Ir al contenido

Ir al índice

Jon xi sʼa xtio tiyotajalao je Na̱i

Jon xi sʼa xtio tiyotajalao je Na̱i

“Joni tsa sondado tingajon yaono ngayije ki̱cha̱ xi tsʼe Niná, jméni nga koa̱nsíni nga kuiyotajalao kjoamañale je na̱i” (EFES. 6:11)

KJOAJNDA 79, 140

1, 2. 1) Ánni nga tjíosíkinjeni je xi sʼa xti nga tjíokjántʼakao je Na̱i kʼoa kao ánkje tsʼen (chótsenlai sén xi faʼaitʼa ibi). 2) Jméni xi chótʼayajiaan i̱ kjoaʼmiya jebi.

JE PASTRO Pablo kʼoakitso nga je chjotale Cristo yaa mangóson jngo sondado. Jngoo kjoajchán tjínná. Tonga je xi tibixkantʼakoaa ali tsa chjotajin, kao je Na̱i kʼoa kao ánkje tsʼen. Jengisa be josʼin kján je kjoajchán. Tsakui nichxin kʼoasʼin nikjaʼaitsjeen nga tsín kuinje̱ná je kjoajchán jebi. Kʼoa ngisaa je xi sʼa xti, tsakui nichxin kʼoasʼin sikjaʼaitsjen nga tsín kuinjele nga skaan kao je kontra xi tjínná. Tonga koaan sikinje, nga̱ jé Jeobá tsjoánganʼiole. Kʼoa xi ijngosani, nga ya mangóson je sondado, tsa kʼoakjá ngayeje xi tʼatsʼe Niná nroani koaan sikinje (tʼexkiai Efesios 6:10, 11). *

2 Kʼianga kui choa̱ jebi kisichjén je Pablo, tsakui nichxin kui kisikjaʼaitsjen jokjoan xi tsakʼakjá je sondado romano (Hech. 28:16). I̱ kjoaʼmiya jebi kui chótʼayajiaan tʼatsʼe choa̱ xi kisichjén je Pablo. Kʼoati jchaa jotso kʼa je xi sʼa xti tʼatsʼe je kjoa xi sʼele kʼoa kao je kjoanda xi sokóle nga bʼakjá ngayeje xi tʼatsʼe Niná nroani.

A kichʼakjání ngayeje xi tʼatsʼe Niná nroani

“NDA TʼEKJÁO XJOA̱XÍNKJÁNDIANO XI NGOYALE XI ÑAKI KʼOATJÍN”

3, 4. Jósʼin mangóson jmeni xi tsoya je Biblia kao je xjoa̱xín xi tsakʼékjá je sondado romano.

3 (Tʼexkiai Efesios 6:14). * Je xjoa̱xín xi tsakʼékjá je sondado romano ki̱chaa kisatiotʼale xi tsakasenkao je kjándíale, kʼoa kʼoati ya kitsoanʼioni je najñoki̱cha̱ xi tsakákjá ʼme̱le. Kʼoa kʼoati kisatiotʼale je xi jo nʼó kjoan xi nʼio taja nga koan ya tsakʼa je espada. Kʼianga ñaki nda tsakʼékjá je xjoa̱xínle jngo sondado, ñaki tjínjngo kon nga ki je kjoajchán.

4 Tikʼoasʼinni, joni jngo xjoa̱xín xi bʼekjá, jmeni xi majinná nga chotʼayá je Énle Niná basenkaoná nga tsínkui bʼanachaná je kjoaʼmiya ndiso (Juan 8:31, 32; 1 Juan 4:1). Kʼianga sa tsjoacha sa tsjoacha koaan je Énle Niná, ngisaa choa ñʼai koa̱nná nga kʼoasʼin kjuinkoaa yaoná jotso je kjoatéxomale Niná, xi najñoki̱cha̱ tsoyanile (Sal. 111:7, 8; 1 Juan 5:3). Xi ijngosani, tsa nda majinná jmeni xi tsoya je Énle Niná, ngisaa choa ñʼai koa̱nná nga si̱toánntjé (1 Ped. 3:15).

5. Ánni nga tjínnenile én kixi kuinókjoaa ngantsjai.

5 Kʼianga ñaki nda tjíkjáná je xjoa̱xínkjándianá “xi ngoyale xi ñaki kʼoatjín”, kʼoasʼin mangínkoaa yaoná jotso je Énle Niná kʼoa kui kʼoabixoán ngantsjai je xi kixi. Ánni nga tsín kixi tíjnasíni tsa kʼoéndisoaa. Kuinga kui énndiso síchjén je Na̱i kʼianga bʼanachale je chjota. Je xi bʼéndiso tijé síkiʼaonni yaole kʼoa kʼoati síkiʼaon je xi kjaʼaí (Juan 8:44). Ningalani chjotajée maa, bʼenelee yaoná nga tsín énndiso nokjoaa (Efes. 4:25). Tsakui nichxin sakʼoa ñʼai koa̱nná nga én kixi kuinókjoaa ngantsjai. Jngo tsoti xi Abigail ʼmi, xi 18 nóle, itso: “Sakʼoaa kʼoasʼin nikjaʼaitsjeen nga tsín nʼio machjén nga énkixi kuinókjoaa, ngisaa kʼianga kjenndiaaná nga bʼendisoaa”. Ánni nga bʼénenile yaole nga tsín bʼéndiso. Je Abigail itso: “Nda sʼe tokoan ngixko̱n Jeobá, kʼoa je xijchána kʼoa kao miyona be nga chjotakixiña”. Kʼoa ijngo tsoti xi 23 nóle, xi Victoria ʼmi, itso: “Kʼianga bʼeyanajmiá kʼoa nitoánntjé je kjoamakjainná, sakʼoaa to ʼyasinná. Tonga nga kʼoanʼia, ngisaa nda sʼe tokoán, ngisaa machriantʼalee je Jeobá kʼoa bexkónná je chjota”. Jon xi sʼa xtio, nʼio chjíle nga ñaki “nda tʼekjáo xjoa̱xínkjándiano xi ngoyale xi ñaki kʼoatjín”.

Xjoa̱xínkjándianá xi jngoyale xi ñaki kʼoatjín (Chótsenlai párrafo 3 saʼnda 5)

“NAJÑOKI̱CHA̱ XI NGOYALE KJOA XI TJÍNLE KJOAKIXI”

6, 7. Jósʼin mangóson je kjoatéxomakixi kao je najñoki̱cha̱.

6 Kʼianga siglo 1, je xi tsakájtsa ʼme̱le je sondado romano, ki̱chaa koanndani, kʼoa najñoki̱cha̱ tsole je Biblia. Kiti xkoaa kjoan je ki̱cha̱ xi kisikʼotjijon yaole kʼoa kʼoati kiti xkoa̱ kjoan je ki̱cha̱ xi tsakájtsa sonxjale. Kʼoa xjoa̱xín je nʼó xi tsakʼénʼioni. Ningalani ngisa ñʼai koanle je sondado nga ngisa ngotjo kisikjanni kʼianga kiskan, tonga kʼoati tsakasenkao nga tsín ki̱cha̱ espada kʼoa kao flecha jaʼatosʼenjin je ni̱ma̱le. Kuinga nʼio kuenta kisʼinni ngantsjai nga ñaki nda tsakʼénʼio je najñoki̱cha̱ xi tsakʼakjá.

7 Je kjoatéxomakixile Jeobá síkuindaa je ni̱ma̱ná, kʼoa yaa mangóson je najñoki̱cha̱ xi tsakʼakjá je sondado (Prov. 4:23). Jngo sondado tsínjin sikʼantjaiya je najñoki̱cha̱le kʼoa kui kʼoakjá jngo xi ngisa choa taja je ki̱cha̱ xi koanndani. Tikʼoasʼinni tsanda ñá, tsínjin si̱kʼantjaiyaa je kjoatéxomale Niná kʼoa totsaan kjoafaʼaitsjen si̱chjén. To choaa tjen bichó je kjoafaʼaitsjenná kʼoa alikui koa̱nná nga toñá si̱kuindaa yaoná (Prov. 3:5, 6). Kuinga nʼio tjínnile kjoandosin nga kjitʼa chótʼaa tsa ñaki nda kichʼakjá je najñoki̱cha̱ná, xi tsonile, tsa kʼoasʼin timangíntjenngiaa je kjoatéxomale Niná.

8. Ánni nga nʼio chjínile nga si̱tjosoán je kjoatéxomale Jeobá.

8 A sakʼoaa kʼoasʼin nikjaʼaitsjain nga ai tíjna je kjoatéxomale Niná kʼoa nga tsín tsjoáʼndeli jmeni xi meli sʼiain. Je Daniel, jngo ti xi 21 nóle, itso: “Je maestrona kʼoa kao je xti xi ñatjen fia skuela to bijnokena nga kui kʼoasʼian jmeni xi tso je Biblia. Kisʼee nichxin nga tsín nda kisʼe tokoan kʼoa kisibale yaona”. Jméni xi tsakasenkao. Je Daniel itso: “Nga jeki nichxin tsaʼbeña nga tse kjoanda sokóná kʼianga nitjosoán je kjoatéxomale Jeobá. Tjínkʼa je xti xi ñatjen fia skuela xi droga kisken kʼoa kisikatío je skuela. Chʼaosʼin kichomani nga kʼoakisʼin. Je Jeobá nʼio ndasʼin síkuindaná”. Jngo tsoti xi 15 nóle, xi Madison ʼmi, itso: “Ñʼai mana nga sitjosoan jmeni xi tso je Jeobá kʼoa kʼoati ñʼai mana nga tsínkui kʼoasʼian jmeni xi sʼín je xti xi ñatjen fia skuela”. Jméni xi tíbasenkao. Je Madison itso: “Kui sikjaʼaitsjen nga jaʼaínle Niná yʼa kʼoa nga kui síchjén je Na̱i jmeni xi satíobasenna kʼianga sikʼajenle je kjoamakjainna. Kʼianga tsín ya kaya je che̱n xi batíobasen je Na̱i, nda sʼe tokoan”.

Najñoki̱cha̱ xi jngoyale kjoakixi (Chótsenlai párrafo 6 saʼnda 8)

“TJAYAO NDSO̱KO JE JTÉ XI NGOYALE NGA TIYONDAO XI TʼATSʼE JE ÉNNDA XI TSJOÁ XI NYʼÁN TJÍN”

9-11. 1) Jmé jténi xi fayaa xi chjotale Cristo maa. 2) Jméni xi machjén nga sʼiaan kʼianga nda sa̱tío tokoán kʼianga kʼuínyasoán.

9 (Tʼexkiai Efesios 6:15). * Je sondado xi tsín kjiale je jtéle kʼianga ki kjoajchán, alikui tíjnanda nga kiskan. Je jté xi kisichjén je sondado jan koya xjoa̱xín kjoandani xi ñaki ndasʼin kisʼeya je ndso̱ko̱. Nʼio taja koan kʼoa nʼio ndasʼin faya.

10 Je sondado jté tsakáya kʼianga ki je kjoajchán, kʼoa ñá xi chjotale Cristo maa joxi tsoyanile nga fayaa je jténá kʼianga ʼmiyasoán je én xi kjoanyʼán tjenkao (Is. 52:7; Rom. 10:15). Ninga kʼoalani, tojo machjénná je kjoanʼiojin kʼianga ʼmiyasoán. Jngo ti xi 20 nóle, xi Bo ʼmi, itso: “Tsokjonña ngasʼa kʼianga Énle Niná fakaonajmíña je xti xi ñatjen fia skuela. Masoana. Alikui ʼbe ánni nga kʼoakisʼeni tokoan. Tonga ndʼaibi, nʼio tsjoa sʼe tokoan nga xinyale je Énle Niná je xti xi kʼoati tjín nóle jotjín nóna”.

11 Nkjín xti xi kʼoatso nga ngisa tsjoa satío kon kʼianga tsoyason tsa títjonkjoanla bationda. Jméni xi koa̱n sʼiain nga kuijnandai. Jngo tsoti xi Julia ʼmi, xi 16 nóle, itso: “Kʼianga fia je skuela, bʼaña ngantsjai je xo̱n xi Énle Niná yʼangini, kʼoa nrʼoele nga tsoya josʼin síkjaʼaitsjen kʼoa josʼin makjainle je xti xi ñatjen fia skuela. Kui xi basenkaona nga sikjaʼaitsjenjian jmeni xi koa̱n kuinyakao. Tsa nda koatejnanda, kui fakaoña jmeni xi nʼio nda kuinyakao”. Ijngo tsoti xi 23 nóle, xi Makenzie ʼmi, itso: “Nga nda chjota maa kʼoa nga noʼyalee je xti xi ñatjen mangián skuela, majinná jmeni xi makjáojinle. Kui kuenta sʼian je xo̱n xi bʼasje naxinandále Niná xi tʼatsʼe xti nchja̱ni. Kʼoa kui bakole jmeni xi tso je Biblia kʼoa tsakuije̱ jmeni xi faʼaitʼa ya jw.org”. Tojosʼin tiʼyaa, kʼianga ñaki nda biyondaa nga ʼmiyasoán yaa mangóson joni tsa jngo jté kjianá xi ñaki nda sʼená.

Je jté xi jngoyale nga tiyondaa (Chótsenlai párrafo 9 saʼnda 11)

“KI̱CHA̱ XI BÁJCHXOCHJOA YAONO XI NGOYALE JE XI MAKJAINNÁ”

12, 13. Jmé kjoani xi batíobasenná je Na̱i, xi ya mangóson “je flecha xi títi”.

12 (Tʼexkiai Efesios 6:16). * Je ki̱cha̱ xi tsakinyáchjoale yaole je sondado nʼio yʼai koankjoan, tsakʼéchjoale tjen sonxjale saʼnda tjen xkóle. Kui xi tsakinyakao nga tsín kisikiʼaon je ki̱cha̱ espada, flecha kʼoa xi kjaʼaísanile.

13 Je Na̱i kʼoati énndiso báne je Jeobá, kʼoa nga kʼoasʼín, ya Biblia kʼoatso nga kui basén “je flecha xi títi”. Tobʼelañá, kʼoatso nga tsín tsjoakená je Jeobá kʼoa nga tsín mandosinle xi tʼatsaan. Jngo tsoti xi 19 nóle, xi Ida ʼmi, itso: “Me tongantsjai nga kʼoasʼin sikjaʼaitsjen nga nʼio kjin tíjna je Jeobá, nga tsín mele nga miyona koa̱n”. Jósʼín kʼianga tsínkui kjoafaʼaitsjen jebi síkinjele. Itso: “Kʼianga fia je kjoajtín matajaa je kjoamakjainna. Ngasʼa tobichokatejnaña kʼoa alikui tsjoa je énna. Kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga tsín ʼya xi mandosinle jmeni xi xian. Tonga ndʼaibi, batejnandale je kjoajtín kʼoa kjomingʼaña ndsa̱, sakʼoaa jao kʼa kʼoa tsa jan kʼa tsjoa je énna. Ñʼai ma choana, tonga ngisaa nda sʼe tokoan nga kʼoasʼian. Kʼoa je ndsʼee nʼio tsjoánganʼiona. Kʼianga jefetʼa je kjoajtín ñaki sʼejngo tokoan nga tsjoakena je Jeobá”.

14. Jméni xi bakóyaná jokoan je Ida.

14 Jokoan je Ida kui bakóyaná joma je kjoamakjainná. Je ki̱cha̱ xi tsakinyáchjoale yaole je sondado alikui tsʼantjaiya jokoankjoan yʼai, tonga xi tʼatsʼe kjoamakjainná ñá xi kuixónñá josʼiaan, nga̱ koaanle tsa kjoaʼajen kʼoa tsa tosi tonda sʼe̱saná (Mat. 14:31; 2 Tes. 1:3). Kuinga nʼio chjínile nga tosi tonda si̱tajaa je kjoamakjainná.

ki̱cha̱ xi bájchxochjoa yaoná xi jngoyale je xi makjainná (Chótsenlai párrafo 12 saʼnda 14)

“XOMBEKI̱CHA̱ XI NGOYALE KJOABITJONTJAINÁ”

15, 16. Jósʼin mangóson je kjoachoya xi tjínná kao jngo xombeki̱cha̱.

15 (Tʼexkiai Efesios 6:17). * Je xombeki̱cha̱ xi kisichjén je sondado romano kui xi tsakinyakao nga tsín kisikiʼaon jmeni xi kichokʼakaole jko̱, yásin kʼoa kao nkjaín. Tjínkʼa je xombeki̱cha̱ xi kisʼele jñani kindoani nga koan kichʼatontsja.

16 Tojosʼin tsakinyakao jko̱ sondado je xombeki̱cha̱, je kjoachoya xi tjínná “nga kuitjo̱ntjé” kui xi basenkao je kjoafaʼaitsjenná (1 Tes. 5:8; Prov. 3:21). Je kjoachoya xi tjínná basenkaoná nga kui nikjaʼaitsjeen jmeni xi tso je Biblia tʼatsʼe nichxin xi nroaján kʼoa alikui kui nʼio nikjáojiaan je kjoa xi bitjatojiaan (Sal. 27:1, 14; Hech. 24:15). Joni je sondado, kʼianga tsakasenkao je xombeki̱cha̱ tjínnele nga tsakʼéya jko̱, alikui tsa to tsakʼatontsja. Tikʼoasʼinni, tsa mená nga koasenkaoná je kjoachoya xi tjínná machjén nga ñaki kʼoakʼoé tokoán nga kuitjoson kjoaixi jmeni xi tso je Biblia.

17, 18. 1) Jméni xi sʼín je Na̱i nga tsín mele kʼoéyaa je xombeki̱cha̱ xi tʼatsʼe Niná nroani. 2) Jósʼin koakoá nga tsín tibʼaiʼndelee je Na̱i nga kʼoanachaná.

17 Je Na̱i kui xi mele nga tsín kʼoéyaa je xombeki̱cha̱ xi tʼatsʼe Niná nroani, xi tsonile nga si̱chaa je kjoachoya xi tjínná. Si̱kjaʼaitsjenla jokisikao je Jesús. Je Na̱i be nga je Jesús koatexomale je chjota nga koa̱nskanni. Tonga títjonkjoanla kjoañʼai kjoaʼa kʼoa si̱kʼieen, kʼoa tjínnele skóyala saʼnda nga je Jeobá xi kuitsoni kʼiani tsjoále xá. Kuinga kʼoakitsonile je Na̱i nga koa̱n koatexoma xi tiʼakʼiani kʼiatsa je tsakʼétsʼoale, ninga toñandia kʼoakisʼin (Luc. 4:5-7). Tikʼoasʼinni, je Na̱i be nga kʼoatsoná je Jeobá nga nʼio nkjín koya tsojmi tsjoáná nichxin xi nroaján. Tonga tjínnele chóyala kʼoa tsa saʼnda kjoa kuitjátojiaan. Kuinga kui kjoafaʼaitsjen kaníbasonni je Na̱i nga kʼoatso nga koa̱n nda kuiyoaa kʼoa koa̱n kʼoétsaojiaan nichxin xi tiyoaa ndʼaibi. Kui xi mele nga kui títjon kuijnyísjee je tsojmi xi tjín sonʼnde kʼoa tsín nʼio kʼoailee kjoandosin je Chjotaxále Niná (Mat. 6:31-33).

18 Nʼio nkjín ndsʼee xi sʼa xti xi tsín tjíotsjoáʼnde nga je Na̱i kʼoanachale. Tobʼelañá, jngo tsoti xi Kiana ʼmi, xi 20 nóle, itso: “ʼBeña nga toje Chjotaxále Niná xi koa̱nle kʼoendajin ngayeje je kjoa xi bitjatojiaan”. Jósʼin basenkao Kiana je kjoachoya xi tjínle. Kʼoatso nga kui síkjaʼaitsjen nga tokjoaʼato jmeni xi chon sonʼnde. ʼNdele nga kui koasjai jmeni xi tjín sonʼnde, tosaa kʼoasʼin síchjén je nichxinle nga je Jeobá síxále.

Xombeki̱cha̱ xi jngoyale kjoabitjontjainá (Chótsenlai párrafo 15 saʼnda 18)

KI̱CHA̱ ESPADA “XI TSʼE JE ESPÍRITU”, JE ÉNLE NINÁ

19, 20. Jósʼiaan nga ngisa nda si̱chjén je Énle Niná.

19 Je ki̱cha̱ espada xi kisichjén je sondado romano 50 centímetro (20 pulgada) ndo koankjoan. Je xi tsakinyakao je sondado nga nʼio nda kisichjén je ki̱cha̱ espada, kuinga nyaon nyaon kisichjén nga kiskotʼaya josʼin kiskan.

20 Je Pablo kʼoakitso nga je Énle Niná yaa mangóson jngo ki̱cha̱ espada. Kʼoa machjén nga nʼio nda si̱chjén kʼianga si̱toánntjé je kjoamakjainná kʼoa tsa kʼiaje̱ nga tjínnele nga si̱kʼantjaiyaa yaoná (2 Cor. 10:4, 5; 2 Tim. 2:15). Jósʼiain kʼianga nda si̱chjáin je Énle Niná. Jngo ti xi Sebastian ʼmi, xi 21 nóle, itso: “Kʼianga bʼexkia je Biblia, jngoo bersíkulo bʼetʼaxoan kʼianga jngó jngó kapítulo bʼexkia. Jngoo xo̱n tibʼetʼa je testo xi ngisa tsjoake̱. Nga kʼoasʼian kui xi basenkaona nga kʼoasʼin sikjaʼaitsjen josʼin síkjaʼaitsjen je Jeobá”. Je Daniel, xi jenása kanikʼaxkiaa ya párrafo 8, itso: “Kʼianga bʼexkia je Biblia, kui kjoejian je bersíkulo xi kuinyakao je chjota kʼianga xinyasoan. Xi tiʼbe kuinga ngisa mandosinle chjota je Énle Niná kʼianga bená nga kʼoati nʼio bʼailee kjoandosin nga bʼexkiaa je Biblia kʼoa bʼenelee yaoná nga binyakoaa xi kjaʼaí”.

Ki̱cha̱ espada xi tsʼe je espíritu (Chótsenlai párrafo 19 kao 20)

21. Ánni nga tsín koa̱n kuijkónnilee je Na̱i kʼoa kao ánkje tsʼen.

21 Jmeni xi tso je xti xi jekanikʼaxkiaa i̱ kjoaʼmiya jebi, kui bakóyaná nga tsín koa̱n kuijkónlee je Na̱i kao ánkje tsʼen. Tjínle nganʼio, tonga ngisaa tse nganʼio tjínle je Jeobá. Kʼoa xi ijngosani, alikui koatio ngantsjai nichxin. Kʼianga jekoatexoma Cristo xi jngo jmi nó, alikui tijme xi koa̱n sʼinni je Na̱i kao ánkje tsʼen. Kʼoa xijekoa̱n, si̱kjeson (Apoc. 20:1-3, 7-10). ʼYañá jmeni xi sʼín kʼoa jme che̱n xi batio je kontraná. Nga je Jeobá koasenkaoná, koaan taja kuiyolee je Na̱i.

^ párr. 1 Efesios 6:10, 11: “Xi fetʼa, ʼndíndsʼe, katasʼeno nganʼio nga tiyokao Nainá kao ngayije nganʼio xi tse tjínle. Joni tsa sondado tingajon yaono ngayije ki̱cha̱ xi tsʼe Niná, jméni nga koa̱nsíni nga kuiyotajalao kjoamañale je na̱i”.

^ párr. 3 Efesios 6:14: “Kʼoasʼin nʼio tiyondao. Nda tʼekjáo xjoa̱xínkjándiano xi ngoyale xi ñaki kʼoatjín. Tjakjáo ʼme̱no najñoki̱cha̱ xi ngoyale kjoa xi tjínle kjoakixi”.

^ párr. 9 Efesios 6:15: “Tjayao ndso̱ko je jté xi ngoyale nga tiyondao xi tʼatsʼe je énnda xi tsjoá xi nyʼán tjín”.

^ párr. 12 Efesios 6:16: “Je xi ngisa machjén, nga chjóao je ki̱cha̱ xi bájchxochjoa yaono xi ngoyale je xi makjainná, jméni nga kʼoasʼin si̱kjitsʼaosínio je flecha xi títi xi tsʼe na̱i”.

^ párr. 15 Efesios 6:17: “Tʼeyao jko je xombeki̱cha̱ xi ngoyale kjoabitjontjainá, kao je ki̱cha̱ndo xi tsʼe je Espíritu Santo, xi ngoyale je énle Niná”.