Ir al contenido

Ir al índice

KJOAʼMIYA XI CHOTʼAYA 19

Lijme xi sikaténgi je xi kixi koaitʼale Niná

Lijme xi sikaténgi je xi kixi koaitʼale Niná

“Nyʼán tjío je xi tsjoake kjoatéxomali; alijme xi sikaténgi” (SAL. 119:165).

KJOAJNDA 122 Kixi katamaa ngantsjai

XI TÍNCHJA̱NI *

1, 2. 1) Jmé xi kitso jngo chjota. 2) Jmé xi chótʼayajiaan i̱ kjoaʼmiya jebi.

NICHXIN xi tiyoaa ndʼaibi, millón mani chjota xi kʼoatso nga makjainle tʼatsʼe Jesús tonga tsínni sítjoson jmeni xi kitsoya (2 Tim. 4:3, 4). Tobʼelañá, jngo chjota xi libro kji, i kitso ñandia: “Tsa tíjnalani jngo chjota nichxin xi tiyoaa ndʼaibi xi kʼoakjoán tisʼin kuitsoya josʼin kitsoya je Jesús [...], kʼoajin titsín koa̱nkjainná xi tʼatsʼe [...] tojo kisʼin chjota nichxin kjoan jao jmi nóján”.

2 Kʼianga tsakʼejna je Jesús i̱ Sonʼnde, nʼio nkjín chjota xi kinrʼoéle nga kitsoya kʼoa xi tsabe nga tsakatío kjoaxkón, tonga tsín koankjainle xi tʼatsʼe. Ya kjoaʼmiya xi jejaʼato, ño koya tjínni xi kichotʼayajiaan ánni nga tsín koankjainnile chjota xi tʼatsʼe Jesús, kʼoa i̱ kjoaʼmiya jebi ngi ño koya chótʼayajiaan. Kʼoati chótʼayajiaan ánni nga tsín makjainnile chjota jmeni xi bakoyaa kʼoa jméni xi koasenkaoná nga tsín kjuinroajen kjoamakjainná.

1) ALIKUI CHJOTA TSAKJAʼÁJIN JE JESÚS

Nkjín xi tsín koankjainle tʼatsʼe Jesús nga̱ nda kisikao chjota xi tsín nda tsaʼyakon. Jméni xi bʼéchjoa kʼale chjota ndʼaibi nga tsín menile nga chjotale Cristo koa̱n (Chótsenlai párrafo 3) *

3. Ánni nga tsín koankjain kʼanile chjota xi tʼatsʼe Jesús.

3 Kʼianga tsakʼejna je Jesús i̱ Sonʼnde kisimiyo toʼya chjotani. Kisimiyo je chjotanyiná kʼoa kʼoati kisimiyo je chjota xi ma̱ tjío kʼoa xi totaon tsaʼya. Kʼoati tsakakóle kjoamatokon je xi tsín nda tsaʼyakon. Tjínkʼa chjota xi tsín kisasenle nga kʼoakisʼin je Jesús. Je chjota jebi, i kitsole je chjotatjenngile Jesús: “Ánni nga tibichisínio, kʼoa tiʼyo kao chjota xi tao̱nbasen bʼéña, kʼoa kao chjotatsʼen”. Je Jesús i kitsole: “Je xi nda tjío, likui machjénle chjinexki, tojé xi tjíomʼe xi machjénle. Likui jaʼai nchjale xi tjínle kjoakixi, tojé chjota xi jée tjínle nga sikʼantjaiya kjoafaʼaitsjenle” (Luc. 5:29-32).

4. Tojo kitso je profeta Isaías, jméni xi kisikjaʼaitsjenjin tsakai je chjota judío xi tʼatsʼe Mesías.

4 Jmeni xi tso je Biblia. Nga kjesa faʼaijin je Mesías i̱ Sonʼnde, je profeta Isaías kʼoakitso nga tsín nda skoéya je chjota. I kitso: “Kichʼasjengi kʼoa tsakinyaxinle chjota [...]. Joxi kisʼeʼmaa je nkjaín nga tsín tsaʼyaa. Kichʼasjengi kʼoa likui jme chjí tsaʼyatokoán” (Is. 53:3). Je profeta Isaías tongini kʼoakitso nga tsín nda skoéya chjota je Mesías. Tsakuilani kisikjaʼaitsjenjin je chjota judío koanjinjinle nga toxá kʼoakoa̱ntʼainni je Jesús.

5. Jósʼin síkjaʼaitsjen kʼa chjota xi tʼatsʼe chjotale Cristo.

5 Kʼoati ma nichxin xi tiyoaa ndʼaibi. Nʼio nkjín chjota xi nyatítjonle religión xi toje nda kjoeya chjota xi tjínle tao̱n, xi chjine kʼoa xi nʼio ʼyale, kʼoa tsínkui fini ninga tsín nda fikao yaole kʼoa ninga tsín sítjoson jmeni xi tso Biblia. Kʼoa je chjotatítjonle religión bʼasjengi je testigole Jeobá nga̱ tsín nʼio chjí ʼyatokon i̱ Sonʼnde. Je testigole Jeobá kao kjoatsjoa síxále Niná kʼoa tsje fikao yaole. Tojo kitso Pablo, jé kiskoéjin Niná chjota xi tsín nʼio chjí ʼyale i̱ Sonʼnde (1 Cor. 1:26-29). Tonga je Jeobá nʼio chjí bekon je choʼndale xi kixi tjíofitʼale.

6. Jméni xi kitso je Jesús tojosʼin faʼaitʼa Mateo 11:25, 26, kʼoa jósʼin chjénngiaa je choa̱le.

6 Jmé xi koasenkaoná nga tsín kjuinroajen kjoamakjainná (tʼexkiai Mateo 11:25, 26). * Alikui kʼoaiʼndee nga kui katasíkinroajen tokoán jmeni xi tso chjota tʼatsʼe choʼndale Niná. Ñaki kʼoakʼoé tokoán nga je kjoéjin Jeobá chjota xi nangitokon kʼianga choʼndale mani (Sal. 138:6). Kʼoa kuenta sʼiaan jmeni xi tísʼín Jeobá nga je tísíchjén chjota xi tsín chjine sʼin ʼyatokon i̱ Sonʼnde.

2) JE JESÚS TSAKʼÉJNATSEN XI TSÍNNI KʼOATJÍN

7. Ánni nga chjotajaonkjaín kitsonile Jesús je chjota fariseo kʼoa jókitso chjota jebi nga kʼoatsakʼinle.

7 Je Jesús kʼoakitsole je chjotatítjonle religión jñani tsín nda kisʼin. Tobʼelañá, kuinga chjotajaonkjaín kitsonile je chjota fariseo nga̱ ngisaa kui kuenta kisʼin nga ntsja tsakanéjon tikʼoajinni nga xijchále kisikuinda (Mat. 15:1-11). Je chjotatjenngile Jesús tokʼoakoanle kʼoa i kitsole: “A ʼyaní nga je chjota fariseos koanjtile kʼia nga kinrʼoé je énbi”. Kʼoa je Jesús i kitsole: “Ngayije tsojmintje xi tsín tsa kui tsakʼéntje Nʼaina xi tsʼe ngʼajmi, kʼoasʼin tjóneni. Tikatío xi kʼoakjoan. Toxkaa kjoan, kʼoa bándiaale xi xka̱. Kʼoa tsa je xi xka̱ kjoan koandiaale je xi xka̱ kjoan, tsao̱ya nga jao jña tixʼa̱” (Mat. 15:12-14). Je Jesús tosi tonda kitsoya jokjoantjínni xi kixi ninga nʼio koanjtile je chjotatítjonle religión.

8. Jósʼin tsakʼéjnatsen je Jesús nga tsín tongatsʼi religión nga sasénkon je Niná.

8 Je Jesús tsakʼéjnatsen xi tsínni kʼoatjín. Alikui kʼoakitso nga tongatsʼi religión nga sasénkon Niná. Tosaa kʼoakitso nga nʼio nkjín mani xi ya tjíofiya ndiaa xi teya kji, xi ya kuichokao jña tojchajin, kʼoa tochoaa mani xi ya tjíofiya je ndiaa nrʼoeya, xi ya kuichokao nga sʼe̱le kjoabijnachon xi tsínkʼia fetʼa (Mat. 7:13, 14). Kʼoakitso nga tjínkʼa xi kʼoakuitso nga Niná síxále, tonga tsínni kʼoasʼin. Kuinga i̱ kitsoni: “Tikuindalao yaono je xi énndiso nchja̱ya, xi faʼaikonno xi kijtéjon xjoa̱ xi tsʼe barré, tonga ya ni̱ma̱le ngoyale tseen xkainí. Kao xále jchanile chjotabe” (Mat. 7:15-20).

Nkjín xi tsín koankjainle tʼatsʼe Jesús nga̱ tsakʼéjnatsen nga to énndiso xi kitsoya je religión. Jméni xi bʼéchjoa kʼale chjota ndʼaibi nga tsín menile nga chjotale Cristo koa̱n (Chótsenlai párrafo 9) *

9. Tikʼaxki̱ kʼai jmeni xi tsínni kʼoatjín xi kitsoya je religión xi tsakʼéjnatsen je Jesús.

9 Jmeni xi tso je Biblia. Je én xi tongini kinokjoa kʼoatso nga sitoánntjai ndʼiale Jeobá je Mesías (Sal. 69:9; Juan 2:14-17). Nga kixi kitʼale Niná, je Jesús tsakʼéjnatsen jmeni xi tsínni kʼoatjín kitsoya je religión. Tobʼelañá, je chjota fariseo kʼoasʼin koankjainle nga bʼejnakon ni̱ma̱ná kʼianga jebiyaa, tonga je Jesús kʼoakitso nga tokjiofe je xi jekʼien (Juan 11:11). Je chjota saduceo alikui koankjainle nga kjoaʼáyanile je kʼien, tonga je Jesús kisikjaʼáyanile je Lázaro, xi miyole koanni (Juan 11:43, 44; Hech. 23:8). Kʼoa je chjota fariseo kʼoasʼin koankjainle nga toxá jetjínndajinni jmeni xi maná kʼoa nga je Niná xi tsoni, tonga je Jesús kʼoakitso nga ñá xi kuixónñá tsa mená si̱xálee Niná kʼoa tsa mai (Mat. 11:28).

10. Ánni nga nʼio nkjín chjota xi tsín sasénnile jmeni xi ʼmiyaa.

10 Kʼoati ma nichxin xi tiyoaa ndʼaibi. Nʼio nkjín chjota xi tsín sasénle jmeni xi ʼmiyaa, nga̱ bʼéjnatsen je Biblia nga tsínni kʼoatjín josʼin makjainle. Je xi nyatítjonle religión kui bakóyale chjota nga kjoañʼai tsjoále Niná je chjotatsʼen jñani lʼí títi, kʼoa makjainle je chjota joʼmile. Tonga ñá, xi choʼndale Jeobá maa, ʼmiyalee je chjota nga tsín kʼoatjín jebi, nga̱ ʼyañá nga nʼio tsjoakená je Niná. Je religión kui bakóya nga tojo bʼejnakon ni̱ma̱ná kʼianga jebiyaa. Tsa kʼoalani ma kjoaixi, alikuijin machjén nga kjoaʼáyanile je kʼien. Tonga ñá, kui bakoyaa nga tsín ya Biblia faʼaitʼa nga kʼoasʼin makjainle chjota. Tjínkʼa je religión xi kʼoasʼin bakóya nga to jetjínndajin jmeni xi nʼia. Tonga ñá, kui bakoyaa nga tiʼndená ngatsʼiaa nga chjoéjiaan jmeni xi sʼiaan, kʼoa ñá xi kuixónñá tsa mená si̱xálee Niná kʼoa tsa mai. Kʼoa je xi nyatítjonle religión nʼio jti male kʼianga kui ʼmiyaa.

11. Tojo kitso Jesús josʼin faʼaitʼa Juan 8:45-47, jméni xi síjéle Niná je choʼndale.

11 Jmé xi koasenkaoná nga tsín kjuinroajen kjoamakjainná. Tsa tsjoachaa je Énle Niná machjén nga si̱tjosoán kʼoa katamakjainná jmeni xi tso Niná (tʼexkiai Juan 8:​45-​47). * Alikui kʼoasʼiaan jokisʼin je Na̱i, tosa kixi kjuintʼalee Niná kʼoa alikuikʼia si̱kʼéjnaa je Énle (Juan 8:​44). Kui xi mele Niná nga kui choa̱le Jesús koaitjenngi je choʼndale. Kuinga i̱ tsoniná: “Chʼaocha katamao xi chʼao tjín, nʼio tangíntʼalao xi nda tjín” (Rom. 12:9; Heb. 1:9).

3) KICHOKJOAJINLE JE JESÚS KʼIANGA CHJOTA KITJENNGIKE

Nkjín xi tsín koankjainle tʼatsʼe Jesús nga̱ yá kinikʼientʼa. Jméni xi bʼéchjoa kʼale chjota ndʼaibi nga tsín menile nga chjotale Cristo koa̱n (Chótsenlai párrafo 12) *

12. Ánni kisatengi kʼani kjoafaʼaitsjenle chjota judío kʼianga tsabe josʼin kinikʼien je Jesús.

12 Ánni nga kisatengi kʼani kjoafaʼaitsjenle chjota judío kʼianga nichxinle Jesús. Je Pablo i kitso: “Tonga ñá, kui ʼmiyaa nga yá kisʼetʼa je Jesús, kʼoa jebi síkaténgi je chjota judío kʼoa tokjoaská male je chjota xi tsín judío” (1 Cor. 1:23TNM). Kuinga kisatengini kjoafaʼaitsjenle nga̱ kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga tsín bakinle nga kʼoasi̱kao je Mesías, nga̱ jé chjota xi tse jée bajngi kʼoa xi nʼio chʼao sʼín xi bakinle nga yá sʼetʼa (Deut. 21:22, 23).

13. Jméni xi tsín koankjainle je xi tsakʼasjengi je Jesús.

13 Je chjota judío xi tsakʼasjengi je Jesús alikui koankjainle xi tʼatsʼe, ningalani tsabe nga tsín jme jée tsakajngi je Jesús, nga to énndiso kisʼene kʼoa nga totaon tsaʼya. Xi ijngosani, alikui ndasʼin kisʼendajinle kjoa je Jesús. Je chjota xi tsakʼéndajinle kjoa tokjoaxátíya xi kisʼin kʼoa alikui kjoatéxoma kitjenngi (Luc. 22:54; Juan 18:24). ʼNdele nga koasjaiya jokjoantjínni kjoa, je chjota jebi tosaa “tsakásjai én xi koainenile Jesús, jméni nga sikʼensíni”. Tonga nga tsín koansjaile jme jée xi tsakáne, je naʼmitítjon kui xi koanmele nga tjín xi kuitso je Jesús xi tsín kixi tíjna ánni nga koa̱n sʼe̱nesíni je jée. Tonga jebi alikui kixi tíjna ngixko̱n kjoatéxoma (Mat. 26:59; Mar. 14:55-64). Kʼoa kʼianga jejaʼáyanile Jesús, je chjota xi tsakʼéndajinle kjoa tsakʼéchjíle je sondado romano xi kisikuinda tsjó jñani kisʼeñe je Jesús ánni nga tsín kuitsoyakixisíni anni nga tokjitiani je tsjó (Mat. 28:11-15).

14. Jmé énni xi tongini kinokjoa tʼatsʼe josʼin kuiyá je Mesías.

14 Jmeni xi tso je Biblia. Ningalani nʼio nkjín chjota judío xi tsakatio nga nichxinle Jesús xi tsínkui kiskoyale nga kuiyá je Mesías, kataʼyala jotso je én xi tongini kinokjoa xi tʼatsʼe. Itso: “Kitsjoaa kjoabijnachonle nga kinikʼien, yaa koanxki̱kao chjotajée; jé tsakʼa je jéele chjota kʼoa kinchja̱ntjai chjotajée” (Is. 53:12). Kuinga tsín tjínnenile kisatengi tsakai je kjoafaʼaitsjenle chjota judío nga kʼoasʼin kʼien je Jesús joni tsa jngo chjota xi nʼio tse jée tsakajngi.

15. Jmé énni xi sʼene je testigole Jeobá xi síkaténgi kʼa kjoafaʼaitsjenle chjota.

15 Kʼoati ma nichxin xi tiyoaa ndʼaibi. Tojo koantʼain je Jesús, je testigole Jeobá kʼoati tsín kixi tíjna jme xi kjimatʼain, kʼoa alikui kʼoatjín jme jée xi tjíosʼene. Kataʼyala kʼaa choa̱. Ya Estados Unidos, tjen nó 1930 saʼnda nó 1950, nkjín kʼa nga ngixko̱n chjotaxá kisʼendajin kʼianga kitjoʼnde nga kʼoétsʼoalee je Niná. Tjínkʼa je juez xi kʼoakitsokixi nga bʼasjengi je testigole Jeobá. Ya naxinandá Quebec (Canadá), je yo̱ngo̱ kao chjotaxá tsakʼéjtín yaole kʼianga tsakatiochjoale je xále Niná. Nkjín ndsʼee xi ndoyá kinikatíoʼya xi totʼatsʼe nga Énle Niná kitsoyason. Kʼoa ya Alemania, nʼio nkjín ndsʼee xi sʼa xti kisikʼien je chjota nazi xi totʼatsʼe nga kixi kitʼale Niná. Kʼoa je nó xi tífaʼato, je ndsʼee xi Rusia tsʼe ndoyá tjíonikatíoʼya nga tʼatsʼe Biblia tsoya, nga̱ je chjotaxá kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga faʼatone choa̱le josʼín. Alikui titsjoáʼndeni je chjotaxá nga kui sʼe̱yole je ndsʼee kʼoa nga kui sikʼabíson je Biblia Traducción del Nuevo Mundo de las Santas Escrituras nga én ruso xi totʼatsʼe nga jaʼaínle Jeobá faʼaitʼa.

16. Tojo tso 1 Juan 4:1, ánni nga tsín kʼoaiʼndesíñá nga kui katabʼanachaná je énndiso xi sʼene je testigole Jeobá.

16 Jmé xi koasenkaoná nga tsín kjuinroajen kjoamakjainná. Kjoásjaiyaa jokjoantjínni kjoa. Kʼianga kitsoya je Jesús ya jngo sonnindo, kʼoakitso nga tjínkʼa chjota xi énndiso kuinchja̱ kʼoa xi jée koane je chjotatjenngile (Mat. 5:11). Tonga ngayeje énndiso jebi tʼatsʼe Na̱i nroani. Jé Na̱i xosʼín nga énndiso kaníbason je chjota xi jtike je choʼndale Niná (Apoc. 12:9, 10). Alikui énndiso si̱siaan kʼoa alikui kʼoaiʼndee nga kui katasíkʼajen kjoamakjainná (tʼexkiai 1 Juan 4:1). *

4) KINJIOTOKON JE JESÚS

Nkjín xi tsín koankjainle tʼatsʼe Jesús je Judas yátsʼin tsakasénle. Jméni xi bʼéchjoa kʼale chjota ndʼaibi nga tsín menile nga chjotale Cristo koa̱n (Chótsenlai párrafo 17, 18) *

17. Jósʼin kisikjaʼaitsjen kʼa chjota nga tojeme ni̱kʼien je Jesús.

17 Jngo nitje̱n tongini nga to jeni̱kʼien je Jesús, jngo chjotatjenngile xi yátsʼi̱n tsakasénle kʼoa jngo xi jan kʼa kʼoakitso nga tsín bexkon, kʼoa ngatsʼi chjotatjenngile kitsjionkon (Mat. 26:14-16, 47, 56, 75). Tonga alikui tokʼoakoanle je Jesús nga kʼoakinikao nga̱ be nga toxá kʼoakoa̱ntʼainni (Juan 6:64; 13:21, 26, 38; 16:32). Je chjota xi tsabe nga kʼoakisʼin je chjotatjenngile Jesús, tsakui nichxin tjínkʼa xi i̱ kitso: “Tsa kʼoasʼín je chjotatjenngile Jesús, alikui mena nga chjotatjenngile koa̱n”.

18. Jmé énni xi tongini kinokjoa kitjoson kʼianga tojeme ni̱kʼien je Jesús.

18 Jmeni xi tso je Biblia. Kʼianga kjesa faʼaijin je Jesús i̱ Sonʼnde, siento nó tongini kʼoakitso je Jeobá kʼianga 30 tao̱nchxoa sa̱ténani je Mesías (Zac. 11:12, 13). Tijéni miyole xi yátsʼi̱n koasenle (Sal. 41:9). Je Zacarías itso xi kiski: “Tikiʼoain je xi koʼnda cho̱, kʼoa katatsaoba je barré” (Zac. 13:7). Je chjota xi ñaki kʼoatjío kon nga chjotatjenngile koanni je Jesús, alikui kinroajen kjoamakjainle, tosaa ngisa nʼio kisatio kjoamakjainle nga tsabe josʼin kitjoson je én xi tongini kinokjoa xi tʼatsʼe Jesús.

19. Jméni xi majinle je chjota xi ñaki kʼoatjío kon nga síxále Niná.

19 Kʼoati ma nichxin xi tiyoaa ndʼaibi. Tjínkʼa xi tjíosíkatío je Énle Niná, yátsʼin tjíobinyále je naxinandále Niná kʼoa kui xi mele nga kʼoati katasʼín xi ngikʼa. Kui je Internet, radio kao televisión síchjén nga kaníbason je én xi tsínni kʼoatjín xi tʼatsaan. Tonga je chjota xi ñaki kʼoatjío kon nga Énle Niná tjíokotʼaya alikui kui bʼanachale je én jebi, nga̱ be nga kʼoatso je Biblia nga toxá kʼoakoa̱nni (Mat. 24:24; 2 Ped. 2:18-22).

20. Jméni xi koasenkaoná nga tsín je kʼoanachaná xi jekisikatío Énle Niná (2 Timoteo 4:4, 5).

20 Jmé xi koasenkaoná nga tsín kjuinroajen kjoamakjainná. Kʼianga nʼio sʼe̱jna kjoamakjainná, machjén nga kjitʼa chótʼayá, nga kjitʼa kʼoétsʼoaa kʼoa kui ngisa kʼoailee kjoandosin nga kʼoasʼiaan je xále Niná (tʼexkiai 2 Timoteo 4:4, 5). * Tsa nʼio tíjna kjoamakjainná alikuijin kui kjuinñá kʼiatsa tsín nda tso én kuinóʼyá (Is. 28:16). Nga tsjoachaa je Jeobá, nga tsjoachaa je Énle kao je ndsʼee, kui xi koasenkaoná nga tsín je kʼoanachaná xi jekisikatío Énle Niná.

21. Jméni xi tsín jao kʼoé tokoán ninga tsín sa̱sénle chjota je Énle Niná.

21 Kʼianga tsakʼejna je Jesús i̱ Sonʼnde, nʼio nkjín xi tsín kisasenle jmeni xi kisʼin kʼoa tsín koankjainle xi tʼatsʼe. Tonga kʼoati tjínkʼa xi koankjainle tʼatsʼe Jesús, jolani jngo xi ya tsakʼejnajinle Sanedrín kʼoa nkjín naʼmi xi koankjainle (Hech. 6:7; Mat. 27:57-60; Mar. 15:43). Kʼoatisʼinni nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, millón mani chjota xi kjimakjainle xi tʼatsʼe Jesús. Kuinga makjainnile nga̱ be jotso je Énle Niná kʼoa tsjoake. Je Énle Niná itso: “Nyʼán tjío je xi tsjoake kjoatéxomali; alijme xi sikaténgi” (Sal. 119:165).

KJOAJNDA 124 Kixi kjuítʼale ngantsjai

^ párr. 5 Ya kjoaʼmiya xi ijngo ño koya tsaʼyaa ánni nga tsín koankjainnile chjota xi tʼatsʼe Jesús kʼoa ánni nga kʼoati tsín makjainnile jmeni xi ʼmiyalee ndʼaibi. I̱ kjoaʼmiya jebi ngi ño koya jchaa. Kʼoati chótʼayajiaan nga tsín jme xi sikaténgi je xi tsjoake Jeobá.

^ párr. 6 Mateo 11:25, 26: “Tikuini nichxin kinchja̱ Jesús, kitso: Tsjoale kjoanda, Nʼai, Nai xi tsi ngʼajmi, xi tsi sonʼnde, nga ji tsakʼejnaʼmalai je kjoabi chjotachjine kao xi machoyale, kʼoa tsakakosontsenlai xi toxkia xti. 26 Tsjoale kjoanda, Nʼai, nga kʼoasʼin koanmeli”.

^ párr. 11 Juan 8:45-47: “Kui nga an kʼoaxian xi kjoakixi likui makjainno. 46 ʼYáni xi jon xi sikixiya nga an tjínna jée. Tsa kjoakixi xi xian, ánni nga tsín tsa makjainsínino. 47 Je xi tsʼe Niná, nrʼoé je énle Niná. Kui nga tsín tsa noʼyalao nga jon, nga̱ tsín tsa tsʼe Ninájion”.

^ párr. 16 1 Juan 4:1: “Jon xi tsjoake̱no, ali makjainjinno ngatsʼi espíritu, tonga chótʼanío tsa tsʼe Niná espíritube. Kjaínga tonkjín chjota xi kjoandiso nchja̱ya, xi símason sonʼnde”.

^ párr. 20 2 Timoteo 4:4, 5: “Likui kuinyañole xi kjoakixi, toyaa koainrʼoe xi toʼén. Tonga ji nda tijnachonʼndai, tikjaínlai kjoañʼai, tixái, tinókjoayai tʼatsʼe Niná, tijngui xáli”.

^ párr. 64 XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: Je Jesús yaa tíkjenkao je Mateo kao xi kjaʼaísa chjota xi kʼoati tao̱nbasen bʼéña.

^ párr. 66 XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: Je Jesús mʼaonsje je chjota xi tsojmi baténa ya yo̱ngo̱.

^ párr. 68 XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: Je Jesús kjisonxja je yá kjoañʼai.

^ párr. 70 XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: Kʼianga yátsʼi̱n tsakasénle Judas je Jesús tsakʼéndsoʼa.