIN JE XTI

15. Ánni kʼoasʼin kisikjaʼaitsjenni jngo tichjaa nga ngisa nda sixále Niná tsa ya koai jngo jtín jñani kui nokjoa je én xi ngisa majinle.

15 Kʼianga jemajchínga je xti, tsakui nichxin skoe̱ nga ngisa nda sixále je Jeobá tsa ya koai jngo jtín jñani kui nokjoa je én xi ngisa majinle. Kʼiatsa kʼoasʼin je xti, je xi xijchá ma alikui tjínnele kʼoasʼin sikjaʼaitsjen nga je xti tsín timenile ya koatiokao. Jngo tichjaa xi Kristina ʼmi, itso: “Ninga koanjin choana je én xi nchja̱ xijchána, tsín nanda koanjinna jmeni xi faʼa ya kjoajtín. Kʼianga 12 nóna, kiña jngo kjoajtíntse xi kisʼejna xi kui én nokjoa jñani tiyuijin. Ya kjoajtín jebi, kʼiaa koanjin títjonna jotjínni xi kjoakixi. Xi ijngosani, kʼianga tsakʼetsʼoale Jeobá kao je én xi nchja ya ndʼiaskuela, ñaki ni̱ma̱na kinroajinni jmeni xi kixinle” (Hechos 2:11, 41). Kʼianga jexjaʼaonjan nóle je Kristina, tsakjákaonajmí je xijchále nga kʼoakitsole nga ya koai ya jngo jtín xi kui én nokjoa je én xi nokjoa jñani tjío. Itso: “Kʼianga kui koanna je én xi nokjoa ya ndʼiaskuela, kui xi tsakasenkaona nga kʼoakisʼian”. Kʼianga jekoanskanni, je Kristina precursor regular koan kʼoa kui xi ngisa tsjoa tsakʼé kon.

16. Ánni nga tsjoa tjínsínile je Nadia nga ya ki ya jtín xi kjaʼaí én nokjoa.

16 Kʼiatsa sʼa xti, a yaa meli kʼuín ya jngo jtín xi kui én nokjoa ya jñani tijnai. Kʼiatsa jaon. Chjónangilai yaoli ánni nga ya menili kʼuín. A kuinga ngisa koa̱nmiyui je Jeobá (Santiago 4:8). A kuinga tsín meli nga je xijcháli sikuindali, axo kuinga tsín bʼenelai yaoli ya jtín jñani tijnai. Je Nadia, xi ya Betel tísíxá, itso: “Kʼianga sʼa xtijin kao je xtindsʼe, koanmenajin ya tsangínjin jngo jtín xi kui én nokjoa jñani tiyuijin”. Tonga je xijchále koanjinle nga tsín tinʼio koa̱nmiyoni je Jeobá kʼiatsa ya koai. Je Nadia itso: “Ndʼaibi, nʼio bʼailaijin kjoanda je xijchánajin nga kʼoasʼin tsakʼénele yaole nga kitsoyanajin je én xi nchja̱ kʼoa nga kitsjoaʼndenajin nga ya tsangínjin ya jtín xi kjaʼaí én nokjoa. Kui xi ngisa nda kisikatíonajin kʼoa xi tsakasenkaonajin nga tsakʼinyalaijin je chjota nga katabe xi tʼatsʼe Jeobá”.

JÓSʼIN TSJOÁNGANʼIO JE NDSʼEE XI NGIKʼA

17. 1) ʼYáni xi tsakánele Jeobá nga kuitsoyale je ʼndíxti. 2) Jméni xi koa̱n sʼin je xi xijchá ma kʼiatsa nganʼio sijé nga kuitsoyale je ʼndíxtile.

17 Je Jeobá, jé tsakánele xi xijchá ma nga kuitsoyale ʼndíxtile jokjoantjínni xi kixi. Ali tsa jejin xi pajchá kʼoa xi majchá ma kjinele xá jebi kʼoa ni kjaʼaí chjotajinla (tʼexkiai Proverbios 1:8; * 31:10, 27, 28 *). Je xijchá xi xin naxinandá faʼaini, kʼianga tsín bexkon je én xi nokjoa ya jñani bichó, tsakui nichxin nganʼio machjénle josʼin kuitsoyale je xtile. Kʼianga nganʼio sijé xijchá jebi alikui xi tsonile tsa ndái koatiole je xá xi kjinele. Je nganʼio xi kʼoaile kui xi koasenkao nga nda koakoyale ʼndíxtile je “kjoa xi tsoya Niná” (Efesios 6:4). Tobʼelañá, koaan sijéle kjoafaʼaitsjen je xi chjotajchínga sʼin tjío jmeni xi koa̱n skótʼaya nga kotʼayajtín Énle Niná ya niʼyale. Kʼoati koa̱n sijéle kjoafaʼaitsjen nga nda skoéjin ʼyani xi simiyo je xtile.

Je ʼndíxti kao xi xijchá ma nʼio binyakao kʼianga símiyo je ndsʼee (Chótsenlai párrafo 18 kao 19)

18, 19. 1) Jósʼin je ndsʼee nga kuinyakao je ʼndíxtile xijchá xi xin naxinandá faʼaini. 2) Jmé xi tosi tonda sʼin je xi xijchá ma.

18 Kʼianga koa̱n kuinyakao ʼndíxtile je xi xijchá ma, koaan kuinchja̱le je xi kjaʼaí familia nga skótʼayajtín Énle Niná ya niʼyale. Nʼio nkjín je xti xi ngisa mataja kjoamakjainle kʼianga ñatjen fitsoyason kao je ndsʼee xi kjaʼaí kʼoa tsa jme xá xi ñatjen kʼoasʼin (Proverbios 27:17). Je Shan, xi jenása kanikʼaxkiaa, itso: “Je ndsʼee nʼio tsakáyaxki̱na ngantsjai, tsee kjoafaʼaitsjen kisokona kʼianga tsakinyakaona nga tsakʼenda je kjoanokjoayana. Kʼoa nʼio tsjoa kisʼe tokoan kʼianga ñatjen tsakʼetsaojinjin”.

19 Kʼianga kuinyakao ndsʼee je ʼndíxtile xijchá xi xin naxinandá faʼaini, tjínnele kʼoakuitsole nga katabexkón je xijchále. Jósʼin kuinyakao. Je ndsʼee koaan nda kuinchja̱ni tʼatsʼe xijchále je xti kʼoa nga kuenta sʼin nga je xijchá kjinele nga kuitsoyale xtile. Kʼoa nga ya tjíokao xti jebi, je ndsʼee tjínnele sikuinda yaole nga tsínkui kʼoasʼin jmeni xi chʼaosʼin skoe̱ je xi ya tjío jinjtín kʼoa tsa xi kjaʼaí chjota (1 Pedro 2:12). Ningalani nganʼio sijé xijchá jebi, tojo je kjinele nga kuitsoyale je ʼndíxtile Énle Niná. Kʼoati tjínnele skoe̱ jósʼin tíbʼainganʼiole je ʼndíxtile.

20. Je xi xijchá ma, jósʼin kuinyakao ʼndíxtile nga je Jeobá katasíxále.

20 Jon xi xijchá mao, tijélao nganʼio je Jeobá kʼoa tosi tonda tʼenelao yaono jokji tjen kʼoakoa̱nno (tʼexkiai 2 Crónicas 15:7). * Kui ngisa kuenta tʼiaon je kjoamiyo xi tjínle ʼndíxtino xi kao Jeobá. Ngasin nganda tʼinyalao nga katabichókajin ni̱ma̱le je Énle Niná. Ñaki kʼoatʼao tokon nga koa̱n choʼndale Jeobá koa̱n je ʼndíxtino. Kʼianga kʼoasʼin koaitjenngi jmeni xi tso je Biblia kʼoa nga skénngi je choa̱ xi tibatio, kʼoati sʼe̱ tokon jokisʼe kon je pastro Juan, nga i̱ kitso: “Tsínna kjoajin xi ngisa sʼe̱na kjoatsjoa joni tsa jebi, nga nrʼoenia nga je xtina kao kjoakixi tjíomani” (3 Juan 4).

^ párr. 3 Marcos 10:21, 22: “Je Jesús kiskotsenʼa, tsakakóle kjoatsjoacha kʼoa kitsole: Ijngosa koya xi chali nga sʼiain. Tʼin, tatenai ngayeje xi tjínli kʼoa tʼailai je xi ma̱ tjío, kʼoa sʼeeli kjoanyiná ya ngʼajmi, kʼoa nroatjennginái. Tonga nʼio ba koanle nga kʼoatsakʼinle kʼoa nʼio ba tjínle nga ki, nga̱ nʼio nkjín tsojmi tjínle”.

^ párr. 5 Deuteronomio 6:6, 7: “Je én jebi xi kʼoasʼin tibʼenele ndʼaibi tjínneli ya kʼoéjnajin ni̱ma̱li, kʼoa tjínneli nga koakoya kjitʼalai je xtili kʼoa nga kui cho̱bayaño kʼianga tijnai niʼyali, kʼianga ndiaa titomjeyai, kʼianga sojnai kʼoa kʼianga bisotjain”.

^ párr. 7 Chótsenlai rebista ¡Despertad! xi tsʼe marzo de 2007, ya pájina 10-12, jñani “Usted puede aprender otro idioma” tso.

^ párr. 11 1 Corintios 14:9, 11: “Kʼoatisʼinni nga jon, tsa kao nijaon nokjoanio én xi tsín jme tsoyani, jósʼin kuinóʼyanile jme xi nokjoao, nga tokuinókjoa jinsáon. Tonga tsa an tsín ʼbe jotso je én, kʼoasʼin chjota xi xin ʼndele koa̱n nga an xi tʼatsʼe je xi kʼoasʼin nchja̱. Kʼoa je xi nchja̱ chjota xi xin ʼndele koa̱n tʼatsʼan”.

^ párr. 17 Proverbios 1:8: “Tinóʼyai, ʼndítá, je kjoabichakjáyale nʼaili, kʼoa ali chʼasjengijin josʼin bándiaali je na̱li”.

^ párr. 17 Proverbios 31:10, 27, 28: “ʼYáni xi koa̱nsjaile jngo chjoón xi nʼio nda sʼín. Ngisaa nʼio chjíle tikʼoajinni je coral. Kuenta sʼín je xá xi tjín ya niʼyale. Kʼoa alikui tokjoatjao kjien. Binyatjeen je xtile kʼoa jótondali, tsole; bisótjeen je xʼinle kʼoa bʼasjengʼa”.

^ párr. 20 2 Crónicas 15:7: “Tonga jon, tajajin katamao kʼoa ali nikinroajenjion tokon, nga̱ tsee kjoanda sʼe̱no tʼatsʼe xáno”.